ein Beschla.S (Tsf . Ill, 2, 3), d. h. ein Tetl etner Sporenuerschluss-Garnitur qm Schulr gefunden u)u"rden, datiert auf Grund za.hlreicherAnalogien auf silddalmatinischrcm Gebret in die lWztte des L Jh.und fiir ihn usird angenornrnen, dass dtes der erste Fund qusgespro-chen l{arolingischer Art uon Sporen auJ dalmatinischern Gebiet niir-dlicher uom Fluss Krka (23) sei.

Im ebenfalls zufiillig aufgeJundenen Grabe wn Dorf Piramcltoucientdeckte rnan exnen eisernen Sporn (Taf. IV), etn etsernes Mes-ser (Taf. V,2) und drei eiserne K6cher-Behiilter fiir Pferle (Taf.V, 1). Dtesen Griiberfund idatr,ert der Autor zufolge der tEpolo-gischen Entwicklungs-Merkmale an dem Sporn im aufgefunden Grabtn die erste Hiil.fte des 70. Jh. Er eruiihnt, doss dies ein bisher uere-inzelter Griiberfund, uon einem (iltkroatlschen Krieger stammend, sei,in uselchem nebst der iiblichen Grdberbeigaben dieser Art uon Grii-bern auf dem dalmatinisch,en Gebtet Kroutlens zum erstenmule er-h.alten Reste etnes Kdchers filr Pfetle aufgefunden uurden. DteseTatsache uerleiht dem eru:iihten GrabJund eine aussergeudhnlicheWtch.tigkeit.

Der letzte Possus regtstrzert zuei Riemenziige aus Bronze, ausNin stammend, die ntfolge ihrer Veruendbsrkeit der Tetl uoneiner G(Lrnitur Sporenriemen darstell.ten.', Die Riemenztige ge-hijren tEpol"ogiscl't und bezilgh,ch ihres Stils Karol,ingisch.en Kreisen'und der Karolingtschen Zeit an. Filr sie findet der Autor eine An&-Logie in den iiltesten Altkroatischen Grdbern, uie sie tn der beriih-mten Lokulitiit ,CrkDinan tm DorJe BiskuTtija bei Kntn (27) und inI{oljani bei Vrhka (28) aufgefunden uurden ttnd er sch,reibt sie denkroatisch.en Kriegern des 9. Jl't. zu (29).

Der Autor filhrt noch an, dass ungeachtet des Mangels un nii-heren Daten iiber den Fundort unse.er Riemenziige trotzdem mttStcherhett behauptet userden kann, dass diese zuei Gegenstdnde ausden ueryich.teten Griibern o.l.tkroati,scher Herkunft des 9. Jh. qusNtn oder dessen unmittelbqrer Umgebung stammen. Diese AnnahmebekriiJttgen uns histortsche Momente, denn auJ diesem Gebtet ent-sta.nd zu Beginn des 9. Jh. der erste Kroatisch,e Staat, mit dem poli-tzschen, kulturellen und Glqubens- Zentrum in Nin und demzufolgekdnnen r:uir mit uoller Berechtigung das Vorkum,men Don Griibernkroetiscl'ter Krieger an diesem Ort erusarten. Am Ende des ArtikelserusChnt der Autor, dass ungeachtet der bescheidenen archiiologi-schen Bedeutung dieser Funde, die er hier uer\ffentli,cht, dieselbentrotz allem einen bestimmten Beitrag zur archiiologtschen Topograh-pte der friih.mittelalterltchen Funde dteser Art und jener Zeit aufdem Gebiet uon Nord-Dalmatten darstellen. Etnige der Funde sindzum erstenmale in di.eser Gegend festgestelLt, rudhrend das Vorkom-men der bereits Jriiher erwdhnten bish,er relatiu selten und in derFachliteratur nur uenig angefiihrt uurden. Eben deshalb fandenrnLr es filr niitzlich, dieselben zu ueroffentlichen.

lr

il

JANKO BELOSEVIE

PEEATNIK HRVATSKOGA BANA PAVLA IBRiBIRSKOG IZ ZADRA

U posljednje vrijeme Arheolo5ki muzoj u Zadru obogatio jesvoj muzejski fundus jednim raritetnirn i historijski neobidno vri-jednim nalazom; originalnim pedatnikom hrvatskoga bana Pavla IBribirskog. Kako je to do danas jedini poznat originalni pedatnikjednog od najznadajnijih vladara na5e rani.je srednjovjekovne povi-jesti, a ujedno i jedan od rijetkih kod nas nadenih originalnih pe-datnika uopee, u svakom pogledu zasluZuje osobitu paZnju. Zbogtoga smatramo korisnim upoznati javnost s tim historijskim nalazom,vrijedn'irn ne samo za Zadar i njegovo podrudje nego i za ditavuna5u zemlju.

ArheoloSki muzej u Zadrv vee nv godina vr5i ve6a ili manjazaStitna arheolo5ka istraZivanja u Zadru na Poluotoku, koji je uminulom svjetskom ratu te5ko stradao. IstraZivanja radi spasavanjai za5tite arheoloBkih objekata i drugih arheolo5kih nalaza, koji su natom terenu desta i uobidajena pojava, vr5e se prvenstveno tamo gdjese na ru5evnim ostacima starog Zadra podiZu nove zgrade. Prigodomjednog takvog arheolo5kog zahvata ljeti 1961, u Ulici I. L, Ribara,u strogom centru grada, na Poluotoku, naden je peiatnik bana Pavla.U otkopu, meelu spletom zidova iz raznih razdoblja od vremena Rim-ljana pa sve do danas, nailazilo se na mnogobrojne sitne arheoloSkepredmete materijalne kulture, kao npr. fragmentarne ostatke rimskekeramike, stakla, novca i drugih sitnih i raznolikih predmeta rimskeprovenijencije, zatim na srednjovjekovnu keramiku, kao i na razneku6ne utilitarne predmete novijega datuma.

Na dubini cca 'dva metra ispod dana5njeg nivoa ulice, unutartemeljnih zidova poru5ene ku6e u pro5lor-n ratu, u crnoj jarrli, nadenje pedatnik. (*)

t Smatramo korisnim da na ovom mjestu u vezi s objavomhrvatskog bana Pavla I Bribirskog (1272-1312), kojii predstavljanajznadajnijih lidnosti hrvatske srednjovjekovne povijesti, donesemoliteraturu za povijesni pregled njegove vladavine.

pedatnikajednu od

osnovnu

158 r59

Opis peiatnika

Brondani pedatnik, (tab. I,mjera 6 centimetara, debljinetiwo malen drZak duZine 1,5prornjera 1,5 cm.

\, 2, 3) ima oblik okrugle plodice pro_0,2 cm. Sa straZnje strane ima r-ela_cm sa zavr5etkom u obliku dugmeta

koje zavrsavaju cvjgt!61ma s p.o sedam latica. ostali sredisnji pro-stor pedatnil<s ispunjen je biljnim ornamentom. S desne strane ltita,niz koji pada perjanica, ugravirana je grandica s na obje stranespuitenim izdancima, oblika trolista ili pupoljka, a prikazana je kaodl izrasta iz slraLnjega kraja perjanice. S lijeve strane Stita prika-zane su dvije grandice gotovo jednake s onom na desnoj strani, jedinos razlikom sto gornja od njih zavrsava s ruZom od sest latica. okoruba pedatnika, izmedu dvije kocentridno ugravlrane linije, izve-dene iizom sitno graviranih crtica Sto dine polje Siroko 0,5 cm, tedenatpis na latinskom jeziku, pisan gotskim slovima. Tekst natpisa dije-]i pet interpukcija u obliku rozetica s po sedam-te€T:1-1tu' Natpisglasi: PAULUS- DE BREBERIO BANUS CROATORUM D(omi)N(u) S ET BOSNE.

Pn wtuvss p@ER@B@RX@ s Bn n !/^5 s

GR@flW@.tr.voo @n,s's@m BOStr@ eSl.2 Legend'a sa peEatnika hruatskog batw Poola I Bribirskog' - Fig'2 Leg'

-gnnd,o sul sigiuo del bano croato paolo I di Bribir, troDato da zadar.

Pedatnik je dobro saduvan, presvuEen je tankim slojem pleme-

nite zelene broniane patine. Malen trag o5te6enja ima na jednom

miestu sa straZnje strarie, koje je toliko neznatno da ni u kom pogledu

ne umaniuje njegove vrijednosti.xaspeeatnik*pripadatipugrbovnihpedatnikas-.legendornodvo-

jenom od ostalog p-ot;a. St"Zio jeza ovjeru autentiinih javnih isprava

izdatih od bana Pivll, a istovremeno je bio izraz visokog dru5tvenogpotoZ"l" i prava koje le torn poloZaju pripadalo' S-obzirom na razvoj

petatnika uop6e, t<oll su tokom vremena doZivljavali !-uoi9 usavr5ava-

.r;", kuko foirnom i velidinom tako i kvalitetom izradbe, koja se uvi-j"r.'""rto:"la istaknuti i koja je po,nekad znala posti6i visok umjetni-Lti kvaltLt, na5 pedatnik preistavlja veoma kvalitetan rezbarski radminuciozno izveden.' Kao analogan materijal za nas pedatnik uzet

---lEtr]"n,ro ju napomenuti da nasa heraldidko-sfragistidka literatura'malobrojna I nepotpuni, "" Ouj" u dovoljnoj mjeri pomo6i za obradu naSeg

nalaza koji spada u izizetno rilltke pojave te vrste i vremena iz kojeg potje-.

de, Sto ie nam p.l onrrai biti "ogranldenie u stanovitoj mjeri. Fundamentalnidio heraldidke titerature pi.Jstu"iltj,, jo3 uvijek slijedeci 11991-ij-stEYER VON

n-odi-NFu,o, oer AdeL von oatmatt",1, Nii.t t".g 1B?3; I. BoJNIe Ie, Der Adel

von Kroatien una starloniln, Niirnberg 1899; M. PRELSG, Grboyi, Narodna en-

ciklopedija srpsko-hrvaiska-ilovenadki I, Beograd 192?;.E' LASZOIMSKI' Grbovi

Jugoslavije, zagreb rs:;;-B.'ZNrtJie, nur"itik heraldike u banskoj Hrvatskoj'Vjlsnik tlrv. arZ. ".fr.-itri

Xi., Z"er"A 1945. Sto se tide sfragistidke literaturene navodimo :" p":uai""l"";-lLt j; zastupliena samo manjim ili veiim dlan-

;;;;;;;;;im po struenim'disopisima, a ne postoji nijedan opii rad koji bi

nam p.uZio pr"gled i uvid u naiu sfragistiku uopie'

s,. 1.e3!at2it1 hruatkog bana patsla I Bnbi,rskog, ute2;lgtlLo ctel barw croato paolo I di, Bribir, trouato dadell'impronta.

pozihtsa. - Fig.

Zadar, schizzo

..S predaje stran-e.(ta.II, 1, 2 i sl. 1), ne5to lijevo i dolje od.

l:?9i",", p,t+.r"l" je Stit u obliku irokuta ili'khn;, ; ;";j;*; raSirenoo,uovsko. kril_o kojem je povrsina ornamentirana sitnim rombi6irna.r\a gornJem desnom kutu Stita sto-ji Sljem niz koji se spuBta perjanica.Na sljemu je jos nakit, buket oa s*.t grandica neleanakin^ velidina,

vJ KLAIC, Br.birski knezovi od premena subiia do godine 1347, Za-greb 1Be7; isdi, povijest_Hrvata r, zaeria'isriii; r. sMicrriasl"il;;" diproma_ticus regni croatie- Darmatiae et Siivoniae vt-vrtt, zagreb 1908-1910, (da-'lje oitiralo skraieno, Co<J. dip).); C. NOVaf, pavao Bribirski ban Hrvata i go_1no{gr Bosne. Split 1932. sfr. 3-32 ip."S-t-i-p"r,o iz Jadranske stra?s 2_4);Povijest hrvatskih zemat.ja Bosne i ri"r""gr"l"", knjiga I, Sarajevo 1942, str.!!s-z+s; S. eIRKovrC,. r'qo1i;a e";"",--B-""-?;d 1e64, str. B4_BB; r. RENGJEo,Novci bana Pavra subiia, rv"*ir-"iiii" Il:ry, zagreb 1936, str. 94-103; isti,lornus der mitellalterlichen tuunzen von-xroafien, Slavonien, D:rmatien undBosnien, Graz 1959, str. 4, Tab. XIII.

160 l6l

6emo saiuvane otiske pedatnika s isprava bana Pavla, jer 6e narn tobiti od najve6e koristi za objaSnjenje i dataoiju na5eg primjerka.NaZalost, ,rnoramo naglasiti da danas saduvani pedati bana pavlapredstavljaju veliku rijetkost. uspjeli smo na6i samo dva sadnvanaprimjerka, koje ovdje donosimo kao analogan materijal.

Peiat bana Pavla s njegove isprave izdane 11. kolovoza god. 1300.u Solinu,' (tab. III, 1, 2) duva se danas u DrZavnom arhivu u Bedu,',a drugi saduvan i u na5oj literaiuri ve6 vi5e puta reproduciran peiatbana Pavla, jest pedat s njegove isprave od 4. sijednja 13C?, izdaneu Skradinu,' (ta,b. IV, 1, 2) pohranjen u DrZavnom arhivu u Zagrebu.sPostoji jos nekoliko isprava bana Pavla, koje donosi sniiiikloJ i na-vo,di da se na njima nalaze pedati.u Usporedimo li sada saduvane pe-da,te s isprava bana Pavla s njegovirn originalnim pedatnikom na-denim u zadru, vidjet 6emc da medu njima postoli dosta razlika.

Pedat s isprava iz god. 1300. pripada istoj vrsti grbovnih pecatakao i nas pedatnik. KruZna je o'blika kao i nas, a s herardidke s,traneod njega se samo neznatno razlikuje u kompoziciji grba. KlinasliStit nesto je Siljatiji, orlovsko krilo rnalo je drugadije izvedeno, a samStit leZi nesto poloZenije u donjem sredisnjem dijelu pedata. Nad gor-njim desnim kutem Stita prikazan je iljem koji je po svom tipu n"estodrugadiji od Bljema na na5em pedatniku. Sljem je oki6en s pet pau-novih pera nejednakih velidina, ali na njemu nerna perjanice. ostalisredi5nji prosbor ispunjen je vegetabilnim ornamentom koji se kom-pozicijski i forrnom razlikuje od ornamenta na nasem pedatniku.Najbitnija razlika medu njima je u legendi koja tede oko ruba peiataunutar dviju koncentridno graviranih linija, a glasi: S(igilium) peulrBREBERiENSIS BANI TocIUS SCLAVONIE. Tekst 1e bez interpuk-cija, slova su gotska, rustidno izvedena i nejednake velidi.re. u pogie-du kvalitete izradbe do'sta zaostaje za nasim pedatnikom, radenim

2 Cod. dipl. VII, str. 394.

_ 1 Nu ovom se mjestu jos jednom zahvaljujemo upravi Drzavnog arhivau Bedu od koje smo dobili fotografijs pedata bana pavla, knezova Jurja i MIa-dena koje o.r'om prigodom objavljujemo.a Cod. dlpl. VIII, str. 116.

- 5 ovom prigodom joi jednorn se zah'aljujemo direktoru Drza'nog ar.hivau Zagrebu, prof. Stuliju, za fotografiju pedata bana pavla koju u radu dono_

slmo.6 Tal<o na jednoj ispravi iz god. 1300 (Cod. ciipl. VII, str. 416), za kojinismo traZili fehnidke dokumentacije jer je pedat fragme',ir.r-ro satuvan. Za-t:,m spomr'njs pedate na joi dvije liprave icoa. alpt. vtrI, str. ?5 i Cod. dipl.

-VIII, str B9). Te su dvije is,piavs bile duvane u Arhivu knezova Badani uKtirmendu, koji je poslLije rata bio preseljen u Budrmpest", gJ:"1" ia arhi'skagrada za revolucije stradala. rJ vezi s nestankom p-etata i ""sir", stanh do-kumenata valja napomenuti da su prouda'anjem i premetanjem kroz rukeraznih istra.iivada, setidbama, kao i neprikladrrim smjeitajem arhivske grademnogi stradali jer su od.osjetljive materije - suhi vosak- se lako iteti i prinajmanjem dodiru. Bilo je takoder srudajeva da mnogi pedati za'rse u ruka-ma pas'rniranih kolikeionara ili pak na koji drugi na6in netragom nestanu.Zbog tih razloga oni su danas izrizetna riieikost.

od vje5tijeg majstora, s mnogo vecom preclznoscu 1 osJecaJe'm za

detalje.Drugi saiuvan pedat bana Pavla s njegove isprave iz 1307. heral-

riidkom kornpozio,jom, nadinom i kvalitetom i'zradbe, a isto tako i potipu gotovo je potpuno analogan onom iz 1300; iak b,smo mcgli pret-postaviti da je oba primjerka radrla ista ruka'Razlikuju se jedinolegendom, }<oja kod ovoga glasi: S(igillum) PAULI BRtrBERII CO-MITIS TOCIUS SCLAVONIE B(ani).

Usporcdirno li ga dakle s naS,m pedatnikom, za njega vrijedi istoono Sio s;mo vec rekli za pedai iz god. i300.

Ako sada uzmemo u razmatraeje grbovnu stranu peJainika, kaoi o,ba saduva-na p3iata, vidjet 6eno da su oni heraldibki gotovo je-dnaki. Grb se na njima sastoii od klinasta ltita s raiirenim orlovskimkri.iom u Stitu, a poviSe njega je 51jem s nakitom. To je za sada naj-stariji pozna't prikaz grba bana Pavla, kao i roda Bribiraca uop6e,

pa zbog toga svra6amo na to pozornost. Na istoj ispravi iz godine1S00. na kojoj visi saduvani pedat bana Pavla, saduvani su pedati injegove bra6e, knezova Jurja i Nlladena. (tab. V, 1 I 2). Grb je na nji-ma isti kao naprijed opisani, s razlikom sto kod ovih nema nad Stitomsljema s nakitorn. Taj do sada najstariji poznati grb Bribiraca zadrLat6e sve svoje bitne karaktefistike, tek s izvjesnim malim modifikacija-ma, sve db g. 13a?. Te izmjene sastoje se ponekad u nadinu prikazakrila u Stitu, koje moZe stajati uspravno ili koso poloZeno, zatim se ustitu iznad krila pojavljuje polumjesec, a ponekad pak je samo rasirenokril,o sluZilo kao heraldidki amblem Bribiraca. U prilog navedenihpojava u razvitku heraldike Bribirsk:h, doncsimo nekoliko autenti-dnih podataka koji te pojave potvrduju'?

7 U Arhrvu Franjevaca u Sibeniku postoje tri saduvana petata Brlbirskihp1emi6a,, dva s jedne isprave iz 1348. i jedan s i.sprave iz god. 1353 (cod. dipl.kt, rt..'+sr i Cod. dipl. XII, str. 15?). Grbcvi na njima prikazani su u oblikuklinasta Strta s raiirenim orlovskim krilom u ititu. |Iai<rt nad Stitom te5kcse razabire zbog trosnosti pedata, virle se samo konture Sljenla i n:kitalad Sljemom. Ni pedatu Pavla (sina Marka Bribirskoga), Sto visi na jednojispravi iz g. 1842. grb sadinjava s.mo ra5:reno o.lo'sko kriio bez 5tita, a

rznad Stita nalazi se Sljem sa tri pela. Na jednoj nadgrobnoj plodi koja je

nedavn.o pronadena u crkvi sr'. N{a|ije na Bribiru heraldidl<i amblcm sr.stojis.e s:mo od raiirenog orlovskog krila okrenutog prema gore. Vidi: Arheoloikipregled 3, Beograd rget, str. 1tB-143, sl. 1, Tab. XXII). Iz :sl'e crkve potjetejedan kapitet - t oji se po stilsko-arhitektonskim osebrnama moZe datiratiL p,r.o ifV rtotj"t", - n. kojem jg takoder prikazan grb Bribiraca, klinestiStii s raiiren:m orlor.sklm ]<rilom u njernu (neobjar;1jen). Na vijencu buna-al<oj1 se da.nas nalazi pred zgladom Aiheoloike zlt:t'irc u Ninu (nalaz;i5le tog

scon-renikl niie utvrdeno, naivjerojatnije je da potjcic iz samog N;na) postojigib Bribirskih, klinasti iirt s raBi'enim orlo'sk:m krilom. tr 5trtu. PoviSe krilau Stitu prikazan je polumjesec (neobjavljen). u selu Joviirma, desetak kjlo-metara istodno od Nina, nad portalom jedne srednjorrjeko'ne crk'ice, uzidanje kao spolij komad bijelog \rapnenca s p|ikazom grba Bribirskih, klinast'lStit s raliienim orlovskim krllom-u 5titu. Spornenuti grb b)o je dosad nepoznat'nedavno ga je prvi uodio autor ovih redaka. Navedeni primjeri danas su jediniautentiini saduvani spomenidki materijal s prlkazom heraldike Bribiraca'

162 163

Bitne promjene u heraldici Bribiraca nastupaju poslije g. 1347,kada je ostrovidka grana Bribirskih nastavila Zivot pod imenom kne-zova Zrinskih,s i neito kasnije kada se odvojila i druga grana Bri-birskih plemiCa 1436. i nazvala se knezovima Peranskim'n

Ve6 smo kazali da su legende na pedatniku, kao i legende n'a

dva saduvana pedata bana Pavla sadrZajno raziidite. Na pedatnikuse Pavao naziva banom Hrvatskim i gospodarom Bosne, Sto namornogu6ava s obzirorn na ispravu od 7. travnja 1299, izdanu u Skra-dlnu,'o u kojoj se Pavao po prvi put naziva >banus Coruaoie, Dalma-cie et dominus Bosnen, da tu godinu uzmemo kao termr,nus ctntequen'L non u Siroj dataciji na5eg pedatnika, a kao terrninus post quemnon godinu Pavlove smrti 1312.

Za njegovo uZe datiranje govori nam saduvani pedat iz g. 1300.na kojem se Pavao ne naziva dominus Bosne, iako je on u to vrijemeve6 bio u posjedu Bosne, Sto se vidi iz naprijed spornenute ispraveiz 1299. Legenda s pe'data iz g. 1307, samo se neznatno razlikuje odnaprijed spomenute iz 1300. Na njoj takoder nema spomena Bosne,iako sama isprava ovjerena tirn pedatom podinje ovim rijedima: >NosPaulus banus Croatorurn et do'minus Bosne. . .< O-sim toga, poznatoje da je ban Pavao u to vrijeme ve6 dobro udvrstio svoju vlast u Bo-sni, jer je poslije smrti svoga brata MlaAena (1304), oruZanom silomprodro u Bosnu i nakon toga postavio svoga sina Mladena za bosan-skoga bana. Neposredno poslije tih dogadaja u jednoj se ispravi iz1305. prvi put naziva gospodarom ditave Bosne (Paulus banus Croa-torum et tocius Bosne dominus).1' Postavlja se pitanje: zbog kojihse razloga na pedatima bana Pavla iz g. 1300. i 1307. ne spominjenjegovo gospodstvo nad Bosnom, kad se iz njegovih autentidnih is-prava pozitivno zna da je on u to vrijeme bio u posjedu Bosne? Topitanje za sada ostavljamo otvorenim, jer bi radne hipoteze, u po-manjkanju dovoljnog broja nauino fundir,anih argumenata, bile vi5esubjektivno nagadanje nego 1i ispravno nauino objaSnjenje. NaS pe-datnik s historijskog gledi5ta irna najpotpuniju legendu, na njoj sePavao naziva i dominus Bosne. Vremensl<i ga stavljamo posiije g.1307. i ne kasnije od 1312, koje je godine Pavao umro. U prilog tak-voj vremenskoj determinaciji idu dva saduvana i vremenski tadnofiksirana pedata bana Pavla, koje smo naprijed analizirali i na koji-ma se Pavao ne naziva dominus Bosne, i.ako bismo to oiekivali. Kodtoga ne ispuBtamo iz vida jedva vjerojatnu mogu6nost Sire datacije,

8 I. BOJNICIC, Grb knezova Zrinskih, Narodna starlna II, Zagreb 1923.0 Vidi citireni rad BOJNIeIeA, u bi,lje5ci 1, Der AdeI ...Bdje donosi crteZe

gtrbova Bribirskih i knezova Peranskihl, pr.i tome napominjemo da se sveono Sto donosi u vezi s heraldikom Brlbiraca ne moZe uzeti pouzdanim, jerima i netadnih podataka.

10 Cod. dipl. VII, str. 331.r1 Cod. dipl. VIII, str:. 96.

tj. izmedu g. 1299. i 1312. Za apsolutno tadnu dataciju pedatnikaimali bismo najbolje rjesenje, da smo kojim sludajem naisli na ispra-vu potvrdenu otiskom naseg pedatnika, ali nismo bili te sre6e.

I na kraju trebaii bismo odgovoriti na jo5 jedno pitanje koje se

postavlja u vezi s nalazom pedatnika u zadru: koji su historijskiuzroci i prilike uvjetovali pojavu petatnika u Zadru? samo mjestonalaza, naZalost, ne pruZa nam nikakvih podataka koji bi nam biliod bilo kakve koristi za objasnjenje tog pitanja- ostaje nam mogu6-nost da na tem-elju historijskih zbivanja u zadtu, u vrijeme iz kojegpotjede pedatnik, poku5amo barem hipotetidki dati odgovor'

poznato je da se grad Zadar g. 1311. digao protiv M_ledana, i daje ban Pavao- u tim dogadajima igrao-znadajnu ulogu'-Naime, on jeZadrane pripremao na po,bunu, a kada je ona uslijedila zauzeo se

za njih ri" ""*o na diplomatskgm polju ve6 i oruZanorn silorn po-

maze grad. salje svoga sina Mladena, koji je u to vrijeme bio bosan-

ski ba'n, s vojikorn u pomo6 Zadru, diji su ga gradani rzabraLl za

woga gradskog kneza. Ne dodekavsi svrsetak rata, Pavao umire g.

r3!2.12Na temelju iznesenih histo^rijskih okolnosti nije iskljudeno da

je za tih t"tnih dogadaja 6an Pavao barem kratko boraviouz^dru, iako se to nigdje u izvorima ne spominje, ali se to ipak moZe

pretpostaviti s obzirom na Pavlovu veliku angaZiranosl za zadat, iiom^je pr-godom mogao pedatnik ostati u Zadru. Druga, manje vjero-

;atna mogu6nost, bilt bi da je njegov sin Mladen imao pe'datnik svoga"oca i da-je na taj nadin pLdatnik do,spio u Za,dar, gdje je naden.l'

Mogli bismo navesti joi niz drugih pretpostavki za njegovu po-javu u Zadru, ali to bi bilo nepotrebno.

unatod tome sto nismo u ovom radu bili u mogucnosti objasnitisve historijske momente koji su se u vezi s nalazom pedatnika poja-vili, ipak slmo ovim radom pridonijeli barem malen prilog u daljnjemorrrj"illi,o"ttju eminentne historijsj,<e lii,nosti hrvatskog bana Pavla IBrbirskog, koli je gotovo kroz pola stolje6a odredivao pra-vac politi-dkiog i t<iiiturnog ilvota hrvatskog naroda, na dijem je delu stajao

kao suveren.

ratu 1311-1313. g. nedavno je pisao A. STRGA-Zagreb 1962, i o tom problemu donio je zasad naj-

12 O zadarsko-mletadkomCIC, Pomorski zbornik sv. II,iscrpniju literaturu.

13 U prilog takvoj pretpostavci govori jedan primjer iz isprave iz g. 1302.

(Cod. dipi. VIit, str. ze) edje stoji: *et quia sigiilum nostrum. banale nondumerat paiatium, praesentei antiquo nostro sigillo fecimus sigiltarl"'

164 165

SIGILLO DEL BANO CROATO PAOLO I DI BRIBIRTROVATO IN ZADAR

Riassunto

Il Museo archeol,ogico dt Zadar gid. da4parecchi" anni compiericerche archeologiche protettiue di minor o maggior ril,teuo in Za-dar, zulla pernsola, grauemente t;deuastata nell'ultima guema..

Nell'estate del|anno 1961 , in occasione di unu d.t queste ricerche,in uta luo Lol"a Rtbar, nel centro della cittd, d btato ritrouato unsigillo del. bano Paolo I di Bribir (1272-1312), pubbricato d.all'ctutorenel suo lauoro.

NeLLe parole introduttiue L'autore m.ette in rLlieuo che iL dettosigillo rqppresenta una tmport'ante scoperta e dt gran uorare stoiico,perchd untco sigr,Llo originale trouato stno a.d oggi d.t uno tm C, pti,instgni principr, del|al.to Medtoeuo croato e percid merita tutta l'q.t-tenztone scientiftca. Dopo auer dato una minuta descr.tzione d.el sigil-lo I'qutore passa alla sua analisi e datuzione.

Per dare spiegaztoni e dclti su questo si,gillo egtt st serue, comemnteriale analogo, delle impronte del sigillo d,el bano paoto (sutlac.era), rr.trouate nei suor, documenti a.utentici che, come .tmenzLonatautore stesso, rappresentano u\j. grand.e rq.ritd. storica. Nelra. sua,pubblicazione egli riporta due sole trnpronte d.et sigilto surla ceranote oggidi: L'impronta del sigillo dal suo d.ocumeito rirascxato r'77 agosto 1300 a sottn (salona), custod,ita ora nell'Archiuio stataledi_vr'e.nna e I'impronta del stgilro ner, d.ocumento d.el,4 gennaio 1302,rtlasciato a skrqdin (scardoncL) e custod.tto ora nell.'Arihrrl.o stataledi Zagreb.

. com'parando le due impronte del sigiuo menzionato col|originarert'trusato a. Zadq.r eglr, d.imoitra che Le die impronte (d.el s'gtllol sono,come ttpo, ugrltili al. sigtllo di zad.ar, e come composizioie arcllclicq,molto simiti. La differenza essenziule tra d.i loro ionsrste nell"a Leg-gend,a che d diuersa nelle due tmpronte (d,at sop.rannominato stgitro).Cr,

--sono pure d.elle d.iff erenze nella qualitd, de?s Lauorazione-, chenelle due impronte d.et sigillo sono dt meno in confronto atla quwlitd.

dellq. lauorazione der. sr,gillo, che, senza dubbio d. stcrto eseguito da un1:r:!tu:. pi,d

-abile e lau,orato con pzi. precisione e pit) ienso per itdettagllo. In base aile due improite d.er stgr,rro custod.ito der bano\"9n 19 euali sono ftssate con precisione, L;autore stabiltsce ra d.atndel sigitlo di Zadqr tra I'anns tiOz e iL 1512 ciod I'anno d.elLa mortedi Pqolo. In _conformrtd. al fatfi. storici pone La possibilitd d,i untl d,a-t&zxone pii" lunga del- si,gttto, nella quale come terminus arlte querrlnon segW L'anno 72gg, e come ternxinus post quer.rl non L,anno iJ72,ma di questq. data.zione a,uerte crte sq.rebbe meno ,)erosimire.

gLLa ftne del suo Lauoro L'autote cerca di chiarire t'n ,base agliauuenimenti stonci q Zadar nel tempo dtal cui prouiene iL detto sigil-lo, la. sua conl,rrl:rsa in cod,esta, cittd (uedi notq 72 e 73) uisto che nellefonti stortche non uiene rtcordato, tn nessun luogo, che il bano Paaloauesse mui uissuto a Zadqr.

Il presente Isuoro si chiude con le seguenti parole: ,malgrads iL

fatto clte con questq pubblr'cazione non era possibile ch'iarire tuttii momentz stonci legati aLIa scopertq del sigillo, tuttauia la publica-zione e rtuscita q contribuire almeno un piccol'o apporto per chtanremeglio I'eminente personaggio storico del, bsno croqto Paolo I di Bn'btr, iL quale per quasi un nl,ezzo secol'o stabiltua l'ortentamento po-littco e culturale del popolo croato a capo del cui stuua come so-urano<.

166 167

DIADORA 3. 1965.

Tab. I Peiatnik hrt:atskog bana Paula I Bribirskog, f. izgted sa strainje strane,2. presjek peiatnika, 3. i,zgled, sa strainje strane u crteiu. - Tau. I Sigitlod,el bano croato Paolo I di Bribir, troL,ato a Zad.ar, 1 fotografia a tergo, 2 d,ia-

metro del sigillo, S schizzo a tergo.

DIADORA 3. 1965.

T"y'.I!- Negatits peiatnika hruatskog bana paula I Bribi,rskog - 1, otisakpeiatnika - Z. - Tau. II Negatiua J- t, n impronta _ Z, aIeI sigitto del bano

croato paolo I di Bribir, trouato a Zadar,

DIADORA 3. 1965

Ill Peiat hruatskog bana Paula I Bribirskog s ispraue izdate 71. VILT

DIADORA 3. 1965 T. III

Tab. III Peiat hruatskog bana paula I1,300. S. u Solinu - 1, (Dri. arh. Bei), iFotograJia 1, e schizzo 2, itel sigilto deldocumento rilasciato d,el 11 agoslo 1500

Bribirskog s ispraue izdate 11. VilIcrtei istog pe(ata - Z. - Tau. IIIbano croato Paolo I di Bribir, itat

a Solin (Archiuio statale di Vienna).

DIADORA 3, 1965.

G

T. l\'

DIADORA 3, 1965 T.V

Tab-. lv Peiat hruatskog bana paula I Bribirskog s ispraue izdate 4. r rillz. g.u skracrinu - 1, (Drz.-arh. Zagreb) i crtei istog petaia - 2. Tiu. Iv Foto-grafia 1, e schizzo 2, del s|gitro iler bano croaio paoro r d,i Bribir, d,ar docu-n"Lento rilasciato del 4 gennaio 1307 a skradin, (Archiuio statare 'di

zagreb).

Tab. V Petati hruatskih knezo\a, Jurja - 1 i Mlad,ena Bribirskog - 2 s i\traue'izdate 11. VlIt 1J0g. g. u Solinu, (DrZ. arhiu Bet). - Tau. V SigiLLi dei princLp,l'

iiioti Cnorgto - 1 -e twlod"n - Z ai Brlbir, dal documento riLasciato del 11'

agosto 13A0 a Solin (Archiuio stataLe di Vie''lna)'

RIGLASILO ARHEOLOSKOG MIUZEJAORGANE DU MUSEE ARCHEOLOGIQUP

U ZADRUDE ZADAR

Sv. 3. - VoI. 3.

ZADAR1965