Hans Wolfgang Schumann, - core.ac.uk · iii sadhake, duhovnim aktom (sadhana) ideiraju istvarajukao...

274

Nar. umjet. 24, 1988, str. 207 - 275, PRIKAZI

Hans Wolfgang Schumann, BuddhistischeBilderwelt, Ein ikonographisches Handbuchdes Mahayana und Tantrayana Buddhismus,Eugen Diederichs Verlag, Koln 1986, 381 str.

Na ono 0 cemu je rijec u ovoj knjiziprecizno nas upucuje podnaslov - ikonografijamahiiyanskog i tantrayanskog buddhizma.Mahayana i tantrayana mlade su buddhistickeskole (za razliku od ortodoksne i prvobitnehinayiine, skole malih kola, iii theravade,govora staraca). U sadnaju se sastavljenom odSustavnog pregleda i Uvoda upoznajemo sbuddhistickim panteonom - Buddham(Budnima), Bodhisattvama (biCima prosvje-tljenja), Bogovima, Siidhitama i Povijesnimosobama u ikonografskim prikazima. Taj sepanteon uoblicio i cuva u dvije spomenutebuddhisticke skole koje su kao ziva tradicija idanas prisutne u Nepalu, Bhutanu, Tibetu iMongoliji. U Indiji, mOZemo uvjetno reci,buddhizma gotovo i nema a u theravadi nemaikonografije.

Buddha, pcijc prosvjetljcnja SiddharthaGautama, povijcsnaje osoba iz prijclaza 6. u 5.st. pro n. e. Njcgov je nauk, dharma, zapravoiZllosenje prirodnih zakonitosti kozmosa, bezobzira da Ii su oni spoznati iii ne. Njcmu su-pripadaju uccnja 0 ponovnom rOdcnju i kar-manu - plodovima eovjckovih djela iz pre-thodnih egzistencija. Strukturirano jc oko uvidau cetiri plemenilc istine -1/ 0 bolu, 2/ onjegovuizviranju, 3/ 0 njegovu prevladavanju i 4/ 0

osmeroslTUkom putu koji lome vodi.Da bol (du~lkha) jest, dokaz jc svaka

individualna cgzistencija (opstanak, tu-biLak,Dasein).

Oa bol nastaje uzrok su zcd za opsto-jno~eu (lr§qa) i neznanjc (avidya) da ga jemoguee prevazici.

Da bi se bol dokinulo, postoji osmeros-truki put sastavljen od ispravnog uvida, is-pravnc odluke, ispravnog govora, ispravnogponasanja, ispravnog nacina zivota, ispravnogstremljcnja, ispravne paznjc i ispravne medi-tacije.

I u tim okvirima se hinayiina iscrpljuje.Supstrat svoj toj mijcni (sainsflra), jcdan Dingan sich, jcdan postojan apsolut oslro se negira.Osoba je bcz bilka, naprosto prazna (sunya).

U mahayani, prazno (simya) postajepraznovitost (sfmyata), substantiviranje adjek-tiva nije gramaticke nego upravo egzislen-cijalne prirode, a onda na razini epiSlemologijei esencijalne. Praznovitost (sfmyata) postajetakovost(tathatii), postaje tostvo (tattva),postaje uno sto svekolikoj mijeni podlijeZe,apsolut.

Takvu spoznaju covjekmoze samdoseg-nuti, a moze je zadobiti miloseu biea koja su jevee dosegla (bodhisattva). Covjek viSe nije,dakle, bice koje u egzistencijalnom kruguradanja i umiranja biva prepusteno sarno sebi isvojem stremljenju budnoei, nego, stovise, imabica koja mu na tom putu pomazu. Cilj viSe nijevlastiti izlazak iz kruga radanja i umiranja,nirvaQa se odlaze za dobrobit svih biea. Utolikosay vidljivi i nevidljivi kozmos nastanjuju nevise sarno Ijudi nego i duhovna bica, te bogovisami.

Njihovi su prikazi ikooografski vrlozastupljeni, tako da se u poglavlju Buddheupozoajemo s Buddhinim rodenjem, njegovimdanima princevskog zivota, odlaskom u lutal-ice, askctc Ie pokusajima stjecanja budnoee.Ikonogra[ski slijed podudaran je kronoloskomtako da je oakon prosvjctljenja, zadobivenogpod svetim smokvinim drvclom, Buddha uBenaresll "zavrlio tocak naukc" (dhamma-cakkapavatana). Iz niza slikovnih prikaza, kojeovom prilikom ne mOZcmo reproducirati, opis-ala bih jedan koji se u tekstu javlja pod brojem1.18, pod nazivom BUddhaprenosijednu lIadi-ciju bez rijeci. Nairne, nauk hislorijskog Bud-dhe jc bio bez tajni i UzviSeni (a lako su ga zvalinjcgovi ucenici) jc rckao sve !ito bi vodilouviranju bola. Ipak, kasniji buddhizam spom-inje dogadaj iz Rfijagrhc kada je Buddhasakupivsi uccnike, suteci, drzao cvijet u rucLTo je jedino razumjo uccnik Mahakasyapa itako poslao zaeetnikom czoterieke buddhi-sticke tradicijc poznate kao onc "onkraj rijcci".

Slijedi zalim niz prikaza zivotnog toeka(bhavacakra) sa njemu pripadajueim svjc-tovima i bieima, lranscendentnim Buddhama,pobjednicima (jina) sa njihovim mandalicnimprikazima (mar)fJaJa - krug; Amilabha i PaQ-qarii, Amoghasiddhi iTil.ra, Hatnasambhava iMamaki, Aksobhya i Locana sa Vairocanom iVajradhatvisvari u srcdistu).

Bodhisallvc su biea prosvjclljcnja, koja

Nar. umjet. 24, 1988, str. 207·275, PRIKAZI

275

se odricu vlastitog uviranj a u nirvliQu sve dok sei posljednje biee ovoga svijeta ne oslobodisamsare. Dijele se u grupe po osam, pet i trimedu kojima imenom spominjem dvojicunajpoznatijih - A valokiteSvaru i Maiijusrija.Svi oni se pojavljuju u razlicitim vidovima -zavisno 0 kojem aspektu njihova bicaje rijec, utom je aspektu i njegov ikonografski prikaz.Tako se A valokiteivara ("gospodar koji gledaodozgo") pojavljuje kao SiI[1haniida-Lokesvara, kao Brahmadanda-Lokeivara, kaoSaqaksari-Lokeivara, kao P;dmapiiI]i itd. I dokje A valokiteivara simbol samilosti par excel-lence, doUe je Maiijusri simbol mudrosti,proznaje (prajniJ).Njegov mac, simbolje nemi-losrdnog uniStavanja neznanja - on bieimapodarujc ispravan uvid (samyagd(sµ) u prirodustvari.

Bogovi U buddhistickom pantconu susamo biea koja svojim kannickim zaslugamanadilaze ljude i zive u jednom od ncbcsa alikada su te zasluge iscrpljcnc, oni se ponovnoradaju. U vrijeme njihove bo~anske op-stojnosti, ljudi im se obraeaju za pomoe. Na-brojiqJ.o samoneke: Sarasvati,zastitnica umjet-nosti, 'Astamangaladevi, boginja sreee, zasti-tnici eetiriju strana svijeta i tako redom. Bogovimogu biti i strasnog oblicja (krodlJll). To sudcmortl koje su Buddhe poteinili, a za uzvral stosu im postedili zivot, brinu 0 nauci i njenu

obdrlavanju (dharmapaJa).Sadhite su biea koja vajrllyanski yogini

iii sadhake, duhovnim aktom (sadhana) ideirajui stvarajukao Zcljena bozanstva (istadevata, lib.yi-dam), kao ideacijska biea (sadhita) koja suuvijek prisutna kao zastitnici i pomoenici.Obicno nose ime nekog odredenog ezotericnogteksta (tantra) jer upucuju na nove puteveovozemaljskog razrjesenja. Tako seikonografski susreee sadhitll Guhyasamaja,sadhita Cakrasarpvara, sadhita Hevajra(Heruka) i slldhita Kiilacakra.

Ikonografski prikazi povijesnih osobavezuju se uz 11 Mocnike (arhat), 21 indijskeuCitelje (acarya), 3/ tantricke majstore snadnar-Ilvnim mocima (siddha), 41Padmasambhavineucenike i51 tibetskc ucilc1jc i majstore.

Ovo je sarno skroman prikaz ikono-grafskih sadrlaja sto ga Schumannova k.nJigadonosi i sarno jc naputak za upoznavanjejednog svijela i uza nj vezanog svjetonazora,nama slranog idalckog. Jer iz naseg su svijetaduhovna biea iSeezla i mozda nam ova knjigapotakne barem slutnju 0 njihovoj mogucoj pr-isutnosti.

Pisana izrazito pregledno i jasno onaotvara jedno podrucjc i onome koji primarnonijc orijcntalisticki iIi uze indoloski obrazovan.

SNJEZANA ZORIC