Enneagram - Richard Rohr, Andreas Ebert

8/18/2019 Enneagram - Richard Rohr, Andreas Ebert

http://slidepdf.com/reader/full/enneagram-richard-rohr-andreas-ebert 1/78

SAMOSPOZNAJA I BOGOSPOZNAJA

Uvod Najčešće kada čuju riječ 'samospoznaja' ljudi pomisle na mudru izreku pripisivanu grčkom filozofu Talesu – 'Spoznaj sam sebe' (Gnothi seauton) -koja je sajala kao napis na !ramu sarogrčkog boga "polona u #elfima$% kršćanskoj radi&iji pojam se koris za spoznaju o tamnoj srani našeosobnosi i povezivao se redovio uz 'ispi savjesi' i ispovijedanje vlasii!grije!a$ To je samo jedan vid samospoznaje na kojem se ne smije sai$sinska samospoznaja uvijek uključuje i spoznaju o našoj svijetlojo*anskoj srani$+rava samospoznaja doga,a se u ozračju povjerenja$ o više imamo

povjerenja u oga o više mo*emo pogledai isinu o sebi$ .o*emo pogledai svoje li&e kakvo uisinu jes samo pred nekim komu vjerujemo$Tako,er iskrena samospoznaja je uvje da se mo*e dobro molii$sinska samospoznaja uvijek je povezana sa radom na sebi koji je naporani bolan$ Svarna promjena doga,a se u poro,ajnim bolovima$ Na om puudubljeg upoznavanja sebe mi ćemo se korisii knjigom koju su napisalidvoji&a auora/ jedan je kaolički svećenik američki franjeva& a drugi jenjemački proesanski pasor$

Na zanimljiv i prisupačan način oni obra,uju deve ljudski! karakeraslu*eći se zv$ enneagrammom (jedno saro učenje koje poječenajvjerojanije iz sufisičke radi&ije i opisuje deve li&a ljudske duše)$.nogi se ljudi plaše pua samospoznaje jer se boje pogledai u svojunurinu$ .i silazimo u vlasiu nurinu s 0risom a ne sami$ S 0risomimamo odva*nosi za iskreno sučeljavanje sa sobom$udući da nas og bezuvjeno ljubi – sa svim onim šo je u nama – nije

porebno bje*ai od sebe$ % svjelu ove bo*anske 1jubavi mo*e bolsamospoznaje isodobno bii počeak našeg is&jeljenja i posojanja

&jeloviim$#u!ovni učielji svi! du!ovni! radi&ija 2apada i soka znali su da svarnasamospoznaja jes preposavka za 'unuarnje puovanje'$ Tereza "vilska usvog glavnom djelu Zamak duše piše o značenju samospoznaje za molivu/3Ne mala bijeda i smeenos dolazi odale šo mi kroz vlasiu krivnju ne

poznajemo sebe i ne znamo ko smo$ To je srašno neznanje kada neko nezna ko je43$S pravom se mo*e reći da su prve odaje (počeak rasa u du!u) odajespoznaje samoga sebe$ " 'spoznai sebe' znači pri!vaii u popunosi svoju

svarnos &jeloviu isinu o sebi bii u svemu osoba isine$ Terezija je



uvjerena da čovjek do prave isine o sebi mo*e doći samo u svjelu o*jeisine e soga spoznaja oga posaje primarna$ 5pe spoznaja oga bez

poznavanja sebe ra,a amu kao šo i spoznaja vlasie ame bez spoznajeoga ra,a očaj$

sinska du!ovna samospoznaja dovodi do prave poniznosi$ +ravasamospoznaja ne ba&a u malodušnos nego osloba,a$ Spoznaja sami! sebe poniznos isina o sebi jes najsigurniji pu rasa i okriva osobu isinskemolive šo se očiuje u konkrenim činima *ivoa s ogom i ljudi$Samospoznaja omogućuje osobi da okrije oga u samoj sebi i samu sebe uogu a o okriće pridonosi usposavljanju novi! odnosa prijaeljsva usvim prav&ima$Sve religiozne radi&ije govore o ome kako neop!odno razokrii 'la*ni ja' i

probii se do 'isinskog ja' do oslobo,enja od 6ga a o se mo*e zbii narazne načine/ čineći dobra djela mediirajući askezom ili spoznajom$% kršćansvu se okupljenje od 'la*nog ja' s!vaća kao dar o*je milosi$ "lio ne isključuje porebu da čovjek sam sebe pripravi bude raspolo*ivovori se za .ilos$ 7ovjek reba činii kao da sve ovisi o njemu$ 0asnije ćespoznai da o*ji du! bijaše već na djelu u njemu i da ga je poaknuo nara*enje na borbu i na molivu$ Taj paradoks vlasie borbe i o*je milosi+avao je dobro formulirao/ 3Sa sra!om i repeom radie oko svogaspasenja8 #a og u svojoj dobro!onosi izvodi u vama i htjeti i djelovati3$(9il : ;:)#uboko sam uvjeren da nam '6nneagramm' mo*e pomoći doći do dubljeg iiskrenijeg odnosa prema ogu$ 0ao zr&alo duše 'enneagramm' je samo

jedno sredsvo oru,e puokaz izme,u mnogi! a ne jedini odgovor$+uokazi pokazuju pu ali !odai svako mora sam$ Svaki obliksamospoznaje bio on samo psi!ološki ili ako,er i du!ovni od velike jekorisi za izgradnju zdrave du!ovnosi$5va knjiga pomogla mi je da sebe bolje razumijem kao i da dobijemosjećaj za posebne osobine mnogi! ljudi koje poznajem i susrećem$ 5sjeiosam kako je naš odnos s ogom usko povezan sa našom karakernomsrukurom$

Teksovi koji slijede mogu produbii našu samospoznaju kvalieno proširii našu svijes a naš *ivo preobrazii$ +red nama je jedna vrsa'du!ovne psi!ologije' koja na prakičan način povezuje du!ovno iskusvo imoderno učenje o čovjeku (anropologija)$

Svaki od deve ipova ljudske osobnosi raščlanjuje se na čeiri odsjeka/najprije slijedi jedan opći pogleda na doični Tip a zaim posavljamoosnovnu #16.% koja je svojsvena om ipu$ To uključuje spe&ifičnunapast, grijeh u koji najčešće upada e razne sraegije i obrambeni

mehanizmi$

:







Tipovi sr&a reagiraju neposredno i djelovorno$ %sredoočuju energiju naokolinu i njome nasoje ovladai$ Nasoje imai dobre me,uljudske odnose$ ?a*ni su imsavovi i mišljenja drugi! i da li i! drugi pri!vaćaju$ Smaraju se odgovornima za čiavsvije$ 5 sebi imaju visoko mišljenje$ Snala*ljivi su akivni i kompeenni$ rinu zadruge i slu#e drugima, a zapu3taju sebe4 ?iše rade a manje osjećaju za sebe$ ?ezani

su za zajedni&u$ +orebna im je veća briga za sebe a ne samo za druge$ Bive u prošlosii budućnosi a najmanje u sadašnjosi$

Na*alos ljudi sr&a nemaju pravog prisupa vlasiim osjećajima$ 5nido*ivljavaju sebe u reak&iji na osjećaje ili modele ponašanja drugi!$ 5ni ne mogusajai oslonjeni na vlasie snage i nepresano razvijaju akivnosi da bi osigurali

privr*enos ili pa*nju drugi!$ Sr&e i &irkulaorni susav nji!ovo su jelesno središe$ 0odnji! su posebno isaknui dodir i okus$ Njima vlada osjećaj zabrinuosi i sra!a proivčega se bore pomaganjem uspje!om i posebnošću$ 2aokupljeni su bi"anjem za druge$

Njima je eško samosalno egzisirai$ % novoj siua&iji oni piaju/ CDoću li vam sesvidjeiEF Nji!ova emo&ionalna ineligen&ija se povezuje sa sr&em$ Tu su najva*niji

osjećaji emo&ionalni uis&i$

Tipovi sr&a vide *ivo kao zadaak koji se mora svladai šo pak vodi unepresani akivizam$ % ovome su zaokupljeni (česo nesvjesno) presi*em i ugledom$+oziivna srana oga jes da obično imaju jasno definiran osjećaj odgovornosi$ Naginjuome da se prilagode da za!ijevaju pa*nju i mjeso za sebe a za o vrijeme oni su ikoji Csve najbolje znaju o svemuF$ =avnaju se po onome šo o njima misle drugi ačeso misle da znaju 3to je dobro za te druge4 #ok na jedan prejeran način njegujusvoju bri*ljivos oni suzbijaju svoju agresiju i skrivaju se iza fasade ljubaznosi iakivnosi$ zvana na ljude osavljaju dojam kao da su samouvjereni sreni i!armonični$ znura se česo osjećaju praznima nesposobnima u*nima i

posramljenima$

Obli$i pobo#nosti po"ezani s dru#enjem oplinom i sigurnošću (npr$karizmaski pokrei molivene zajedni&e) od posegne su privlačnosi ljudima sr&a$

Nji!ov prisup ogu česo se doga,a puem do*ivljavanja zajedni&e$ 2ao oni rebajunaučii bii sami i molii se ako da ne budu ni zamijećeni nii nagra,ivani od svoji!

bli*nji!$ susove riječi/ C0ad moliš u,i u svoju sobu zavori vraa i pomoli se svome5&u koji je u skroviosi$ 5a& voj koji vidi u skroviosi uzvrai će iF (. GG)sadr*avaju isinu posebi&e za nji!$ udući da ljudi sr&a misle kako sve mogu učiniisami eško im je pri!vaii spasenje kao čisi dar$ 2adaak nji!ova *ivoa sasoji se u

omu da mnoge svari kojima se nadaju prevore u svarnu nadu$

Pitanja: >esam li ja osoba sr&aE 2apa*am li brzo i jasno porebe drugi!E5sjećam li da čak i znam šo je za druge boljeE 2aboravljam li na sebeE +ušam li darazum u,e u sr&eE mam li porebu bii od korisi drugimaE 2nam li reći ne moguEmam li osjećaj da vrijedim onoliko koliko slu*imE Hledam li sebe iz perspekivedrugogE

Utroba: moti"a$ijso sredi3te

Tjelesno središe koje upravlja ljudima urobe jes probavni rak$ Oni reagirajuinstinti"no$ Trbu!u pripadaju moiva&ija borba za pravednos sklonos konfrona&iji

I



ekološka svijes sponanos$ +redsavni&i ovog središa *ive naizmjenično u unuarnjemi vanjskom svijeu energični su i sponani$ 0od nji! prevladava osjećaj bijesa i srd*be$%!o i nos nji!ovi su isaknui osjeilni organi$ % novoj siua&iji prvo šo ka*u je/ CTusam bavi se mnomeF$ 2a nji! je *ivo neka vrsa bojnoga polja$ 2aokupljeni su česonesvjesno moći i pravdom$ .oraju znai ko je odgovoran$ %glavnom su izravni

ovoreno ili skriveno agresivni i za!ijevaju vlasii CeriorijF$

Tipovi urobe reagiraju neposredno i emo&ionalno$ +onašaju se insinkivno$?a*niji su im prin&ipi od prilagodbe$ Svoje slabosi skrivaju a u,e okrivaju$ Nasoje

bii uvijek dobini&i$ Bele ovladai sobom i okolinom$ nsinkivno odre,uju šo vole išo ne vole šo i! privlači i šo odbija$ #r*e se svoje pro&jene i nju smaraju svarnošću$

Naknadno ra*e ra&ionalne razloge za svoje ponašanje$ Sloni su srd#bi4 =eagirajunagonski i *esoko$ Potisuju emo$ije4 .ogu bii neosjeljivi grubi i bezobzirni$=eagiraju uz gledanje i slušanje$ 2adovoljavaju vlasie a zanemaruju u,e porebe$+oreban im je uvid u vlasio djelovanje i salno povezivanje unuarnjeg i vanjskogsvijea$

1judi urobe *ive u sadašnjosi sjećaju se prošlosi i nadaju se mnogočemu u budućnosi$ 0ad svari krenu loše po nji! obično krive sebe/ CSve sam pogriješio$ 1ošsam$ >adan ja8F Sloni su tad samosa#aljenju4 1judi urobe svjesno su ili nesvjesnoupra"ljani agresijom4 S druge srane imaju vrlo malo prisupa do svoji! jeskoba isra!ova$ 5ni su skriveni iza fasade preuzenosi$ zvana na većinu promaračaosavljaju dojam samopouzdanja i snage dok iznura znaju bii mučeni moralnimsumnjama u pogledu sami! sebe$ 5ni imaju nagla3enu potrebu za autonomijom$ Tu

je porebna energija rbu!a a &enar se nalazi u mo*danom deblu$ @ilj je povr,ivai se borii se sva,ai se znai se posavii proiv drugi!$

2a nji!ov moliveni *ivo su najbolje "je#be medita$ije u kojima su u popunosi svjesni sebe i svoga ijela$ udući da slijede svoje CinsinkivneF poi&aje udio nji!ovi! *ivoni! zadaća ide i o da okrenu svoje opće voljenje u aueničnu ljuba"koja je spe&ifična konkrena i u &ijelosi osobna$ Nji!ova insinkivna ineligen&ija se

povezuje s rbu!om$ Tu su najva*nija osjeilna zapa*anja naši organi zapa*anja$ % pozadini se nalazi gnjev$ Taj gnjev mo*e bii pounurašnjen uspavan ili izra*en vani$

Pitanja: >esam li ja osoba urobeE a&am li se u ak&iju a da nisam svjesanJa šočinim da prije ne promislimE #jelujem li insinkivnoE >esam li sklonJa srd*bi bijesuE>esam li sklonJa samosa*aljevanjuE orim li se za svoje mjeso u zajedni&i drušvu

radnom mjesuE 5sjećam li da je *ivo borbaE 2nam li se opušai i u*ivaiE % čemuu*ivamE

Glava: inteletualno sredi3te

Hlava je inelekualno središe djelovanja$ +ripadaju joj prakično mišljenjelogika prin&ipi savovi misli ideje planovi$ 1judi glave imaju eškoća u pokazivanjuemo&ija/ .anjka im prava oplina i sponanos$ % sra!u su i zao su salno budni izabrinui$ Nji!ov konrolni oranj je mozak$ Njima upravlja središnji *ivčani susav i onisu u prvom redu ljudi oka$ Oni su promatra7i ošro uočavaju unuarnji svijeobjekivno promaraju vanjsku svarnos prakičari su i *ele nešo osvarii$ Nji!ova

naglašena poreba jes potreba za orijenta$ijom$ Tu je porebna energija glave a&enar se nalazi u kori velikog mozga$ @ilj je disan&irai se od drugi! i bii za sebe$

G



Tipovi glave nasoje s!vaii šo se doga,a$ Tra*e sigurnos u svojoj nurini$ %sra!u su$ ?anjska zapa*anja analiziraju i obra,uju$ Najva*nija im je unuarnjasigurnos$ To su ljudi koji primaju/ skupljaju podake i okoline i sre,uju i! u sebi$?a*an im je uvid u vlasiu unuarnjos$ ave se činjeni&ama i svarnošću$ +olaze od

onoga šo svarno vide i s"e pro"jera"aju4 Najva*nija im je isina$ Bive disan&irano i povučeno$ +reosjeljivi su i nepovjerljivi$ +onašaju se ra&ionalno$ Ne osjećaju seslobodno i ugodno u vanjskom svijeu$ +orebno im je izaći iz sebe okrenui se okolini idrugima$ Sadašnjos uglavnom promaraju ali u njoj slabo sudjeluju$

% novoj siua&iji ljudi glave prvo *ele vidjei svoj pu/ CHdje sam sadFE 5ni*ivo vide prije svega kao zagoneku i miserij$ maju osjećaj za red i du*nos$ (jelujute naon 3to dobro promisle svari i poslu prisupaju meodično$ udući da pae od

prejerane jeskobe oni skrivaju osjećaje osobio one nje*ne i o česo iza fasadeobjekivnosi i neuplianja$ zvana izgledaju bisro uvjereno i pameno$ znura se pakčeso osjećaju izoliranima zbunjenima i beznačajnima$ Nji!ova menalna ineligen&ija

se povezuje s glavom$ Tu su najva*niji menalni uis&i razmišljanja ideje$ % pozadinise nalazi jeskoba$ Sra! mo*e bii inernaliziran proji&iran van ili prevoren u

prejeranu rados$1judi glave komuni&iraju s ogom preko Sina u kojemu je og objavio sebe i

posao vidljivim$ Nji!ove molive mogu se na ljude izvana doimai kao su!e iapsrakne kao puko ispunjavanje du*nosi$ onretni obli$i medita$ije (npr$ gledanjeslika) u kojima mogu nešo probrai ako,er gode nji!ovom ukusu$ 1judi glave imajupote3o!a u prijelazu s mi3ljenja na djelo"anje jer su neodlučni$ Slične problemeimaju u omunia$iji s drugim osobama u prijelazu od izola&ije prema zajedni&i$

Nji!ov *ivoni zadaak sasoji se u prevorbi mnogi! sumnji i djelomični! isina u"jeru koja ne osaje samo u glavi već za!vaća čiavu osobu$

Pitanja: >esam li ja osoba koja pree*no funk&ionira na razini glaveE Treba li mi podosa vremena za neku odlukuE 0akavJa sam u usposavljanju odnosa s drugimaEmam li prijaeljaE 0ako komuni&iram na poslu s drugimaE .ogu li se u*ivjei u

porebe i emo&ije drugi! osobaE >esu li mi načela va*nija od osobeE .oram li sve imai pod konrolom sve isplanirai provjeriiE

(e"et na7ina ljudsog pona3anja

Nijedan eneagramski ip nije popuno i u &ijelosi prisuan kod pojedin&a$ Svismo mi kombina&ije i! brojeva koji imaju veći ili manji uje&aj na naše ponašanje$#eve brojeva predsavljaju deve *ivoni! &iljeva i deve *ivoni! filozofija$

K



%IP J'(AN

Opći pregled

Tip jedan su idealisi koje pokreće duboka če*nja za jednim svijeom isine pravednosi i moralnog reda$ 5ni su iskreni i 'fair' e mogu druge poaknuida na sebi rade i sebe nadi,u$ 5ni su česo nadareni učieljiJ&e koji se rude

bii drugima dobar uzor$ Njima je jako eško pri!vaii vlasiu i u,unesavršenos$ Samo kada su sasvim okupljeni nauče pri!vaćai svarnos eimai povjerenje u polagani ras #obra (0raljevsva o*jega) u svijeu$5d mali! nogu tip Jedan pokušao je bii uzorno dijee$ % djeinjsvu su

navikli slušai glasove koji su im govorili/ 'udi dobar8 +risojno se ponašaj8 Ne budi djeinjas8 udi bolji8' S!vaili su da rebaju zaslu*iiljubav svoje okoline ime šo će ispunii sva njezina očekivanja i bii'dobri'$ 5vaj za!jevni unuarnji glas u njima prai i! čiavi *ivo$ 7eso jeo glas jednog od rodielja$ 2ao tip Jedan voli moralizirai on je

perfekcionist i česo nezadovoljan$ maju visoke za!jeve i ideale$ 5ni se u*ivou mnogo rude i prejerano rade$ %čini će sve da ne bi izgubili ljubavosoba do koji! im je salo$.nogi izme,u tip Jedan su zv$ 'nadarena dje&a'$ 5ni su česo mamini ili

aini ljubim&i$ 5vdje me,uim le*i nji!ova 'drama'/ mnogi rodieljinadokna,uju svoje neispunjene *ivone snove ako šo i! pokušavajuosvarii kroz svoju dje&u$ #a ne bi izgubilo ljubav svoji! rodielja dje&auče od malena ispunii nji!ova očekivanja i *elje ali ime gube sve višekonak sa vlasiim osjećajima i porebama$ (7eso su navezani na majku)+rema s!vaćanju S$ 9reuda u ovom sklopu osobiu ulogu igra odgoj začisoću urednos$ Nji!ov samonadzor i obo*nja moralna nadmoćnos

posaje 'nadomjesak' za odri&anje od zv$ 'ni*i! u*iaka'$5ni su česo fanai&i u urednosi$ 5paze odma! čim nešo nije na svom

mjesu$ osjećaju se bolje kada je sve na svom mjesu$ Takve osobe salnonešo čise premješaju peru$ 0ada neko ne isprazni pepeljaru dr*emoralnu propovijed$ "ko s!vae da u ome prejeruju znaju se nasmijai naračun sebe$Tip Jedan pokušavaju bii dobri da ne bi bili ka*njeni$ 5ni *ele po svaku&ijenu spriječii da i! nji!ov nuarnji glas osudi$ 2a!jevi izvana polako se

premješaju unura$ Sada počinju sami sebe opu*ivai ako nisu dovoljno'po*rvovni' 'dobri' ili 'velikodušni'$ "li – va*no je uočii – u se ne radi oobjektivnoj po*rvovnosi dobroi i velikodušnosi nego o onome šo oni

dr*e kao akvima$ 5vaj nuarnji glas kao da i! salno pia/ '>esi li dovoljnodobarE' % nji!ovoj nurini odr*ava se sudski pro&es u kojem su oni i

L



opu*eni i branielji$ Tko nije tip Jedan ne mo*e sebi nii predočii kako ajnuarnji pro&es ka*njavanja zna bii mučan$Doće se velika odlučnos prekinui ovaj pro&es i sebi jasno reći/ '+resani sim8 +oludje ćeš od svi! i! prejerani! mjerila i moralni! načela$ Sjei se

zaboga da je o voj subjektivni pogled a ne objekivna isina8'Tip Jedan prerano odrasu uozbilje se$ 7eso su morali vrlo rano preuzeiodgovornos za obielj iz bilo kojeg razloga ili zao šo su kao najsarijedijee rebali mla,oj braći i sesrama bii primjer$ma još nešo kod nji! prepoznaljivo/ vole šedjei nova&$ To im dajedobar osjećaj$ 0od nji! vlada geslo/ %vijek je bolje nova& šedjei nego liga rošii8maju sklonos pravdanju nepopusljivosi parničenju$ ?ole usanovii dasu oni imali pravo$

#16."

Tra*enje savršenstva (popunosi) vlada *ivoom ovi! osoba i upravo uome le*i i nji!ova glavna napast$ % borbi proiv nesavršenosi mogu serazvii u on !uichotte koji se bore proiv vjerenjača i sanjaju 'nemogućesnove'$0ada nešo zapaze šo odgovara nji!ovom idealu savršensvo od radosi'iskoče iz ko*e' i nekoliko renuaka su najsreniji ljudi na svijeu$ To mo*e

bii zalazak sun&a neko umjeničko djelo glazbeni komad ili susre snekim čovjekom koje za jedan renuak dr*e nečim 'savršenim'$ "li čimokriju da i ovaj čovjek ima pogreške i slabosi brzo se razočaraju$ 2ao setip Jedan uvijek iznova osjeća frusriranim$ Bivo i ljudi nisu onakvi kakvi

bi rebali bii$ +rije svega oni su razočarani radi vlasie nesavršenosi$2bog oga je za nji! religiozni pu jako privlačan/ jer barem je "og

savršen#5ni su odgovorni i savjesno ispunjavaju svoje du*nosi$ 7eso su ubiačnoočni$ maju budili&u u glavi$ Salno se nalaze pod priiskom vremena

bilje*e ermine$ $rijeme prolazi% a ja još uvijek nisam savršen#

5ni su ozbiljni ljudi$ =ijeko pričaju vi&eve$ #opušaju sebi preda! iopušanje ek kada su sve svoje zadaće emeljio i popuno ispunili$ " o jerijedak slučaj$ %vijek ima nešo šo se dade poboljšai$ U nastojanju okoboljega nema odmora# "ko imaju neki !obbM onda je o uglavnom nešo

jako prakično šo drugima korisi ili čini rados$ =e&imo rado peku kolačei sl$Tip Jedan ima sklonos sebe zanijekai i mogu svoje osjećaje i porebe

poisnui ili sasvim umrvii$ 5ni su po naravi askee i purian&i i nadaju sesebe spasii ime šo barem pokušavaju doseći deal$ 2bog oga jako eško

uspijevaju u&ivati *ivo$ 5dma! osjee gri*nju savjesi$ "merički purian&i jednom su proglasili ples i igru grije!om$



'alvin oa& purianizma bijaše tip Jedan$ To ne znači da su oni nesrenismrknui$ 5ni se rado smiju drugima koji su komični opušeni i 'okačeni'ali sami ne mogu akvo šo činii$ >edna srana u njima *esoko proesiračim pokušaju bii malo neozbiljni$

ez pomoći molive i media&ije dakle ovaranja du!ovnosi oni posanuzanovijeala čangrizav&i svadljiv&i &jepidlake$ .oliva im poma*e da biu ovom nesavršenom svijeu ipak bili sreni$ Nije im lako ući u išinismirii se$ +remda o za nji! nije nimalo lako ovi ljudi rebaju učii ući umir da ne bi samo opa&ali nesavršenos svijea (a o im ne pada eško8)nego se učili pri!vaćai i ono šo je nesavršeno i nepopuno$ o je nji!ovaglavna *ivona zadaća i izazov$Takvi ljudi vide mnoge panje gluposi prevare površnosi u svijeu i o i!sra!ovio ljui$ " još srdiijim čini i! ono šo kod sebe okriju$ 2ao su jakosrdii$ (rditost je nji!ov gla"ni grijeh$#oduše oni će eško priznai sebi ili pred drugima da su agresivni$ znurau sebi ku!aju od gnjeva jer je svije ako prokleo nesavršen$ "li o eškosebi priznaju$ 5ni će radije reći/ '.a nisam lju na ebe premda bi! imao

pravo zbog i! i i! svari bii lju8'Obrambeni mehanizam koji su razvili kako ne bi morali pokazai svojuljunju zove se kontrola reakcija$ %mjeso da neposredno i izravnoreagiraju u djelić sekunde nasupi u nji!ovoj nurini pro&es &enzure ukojem odluče šo i u kakvom obliku na vani smiju pokazai$7injeni&a da ne *ele priznai svoje agresije izaziva u njima nevjerojaan

priisak$ .ogu se prevorii u !odajući 'uskipjeli lona&'$+riisak da salno čine 'dobra djela' najeralo je u svoje vrijeme )artina

*uthera u očaj$ 5n je nji!ov najpoznaiji predsavnik$+osoje ako,er jako neokupljeni tipovi Jedan koji svoje dileme rješavajuna način da vode dvosruk *ivo$ % javnosi i amo gdje su poznai i gdje i!se promara ponašaju se korekno moralno i besprijekorno$ "li kada seosjee da i! niko ne promara ili se nalaze u u,oj okolini mo*e sedogodii da poaji&e i*ive sve ono šo sebi i drugima zabranjuju$ To osobiovrijedi za nji!ove poisnue seksualne *elje$ Neuroični tipovi Jedan mogu

propovijedai moral i *ivjei nemoralno$ 5ni se ada prevore u farizeje ili&emjere kojima sus reče/ 'Tko je od vas bez grije!a neka privi ba&ikamen8' (v LK)5sobii dar ili plod duha koji krasi zrelog i okupljenog predsavnika tipa

Jedan jes druga srana nji!ove spe&ifične slabosi a o je u ovom slučajuvedra opuštenost $ 0ako doći do og daraE 0ako naučii op!odii savlasiom ljunjom i agresivnošćuETri svari osobio im poma*u/ molitva% ljubav i priroda$ .oliva ubla*ujenuarnje glasove prejerane du*nosi i odgovornosi i vodi neposredno do

ljubavi koja je 'sveza savršensva' (0ol < ;A)$ 0onačno poma*e im prirodai šenja u prirodi$

;O



?ećina '>edini&a' vole radii u vru obra,ivai voćke šeai šumom$ .nogisu u ekološkim pokreima$ ez prirode ljubavi i oga tipu Jedan jegoovo nemoguće dospjei u prosor vedre opušenosi i srpljenja$ Tadaosaju &ijeli *ivo agresivni idealisi i ideolozi koji druge osu,uju i od nji!

za!ijevaju da se prema nji!ovim predod*bama moraju popravii i bii'savršeni'$5sim opušenosi kada dosegne odre,eni supanj nuarnje zrelosiokupljeni tip Jedan ima i druge darove$ 5ni su razumni% pravedni iuravnote&eni$ 2bog oga su dobri učielji *upni&i činovni&i id$% govoru ili kada javno nasupaju znaj česo korisii/ 's jedne srane – sdruge pak srane' šo znači da *ele bii krajnje fer i uvijek gledaju i onudrugu sranu$ To je proklesvo i blagoslov isodobno$2reli tip Jedan zna dai promišljene i razborie odgovore$ Nji!ovomišljenje je prošlo kroz varu nuarnje kriike kroz mnoge nuarnja 'kada' i'ako' prije negoli nekome javno reknu svoje mišljenje ili savje$ 2ao kada

jednom izraze svoje mišljenje eško im se je usproivii8Slabo razvijeni tip Jedan moralizira salno govori sa uzdignuim prosom isve kriizira u svijeu$ .ogu bii jako aroganni i samopravedni$Teško donose va*ne odluke jer se boje učinii pogrešku$ 5klijevaju$ 7esose ne pomiču naprijed i zao šo se previše bave prošlim pogreškama$.oraju uvijek očisii prošlo$ +revaraju se u 'savjes' obielji$ %vijekspominju prošle krivnje i proro&i su obraćenja$ 7eso su ovi ipovireformatori$Spe&ifični pad @slabos) le*i u nji!ovoj osjetljivosti$ 5lako upadaju u brzesudove o svemu i svakome$ Trebaju naučii izvadii brvno iz svoga oka

prije nego li se pozabave runom u oku braa svoga (. K <-I)$ Nezreli tip Jedan salno kriizira a drugi osjećaju u negaivnu energiju$1judi se boje ovorii pred njima jer imaju sra! da i! on poajno osu,uju$5ni su česo 'bojovni&i' koji spašavaju svije i koji u*ivaju u ome da izkorijena isrijebe zlo$ Sv$ >ure ili sv$ .i!ovil koji u kršćanskoj radi&ijiubijaju 2maja zašini&i su tipa Jedan$% odnosima energija tipa Jedan mo*e dovesi do veliki! komplika&ija$ 5ni

se rado zaljube u čovjeka koji je u nji!ovim očima savršen$ 7im se poka*e prvo slabo mjeso pokušavaju ga mijenjai$ 5ni imaju vrlo malorazumijevanja ako se drugi jednako ozbiljno ne trudi posai 'bolji čovjek'$0ada drugi me,uim priznaju svoje pogreške i obećaju popravii se i o

povrde svojim ponašanjem tip Jedan ada velikodušno sve opraša izaboravlja$ "li prašanje je kod tipa Jedan rijeko sasvim bezuvjeno$

(imboli i primjeri

Bivoinja koja se pripisuje neokupljenom tipu Jedan jes agresivni i lajaviterijer (engleska rasa psa dobar za lov)$ Tako,er mrav i p+ela

;;



simboliziraju nji!ovu marljivos$ Simbolična na&ija jes ,usija$ =uskiuopisi revolu&ionari i pis&i kao #osojevski i Tolsoj ujelovljuju san osavršenom svijeu i !umanijem drušvu$ .i!ael Horbačov spada u ovajreformaorski ideal$

"oja ipa >edan je srebrena$ (rebrena je !ladna rijezna i jasna boja$ 5na predsavlja mjese& koji svoj sjaj duguje Sun&u (višem idealu)$=edovnik .arin 1u!er bijaše u dnu svoje duše čovjek koji je čeznuo zaogom koji ljubi bezuvjeno$ Njegovo *ivono pianje bijaše/ '0ako dooga koji je milosiv i milosrdanE'S pravom se obrušio na kaoličko učenje u njegovo vrijeme koje je učilo dao*ju ljubav reba zaslu*ii kroz riuale dobra djela i sl$ 1u!er je imao

jako srogog o&a na zemlji i ljuiog oga na nebu$ majka @rkva bijašesroga i za!jevna$ o ga je gušilo$7iso psi!ološki gledajući =eforma&ija je nasala iz zapleenosi ipa >edanu vlasie prisile$ 1u!er je u dnu duše čeznuo za bezuvjenom milošćuljubavlju i pri!vaćanjem$6rik D$ 6rikson došao je do va*ni! psi!o-analiični! uvida isra*ujući1u!erov *ivo$ #voznačni odnos prema svome o&u bijaše glavni razlog zado*ivone 1u!erove borbe i prisile$ 0ada je 1u!er kasnije opisivao svojeispovjedne skrupule spominjao je redovio libido (seksualni u*iak) ira(srdios) i impatientia (nesrpljivos) kao glave izvore napasi$ 0ao mladčovjek rpio je od začepljenja i mokrenja$ ada je okrio aposola -avla i kod njega našao odgovor na ono šo ga jemučilo$ +avao je bio tip Jedan$ #a se osjeii dok čiamo njegove

poslani&e da je +avao na renuke previše svadljiv i nepopusljiv da uvijek!oće imai pravoE ijaše farizej$

No og je preobrazi njegov glavni grije! i učinio od njega dar$ +osao jegorljivi propovjednik 6van,elja i sve bi za 0risa učinio$ "li osjećamo da

je o ponekad prejerano i najradije bi mu rekli/ 'Smiri se +avle8 To je ipak previše8' 5sobio kada +avao napada i kriizira mo*e bii jako neugodanzajedljiv i sarkasičan prema svojim proivni&ima$% om pogledu zanimljiv je slučaj o kojem +avao piše u poslani&i

Halaćanima kada se obrušio na aposola +era (tip .est ) i u li&e mu seusproivio jer je zavrijedio osudu (Hal : ;;)$ +ear je najprije u zajedni&i u"nio!iji zajedno blagovao s poganima a kasnije se počeo povlačii kadasu došli pravi Bidovi$ +avao napada njegovo povlačenje i prijevornos$+avlu bijaše na sr&u da isakne kako je 0ris ukinuo sare grani&e izme,uBidova i pogana$

Obraćenje i otkupljenje

Tip Jedan reba naučii da ne posoji samo jedan ispravan pu nego da svi puovi vode u =im$

;:



Neokupljeni Jedan uvijek ra*i zgodnu *rvu na koju onda prenosi svojenegaivne osjećaje i raspolo*enjaP u pravilu je o prva i najbolja osoba unji!ovoj blizini/ njegova dje&a bračni parner$5ni su jako ugodni dokle sebe ne uzimaju odveć ozbiljno$ 2a nji! je zao

izlaz u ome da znaju sebe relativizirati i da se mogu nasmijai na vlasiiračun$ 5ni rebaju presai ra*ii sve ili niša$#uboko u njima *ivi ideal #obroe sine i 1jepoe$ a energija daje imsnage da rade bez preda!a$ og redovio iskorisi u nji!ovu energiju zadobro premda nisu uvijek najčišći moivi koji i! pokreću$ pak u svemučime se tip Jedan bavi ima nešo i od pravog predanja$+remda mnoge svari čine zbog sebe dočim o spoznaju i ponizno priznajuo*ja milos i ljubav u njima posaje moćna$ Samo se na isini mo*egradii8 1a*i i iluzije razokriju se prije ili kasnije$ @ilj ovi! predavanja jesupravo o/ imenovai i demaskirai naše la*i kako bi se svorilo mjeso zao*ju milos koja nam mo*e pomoći gradii na isini umjeso nasamozavaravanju$Spe&ifični pozi" koji tip Jedan mora čui i posvojii jes riječi rast $ Naučiividjei svari kako rasu$ " šo rase još nije savršeno$ "li je na puu$ sus

je ispripovjedio mnoge prispodobe u kojima sjeva i *eva srpljivočekanje u me,uvremenu predočava dolazak 0raljevsva o*jega$ Takočiamo/ '0raljevsvo je o*je kao kad čovjek ba&i sjeme u zemlju$ Spavaoon ili bdio noću i danju sjeme klija i rase – sam ne zna kakoP zemlja samaod sebe donosi plod/ najprije sabljiku onda klas i napokon puno zrnja naklasu$ " čim plod dopusi br*e se on laća srpa jer eo *eve' (.k A :G-:)$og koji je savršen ima srpljivosi i dopuša vrijeme rasa$ Tip Jedan kojio iso čini ima udjela u bo*anskoj opušenosi$% ovom pro&esu mo*e se preobrazii desrukivna srd*ba ovi! ljudi u 'sveusrd*bu'$ iblija česo govori o o*joj srd*bi naočigled nepravde na zemlji$+roro&i Sarog zavjea i susa znali su se razgnjevii$ Najpoznaiji je slučajčišćenja !rama$ 0od sus je me,uim 'svea srd*ba' uvijek izraz ljubavi inikada ne ide proiv ljubavi$ 5n ne *eli nikoga unišii nego usposaviiizvorni poredak ispravii iskrivljenja i nepravde$

/gnacije *o0olski uemeljielj susova&a bijaše ako,er tip Jedan$ Njegoveglasovie uhovne vje&be svjedoče o ome$ Nji!ova jača srana jeemeljios i savjesnos pri isra*ivanje sebe i spremnos podvrći semukorpnom radu na sebi i ispiivanju vlasii! moiva$0ao #i"otna zada!a koja pripada tipu Jedan i koju rebaju naučii glasi/5savii nekada po srani svoje du*nosi red i napor oko poboljšanje svijeai znai zaigrai prepusii se slavlju i *ivo u*ivai$Tako,er kada se oslobode svoje preosjeljivosi i gnjeva ada je mogućemilosr1e$ ?edra opušenos srpljivos i milosr,e – o krasi okupljenu

>edini&u$

;<



2ratki sa&etak / Tip >6#"N

Tip Jedan misli da je samo ono šo je popuno savršeno vrijedno ljubavi$Treba zaslu*ii pravo da budemo ljubljeni$ 2ao je najva*nije za ip >edan/

povjerovai u bezuvjetnu ljubav8 1jubav zaslu*uje i ono šo je nesavršenokr!ko i slabo$$$7eso i! svarnos razočarava zao šo salno očekuje da će konačno doćinešo savršeno$ 5vo razočarenje izra*ava se u bijesu gnjevu$ To nije bijesna nešo posebno nego općenia ljunja radi nesavršenosi svijea$5vaj gnjev (srd*ba) opskrbljuje i! me,uim s velikom količinom energije u

pokušaju da poboljšaju svije$ "li o je agresivna energija$ 5ni česo čineono šo je ispravno ali iz pogrešni! moiva$ To okriće je za nji! jako

poni*avajuće8 >er oni redovio misle kako rade sve iz ljubavi prema ogu$ma naravno i nje u svemu šo oni poduzimaju$ijes ne izgleda kao bijes$ Na prvi pogled djeluje kao idealizam ili revnosgorljivos$ 2ao je skriven drugima i njima samima$ 5ni su redovio jakoiznena,eni kada okriju da je nji!ov glavni grije! upravo srd*ba$ Njima jeeško priznai da se radi samo o njihovim visokim idealima a ne bezuvjenoo nekom objektivnom plemeniom &ilju$ o moraju spoznai ako *ele

posai milosrdni$#uboko u njima posoji velika rijeka buji&a ljunje koju ne spoznaju ili ne

priznaju$ 5va buji&a jera i! česo na brzoplee sudove i presude$ o mo*e posai rajno sanje ako se već u začeku ne zausavi aj pro&es$ Tadanasaje začarani krug iz kojeg eško izlaze/ ljutnja 3 sud 3 pritajena mr&nja(e*nja za osveom)$Tip Jedan reba presai svoj bijes nazivai drugim imenima kao npr$'isina' ili 'pravičnos'$ #ugo vremena nisu svjesni da reagiraju 'agresivno'$"li bijes srd*ba ljunja posali su jedini izvor energije u nji!ovom *ivou ada nisu oga ni svjesni$5ni osjećaju ono šo trebaju osjećai$ 2ao su nji!ovi osjećaji skriveni$ Tip

Jedan mora okrii svoje isinske osjećaje i vlasii pogled na svarnos$ Toide jako eško jer je sve o salno bilo pokrio i poisnuo zapovijedima i

zabranama$ 5ni rebaju presai donosii sudove osobio moralne sudove$5ni su opsjednui moralnim sudovima$ Sve mora bii dobro ili zlokreposno ili grešno$ 0ada dopuse svarima da budu onakve kakve jesu ikada nauče najprije vidjei prije negoli sude – ada dospijevaju do vedreopušenosi$ Tada su pobijedili i preobrazili svoju srd*bu$ " bilo kada onise umore od svoga bijesa i ozbiljnosi i ada s!vae da unuarnji mir jesnajveći dar$5kupljeni tip Jedan ima izrazii smisao za sklad i uravnoe*enos$ %

pravilu dr*e i! za veoma razumne ljude$

Heslo 'sve ili niša' provlači se kroz nji!ov *ivo$ 5no zna prouzročiivelike nevolje osobio u braku kada s!vae kako je nesavršen$ Tada se *ele

;A



rasavii$ olje 'niša' nego svarai kompromise$ %mjeso 'sve ili niša'rebaju dopusii/ 'ne samo – nego i'$ To ima okupljujuće djelovanje za tip

Jedan$ Njima je od velike korisi vidjei oga kao 5&a koji i! bezuvjeno ljubi i

koga zanima nji!ova osoba a ne nji!ova djela$ Tada dobiju osjećaj bezgranične slobode – slobode od sebe$ Na du!ovnom puu razvijuopušenos i srpljivos$ 1akše pri!vaćaju u,e pogreške$

+5#S>6TN0/ Tip J456

-oziv/ ras - -lod duha/ vedra opušenos (srpljivos) – 6a+in govora/ poučava moralizira – 7ivotinje/ erijer mrav pčela – Zemlja/ =usija – "oja/ srebrena – Obrambeni mehanizam/ konrola reak&ija – -ad /osjeljivos – Glavni grijeh/ srd*ba – (lika o sebi/ >a imam pravo –

/zbjegavanje/ ljunja – 6apast / savršensvo – 6asljedovanje 2rista/ pedagogija oleran&ija srpljivos$

%IP (+A

Uvod

+roblemaika odnosa izme,u samospoznaje i ogospoznaje nezaobilazna je u du!ovnom *ivou$ 2a du!ovni ras od presudne je va*nosi spoznajauvid svjesnos pozornos sposobnos da gledamo dublje u prirodu svari ifenomena$#u!ovno oslobo,enje je pianje du!ovnog uvida$ 2ao sus ka*e/ 3sina ćevas oslobodii3 (v L <;)$ % evan,eljima veliku ulogu imaju pojmovi kaošo su 'isina' 'svjelo' 'oko' 'u!o' 'sljepoća' i sl$ 5slobo,enje je pianjezapa*anja a ne samo vjere$ '" blago vašim očima šo vide i ušima šo

slušaju$' (. ;< ;G)

;I



#u!ovni problem čovjeka sasoji u ome da mu najčešće nedosaje uvid i pozornos$ sus doduše razlikuje izme,u površnog promaranje (gledanja) idubokog 'znai vidjei'$ +rava du!ovnos nije moguća bez duboki!du!ovni! uvida$

Opći pregled

Tip va moguće je prepoznai po ome šo on ula*u svoju snagu i darovekoje posjeduje na koris drugi!$ 5n će se rado pobrinui za zdravlje

pre!ranu odgoj i dobrobi ljudi s kojima *ivi$5ni su kadri s drugima velikodušno sve podijelii drugima dai i 'zadnjukori&u kru!a' ili 'komad odjeće'$ 5ni se nalaze uvijek blizu drugima koji

prolaze kroz neku krizu rpe bol podnose panju ili neki sukob$ Na ajnačin ono svojim bli*njima prenose osjećaj da je u neko za nji! i da i!

pri!vaća$5va ljubav prema bli*njima ima naravno i svoju sjenoviu sranu kojuvalja osvijelii i koja se ne vidi u prvi ma!$Tip va *ivi od oga da se drugima svidi$ Njima je porebno neobičnomnogo povr,ivanja u *ivou$ .nogi od nji! imali su sivo i *alosnodjeinjsvoP nedosajao im je osjećaj zašićenosi onaj osjećaj da su doma$li su iskusili samo uvjeovanu ljubav kupljenu ljubav plaćenu poslušnim

ponašanjem$ li su zarana posali emo&ionalna popora drugim članovimaobielji$5drasali su s osjećajem da moraju bii korisni$ +oruku koju su ponijeli u*ivou glasi/ '#rugi će me ljubii samo ako prema njima uvijek budemnje*an pun razumijevanja i spreman pomoći a svoje vlasie porebeosavim po srani$'0ada odrasu posanu po*rvovne majke ili ee e redovio biraju zvanja ukojima mogu pomagai i slu*ii drugima$ 5ni su najčešće '.ilosrdniSamarian&i' i maše bi se drušvo raspalo da se oliki iz tip va ne *rvujuza opću dobrobi$ Tipi+ni poslovi/ so&ijalna radni&a medi&inska sesra ilisesra u saračkim domovima i sl$ Tu se daju do krajnji! grani&a svoji!

snaga$ mo*e se dogodii da popuno 'puknu' ako ne poslušaju nečiji pameni savje ili dobronamjerno upozorenje u silu/ 'Ne samo davai negoi primai8 =e&imo mogu kao ajni&e slu*ii dušom i ijelom ali !oće sveinforma&ije i pame svaki dealj$ Svojom bri*nošću *ele konrolirai sve$5 njima su napisane mnoge knjige u kojima se analizira duševna

problemaika osoba u zanimanjima kojima se direkno poma*e drugima$5ni koji su godinama pomagali drugima na kraju posanu sami

bespomoćni i porebni u,e pomoći$ To je zv$ 'sindrom pomagača' kojimareba pomoć$

"li problem nasaje kada ne nai,u na za!valnos$ Tada se piaju/ '0ako sumi mogli ako nešo učinii nakon svega šo sam za nji! učinio8' 5ni

;G



redovio naviknu druge da se za nji! brinu ne ra*eći niša zauzvra$ "kome,uim aj drugi osjei da mu je o previše naporno i da ga 'guši' e pokušanapravii mali odmak ada se tip va osjeća prevarenim i iskorišenim jermu nije uzvraćeno na njegovu 'ljubav'$

Tip va (kao i ip Tri i 7eiri) pripadaju 'području sr&a'$ 'Tipovi sr&a'najčešće su vo,eni 'izvana' a o znači da nji!ovo dobro raspolo*enje ovisinajviše o ome kako okolina na nji! reagira$ Nji!ovo raspolo*enje ovisi okoličini simpaije ili odbojnosi prema njima$ 2a nji! je svije pozorni&a nakojoj čine sve da i! se primijei$ "ko i! se ne primijei kao da nesane

benzina u auu$ 5ni će prevrnui nebo i zemlju da bi privukli našu pozornos$To je kod djeea razumljivo i oprosivo ali problem počinje kada seodrasli ponašaju po om modelu$ ilo kada a igra tipa va počinje drugeljude iriirai i nervirai$ Tko se dru*i neko vrijeme sa nezrelimneokupljenim tipom va osjei kao da iz njega izlazi neka supilnaenergija koja nas polako osvaja i čvrso se*e porukama kao šo su/'+rimijei me8 Trebaj me8'2ao se njima u om sanju mo*e lako manipulirai$ #ovoljno je da rekneš/'>a e rebam8' – i odma! svaki opor popuša$ 7im čuju glagol 'rebai'izvući će zadnji aom energije i po!iai u pomoć$ 0asnije kada se vraćajukući umorni sebe predba&uju u silu/ '"! glupane jedan8 2ašo si opedopusio da e iskoriseE o je rebalo da ulaziš u u organiza&iju grupuE2ašo sam obećala napravii kolače za drugi puE +a sve o skupa uopće miviše nije zabavno8 i sl$'"li – problem je nji!ov – šo u onom presudnom renuku nisu se moglioduprijei učinilo im se o lijepo i zamamno pa su rekli '#a'$Tip va rado govori o odnosima i o ljubavi$ Njima su u *ivou najva*nijiljudski me,uodnosi$ 5ni me,uim u imaju velike probleme sa vlasiimidenieom$ Skloni su se odma! promijenii kako bi ispunili očekivanje i

porebe svaki pu nove osobe$?ećinom imaju široki krug poznanika i skloni su brzo ljude nazvai svojim'prijaeljima'$ +onosni da imaju oliko velik broj ljudi koji mogu izreći ono

šo im je na sr&u i goovo na opipljiv način osjećaju u,u porebu$ +riomimaju sklonos prebrzo dai dobre savjee i ponudii rješenja koja punoobećavaju$

#16."

Najveća napast sasoji se u ome da poma*ući drugima znaju dugovremena izbjegavai suočii se sa samim sobom$ 7eso nji!ov idenie le*iu *eljama i porebama drugi! ljudi o znači/ izvan nji! sami!$ To dovodi

do oga da je nji!ov čuvsveni svije česo kaoičan$ Nezreli tip va eško pronalazi vlasio središe$

;K



.edia&ija i moliva 'u i!oj sobi&i' kako sus reče nji! sraši zao šo unema nikoga s njima koji će i! povrdii i bii im blizu i zao šo se boje dau sebi neće niša naći do li praznu rupu ili nemir kojeg se plaše$5ni imaju sklonos zavesi druge ljude$ % neuroičnim slučajevima o mo*e

dovesi do zlouporebe dje&e$ +rivlači i! bespomoćnos i poreba dje&e$ Nemora se priom radii o seksualnoj zlouporebi$ 7eso je bespomoćno dijeenadomjesak za nji!ove vlasie neosviješene porebe$ #aju njima svuljubav koju sami sebi *ele$$$

Nji!ov je alruizam česo prividan jer je o (skriveni) način kako *ivevlasii egoizam$ 5ni imaju sr&e za napušenu dje&u rado posaju kumčedje&e u rećem svijeu$ To je veliki dar ali i dvojba/ #rugima daju upravoono šo bi sami sebi *eljeli8 % njima le*i bespomoćno dijee$ 1judi koji su

jadniji od nji! ili slabiji daje im osjećaj jakosi$ Tko mo*e pomoći imamoć85ni česo 'spajaju' druge namješaju upoznavanja i znaju ko kome paše$7im dvoje u nji!ovoj blizini razviju neke romanične osjećaje jedno zadrugo oni odma! 'kreću u ak&iju' da bi i! povezali$ "li o mogu korisii ina način da supilno onemoguće povezivanje izme,u dvije osobe pogoovokada se boje da će oni sami zbog oga bii na gubiku$ =ado čiaju ljubavneromane jer je za nji! *ivo bez romanične ljubavi samo upola lijep$Otkupljeni tip va mo*e se prepoznai po ome šo oni znaju ljubii ne

posavljajući uvjee i šo nemaju neke 'svoje računi&e' ili neke misli u pozadini$ 2a nji! je pu izme,u nesebične ljubavi prema bli*njima i'kompleksa pomagača' česo !odanje izme,u grebena$% odnosima tip va mo*e bii veoma posesivan posjednički raspolo*en$0akada ra*e sebi parnera koji je slab i ovisan$ 0lasičan slučaj mo*e biiodnos koji nasane izme,u (većinom *ene) tipa va i nekog ovisnika$9enomen su8ovisnosti zadnji! je godina i sručno osvijeljen$ 5na poma*enjemu sve izdr*ava opraša uvijek iznova daje mu novu priliku ali ne *eli

primijeii i priznai da o za njega zapravo orov jer mu ako dopuša danasavi onako kako se do ada ponašao$ " nesvjesno je upravo o njezin&ilj premda ni jedno ni drugo o neće priznai$ >er kada bi on bio zdrav i

samosalan mo*da je više ne bi trebao i mogao bi je osavii8%spje! knjige/ 2ada &ena previše ljubi – pokazuje da a nji!ova ljubavmo*e posai sredsvo kojim se njima manipuliraP da i! se iskorisi i učininesrenima4 .noge se *ene roše do popunog ponišenja sebe za nekogmuškar&a i u 'opsjednuos' nazivaju ljubavlju na kraju posanu jelesno iduševno bolesne (npr$ ovisnos o jelu) e više ne znaju kako izaći iz svegaoga$0on&ep ljubavi kod nezrelog tipa va funk&ionira dok drugi sudjeluje uigri ali ako presane igrai u igru mo*e se tip va odjednom prevorii u

bijesnu osobu koja i doslovno mo*e gazii po leševima$

;L





#akle nji!ov obrambeni me!anizam zove se potisi"anje$ 5ni – sličnotipu Jedan – poiskuju negaivne poi&aje i osjećaje osobio u područjuagresivnosi i seksualnosi$ 5ni izra*avaju svoje raspolo*enje na indirekannačin i pobrinu se da o bude zapa*eno$ >edan povrije,eni tip va mo*e

bez ijedne loše riječi zarovai ozračje čiave grupe i zaim slegnui nevinoramenima/ 'Nije mi niša8 Sve je u redu8'

-ad

Nji!ov pad sasoji se u namješenoj uslu&nosti ili laskanje (ulagivanje)$Sebe će zanijekai samo da bi se drugima 'svidjeli' ili učinili uslugu$ 1ako

padaju u eksreme/ da bi prekrili svoju ovisnos onda *ele dokazai svimakako su neovisni kako im niko ne reba i povlače se$7eso *ive od oga šo nji!ova okolina o njima misli$ Salno gleda na'feedba&k' na u,e o&jene$ Teško im pada pouzdai se u svoju vlasii sud

prosudbu$ +onekad neki mogu doći dole da nemaju nikakvo mišljenje osebi pogoovo ne ono poziivno$.nogi problemi kod tipa va nasaju odale šo ne znaju reći 'Ne' i zbogoga više obećavaju nego šo mogu odr*ai i ispunii$ 5ni soje pod

priiskom 'bii uporebljiv' bilo o od srane siromašni! ovoga svijea biloo od neke va*ne osobe kojoj slu*e$ "li su skloni i da svore krug 'učenika'oko sebe koje 'razumiju'$ "ko se učeni&i *ele izvući iz og kruga mo*e bii

jako kompli&irano$ % pravili njima uloga vo,e nije draga jer je u previšeodgovornosi$ Soga su radije broj 'dva' sive eminen&ije u pozadini kojiimaju mnogo moći a malo odgovornosi$

-lod duha

-oniznost je kao šo znamo proivna srana ili naličje o!olosi$ 0ada tip va do,e do oga da spozna svoje isinske moive ('>a dajem da bi! samdobio8') ada je za nji! o jedno ako silno orje*njenje$ 0ad se odva*e

pri!vaii uvid u prave moive svoji! čina i o dobro 'pro*vakaju' i

'probave' doga,a se nevjerojana preobrazba i is&jeljenje e do*ive pravoobraćenje$% sveačkim *ivoopisima nailazimo česo na pojavu 'oplakivanja grije!a'$Te suze slane pokorničkog sr&a znak djelovanja #u!a Sveoga koji poičedušu na iskreno kajanje$ To je jedno veliko nuarnje čišćenje$ "li reba

pripazii da o ne budu suze samosa*aljenja već suze iskrene samospoznajekoje donosi okupljenje$ +rava poniznos emelji se na realisičnom

pro&jenjivanju sebe i na zdravom osjećaju osobne vrijednosi$ Tada je poniznos zdravi i 'posvećeni' ponos$

:O





slušala i govorila$ Na kraju se obraća sus/ '2ar ne mariš šo me sesraosavila samu da poslu*ujemE =e&i joj da mi pomogne8' "li sus odbija

povrdii njezinu ulogu e joj reče/ '.ara .ara8 rineš se i uznemiruješza mnogo a jedno je porebno4' (1k ;O <L-A:)$

5sim ove dvije *ene u je i jedan muškara& klasični ip #va/ evan,elis /van$ 7iamo kako je na posljednjoj večeri naklonio svoju glavu na susovegrudi$ 5n je jedini osao s još nekim *enama ispod kri*a dok su drugi 'jaki'muškar&i pobjegli$ Hlavna ema u vanovim poslani&ama je ljubav/ og jeljubav8 (; v A ;G)$ 2adnje riječi sar&a vana prije njegove smri glase/'#ječi&e ljubie jedni druge8'

Njegova druga ema koja mu je jako bila na sr&u jes nkarna&ijaujelovljenje oga$ >ako mu je salo isaknui opipljivos spasenja/ 'o

bijaše od počeka šo smo čuli šo smo vidjeli očima svojim šorazmorismo i ruke naše opipaše o =iječi Bivou4' (; v ; ;)$

Njegovo evan,elje je produ!ovljeno i misično$ Quilnos (osjećajnos puenos) i du!ovnos nisu supronosi$1jubljeni učenik van ima me,uim ipične sjene tipa va koje se lako

previde$ "li u sinopičkim evan,eljima (.arko .aej i 1uka) o jasnookrivamo/ 5n je pun ambi&ija i naječe se zajedno sa svojim braom>akovom za prvo mjeso u nebu/ '#aj nam da u slavi vojoj sjednemo jedanzdesna a drugi slijeva8' (.k ;O <K)$ 0ad mu se ne uzvrai ljubav posajeagresivan/ '0ad o vidješe učeni&i >akov i van rekoše/ Hospodine !oćeš lida ka*emo neka oganj si,e s neba i uniši i!E' (1k IA)6van,elis van govori više od drugi! o ljubavi ali ako se malo bolje

pogleda ada se vidi da je a ljubav isključiva i vrijedi samo za 'braću'$'raća' su za njega sada samo oni koji su povjerovali u 0risa$ 5n povlačiošru &ru razgraničenja izme,u oni! unutra i oni! napolju$ 0od njega ne

posoji pojam 'ljubav prema neprijaelju'$ 5ni koji drugačije misle odma!naziva 'anikrisima'$ "li osobio *idovski narod kojem i sam pripada poro,enju demonizira zao šo nije pri!vaio 0risa$ 5vdje se nalazi jedan odkorijena kršćanskog anisemiizma$ van na jednom mjesu puša da susBidovima reče/ '?aš 5a& je soona8' (v L AA) – riječ koju povijesni sus

zasigurno nije nikada rekao$ 0od "$ Dilera kasnije nalazimo sličnurečeni&u/ 'Bidovi nisu slika o*ja nego slika Ravla8'


5braćenje i okupljenje skriveno je u pozivu na slobodu$ sinska slobodaosloba,a tip va od svi! i! igri manipula&ija i la*ne ljubavi ovisnosi odrugima id$ #a bi se o dogodilo porebno je da do*ivi iskusvo koje se ukršćanskoj radi&iji naziva )ilost $ 2nak da je ova milos sigla u njegov

*ivo vidi se po sposobnosi zahvalnosti9 5kupljeni tip va iskreno se

::



raduje kada čovjek oko kojeg se mnogo rudio u prošlosi sada krećenaprijed svojim puem u slobodi i ne reba više u,e pomoći$

7ivotna zadaća ipa #va sasoji se u ome da se oslobodi brbljavosi la*ne blizine ulagivanja salne porebe za povr,ivanjem$ .ogu li učinii nešo

za druge šo neće bii upadljivo i nagra,eno uzvraćenoE To je ono šo susreče/ 'Ti naproiv kada daješ milosinju neka i ne zna ljevi&a šo činidesni&a4' (. G <)$Tip va zao šo pripada području sr&a – reba jedno mjeso išine iobjekivnosi gdje će bii sami sa sobom i o svemu dublje razmišljati$ 5nisu skloni mislii sr&em a preskočii glavu$ % nekim razdobljima *ivoaznaju sasvim isključii glavu$ Ne *ele niša znai o logi&i niša pokušaira&ionalizirai$ Tada znaju uzvraii/ '.olim e ne idi mi na *iv&e sa svojimčinjeni&ama8 >a se sada osjećam ako i goovo8' 5kupljeni tip va uva*avačinjeni&e a ne samo emo&ije$Senzibilnos tipa va za raspolo*enja i osjećaje ima svoju veoma poziivnusranu$ Njima je dovoljno nekoliko pokrea neke sini&e u u,em

ponašanju i oni odma! čiaju 'kakvo je vrijeme' kod drugog$ "li rebajuučii *ivjei sa svojom emo&ionalnom !ipersenzibilnošću$ 2a o rebajusrpljivos okoline ali i da i! se upozori kada previše zamjenjuju svojeosjećanja sa svarnošću$Tip va reba pazii na dva upozoravajuća signala/ prvi je stid a drugi jeo+ekivanje uzvrata$Sid i poiskivanje vlasii! poreba na du*e saze donosi im emo&ionalnoošećenje$ Tako,er rebaju se čuvai da druge ili oga opu*uju$ 7imosjee da su osali prikraćeni nalaze kriv&a na kojeg sve svaljuju$ 5ni moguinenzivno ljubii ali i mrzii$ .ogu bii jako okruni prema sebi i premadrugima$ To je srašna deforma&ija tipa va koji je po sebi srdačan opao iljubazan$% odnosima moraju naučii reći 'Ne' a svoje vlasie porebe znai jasnoformulirai$ +$ S&!ellenbaum proučavao je me!anizam zv$ simbioznihodnosa (dugorajan ijesan su*ivo) i pokazao kako se mnogi odnosiraspadaju zao šo se u njima ne pošuje prosor razgraničenja$ 5 ome na

jednom mjesu u -roroku D$ R*ubran lijepo ka*e/ '1jubie jedno drugo alinemoje učinii od vaše ljubavi me,usobnu amni&u$ Napunie jednodrugom čaše ali ne pije nikada samo iz jedne čaše$ Neka svako podadrugom od vlasiog komada kru!a ali ne jedie isi komad kru!a4

budie zajedno ali ne previše blizu jer !ras i čempres ne rasu nikad jednou sjeni drugog4'$Tip va najbolje se razvija kada mo*e ljubii i slu*ii$ Tada dolazi doizra*aja njegova najbolja srana ali reba nekog 'supervizora' i nekog 'fer-

promarača' koji će mu pomoći u izbjegavanju mogući! manipula&ija i

samozavaravanja piajući ga uvijek/ '2bog čega o stvarno radišE'

:<



Sindrom pomagača mesijanski kompleks mučeničke fanazije ovisnos oodnosima – sve su o ipične igre tipa va koje mogu dovesi do oga da seosjećaju 'dogorjeli' porošeni is&rpljeni$ =adi vlasii! i u,i! za!jevaosobio mnoge *ene na kraju skra!iraju$ Njima se osvee la*ni moivi$ 2ao

uvijek moraju ispiai svoje svarne moive i oslobodii se svi! vrsa prisila$5kupljeni tip va je sposoban sna*no ljubii$ Tko ima sreću da ga zavoli jedan zreli inegrirani tip va ima veličansvenog i čudesnog ljubavnikaili prijaelja(-&u) na kojem se njoj ili njemu mo*e pozavidjei$ Ta osoba znasuosjećai osjeća bol duše ne *eli da neko mora prerpjei ono šo su oni

prerpjeli$ To je veličina i ljepoa okupljenog tipa va$>edan primjer/ )ajka Tereza$ %šla je u samosan časni! sesara ali je u

jednom renuku svoga *ivoa s!vaila da nije dovoljno pomagaisiromašnima a zaim se povući u sigurnos vlasia čeiri zida u samosanu$Hodine ;AG s!vaila je/ '.oram napusii samosan i pomoći siromašnimaime šo ću me,u njima *ivjei'$ ako je nasao red )isionarke ljubavi$ 5sobio su joj na sr&u bila dje&a$Tvrdnja da ima previše dje&e na svijeu za nju je besmislena kao šo bi bila

besmislena vrdnja da neko ka*e kako ima previše zvijezda na nebu$ Naje*e na ovoj zemlji jes osjećaj da nismo *eljeni da smo nepo*eljni$ soako kriizirala je poliiku useljavanja i ra*ila da se ovore vraaizbjegli&ama$ sinska ljubav ljubi 'dok ne zaboli' i ra*i *rvu$ % +ričesiimamo 0risa u liku kru!a$ % našem radu nalazimo 0risa u liku osoba odkrvi i mesa – česo je ponavljala$ To je isi 0ris – veli na jednom mjesu$5vara kuće gdje su ovisni&i$ Nju ne zanimaju srukuralne promjene$ Na osu pozvani neki drugi$ 0od nje se radio 'o pojedin&u'$ .oiv i emeljnogeslo koje je dala sesrama glasi/ 'Ne piaj koliko koša8' To je darokupljenog tipa va/ #ajem i ne piam šo ću dobii zauzvra8Sesre .ajke Terezije &rpe uvijek novu snagu za svoj radu u išini/adora&ija moliva i eu!arisija sasavni su dio dnevnog reda$ +remda po

prirodi su skloniji ak&iji nego konempla&iji .ajka Tereza je znala dasamo ravnoe*a izme,u rada i molive spašava od iskrivljenja nji!ovogdara$ 2ao su .ajka Tereza i njezine sesre skladno spojile oba pola u svom

*ivou$

S"B6T"0

Tip va polaze od uvjerenja da će bii ljubljeni ako oni sami ljube/ '"ko imogu pomagai uvijek ćeš me ljubii8' 2ao oni ra*e sigurnos u svijeuljubavi$ 5ni idu kroz *ivo i kupuju ljubav$ =azmišljaju oprilike ovako/ '>aću e na akav način ljubii da me i nećeš moći ne ljubiti8 " ako me ne

budeš mogao ljubii i će se osjećai kriv8'

+ri ome ne primjećuju koliki priisak i osjećaj krivnje prenose na druge$"li svi koji pripadaju nji!ovom okru*enju osjećaju o salno šuljivo

:A



neizrečeno nijemo očekivanje$ 0ao da posoji neka prikrivena nakana kojeni sami nisu svjesni$ 0ao da je na u ljubav koju pru*aju drugima

pričvršćena neka nevidljiva udi&a koja čeka da zakvači ili neka ni koja *elidruge vezai uza se$

5ni nose u sebi duboki osjećaj srama$ ?eoma rano okriju kako su porebii ali ne *ele ni po koju &ijenu da drugi primijee koliko rebajudruge$ 2ao oni djeluju indirekno$ 5ni ispunjaju svoje porebe česo

poaji&e$ % ome su oni pravi majsori$ 5ni daju svarno mnogo$ "li poajno vode o svemu ome knjigu zapisa$ 5ni će npr$ poslai IOO česikiza o*ić ali vode unuarnju lisu ko je njima uzvraio$0ada vide da drugi ne uzvraćaju u dovoljnoj mjeri na nji!ovu ljubav ondasebe znaju 'nagradii' na veoma konkrean način ako šo će re&imo pojesinešo slako kriomi&e pojesi neku čokoladu oići u rgovinu i kupii sebinešo šo zapravo i ne rebaju$ "li oni se side svoji! poreba$5ni se rebaju naučii malo nasmijai na račun e svoje prejerane porebi iovisnosi o drugima$ 0ada s!vae da je veliki dio nji!ove ljubavi nije dokraja 'čis' o je za nji! e*ak udara&$ 0ada o spoznaju znaju danima

plakai$ 0ada se sruši nji!ova slika o sebi a koja glasi/ '>a sam ujelovljenaljubav8' ada im reba dugo da se oporave$"li grije! o!olosi mo*e se prevorii u poniznos$ 5ni rebaju jednosavnodoći do one očke orije*njenja kada s!vae/ '>a nisam sposoban dai čisuljubav$ .oram se povući i dopusii da og kroz mene ljubi druge8' "ko onauče posaju veoma ponizna sredsva kanali o*je ljubavi u svijeu$ "lise prije moraju oslobodii udi&a koje ba&aju da zakvače druge svojomljubavlju$ To za nji! predsavlja !erojsko obraćenje$ 2ao korisimo .ajkuTereziju kao simbol$ 5n je rekla/ 'Ne piaj nikada za &ijenu8 7ini dobro8'0ada presanu računai posaju slobodni$#ar srdačnosi je isodobno i moguća zamka$ >ako dugo mo*e porajai dok

posvema pročise svoje sr&e$ 5ni rebaju na du!ovnom puu osobiu pozornos posveii čišćenju svog svijea osjećaja i odnosa s drugima$0ada o učine posanu čudesni prijaelji$"li i mi drugi koji mo*da ne pripadamo ovom tipu va rebamo dobro

pripazii da i! iskorišavamo$ Ne samo da oni mogu drugima manipulirainego se i njima mo*e lako manipulirai$ ?idjeli smo da oni padaju narečeni&u/ 'Trebam e8'- odma! skaču u pomoć$ 2naju i oni o$ Nisu akonaivni$ +a se onda ljue na sebe$ "li i na ebe jer znaju da i! korisiš8 Namadobro do,e tip va i *elimo da oni akvi osanu$ "li ne smijemo u igru

podr*avai radi nji!ova dobra$ 5sobio u braku onaj ko je o*enio parnerakoji je tip va ne *eli da se mijenja jer njemu o odgovara$ Njima je ougodno i znaju da će uvijek bii poslu*eni$5ni znaju dugo vremena *ivjei pod sresom velikom preoperećenošću

(posao dje&a razne ini&ijaive) i zao imaju veliki! problema kada reba bii sam i ući u mir$

:I



#obro je da nauče kako ne moraju uvijek bii jaki da znaju priznai svojunemoć i da ne rebaju skrivai svoju porebu za pomoću$ .o*e se *ivjei inakon sloma$ o je neka šansa$ ne rebam se skrivai iza uloge jake osobeako o nismo nikada ni bili$ 0ada se o prizna mo*e se počei razvijai

isinska jakos i lakše pri!vaii svoje slabosi$

+5#S>6TN0/ Tip $5

-oziv/ sloboda (milos) - -lod duha/ poniznos – 6a+in govora/ ulaguje sesavjeuje – 7ivotinje/ magara& mačka – Zemlja/ alija – "oja/ &rvena –Obrambeni mehanizam/ poiskivanje – -ad / ulagivanje dodvoravanje –Glavni grijeh/ la*ni ponos ašina – (lika o sebi/ >a poma*em –

/zbjegavanje/ porebu ovisnos o drugima – 6apast / +omaganje – 6asljedovanje 2rista/ skrb za druge milosr,e solidarnos$

%IP %&I

Opći pregled

Tip Tri zrači lakoćom kojom širi dobro raspolo*enje oko sebe$ 5nirelaivno lako izvršavaju povjerene zadake posi*u osobne &iljeve ilimoiviraju druge ljude s kojima *ive i rade$

.o*e se reći da oni imaju neko 'šeso čulo' (osjeilo) za dinamiku radnegrupe$ 1ako se poisovjee sa firmom (organiza&ijom zajedni&om) u kojoj

:G



su djelani$ Na sr&u im je povezivanje i umre*avanje članova grupe$ Svojimnasupom uvjerljivim zračenjem i snagom argumenaa mogu zadobiiveliki uje&aj a projeke u koje vjeruju bez veliki! poeškoća dovesi doosvarenja$

+remda pripadaju zv$ 'području sr&a' (a o su ip #va Tri i 7eiri) nemogu se po!valii ime da se dobro snalaze kada je u pianju svije osjećaja$%pravo obrano/ od svi! ipova imaju najveće poeškoće u zapa*anjuvlastitih osjećaja$2a nji! je glavno pianje/ '+osi*em li uspje!E >esam li napredovaoE'.o*da su kao dje&a navikli da i! rodielji gledaju kroz posignui uspje! uškoli ili igri ako da su razvili *ivono geslo/ '>a sam dobar ako

pobje1ujem8' %spje! im daje neop!odnu *ivonu energiju$ 5ni sukarijerisi poduzeni&i i lako se snalaze u raznim ulogama ali svojeisinsko ja jedva poznaju$ %loga maska šii i! i moivira$

Nji!ov je *ivo obilje*en borbom nadmeanjemP radi se o ome !oće li pobijediti ili izgubiti$ Bele bii pobjedni&i$ 5ni znaju radii naporno i svusvoju energiju unijei u projek$ Na svom području jako su kompeenni ana vani se prikazuju da su o još i više$ 5savljaju dojam da su popunoovladali maerijom kojom se bave i da su čvrso uvjereni u ono šozasupaju$.nogi me,u njima su izvana arakivni jako zgodni$ 5d malena su bili

prepoznaljivi i navikli su slušai// 'Ti o mo*eš8 %spje ćeš8' ?ećina i!djeluje opimisično mladenački ineligenno dinamično i produkivno$2animanja u kojima daleko doguraju jesu rgov&i 'manager' dizajneri i svešo ima posla sa medijima i reklamama$ "ko su 'samo' domaći&e i majkeada su 'super mame' i 'super domaći&e'$ Bele bii prooip model$+oisovjećuju se sa vrednoama koje su u modi$7im zakorače u neki prosor u kojem je mnogo osoba u djelić sekunde oniznaju kako se reba ponašai kako nasupii kako govorii sve one

porebne 'nijanse' da bi osavili dojam na prisune$ 5ni su uspješni ljudidobra izgleda razdragani i veseli i čini se da lako dobiju u *ivou ono šo!oće$ "li u svarnosi o nije baš ako$ Nikome niša ne pada slučajno u

naručje$ 2naju radii iekako naporno da bi posigli uspje!$ 5ni se pobrinuda nji!ove namjere uspiju i u o ulo*e svu svoju energiju$ "li oni *ele da ona vani izgleda kao 'lako i lepršavo' i skrivaju od u,eg pogleda ulo*enirud$ 0ada se poisovjee s nekim idejama i planovima slijepi su za

problemaične srane nji!ova projeka$ 5ni rado pričaju o svojimuspjesima nabrajaju ljude na koje imaju uje&aj id$ Nikada im dosa

po!vala$ To je nji!ovo pogonsko gorivo$ +o!vala komplimen reak&ijadrugi!4

#16."

:K



Najveća napas je upravo a nji!ova sposobnost (efikasnos vrsnos)$0apialisički susav koji vlada svjeskom ekonomijom produk je ovogipa ljudi$ "meričko drušvo je simbol rezula akvog sava$ iroki slojeviljudi u "meri&i zara*eni su ovakvim načinom razmišljanja$ +objedni&ima

se dive a gubinike preziru$ '"meričko evan,elje' veliča pragmaizamučinak uspje! blagosanje i čini se kako se oj 'globalnoj filozofiji' nikone mo*e oduprijei$ 7ak se o prenosi i na du!ovno područje$ ada imamoreligiju kao 'du!ovni proizvod' koji se nudi na r*išu ili američkeelevizijske 'du!ovne zvijezde' koji propovijedaju zrače opimizmom id$susu se prodaje kao re&ep za uspje!$ susov 0ri* više ne igru nikakvuulogu jer oni znači poraz gubiak a o se ne mo*e povezai sa uspje!om$Obrambeni mehanizam ipa Tri je poistovjećivanje$ Sakriva se iza svoga

posla firme uloge ili projeka$ Skloni su uljepšavanju i prejerivanju$ Nišanije problemaično$.ogućnos zakazivanje je nešo čega se oni panično boje$ 2a nji! nemaniša ako ragično ako dramaično i raumaično kao kada se morajusuočii sa neuspje!om zakazivanjem gubikom$ Neokupljeni tip Tri mrzi

poraz kao gubu$ +a i kada se akvo nešo dogodi u nji!ovom *ivou ondaznaju 'polirai' neuspje! preoblikovai ga u 'polu-uspje!'P ili pak drugeokrive i br*e-bolje pobjegnu od svega i obruši se na neki novi projek$+riisak uspje!a najera i! na nji!ov gla"ni grijeh a o je la& ili prijevara$5ni su majsori u 'rasezanju isine'$ Svaraju 'image' koji se dobro prodaje$

Ne radi se uvijek o nekim debelim la*ima ali su česa ona neprimjenauljepšavanja prešućivanja i zaobila*enja problemaični! srana prejeranoisi&anje prednosi id$

Neokupljeni tip Tri vara najprije samoga sebe$ 5n uvjeri sebe da je la*isina i onda pred svima mirno rekne da je 'sve u redu' (kao poliičari)$ 5nine *ele zakoračii u dubinu$ 7emu dubina kada površnos dobrofunk&ionira i kada se dobro prodaje ono šo je lijepo upakirano a bezsadr*ajaE 5ni su pragmaični/ istinito je ono šo funk&ionira$ 5 objektivnojisini nema ni spomena$5ni mogu sve prodai zao šo drugima najprije prodaju sami sebe$ Tako su

oni cool kompeenni a mi kupujemo sve zao šo je sve savršeno prire,eno za pozorni&u$ Zamka u koju nezreli ip Tri upada jes taština$ +od ašinom ovdje se mislina sav kada je ono šo je drugorazredno izvanjsko kao šo su pakiranjeizgled vanjski dojam va*nije od onoga šo je 'pravo' (supsan&a osobasadr*aj)$ 2ao su oni ro,eni glum&i$ Ne reba nas čudii da je jedan =onald=eagan mogao posai predsjednik %S"$ ( današnji +apa ima nešo odovog ipa)$ 5ni znaju kako mase reba poslu*ii$ 5ni rado soje ispredvelikog mnošva$ '0upanje u mnošvu' za nji! je zabavno$ % osobnom

razgovoru u čeiri oka mnogo su nesigurniji$ Tu se ra*i nepavorenosranjivos i dubina$

:L



#ar ili plod (uha jes/ istinitost ili iskrenost $ 5ni rebaju presai varaisebe i druge$ " o ne ide dokle god se ne upue na pu samospoznaje i

pogledaju u oči svojim malim i velikim *ivonim la*ima$ udući da ouključuje i uvid u vlasii neuspjeh ide o jako sporo$

(imboli i primjeri

+rva simbolična *ivoinja jes kameleon$ (To je gušeru sličan gmaz opli!zemalja$ 5dlikuje se sposobnošću da mijenja boju svoje ko*e kad serazdra*i ili kad se promjeni boja njegove okoline)$ ma *ena ip Tri koje

prije svakog večernjeg izlaska dugo razmišljaju koji ip *ene e večeri *eleujelovii kakvo novo izdanje pokazai$ 0ad im se oduzme uloga ili maskau!vai i! panika$#ruga simbolična *ivoinja jes paun$ 5ni (ipovi iz područja sr&a) imaju usebi nešo 'paunsko' zao šo im je jako salo do oga kako će okolinareagirai na nji!ovo ponašanje i *ele se predstaviti u najboljem svjelu$Tako se tip va pokazuje ljubazan i spreman pomoći tip Tri igra ulogekoje donose uspje! a tip :etiri nasupa kao nešo posebno$ +aun se izla*e

pogledu$ Njegov aši ukras gizdanje *eli privući pozornos na sebe$Trebalo bi paunu malo 'podrezai rep' kako bi s!vaio da je i bez ogdodaka jedno sasvim drago 'pernao biće'$ .alo šale$Simbolična *ivoinja okupljenog ipa Tri jes orao$ 0ralja nebeski! visina

je slika za brzinu snagu izdr*ljivos i obnovu/ '"l onima šo se uHospodina uzdaju snaga se obnavlja krila im rasu kao orlovima rče i nesusaju !ode i ne more se$' (z AO <;)

Zemlja je "merika$ .ladi "merikan&i odgajaju se od mali! nogu u omdu!u$ 5ni se *ele uspei do vr!a drušvene ljesvi&e$ .nogima je o jedinisadr*aj i &ilj *ivoa$ "merikan&ima je zao jako eško prozrei la*i nji!ovavlasiog susava vlasiog kolekivnog ja$ Ta vrsa prijevare dio jeameričkog susava i *ivonog sila$ (% zemljama Trećeg svijea siromašnise od prve godine svoga *ivoa moraju suočii sa nesaši&ama i porazima$=ijeko dobiju ono šo !oće4)

=$ =eagan ujelovljuje kolekivno biće "merike/ pragmaičan uspješanugodne vanjšine ali bez velike dubine$ To odgovara ašini i površnosineokupljenog ipa Tri$ 5n je ip blagosanja$oja je &uta$ Bua je upadna dinamična eks&enrična$ 0ao najsvjelija odsvi! boja ona osvjeljava svari signalizira na puu$ 5na je isodobnonajosjeljivija od svi! boja$ .alo mrlja i ona je ru*na4 % nekimHioovim slikama >uda je oslikan u zamućenoj *uoj boji4iblijski lik je praoa& Jakov varali&a$ ?eć u majčinoj urobi braća su se'ako sudarala' i nagovijesila me,usobnu borbu$ 6zav se rodio kao

prvoro,ena&$ >akov je bio ljubima& svoje majke =ebeke dok je oa& zakskloniji bio mirnijem lov&u 6zavu$ >edne večeri >akov iskorišava umor i

:



glad svoga braa da bi za zdjelu leće preoeo pravo koje je pripadalo sinu prvoro,en&u$ 0ada je kasnije slijepi oa& le*ao na poselji pred svoju smr6zav je uz pomoć svoje majke uspio dobii na prijevaru očev blagoslov$ 5nse predsavio kao da je bra 6zav$ 0ada je bra došao kasnije kući

blagoslov je već bi podijeljen$ >akov bje*i ujaku 1abanu u Daran predsrd*bom prevarenog braa 6zava$ #ok je bje*ao imao je san u kojem jevidio ovoreno nebo i do*ivio kako o*ji an,eli silaze i uzlaze (>akovljeveljesve kasnije su posale simbol za o*ju providnos du!ovni ras id$)% Daranu se zaljubio u svoju ro,akinju =a!elu koja je bila lijepog stasa ilica$ "li da bi je mogao o*enii rebao je svome ujaku sedam godinaslu*ii$ 5vog pua njega su prevarili$ Naime nakon svadbe s!vaća da sumu u kreve podmenuli drugu *enu sariju sesru 1eu čije su o+i bile bez

sjaja$ "li >akov se ne predaje$ Slu*i svom ujaku još sedam godina ikonačno dobiva =a!elu za *enu$%jak 1aban je u me,uvremenu uz pomoć >akova posao boga čovjek$ "li>akova vuče nešo doma$ %sprkos sra!u od braove osvee *eli narag da

bi se s njim izmirio$ +reuzima posljedi&e svoje prevare$ o je ono poziivno$ 0ao plaću za dugogodišnje slu*enje smio je povesi sa sobom jedan dio sada$ %z pomoć rafiniranog rika pobrinuo se da posane boga idobije mnoge ov&e robove deve i magar&e$ alje poslanike sa bogaimdarovima ispred sebe kako bi 6zava odobrovoljio$ Noć prije susrea

provodi >akov sam na rije&i >abok i dolazi nepoznai čovjek i s njim se bori$ >akov se ne da svladai$ Tek jednim nekoreknim udar&em u bedrasrana& mu je iščašio kuk$ "li ne predaje se$ 0ada je srana& u zoru !iooići >akov ga je čvrso u!vaio i rekao/ 'Ne pušam e dok me ne

blagosloviš8' Srana& >akovu daje novo ime/ zrael (o*ji bora&)$ >er velion 'i si se s ogom borio i nisi izgubio'$ Na kraju doga,a se pomirenjeizme,u dvoji&e braće$ (usp$ +os :I-<<)>akov – bori se s ogom i ljudima – slu*eći se i rikovima$ " og mu ipakne uskraćuje svoj blagoslov$ Bidovski narod se do danas poisovjeio saovom borbom prao&a >akova$Tu su i neki drugi/ Juda i -ilat $ 5ni ujelovljuju dilemu neokupljeni!

ambi&ija$ >uda je prema jednoj raširenoj eoriji susa izdao kako bi ga prisilio na djelovanje da se konačno kao .esija poka*e u svoj svojoj moći$0ada je s!vaio da ga je a računi&a izdala pada u očajanje i oduzima sebi*ivo$ Tako,er i njegova po!lepa za nov&em spominje se u evan,elju$0arijeris +ila kao poliičar bio je uvjeren u susovu nevinos$ "li

pravedna presuda u susovom slučaju mogla bi naškodii njegovoj karijeri$% saslušanju pia/ 'o je isinaE' (v ;L <L)$ +rozreo je igru ali ipak igra uisu igru zao šo nema snage da prekine i da iz la*i u,e u isinu koja gasusreće u liku susa iz Nazarea$

<O




Tip Tri reba razvii u sebi krepos nade koja daje snagu da se ne gledasamo neposredni uspje! i koja o!rabruje da se 'dublje zagazi' u *ivou$ 3Ta

ova malenkos naše časovie nevolje donosi nam obilao sve obilaije breme vječne slave jer nama nije do vidljivog nego do nevidljivog/ avidljivo je privremeno a ne vidljivo –vječno$3 (: 0or A ;K-;L)0repos nade znači da *ivo ne emeljimo samo na vlasiim *eljama i

planovima (samovolja) nego u ra*enju o*je volje i njegove pravednosi(. G <<)$udući da *ele bii uspješni suspendiraju emo&ije$ arem dok neki zadaakne obave$ 5ne omeaju efikasnos i organiza&iju$ "li kako uvijek imajuneke nove planove u glavi ako nji!ov unuarnji svije osane nerazvijen$ za nji! vrijedi/ naučii bii sam$ Trebaju mjeso išine i odvojenosi gdjenema feedback nema aplauza i divljenja$ 0onemplaivna moliva imediaivna šunja najprikladniji su 'medikamen'$0ad počne okrivai svoj unuarnji svije u počeku je i o dio 'novog

projeka'$ 5ni !oće uspješno mediirai$ ada s!vae da se u media&ijiupravo radi o ome da se ništa ne čini ništa ne do*ivi jednostavni sjediti uišini$ +u u dubini ra*i zao srpljivosi i spremnos da se dugo vremenaniša osobio ne do*ivi$S im je povezana i poreba samokriti+nosti$ %mjeso bje*anja od svoji!negaivnosi reba 'pro*vakai' svoja zakazivanja i poraze$ skreno

priznanje/ '2akazao sam8 Nisam bio u pravu8 1agao sam8' – za nji! jeveliki korak naprijed$ 2apadna &iviliza&ija u ome ne poma*e$ >er 'zdrav' jeonaj ko mo*e radii i mo*e u*ivai$ To je sve u *ivou prevladavajući*ivoni sil na koji se poziva u revijama za moderne *ene i muškar&e$sa& $ Singer veliki *idovsko-američki pisa& nobelova& u romanu'+okornik' opisuje *ivoni pu jednog Bidova i nabraja neke ipične oznakeneokupljenog tipa Tri a o su/ ugro*en obieljski *ivo po!lepa zaluksuzom i e!ničkim ričarijama slabo pošivanje ljudi sarije dobiulagivanje mladima id$

5ni se ne snalaze kada svari krenu 'nizbrdo'$ % siua&ijama kao šo su boles i saros nji!ovo *ivono geslo/ '>a proizvodim dakle ja jesam' – rušise kao kula od karaa$ 2ao nji!ova &ivotnu zadaću sasoji se u ome da i u

bolesi vide priliku za preobrazbu da očnije opa*aju signale vlasiog ijelai čuju glas vlasii! osjećaja umjeso da uvijek čine samo ono šo obećava

povr,ivanje izvana$ 5n se reba oslobodii vlasie ašine i iskreno seodreći osiguranja kroz saus nova& i moć$Tako,er rebaju i svoju savjes izošrii a ne olako na puu do uspje!a i onošo je moralno dvojbeno olerirai$ % om smislu ajna 0ri*a i 0risova

'neuspje!a' reba ga poučii kako og mo*e naše neuspje!e prevorii usvoju – a ne našu8 – pobjedu$

<;



>edan primjer okupljenog ipa Tri je oroth0 a0 (;LK-;LO) američka'svei&a' ovog soljeća$ =o,ena je popuno nereligioznoj obielji$ Njezina seobielj seli u @!i&agoP polako se budi njezino zanimanje za drušvena

pianja$ ?eć sa ;G godina prisupa so&ijalisičkoj pariji$ Nakon prekinuog

sudija skrasila se u redak&iji so&ijalisičkog časopisa i napravila je inervjusa Tro&kim$ +osaje anar!is$ +uke eorije ne mogu je zadovoljiiP rebaspoznau isinu navijesii masama i mobilizirai i!$ +rilikom demonsra&ija

biva u!ićena i zavorena$ nače čak šes pua je sjedila u zavoru u svom*ivou$ % zavorskoj ćeliji posaje samokriična i budi se u njoj ineres zareligiju$ S!vaća da je u svemu čime se bavila bilo previše povr,ivanjasebe$ Nakon izlaska iz zavora počinje redovio ići na sveu .isu i kršavase$% privanom *ivou brak joj se raspadaP poslije oga ulazi u novi odnos s

jednim aeisom$ 2bog kršenja kćerke Tamare čemu se proivio njezin parner dolazi do novog razlaza$ Hodine ;<<$ pokreće kaolički časopis$io je radikalan anar!ičan pa&ifisički ali kaoličkog usmjerenja$ ?eć

prve godine dosegao je ;OO$OOO primjeraka$ % velikim američkimgradovima osniva kuće za beskućnike i organizira šrajkove i razne

proese$ .alo-pomalo posaje savjes američke kaoličke @rkve iameričkog kršćansva4 6van,elje u ovoj *eni posaje vara i eksplozijaljubavi$ 5na se nije ograničila samo na milosinju nego se i borila –drugačije od .ajke Tereze – za svarnu promjenu nepravedni! srukura$

Nije o ome dovoljno – veli ona – čiai u papinskim en&iklikama$ To sereba praki&ira i ada je opasno8 2a vrijeme $ svjeskog raa i dalje osajedosljedni pa&ifis$ Nakon raa ima problema sa slu*benim predsavni&ima@rkve koji ra*e da izba&i pridjev 'kaolički' iz svoji! novina i nazivaju jekomuniskinjom jer je proiv raa u ?ijenamu$0ršćanska ljubav za nju bijaše praksa$ #ugo vremena nije mogla razvijaikonemplaivnu dimenziju vjere$ orba za siromašne bijaše njezina jedinavrsa molive$ 2adnji! godina *ivoa sve se više povlači i posaje i!amolielji&a$ .nogo rpi zao šo oliko so&ijalno anga*irani! mladi! ljudizbog razočarenja u slu*benu @rkvu zauvijek odlaze$ 0ada je umrla od

srčanog infarka na njezin su sprovod došle mase siromašni! ljudi i sali suizme,u slu*beni! predsavnika @rkve i dr*ave – ono su znali da je #oro!Moduvijek pripadala njima$ +rema izvješaju 6e;s;eek -a na pokopu nije

bilo suza samo 'aleluja' za njezin dugi i svijeli *ivo$

(a&etak

Tip Tri je bilo kada 'proguao' la*/ 'Ti ćeš me samo onda ljubii ako budemuspješan'$ 2ao od mali! nogu donose kući 'pei&e' i pokazuju svoje odlične

o&jene$ 5ni *ive od naši! reak&ija na nji!$ '%spje! po svaku &ijenu' pru*a

<:



im izvjesnos/ '>a sam vrijedan i dobar'8 2ao im jako eško pada svakineuspje!$Spomenuli smo kao primjer bivšeg američkog predsjednika =$ =eagana$

Njegov oa& bijaše alko!oličar$ =eagan o ome nije nikada govorio$ To

povr,uje i njegova *ena Nan&M$ Tu bol iz djeinjsva nije nikada svjesno pro*ivio$ 5n je izabrao ipično rješenje tipa Tri/ posao je gluma&$ Hluma&salno proizvodi slike uspje!a daleke od običnog *ivoa$ Tu napas

pojačava i današnja kulura koju obilje*ava promid*beni diskurs korisnoszabava$% nji!ovim najgorim fazama mo*e i! se označii kao šuplje i površne$ %

pravilu se mijenjaju samo kada i! priisne neka boles ili slom koji se višene da uljepšai$ .nogi od nji! izgledaju arakivno$ 5ni su brzo uočili dana druge djeluju privlačno$ 2bog oga najprije prodaju sami sebe$ 5nis!vaćaju da o funk&ionira$ ako počinje igra$ 5ni su i rgov&i a ne samoglum&i$ %!vae nas u mre*u$

No bez akvi! ljudi ne bi se dogodilo mnogo dobra$ "ko *elie da nekasvar bude napravljena profesionalno povjerie je njima$ To je nji!ov dar$7ak +avao nabraja kao jednu od karizmi ili du!ovni! darova 'upravljanje'(adminisra&ija)$ #anas bi o radije nazvali 'dobar manegemen'$0ada oni uvide da su sami sebe dugo zavaravali sposobni su naučiimnogo$ Tada svim sr&em ra*e iskrenos$ 5ni spoznaju da je nji!ova napas

privid P zbog oga *ude za im da svarno budu$

+5#S>6TN0/ Tip T,/

-oziv/ nada (o*ja volja) - -lod duha/ isinios (iskrenos) – 6a+in govora/ naje&aeljski oduševljeno – 7ivotinje/ kameleon paun orao – Zemlja/ "merika – "oja/ *ua – Obrambeni mehanizam/ idenifika&ija – -ad / ašina (površnos) – Glavni grijeh/ la* (prijevara) – (lika o sebi/ >asam uspješan - 7eli izbjeći/ zakazivanje – 6apast / sposobnos okrenosefikasnos – 6asljedovanje 2rista/ odlučnos djelovorna snaga vizija$

%IP *'%I&I

Opći pregled

5ni ula*u svoje darove u o da probude u svojoj okolini osjećaj za ljepou isklad$ 5ni su visoko senzibilni i goovo uvijek umjenički nadareni ako dasvoju osjeljivos mogu izra*avai u plesu glazbi slikanju glumi ili

knji*evnosi i pjesnišvu$ 5ni '!vaaju' raspolo*enja i osjećaje drugi! ljudikao i ozračje koje vlada na nekim mjesima i doga,ajima sa sezmiološkom

<<



pre&iznošću$ 5dbijaju svaku podjelu na sveo i profano$ 2a nji! je svije&jelina$ olje se snalaze na području nesvjesnog simbola i snova nego urealnom svijeu$ oni primaju *ivonu energiju od drugi!$ Nji!ovo *ivono pianje glasi/

'o mislie o meniE 5pa*ae li meE' 5ni e*e bii 'eseski' privlačni biinešo posebno i kreaivno izgledai pomalo ezoerično eks&enričnoeksravaganno$ "li ako se radi o neokupljenom i nezrelom ipu primijeise da imaju nešo 'umjeno' u sebi$ Nji!ov *ivo je prvensveno odre,en+e&njom za ljepoom$ #osojevski jednom napisa/ '1jepoa će spasii svije8'5ni u o vjeruju$0ao dje&a česo su do*ivjeli da je svarnos nepodnošljiva i besmislena$.o*da je o bilo povezano uz iskusvo gubika/ npr$ jednog od rodieljarasava preseljenje rodielji su više voljeli braa ili sesru ili je aj gubiak

bio samo 'emo&ionalan'$ 5sjećali su se nepo*eljni ili zanemareni$ li nisuimali poziivne uzore ako da su u porazi za idenieom išli u nurinu$7e*nja tipa :etiri usmjerena je na izgubljenu ljubav$ 5ni čekaju na dankada će se 'velika ljubav' vraii u nji!ov *ivo i okupii i!$ 7eso znaju zao i sebe krivii$5no šo je zabranjeno osobio i! privlači$ ?ećina misli da drušvene normeza nji! ne vrijede$ .nogi od nji! imaju 'elinu' svijes j$ da nadilaze razinusvijesi obični! ljudi$ Na vani i! je moguće prepoznai česo po načinuodijevanja$ ?ećina svoju melankoličnu sranu izra*avaju davajući prednos

bojama kao šo su &rna ili ljubičasa$ .nogi od nji! su vegearijan&izašini&i *ivoinja pripadni&i feminisički! i drugi! alernaivni! pokrea$:eznuti - a ne imai – za nji! je va*nije$ 7im dobiju ono za čim su *udjeliu pravilu se razočaraju i o!lade$ 2ao mogu bii jako kompli&irani bračni

parneri$ %laze u odnose s ljudima koji su daleko ako da nije mogućaljubav u svakodnevni&i$maju veliko pošovanje prema auorieima kao šo su/ glasovii pjesni&iglazbeni&i du!ovni učielji koji su nešo 'posebno'$ Samo akvi 'nuarnjiauoriei' za nji! su va*ni$ 9ormalni auorie i! ne zanima$ Nji! ne varaosjećaj za ono šo je 'pravo' 'auenično' a ne vole ono šo je prosječno

normalno svakidašnje$ Nji!ov *ivoni program mogao bi se slikovio opisai kao vječno ra*enjeSveog Hrala$ Gral se kao moiv pojavio u ;:$ soljeću u fran&uskom

pjesnišvu$ +rema predaji radilo bi se o susovom kale*u sa +osljednjevečere$ Hral donosi onome ko ga posjeduje zemaljsku i nebesku sreću alisamo 'čisi' koji su za o odre,eni mogu ga naći$ 0asnije je Hral smarankamen sa čudesnim snagama id$ Sličan moiv nalazimo i u romaničnomraganju za zv$ 'plavim &vijeom' (Novalis) koje simbolizira e*nju ljudskeduše za ispunjenjem i &jeloviošću$

#16."

<A



Nji!ova je napast da se grčevio rude oko istinitosti nepavorenosi$#ijee u njima budi če*nju za izgubljenom jednosavnošću i prirodnošću$Spe&ifični obrambeni mehanizam jes umjetni+ka sublimacija$ 5sjećaji

ne očiuju izravno nego neizravno kroz simbole riuale i dramaske priredbe$ 5ni se boje izlo*ii direktno u,em pogledu$6sesko glediše ima glavnu ulogu$ 5blikuju *ivo kao malo umjeničkodjelo/ odjeća namješaj sana !obbM navike id$ +omalo boemski način*ivoa svijeće melankolična glazba sklonos razmišljanju o prolaznosisvega svijeće dnevnik pokraj krevea id$ 5ni vole duge noćne razgovoreuz čaj ili &rno vino$Gla"ni grijeh je zavist $ 5ni odma! opaze ako neko ima više sila višeukusa alena zanimljivi! ideja 'genija' os nji!$ ?ide odma! ako je ko

jednosavniji prirodniji 'zdraviji'$ nema niša na šo oni ne bi mogli biizavidni$ 0ada se radi o odnosima onda se zavis očiuje kao ljubomora$Bive u sra!u da neko drugi mo*e kao parner bii više arakivanzanimljiv od nji!$ % njemu se bori dijee sa svojim kompleksom manjevrijednosi$ 5ni soga područje bliski! odnosa česo do*ivljavaju kao arenuu kojoj se reba bespošedno borii$o *ele svakako izbje!iE 5d čega bje*eE 5d obi+nosti od svakidašnjegod svega onoga šo je konven&ionalno i normalno$ 2a!jev da budu kao'sav normalan svije' kod nji! izaziva panični sra!$ To ne *ele$ Njima sesvi,a bii drugačiji$ Ne *ele bii prilago,eni$ %pravo nji!ovaneprilago,enosi daje im saus ulogu krug prijaelja divljenje

prepoznaljivos i oga se ne *ele odreći$ Tu se nešo mo*e promijenii ekkada osjee svoju amnu sranu i ada s!vae da sve o skupa priječi dasvarno ljube i vide kako su ego&enrični$ "li !oće se dugo vrijeme dok

posanu spremni *rvovai vlasiu sliku o sebi$ 5ni se čak mogu šalii naračun vlasiog snobizma ali učinii korak do isinske samokriike njima jevrlo eško$.nogi su isjerani iz vjerski! zajedni&a kao neprilago,eni$ >er u samosanui @rkvi ra*i se uniformiranos i eško se podnose bilo kakva 'soliranja'$ "

oni moraju nešo učinii da budu upadljivi$ 0ao da misle/ '>a ne znam kosam dok sam kao i drugi$ .oram bii upadan i u svakom slučaju biidruga+iji8'

-ad je nji!ova melankolija ili sjeta poišenos koja popu maglenevidljivo prekriva nji!ov čiavi *ivo$ +onekad su čak deprimirani i znaju

paii da bi bili sreni$ ?$ Dugo napisa/ '.elankolija je sreća bii *alosan'$o je veća bol i depresija o su oni kreaivniji$ Hoe!e izra*ava o duševnosanje u '+anjama mladog er!era' (;KKA) a ragično-romaničarskoosjećanje u njegovo vrijeme nagnalo je mnoge mlade u samoubojsvo$ Tip

7eiri sklon je razmišljanju o smri$ 2a nji! bi bila previše banalna priča dasu se =omeo i >ulija o*enili i imali običan obieljski *ivo$ 2naju zamišljai

<I



vlasiu smr i o mora bii eseski savršeno$ .ora bii proljeće ras&vjeanasabla rešnji id$?ećina nji! su veoma viki anki i privlačni ali skloni su sebe vidjeidebelima i ru*nima$ %vijek pokušavaju neke nove planove dijee a

'anoreksija' (ovisnos o mršljavenju) kod *ena je relaivno česa$Tip :etiri reba sabilna prijaelja i parnera koji će s njima izdr*ai a da gane uspiju uvući u vrlog svoji! promjenjivi! raspolo*enja$ Njima je

porebno iskusvo vjernosi$ Doće se mnogo oleran&ije$ Svarnos je kaoakva za nji! 'nepodnošljiva'$ udući da im je parner svaki dan na 'do!varuke' nije više za nji! ako arakivan$ To mo*e dovesi do oga da posanuimpoenni ili se seksualno uskraćuju$ +arner nezrelog i neokupljenogtipa :etiri salno je izlo*en kupki izmjenično oplom i !ladnom vodom j$

zavo1enje i odbijanju$>edan poznaiji pripadni! iz ovog drušva bijaše danski filozof S$0ierkegaard (;L;<-;LII)$ 5dnos sa =eginom 5lsen s kojom je bio većzaručen prekinuo je nakon jedne godine zao šo se bojao da će za nju bii

preveliko operećenje njegova melankolična i depresivna narav$ 0asnije jesve o razradio u svojoj prvoj knjizi$=ainer .aria =ilke ako,er jedan iz ove grupe nije nikako !io ići naerapiju premda je imao velike psi!ičke smenje$ 5n se bojao da će erapijaizmijenii njegovo isinsko >a$.nogi me,u njima vise izme,u faza kada su prejerano akivni i faza kadase povlače i osjećaju se kao da su oduzei$ 5va 'manično-depresivna'emeljna srukura mo*e kod neki! koji su jako inroverirani dovesi doeški! depresija$ " ona nije kao kod drugi! ljudi$ 5na je povezana sosjećajem jedinsvenosi i veličine vlasie panje i odbijanjem da pri!vaeu,u pomoć$ >ako su osjeljivi na kriiku osobio ako se radi o nji!ovimslikama ili pjesmama$DollMood je eldorado za tip :etiri$ 0azališe i film su nji!ova domena jeroni gledaju na čiavi *ivo kao na jednu veliku pozorni&u$ Nagrade ipa'oskar' i sl$ većinom završe u nji!ovim rukama$

)aril0n )onroe% )arlon "rando i James ean neki su od najpoznaiji!

ovi! ipova me,u 'zvijezdama'$% om pogledu biografija >$ #eana je paradigmaična/ u osmoj godiniumrla mu je majka koja ga je naučila pjevai i plesai$ Na bilo koji načinmorao je privući pa*nju$ +a i na bizaran način$ =e&imo ima jedna slika nakojoj se vidi kako le*i u mrvačkom sanduku$Svoju nejasnoću zagonenos i neprozirnos korisio je da bi svorio mi osebi$ =aduje se rizi&ima lakouman je zaljubljen u brza aua i moore$?ozio je auomobilske urke$ % :A$ godini zbog velike brzine pogiba$+remda je snimio samo ri filma nakon smri osao je kul njegove osobe

do danas$ Takvi likovi pozivaju druge da svoje snove proji&iraju u nji!$ Nji!ova nejasnoća magneski privlači u,e nejasne porebe i *elje$

<G



Sposobnos da u sebi ujelove različie karakere a sami osanu skriveničini i! privlačnima ali i opasnima$.$ .onroe u deveoj je godina bila silovana i kao prodavači&a u ;G$ godini

prvi pu je !jela sebi oduzei *ivo$ Njezin duševni srodnik svećenik i

pjesnik 6rneso @ardenal (iso ip 7eiri) napisao je poresnu 'moliva za .$.onroe' u kojoj moli oga da bude prema njoj milosiv jer je onagladovala za ljubavlju a mi smo joj ponudili sredsva za umirenje4

Njezina *ivona avanura bijaše poljuba& zavoreni! očiju – i kada jeovorila oči s!vaila je da je o bio samo 'filmski poljuba&'$#ar ili plod duha okupljenog ipa glasi uravnote&eni karakter9 5ni umladosi pro*ive sve moguće emo&ije od agonije do eksaze$ "ko naučekonrolirai emo&ije uvesi dis&iplinu mogu posai osobnosi kojeosavljaju jak dojam na druge$ #is&iplina čini razliku izme,udrugorazrednog 'nepoznaog' umjenika i isinski! umjenika$"ko svoj osjećaj za lijepo i za bolno mogu sabrano izrazii ada nasaju

prava umjenička djela$ Nasaje djelo koje više ne slu*i samo osobnoj promo&iji nego onome šo je općenio vrijedno$ $ S!akespeare i T$S$6lio primjeri su pjesnika kod koji! su velike emo&ije pročišćene idis&iplinirano oblikovane ako da oni za sva vremena osaju vrijedni$5kupljeni tip :etiri mo*e najbolje od svi! drugi! s!vaii i praii ljudekoji su u duševnim nevoljama$ 5ni se ne boje u,i! eški! kompli&irani! iamni! osjećaja jer su i sami sve o pro*ivjeli$

(imboli i primjeri

Simbolična *ivoinja je tu&na golubica$ Sil ipa 7eiri je čeznuljivo jadanje 'lameno'$ 2aim u je jedna vrsa francuskog psa 'basse' kraki!nogu sa dugim ušima i u*nim pogledom$ 5či većine nji! zr&ale nekuneodre,enu ugu$ +a i kada se smiju osaje akav dojam4 +lemenii &rnirasni konj simbolizira eseiku ljepou$koljka oštriga% kamenica – okupljeni ip s njom se mo*e usporedii – odsarine simbol prevaranja blaa u biserP okupljeni ip u sanju je negaivno

i iskusva gubika preobrazii u nešo lijepo i vrijedno$ Nji!ova simbolična zemlja je <rancuska$ 9ran&uski menalie djeluje nadruge nekako posebno rafinirano elia kulivirano4oja je 'viole' viola svjelo ljubičasa4 Ton je pomalo neodre,enmelankoličan i misičan4 1jubičasa je liurgijska boja za korizmuvrijeme pokore i posa preobrazbe boli i smri4 5na posreduje izme,u&rveno (muško) i plavo (*ensko)$% ibliji energiju tipa :etiri susrećemo osobio u -jesmi nad -jesmamakoja je puna čeznuljive ljubavne romanike/ 'Sla,a je ljubav voja od

vina4'

<K



Josip >akovljev ljubima& od počeka je nešo 'posebno' i o je zasmealonjegovoj braći$ 5ni su ga prodali rgov&ima i ako je dospio u 6gipa4>osip ins&enira pomirenje i obieljski susre4 gra igru i skriva se da ga ne

prepoznaju4 na kraju imamo srean svršeak (usp$ +os <K-IO)$

Niz sarozavjeni! proroka imaju neke &re tipa :etiri$ =e&imo prorokzaija je godinama gol rčao kroz >eruzalem da bi simbolično nagovijesioasirsko su*anjsvo4 li Došea koji je o*enio bludni&u$ Njegov brak je bioslika nevjernosi naroda prema ogu4 >eremija se ne *eli o*enii da bikroz svoju samoću predsavio samoću i osavljenos oga na čiju ljubavzrael nije odgovorio4 >eremijine u*aljke pripadaju najsarijimeksovima u povijesi čovječansva u kojima jedan čovjek izravnoformulira svoje duševno sanje4


+u do okupljenja za nji! vodi preko zo"a na izvornost (prvobinos)$ 5ninalaze svoju prirodnos na puo do sjedinjenja s "ogom$ 0ada povjeruju da*ive 'u ogu' i og 'u njima' nji!ova duša ulazi u dugo očekivani spokoj iuravnoe*enos$

Na nji!ovu #i"otnu zada!u spada razvijanje zdravog realizma iusmjeravanje svoje če*nje na dosi*ne &iljeve$ Tako,er rebaju radii naome da nji!ova pozornos osane u sadašnjosi a ne da salno skliznu u

prošlos ili budućnos$ #akle da svoju energiju znaju sačuvai ne padajućiu eksreme kao šo su euforija ili poišenos$ 5naj objekivni promarač unjima rebao bi i! češće na o podsjeii pianjem/ '2ar nije dovoljno maloradosi i malo ugeE'

Neokupljeni ip 7eiri vole više riuale nego svarnos$ 2bog oga je nu*noda se izlo*e svarnosi$ Tra*i se inkarnacija pri!vaćanje zbilje i kadaizgleda nesavršena odbojna i ru*na$ % ome im mo*e mnogo pomoćiso&ijalni anga*man i zalaganje za mir i pravednos$ #a doaknu 'blaosvijea' a ne samo eseiku$Tako,er za nji! je poučno ono šo +avao piše u : 0or K ;O/ 3>er *alos po

o*ju ra,a neopozivo spasonosnim obraćenjem a *alos svjeovna ra,asmrću$3+u do obraćenja ne mo*e zaobići ni nji!ov snobizam i (prikrivenu) svijesda pripadaju elinom odabranom i najodličnijem drušvu$ez nji! svije bi bio siromašnija za najveći dio nji!ove umjenosi i

poezije$ 0ada nauče sa svojim darovima drugima slu*ii ada će dai va*andoprinos 'okupljenju svijea po ljepoi' (#osojevski)$Tomas .eron (;;I-;GL) je 'svea&' zašinik okupljenog tipa :etiri$

Nakon završenog osnovnog školovanja započeo je sudij na @ambridge i

odma! je bio pozna po svojim noćnim pijankama i provodima$ sodobnou njemu je raslo ga,enje prema samom sebi$ Seli se u "meriku priključuje

<L



se komunisičkoj pariji i započinje se isodobno bavii i religioznimemama$ >edan !induisički prijaelj sa sudija preporučio mu je da čia

5ugustina i Tomu 2empenca$Hodine ;<L krsio se u kaoličkoj @rkvi a njegovi prijaelji su aj poez

proumačili kao jednu iz niza njegovi! ćudljivosi (engl$ 'spleen')$ "li on jemislio ozbiljno i !io je posai redovnik franjeva&$ 0ada im je ispričaoiskreno i bez uljepšavanja svoju *ivonu povijes odbili su ga primii usamosan i o ga je jako pogodilo$ "li nije se predao$ Bivio je kao mona! usvijeu osavio se pušenja provodio du!ovne vje*be u najsro*emsamosanu redovnika rapisa (Hesemani-0enu&kM) gdje je osim rijuzavjea bila obavezna i sroga šunja$Samosan ga je kasnije primio kao kandidaa$ +e godina kasnije izlazinjegova auobiografija koja posi*e senza&ionalan uspje!$ %spore,uju je sa"ugusinovim /spovijestima$ % njoj mladi i fanaični .eron radikalno

prezire svije$ % sljedeći! ridese godina napisao je goovo šezdeseakknjiga$ Samosanski *ivo za njega bijaše sve e*i$ Njegov opa dr*ao je da

previše ozbiljno uzima svoje subjekivne osjećaje$ 0onačno zabranili sumu pisai$ io je učielj novaka i njegove su knjige na soine mladi!

poakle da pokušaju *ivjei sličnim *ivoom pro*eim radom i molivom$.ladi su ga voljeli jer nije !io prenosii krue propise redovnički! pravilanego je ljubavlju i oplinom poi&ao pojedin&e$ 6rneso @ardenal jedan jeod njegovi! poznai! učenika$.eron je s!vaćao redovnike kao ljude koji ra*e oga i *ele nadići 'la*ni

ja' ako šo će se odreći *ivoni! la*i i umjeni! sigurnosi$ sodobno bijaše poliički zauze i piše eksove proiv &rkvenog učenja o 'pravednomrau' i proiv američkog miliarizma$ 0ada se obrušio na ?ijenamski ra

pokušali su čak na njega aena koji je za dlaku izbjegao$ Nakon duge borbe s opaom samosana dobio je dopušenje da u šumi izgradi jednunasambu$ Tu je počeo pisai i primai posjeielje$ 2a vrijeme jednog du*eg

boravka u bolni&i dogodilo se da je duboko zavolio jednu medi&inskusesru u bolni&i$ "li još uvijek nije zadovoljan$ Sanja o novom samonom*ivou na "ljaski$ "li odlazi na sok$ Nije se mogao oslobodii jedne vizije

koja ga je popuno obuzela/ poreba jedne sineze izme,u kršćansva i budizma$ Hod$ ;GL puuje na jednu konferen&iju u ankok$ Na puususreće sufi-misike zen-budise i #alai 1amu$ 5savili su dubok dojam

jedan na drugog$ % !oelskoj sobi zbog neispravnog elekričnog priključka pogodio ga je srujni udar od kojeg je preminuo$

(a&etak

5ni duboko čeznu za nečim ljepšim od onoga šo upravo jes$ Sadašnjos je

za nji! uvijek na neki način ru*na$ 5d mali! nogu naučili su da se upue

<



amo gdje je ljepše i razvili su nevjerojano bujnu mašu$ 0ada je vanjskisvije oduran znaju gdje se mogu sklonii$5sjećaj koji im najviše daje energije jes osjećaj če*nje ili sjee ugemelankolije$ 7e*nja za nekim ljepšim svijeom pribavlja im sposobnos da

akav svije i svaraju$ Hledajući izvana a se dinamika ne mo*e s!vaii$ Nama se čini da su oni depresivni ili neuravnoe*eni ili u najmanju rukuego&enrični$ " oni moraju ući u svoju vlasii svije fanazije da bi dobilienergiju$ ako se ne uklapamo u aj svije mi smo za nji! dosadni$=odielji će priznai da je jako eško odgajai dje&u koja su tip :etiri zaošo su oni salno povlače u svoj unuarnji svije$ 0akada djeluju manično-depresivni$ 5ni pro*ivljavaju svaku emo&iju od *alosi do eksaze$ 2a nji!

je svaki osjećaj 'opipljiv'$ Njima je simbol jednak sadr*aju$ #rugi ljudi o ne misle ako$ 2ao su oninešo posebno$ oni o znaju8 To im se svi,a$ 5ni u*ivaju bii nešo

posebno$ 5ni rado nose &rno i po mogućnosi lila ljubičasi šal$+u do okupljenja počinje kada presanu bii fas&inirani ime šo sudrugačiji i nauče svoju kreaivnos korisii na način da nešo posebno videi probude u drugim ljudima$ 5ni su dobri 'animaori' oni koji znaju okrii i

poaknui skrivene poen&ijale u ljudima$5ni se ne osjećaju dobro amo gdje previše vlada uniformiranos ira&ionalizam$ 5ni vole lijepe riuale$ +o prirodi su im bliski svi sakrameni

jer je za nji! simbol va*niji od supsan&e$ 5kupljeni tip :etiri u sanju jesabrai svoje emo&ije i upuii se prema unura$ 5ni se presaju igraiosjećajima i započinju učii svarno osjećai$ To konkreno znači/ ići na

jednoj odre,enoj oč&i u dubinu i proći kroz sve sadije nekog osjećaja$

+5#S>6TN0/ Tip :4T/,/

-oziv/ izvornos (sjedinjenje s ogom) - -lod duha/ uravnoe*enos(balans) – 6a+in govora/ lirično lamenirajući – 7ivotinje/ golub &rnikonj školjka ošriga pas basse – Zemlja/ 9ran&uska – "oja/ svjeloljubičasa viola – Obrambeni mehanizam/ umjeničko sublimiranje – -ad /

melankolija sjea poišenos – Glavni grijeh/ zavis – (lika o sebi/ >a samdrugačiji - 7eli izbjeći/ običnos – 6apast / aueničnos nepavorenos –

6asljedovanje 2rista/ svaralašvo senzibilnos prirodnos$%IP P'%

Opći pregled

Tip -et .est i (edam pripadaju 'području glave'$ 5ni dobro razmisle prije

negoli nešo poduzmu$ 5no su ovoreni i prijemčivi za nove dojmove idejei činjeni&e$ maju u sebi nešo 'isra*ivačko'/ proučavaju svari do u sine

AO



dealje$ 2ao mogu originalni provokaivni dubokoumni$ Trebamoza!valii ogu da oni posoje jer su mnogi od nji! genijalni izumielji iznansveni&i$ 5ni su dobri slušaelji$ .ogu pomoći drugima da svarnossagledaju rijezno i objekivno$ .ogu razvii 'konemplaivan' sav prema

*ivou$ 5kupljeni ip +e povezuje svoje znanje i raganje za mudrošću idubljim uvidima$ Trude se doseći spoznaju sr&a koju krasi suosjećanje$5kupljeni zreli ip +e posjeduju i!u unuarnju snagu e su veoma

prisojni i blagi$+rvono iskusvo mnogi! me,u njima bijaše neka vrsa praznine$ 2aočeznu za ispunjenjem$ Neki su mo*da već u majčinoj urobi 'osjeili' da nisu

po*eljni dobrodošli$ li su imali nasrljive rodielje i kao dje&a dobili sumalo nje*nosi i blizine$ 5drasali su u nekoj uskoći ako da nji!ovunuarnji svije bijaše jedino mjeso i slobodan prosor u kojem su se moglinesmeano kreai$ Tako je nji!ova vlasia sposobnos da poka*u osjećajeosala nerazvijena$ Nedosaak zašićenosi i osjećaj da su 'bez doma' znajunosii čiavi *ivo$5ni imaju sras za sakupljanjem ali a sras nije usmjerena oliko namaerijalne svari koliko na misli ideje znanje išinu i prosor$ Ne mogufunk&ionirai ako ne posjeduju zašićeno privano područje$ '.M !ome ismM &asle8' ?ećina su inroverirani$ +o naravi su eremie redovni&i

biblioekari učenja&i oni koji mnogo razmišljaju i rade na rješenju neki! problema$?ećina nji! nose naočale$ Nji!ove su oči kao usisivač$ 5ni *ele sve vidjeisve čui i sve zadr&ati$ ave se poslovima gdje mogu nesmeano

promarai$ .nogi rado foografiraju$ +remda imaju poeškoću pokazaisvoje osjećaje većina imaju inenzivan osjećajni *ivo$ 5ni najprije sve šose doga,a regisriraju očima ušima i mozgom sve pro&jenjuju polazeći odglave$ Tako i osjećaje reba 'dovesi u red'$ Nji!ov parner ili prijaelj mo*eimai osjećaj kao da im nije puno salo do nji! ali o je samo privid$ 5nislično tipu :etiri osjećaju jaču povezanos s onima koji su daleko negoli sonima koji su blizu nji!$S njima se mo*e izgradii kvalieno prijaeljsvo ako se ri svari pri!vae/

da se ne očekuje od nji! ini&ijaiva salna jelesna blizina i oalno predanje$ 5ni se boje dai mali prs a kamoli &ijelu ruku i još više$ Tko sezadovolji s onim šo su oni spremni pru*ii mo*e naći u njima isinskog

praio&a na puu usrajnog slušaelja i koreknog savjenika$.nogi veliki filozofi bili su tip -et / +loin Toma "kvinski #e&aresSpinoza 9eurba&! Deidegger +opper$ ?ećinom su *ivjeli u povučenosi$Tako npr$ jedan učenik +loina započinje *ivoopis svoga učieljarečeni&om/ '+loin je bio4 sličan čovjeku koji se sidio šo je u ijelu'$+loinova čiava filozofija jes suočavanje sa njegovom odbojnošću prema

ijelu$ " Tomu "kvinskog su nazivali 'nijemi vol'$ io je šuljiv i nije !io bii upadan$ Slučajno su okrili da se u njemu skriva veliki mislila&$ li

A;



glasovia rečeni&a filozofa #e&aresa/ '(umnjam dakle jesamP mislimdakle jesam' - mo*e izreći i sasvi! s!vaii samo neki tip -et $ 9ilozofija.arina Deideggera nosi u sebi neku e*inu samoću laganu sjeu4+okraj filozofa i mnogi su misi&i i redovničke osobe pripadali tipu -et $

5sobio je velik broj *ena koje su uje&ale i sna*no oblikovale kršćansku iislamsku misiku$ 5ni imaju lakši prisup od drugi! unuarnjem gledanjuunuarnjem oku$ .nogi dugo sudiraju i još uvijek nisu spremni za nekuslu*bu$ +a se čovjek zapia/ '0ada će i ljudi konačno počei nešo činii zadruge i svoje znanje prevorii u praksu doaknui konkreni svijeE'#ok tip :etiri pokušava sve učinii da bi bio upadljiv tip -et sve čini da biizbjegao pozornos usmjerenu na njega$ oji se česo da drugi ne bi nešood njega ra*ili$ "ko je u razgovoru ema posala odveć osobna oni sprenoskrenu razgovor na druge eme$ .nogi ne vole riječi kao šo su dijeliti ili

podijeliti% priopćiti$ "li zao dobro slušaju šo drugi ka*u$ Niša im nemo*e promaknui$.nogi od nji! imaju poeškoće sa rodieljskom ulogom$ 5dgoj dje&e česo

predsavlja veliku muku zao šo dje&a nepresano ra*e vrijeme prosor ienergiju od svoji! rodielja dok oni !oće svoje privano kraljevsvo$ 2aose veliki broj nji! use*u o*enii i imai dje&u$ "ko su u samosanu ada*ele neku sobu po mogućnosi na kraju !odnika jer amo posoji najmanjaopasnos da bi neko mogao zavirii i narušii nji!ovu privanos$ 5ni mrzenameljivos i uljeze$ "ko *elimo naljuii inače povučeni ip +e dovoljno

je da upadnemo u sobu bez pianja i ku&anja$ Njima je naporno kada je previše ljudi$ Treba im vremena da bi poredali svoje misli i osjećaje iiznura se pripravili za nove susree$ 0od predavanja sjede uglavnom uzadnjem redu$ 5ni *ele gledai ali da priom ne budu vi,eni$z dosada rečenog ne bi se smjelo zaključii da su svi inelekualniineligenni i dubokoumni ljudi$ ma i glupi!$ "li i kod nji! je konrolnioranj glava logika$ "ko nešo ne s!vaćaju u o se ne upušaju$

Neokupljene ip +e mo*e imai šizofreničke &re razvii neke oblikeauizma ili završii u ni!ilizmu – sve su o posljedi&e 'čisog mišljenja' bezjelesnosi emo&ionalnosi konkrenog djelovanja$

9ilm ,ain )an koji je dobio ;L$ 5skara bavi se ipično mladimdinamičnom ipom Tri "merikan&em koji nakon smri svoga o&a okrivada ima sarijeg braa (#usin Doffman)$ 5vaj bra je maemaički genije alizaočenik nepomični! riuala$ 5dnos prema vanjskom svijeu jeme!aniziran$ 9ilm opisuje pokušaje jednog 'obraćenja' koje do*ivljava navani usmjerene ipa Tri kroz susree sa svojim bolesnim inroveriranim

braom$ " a iznenadna braova naklonos djeluje erapijski na auisičkog=aimonda$ Nezaboravna je s&ena u filmu kada on pola*e nje*no svojuglavu na rame svoga braa i prvi pu na aj način izra*ava blizinu$

A:



/*4)5

Nji!ova je napas znanje$ 2nanje je moć$ Neokupljeni ip +e misli da sena aj način mo*e 'osigurai' da se mo*e o svemu dealjno informirai$

Nikada dovoljno informa&ija$ %vijek reba još jedan kurs još jedanseminar još jedna knjiga$ 2animaju i! du!ovni susavi koji umačeuniverzum ili ljudsku dušu kao šo su/ psi!oanaliičke meode eorijarelaiviea učenje evolu&ije id$ 7iavi *ivo mogu briljiraiinelekualnom nadmoćnošću/ '>a znam više od drugi!$ >a razumijem boljesvije od drugi!$ >a sam iznad prejerane osjećajnosi id$' ?ećina nji! rado

puujuP o im čini u*iak upoznavai nepoznae srane kulure običaje inavike$ 0akada se znaju upusii u 'ograničene avanure' jer znaju da će idalje osai slobodni i da mogu u svakom času opuovai i sve okončai$>edan od nji!ovi! obrambenih mehanizama glasi/ povla+enje (uzmak)$

Ničega se oliko ne boje kao emo&ionalnog anga*mana$ o su višeneokupljeni o se više boje osjećaja seksa odnosa koji svaraju ovisnosi$2ao su mnogi od nji! '&elibaerske naravi'$ .ogu izabrai &eliba iz

pogrešni! moiva ili osai okorjele ne*enje ili usidjeli&e$>edna velika glumi&a Greta Garbo ipični je predsavnik tipa -et $ #a ne bi

bila upadna znala se u javnosi preoblačiiP na kućnim vraima nije bionapis s njezinim imenomP imala je jelo!ranielja koji se brinuo da joj seniko ne mo*e pribli*ii$ .rzila je gledai vlasie filmove$ Na svečanim

primanjima pričala bi o apsraknim ili poliičkim emama samo da ne bimorala pričai o sebi$ Nikada se nije udala$ Njezine ljubavne afere rajale sukrako$ +rivano se oblačila jako jednosavno$ 5d ;A;$ popuno se

povukla iz svijea filma i *ivjela kao eremi$ Njezino glasovio li&e skrivalose iza šešira i sunčani! naočala$>edan neokupljeni ip +e boji se konkreni! obaveza du*nosi$ =adijeosaje u apsraknom svijeu eorija i idejaP oni objašnjavaju svije alirijeko sami nešo čine da bi ga poboljšali$ 0arl .arU je ako filozofima

predba&io da samo umače svije umjeso da ga mijenjaju$ "bra!am.aslo ukazao je na opasnos *ivonog sava koje *eli u svemu samo

s!vaii me,usobne povezanosi i odnose$ +rema njemu akva je 'spoznaja bika' bez suda pro&jene uspore,ivanja$ 5na je bez odluke jer odlukaznači uvijek i spremnos na djelovanje4 #okle god se rak ili bakerijesamo promaraju dole se niša ne poduzima4 #okinui su osjećaji kao šosu sra! ljunja *elja da se poboljša siua&iju uniši4 To je jedan način'ne-bii-u-svijeu' u egzisen&ijalnom smislu$' "ko su znansveni&i adaodbijaju razmišljai o eičkim implika&ijama svoji! spoznaja$Delena +almer nazvala je neokupljene ip +e 'neprosvijeljeni uda'$+rosvijeljeni uda je kadar oslobodii se svijea i njegovi! srasi ali

nakon šo i! je pro*ivio$ Neprosvijeljeni uda odriče se svoji! emo&ija jeri! ne mo*e ili ne *eli pro*ivjei$ Takvim ljudima re&imo praki&iranje

A<



'zen-budizma' mo*e još više oe*ai sanje i popuno i! učinii 'imunima' prema 'svijeu' i 'ijelu'$#rugi obrambeni mehanizam jes segmentiranje (dijeljenje na odsječke&ijepanje)$ .nogi dijele svoj *ivo na brojne odsječke ili odjeljke koji u

praksi posoje neovisni jedni od drugi!$ +ar&ijalno biranje zasebni! područja nije uklopljenu u sveukupnos nji!ova *ivoa$Ograni+enje (ome,enje) je ako,er jedna riječ koja poma*e razumjei psi!uipa +e$ 5ni *ele znai koliko će dugo rajai neka priredba ili dogovorkako bi se mogli na o pripravii$

Nji!ov gla"ni grijeh jes pohlepa (gramzljivos lakomos)$ 5ni nisudavao&i$ 5ni su skloni gomilai svoje du!ovne a i maerijalne posjede$Trebaju se naučii podijeli s drugima nešo od svoga blaga$2amka u koju upadnu jes škrtost $ +onajprije škri su prema samima sebi$oje se drugima povjerii$ To šo imaju daje im sigurnos$ 2ao oni zapravone u*ivaju *ivo nego škrare sa svojim posjedom kako bi im i ubudućeosigurao mirni spokoj$ 0od neki! o mo*e poprimii paološke &re/ nekimilijarderi nisu znali sebi niša priušii$ pak većina su po prirodi skromnii zadovoljni sa malimP skloni su askezi$ +onosi su zao šo su skromni$.o*da nji!ovo prvono *ivono iskusvo bijaše o da nisu dobili oni šo su!jeli$ Navikli su se da budu zadovoljni s malim$ Hledajući ako škros iskromnos nisu svarne prourječnosi$

Najveći dar kod nji! jes uvijek druga srana nji!ove opsesije/ oni sukonemplaivno nadareni s!vaćaju sveobu!vane zakone i povezanosi

pronalaze veličansvene du!ovne susave$Tip +e izbjega"a prazninu$ #ok i! drugi česo dr*e da su ajnovii i'duboki' oni se u svari česo boje da nisu ako bogai u sebi$ Sra! od

praznine (horor vacui) je nji!ov pokreač koji se skriva iza mnogi! svarikoje svakodnevno čine$#ar ili plod duha okupljenog ipa +e jes objektivnost $ 5pe vidimo kako

jedna e isa karakerna &ra mo*e sadr*avai blagoslov ili proklesvo$ 5nimogu u,e monologe saima slušai i napee siua&ije sagledai veomaobjekivno$ Odmak je isovremeno dar i grije!$ 0orisimo isu riječ da bi

opisali i jaku i slabu sranu nji!ove osobnosi$

(imboli i primjeri

Simbolične *ivoinje su/ sova lisica i hr+ak $ Nepokrene oči soveusmjerene su prema vani i one sve videP nji!ov organ slu!a je jakorazvijen$ % 6gipu i ndiji sova bijaše simbol smriP u Hrčkoj sova se

pripisivala bo*i&i "eni i bila je zašini&a grada "ene i svi! znansvenika$

1isi&a ima razvijen organ mirisa i slu!a$ % bajkama i basnama prikazuje sekao lukava zlobna ali i u mnogim pričama prikazana je kako poma*e u

AA



nevolji$ Drčak predsavlja sras za skupljanjem gomilanje 'namirni&a' zaloša vremena$Simbolična zemlja je $elika "ritanija$ 5na je najprije ar!eip zakonzervaivne uljudne rezervirane disan&irane engleske d*enlmene$

>ednu drugu sranu nalazimo u liku škri! koa koje su predme mnogi!vi&eva i karikaura$Simbolična je boja plava$ +lava je boja inroveriranosi mira i disan&e$+lavo ujelovljuje *enskoP plavičasi zvjezdani ograč .ajke o*je$ Nebo imore su plavi$ 5na simbolizira pasivnos razmaranje i nepokreljivos$#va biblijska parona/ )arija majaka susova i aposol Toma$ .arijaujelovljuje pasivnos i prijemčivos misično-konemplaivnu sranu ipa+e$ 5na je sposobna primai da bi mogla zaim davai$ Na kraju opisa

bo*ićni! doga,anja čiamo da su joj pasiri sve ispripovijedali šo sudo*ivjeli$ 5 .ariji se veli/ 3.arija u sebi po!ranjivaše sve e doga,aje i

prebiraše i! u svome sr&u3 (1k : ;)$ 5ni su sposobni svari zadr*aiP onošo je povjerljivo le*i u nji!ovom sr&uP oni mogu šujei$ .arija je česokroz povijes kršćansva prevarana u idealizirani simbol produ!ovljenaneaknua (asepična) djevičansva 'bez mesa i krvi'$ +roiv akve slike o.ariji osobio nasupa lainoamerička eologija oslobo,enja koja okriva u.arijinoj pjesmi '.aginifi&a' (usp$ 1k ; AG-II) jednu borbenu i akivnu*enu$ =ječnikom 'enneagramma' mo*emo reći da je eologija oslobo,enjaokrila neke osobine tipa Osam kod .arije (ip 5sam predsavljadjelovanje zauzeos borbu proiv nepravde id$)"posol Toma je poznai 'sumnjiva&'$ +rije doga,aja %skrsnuća ima jednaepizoda kada sus pripovijeda svojim učeni&ima da je 1azar umro i da *elioići na njegov grob$ Tada Toma reče drugim učeni&ima/ 3Dajdemo i mi daumremo s njime83(v ;; ;G)$ Ni!ilisička rezigna&ija i ravnodušnos jesalna opasnos za tip -et 8 Nije bio nazočan kada se ukazao uskrsli sus$#ok mu drugi o ome pripovijedaju osaje skepičan$ 5n vjeruje samoonome šo vidi svojim o+ima$ 0ada se sus sljedeći pu ukazao i on je biou$ sus ga poziva/ 3+rinesi prs ovamo i pogledaj mi ruke8 +rinesi ruku isavi je u moj bok i ne budi nevjeran nego vjeran3 (v :O :K)$ 5naj isi sus

koji je .ariji .agdaleni (tip va) rekao/ 'Ne doiči me8' od ra&ionaliseTome ra*i jelesni konak8 Tako ova s&ena povr,uje kada smo rekli datip -et da reba prijeći iz glave u ijelo od mišljenja do djelovanja$ +rema

predaji Toma je poslije oga bio jako djelaan i najvjerojanije oišao undiju i amo uemeljio zajedni&u$


Tip -et je pozvan na mudros$ .udros je duboko znanje o povezanosima

svijea i *ivoa do koji! se ne dolazi samo mišljenjem nego i iz konkreni!*ivoni! iskusava$ .udros je refleksivno iskustvo$ =ekli smo da oni misle

AI



prije negoli čine ili umjesto da nešo učine$ =efleksija je naknadna du!ovnaobrada pro*ivljenoga$ Na mudros spada i pouzdanje u "o&je vodstvo$

Na nji!ovu #i"otnu zada!u spada naučii anga*irai se i konkreno pomagai$ Načelo inkarnacija - o će reći zauzeosi i spremnos da se

'uprljaju !aljine'$ 0ršćansvo se ne osvaruje ako da čovjek samo sjedi usobi i čia knjige$ " o bi neokupljeni ip +e najradije činio$ % 0risu seujelovljuje og koji doiče rane svijea og koji ljude liječi svojimdodirom$ Soga je dobro da česo čiaju ili mediiraju muku 0risovu kako

bi sekli 'sras za konkrenog čovjeka'$ 2bog oga se tip -et reba izaći izsebe vani$ 'Hesal-erapija' i fizički rad mogu bii od velike pomoći kao i

prakti+ni poliički i drušveni anga*man$5sim oga za nji! i ljudska ljubav predsavlja veliki izazov$ 5ni se rebaju

strastveno zaljubii$ 7eso su u susreu sa ljubljenom osobom ukočeni i neznaju kako bi se ponašali$ +rave osjećaje do*ive ek kada sve završi$ 2ao'učii ljubii' pod ovim vidom za nji! predsavlja veliki izazov$ 0ao ljudiosanu veoma nepopuni ako nikada ne dopuse sebi 'izgubii glavu'$.edia&ija i moliva za nji! su jako va*an izvor snage$ 5ni morajukulivirai svoj unuarnji svije da bi zaim pronašli odva*nosi okrenui sevanjskom svijeu$.i osajemo o šo jesmo$ "li na puu is&jeljenja ili oslobo,enja moramokakada činii ono šo 1aini nazivaju 'agere &onra'/ djelovai proivnonašim 'prirodnim' sklonosima$ To za!ijeva jasnu odluku jer se niša nedoga,a samo od sebe$ +onekad reba jednosavno nešo činii pa makar inapravili pogrešku$ Nije pogreška učinii pogrešku8 "li oni se upravo oga

boje/ da ne učinu nešo nerazumno$ 5vdje su tip -et i tip .est slični$ (trah je glavni grije! ipa es ali nije sran ni ipu +e$+remda se čini da su oni nedrušveni i zadovoljni sa sobom rebajuiskusvo ljubavi u unuarnjem svijeu (iskusvo oga) i u izvanjskomsvijeu (ljubav bli*nji!)$ '+si!ička !rana' za nji! je svako !rabrenje isokoljenje u silu/ '.o*eš se ovdje osjećai siguran$ =adujemo se da si u$Ti si dobrodošao$ +ripadaš nama id$'$5ni se moraju čuvai umišljenosti kako prema ogu ako i prema ljudima$

Trebaju učii očiovai emo&ije direkno$ +remda su po naravi skloniji budizmu nego kršćansvu isočni pu nijekanja svijea za nji! mo*e biizamka koja i! priječi da ajnu inkarna&ije i kri*a okriju i slijede uvlasiom *ivou$+redsavnik konemplaivni! svea&a ipa +e jes Dildegarda iz ingena(;OL-;;K)$ 5na bijaše *ena velike kulure upućena u bogao glazbenoeološko i medi&insko znanje$ Hlasovia je posala zbog dara vizija$Dildegarda je mnogo rpjela zbog svoji! vizija i fizički oboljela$ Tek kada

je sve šo je u vizijama čula i spoznala napisala i priopćila (8) drugima

ozdravila je$ .nogi misi&i ek kroz ešku borbu izgrade odnos prema

AG



svijeu i napuse inrospek&iju$ oni moraju napravii korak koji vodi odgledanja do djelovanja$Takav pu je prošao jedan okupljeni ip +e/ #$ on!oeffer (;OG-;AI)$.ladi #ieri&! je srasveni čiaelj i oduševljeni igrač ša!a$ io je marljiv

suden$ ?eć sa ;$ godina počeo je pisai svoju dokorsku radnju o @rkvi pod naslovom 'San&orum &ommunio' (;:K) koja je o&jenjena 'summa&um laude'$ Hodine ;<<$ dolaze na vlas u Njemačkoj na&isi$ 5d počeka

je uočio opasnos kula vo,e$ 5n je vidio da će pianje Bidova biiodlučujuće pianje koje će se @rkvi posavii u godinama koje nadolaze$Hodine ;<G$ na&isi mu oduzimaju pravo predavai$ ;A:$ priključio se

jednom krugu čiji je &ilj bio 'uklonii' Dilera i ako spasii od propasinjemački narod$ >edan inelekuala& posaje poliički zavjerenik8 "li uravnju ;A<$ u!ićen je i zavoren$ % zavoru je proveo dvije godine i čak je

planirao samoubojsvu u slučaju da na&isi budu !jeli eškim mučenjemiznudii imena osali! koji su sudjelovali u uroi$ Neposredno pred kraj raana&isi su ga objesili$ % zavoru će napisai/ 'za,i iz boja*ljivog oklijevanjau oluju doga,aja nošen o*jom zapovijedi i vojom vjerom i sloboda ćekličući primii voj du!' (%sp$ Otpor i predanje ;LA)$

(a&etak

5bilje*je ipa +e je duboki do*ivljaj praznine koju najčešće *ele ispuniiuz pomoć razuma i objašnjenja$ 5ni *ele sve razumjei$ 0od nji! osjećajido,u par dana kasnije$ Najprije pri!vaćaju siua&iju glavom i ek nakonodre,enog vremena mogu dublje i osjećai$ 5ni imaju sr&e u glavi$ 2a nji!

je razum konrolna insan&a koja pripuša samo one informa&ije kojeodgovaraju nji!ovoj logi&i$ Takvi su veoma rigidni ograničeni – u lošemsmislu – konzervaivni$ "ko je nji!ova logika ograničena i ako je korisesamo za obranu sebe nikada neće uspjei probii se do isinske mudrosti$0od nji! česo uporebljavamo isu riječ da bi imenovali nji!ov grije! inji!ov dar/ odmak $ 5ni čvrso dr*e odmak šo mo*e dovesi do oga da

kakada izgube konak sa svarnošću$ "li isa disan&iranos mo*e biinji!ova prednos ukoliko im pru*a korisnu objekivnos$ 0ada nji!ovalogika ima širinu i dobar emelj mogu posai jako uravnoe*eni i mudriljudi$ >edan ip +e reba soga neop!odno dobrog učielja$ Najbolji simbolza nji! je uda$ udizam je religija koja im odgovara$ >er sus je previšekrvav anga*iran previše zemaljski i konkrean$ udizam naproivnaglašava odmak od svijea i mnogo je opušeniji$ 5ni zao rebaju 'osaivjerni zemlji' kao veli #$ on!oeffer jedna predsavnik ipa +e$

Nekada ne naprave niša od svog *ivoa osim šo sabiru informa&ije$ 2bog

oga nji!ov grije! nazivamo pohlepa/ skupljanje radi skupljanja$ "ko neizi,u iz sebe da bi sa svim svojim znanjem nešo +inili mogu posai

AK



veoma bolesni i čudni$ Naravno mnogi veliki mislio&i filozofi i misi&iuspjeli su izbjeći sve e zamke i posai okupljeni ip +e$

-O(J4T6/2= Tip -4T

-oziv/ .udros (o*je vodsvo) - -lod duha/ objekivnos – 6a+in govora/umačeći sisemaično – 7ivotinje/ !rčak lisi&a sova – Zemlja/ ?elikarianija – "oja/ plava – Obrambeni mehanizam/ povlačenje(segmeniranje) – -ad / škros – Glavni grijeh/ po!lepa – (lika o sebi/ >agledam prozirem - 7eli izbjeći/ prazninu – 6apast / znanje –

6asljedovanje 2rista/ odmak rijeznos mudros$

AL



%IP )'S%

Opći pogled

1judi koji pripadaju ipu es imaju divne darove/ oni su kooperaivnisposobni za imski rad i pouzdani$ % odnosima mo*emo se oslonii nanji!ovu vjernos i odanos$ +rijaeljsvo s njima ispunjeno je oplinom idubokim osjećajima$ 5ni su česo veoma originalni i šaljivi !umor im je

prepoznaljiv zauzimaju se dušom i ijelom za ljude koje vole$Otkupljeni ip es s!vaća da očuvanje sari! radi&ija reba povezai saspremnošću da se kroči novim puovima$ 5ni imaju poseban osjećaj za onošo je moguće i ono šo nije moguće$ Na vrijeme okrivaju problemaične iopasne očke nekog plana koje niko drugi ne primjećuju i imaju neko'šeso čulo' za prijeeće opasnosi$ Tip Tri i tip .est od posebnog suznačenja zao šo se nji!ovi glavni grijesi ne nalaze u radi&ionalnomkaalogu 'sedam smrni! grije!a' a o su/ strah (ip es) i la& (ip Tri)$#okle god se ne prepoznaju a dva grije!a svako se drušvo nalazi uopasnosi$.nogi koji se bave 'enneagramom' vrde da najčešći ip osobnosi uevropskom drušvu jesu upravo 'esi&e'$ +osoji čiavi niz razloga u priloge vrdnje$ +onajprije ip es lako posumnja u samoga sebe$ To ga ondačini posebno opreznim boja*ljivim i nepovjerljivim$ % psi!opaološkomobliku mogu posai *rve 'manije proganjanja'$ +osvuda vide opasnos$majući pred očima sve moguće sra!ove koji prae čovjeka od mali! nogune reba nas čudii da posoje mnogi ljudi čije geslo glasi/ 'Svije je opasan(pogibeljan)$ Treba bii na oprezu$ Nisam svemu ome dorasao i nemam usebi auorie$ 2bog oga moram negdje izvan sebe pora*ii sigurnos$'+si!olog =iso na sljedeći je način opisao unuarnje sanje mnogi! koji

pripadaju ipu es/ 35ni su emo&ionalno ovisni o drugima4 Bele blizinudrugi! ali i! najprije savljaju na kušnju (ispi) da bi vidjeli mogu li se unji! pouzdai$ 5ni se klanjaju auorieu ali ga se isodobno i boje8 5ni suisovremeno poslušni i neposlušni$ ojeći se u,e agresije kakada sami

posanu jako agresivni$ Tra*e sigurnos a osjećaju se ipak nesigurni$ 5nivjeruju u radi&ionalne vrijednosi ali mogu odjednom sve o zanijekai iodba&ii43$.nogi su odgajani za poslušnos prilagodljivos i izvanjsku skromnos(dok su iznutra imali visoke za!jeve8)$ Sra! auoriarnos i e*nja zasigurnošću – glavne su &re odgoja kroz koji su prošli$ Neki od nji! ka*u danisu razvili prapovjerenje jer su imali nasilne i osjećajno !ladne rodielje$5dmalena su morali naučii ili ra*ii 'zašinika' komu se mogu povjerii ilina vrijeme uočii opasnos i sklonii seP ili su morali agresivno predusreai

prijeeće nasilje$ % prvom slučaju nedosaak pouzdanja u sebe dovelo jedo oga da ra*e auoriee nekoga koji nudi sigurnos slavan je ili ima

A



pozi&iju moći$ Tip es u om slučaju reba neku insiu&iju (re&imo @rkvusranku dr*avu znanos) ili knjigu (npr$ ibliju +ravo 0aekizam) ukojima se nalaze nepogrešivi odgovori$ 5ni !oće svije podijeljen na crno ibijelo i isinu koju '&rno na bijelo' mogu ponijei kući$ % e*im slučajevima

posanu poslušni&i ili oaliarni ipovi koji bez prigovora vrše 'naredbeodozgor' svoji! nadre,eni! i nikada nemaju vlasie sudove$.nogi od nji! imaju osobne *ivone povijesi prepune neuspje!a i razni!kriza$ =e&imo mo*da nisu uspjeli završii sudij$ 7eso im se dogodi daupravo pred ispi obuzme i! sra! i paralizira ili su pak kod učenja uvijekna počeku jer *ele svaki dealj očno proučii i sve prourječnosi isključii$.nogi od nji! izazivaju nesvjesno siua&ije u kojima se na kraju izgube$5ni su pesimisi i imaju sra! od uspje!a$ 5ni se bore za svoje

pre&ivljavanje ali ne za uspje! jer im uspje! mo*e donijei samo novenevolje opasnosi zavis konkuren&iju id$ "ko jednom i uspiju većinomo brzo zaborave$ Svaka nova siua&ija za nji! je prijeeća ako da je'sjedenje na lovorikama' nekorisno$ "ko su ip Tri noorni pobjedni&i ondasu ip es noorni gubini&i$ Taj 'u*iak u neuspje!u' mo*e poprimiimazo!isičke &re$ oodM "llen je u mnogim svojim filmovima ujelovioakve ipove$ ?ećina nji! eško pri!vaćaju po!valu$ 5ni misle da je o nekirik kako bi bili iskorišeni$ 1akše će primii po!valu ako je pomiješana sakonsrukivnom kriikom$ Tada im je vjerodosojnija$#a bi se ip es u popunosi s!vaio reba dobro razlikovai izme,u

fobijskog ipa šes i kontrafobijskog ipa es$9obijski ip je po prirodi oprezan oklijevajući i nepovjerljiv$ Teško se

prepuša svome 'insinku'$ % pravilu izbjegava opasnos$ 2a okolinu su'lako odr*ivi'$ =elaivno lako se s njima *ivi$ "ko su pronašli dušobri*nikaili erapeua dosojnog povjerenja spremni su korak po korak dai se vodiii suočii se sa svojim sra!ovima ako da imaju dobre izglede posai sveviše opušeni samosvojni i slobodni$0onrafobijski ipovi naproiv mogu sebi i drugima nanijei veliku šeu$5ni *ele izbjeći sra! ako da se upušaju u svakojake ludosi$ Tra*eriskanne siua&ije i anga*iraju se kod opasni! sporova (auomobilske rke

opasna planinarenja id$) jer radije *ele 'pobjeći prema naprijed' nego senepresano mučii sa svojim sra!ovima$ Na aj način pokušavaju prikriisvoj sra! koji je zapravo i dalje nji!ov glavni pokreač djelovanja$ %eksremnim slučajevima oni viču bjesne pjene la*u i goovo fizičkiudaraju$ Teško podnose skreanja od onoga šo su za&rali$

#16."

Napast ipa es jes nji!ova salna e*nja za sigurnošću$ 5ni zao vole

orodoksne zavorene susave$ 5ni su skloni fundamenalisičkim pokreima bilo koje provenijen&ije$ iblija 0uran i slični svei spisi za

IO



nji! su nepogrešivi$ Svi fundamenalisi rebaju upravo nepogrešivi izvorisine$ To mo*e bii i znansveni fundamenalizam$ Tada je znanos jedini inepogrešivi izvor spoznaje$ 5ni ra*e !ijerar!iju auorie i sigurnos$ 2bogoga me,u njima imae oduševljene vojnike i časnike$ 2akon i sve šo je s

im povezano fas&inira većinu ipa es$ Su&i odvjeni&i inspekori poli&aj&i sudjeluju u igri ipa es$ 5ni su zv$ ',avoljev odvjenik'(advo&aus diaboli) j$ oni koji ra*e sve moguće razloge proiv proglašenjanečije sveosi$ maju poseban osjećaj za sumnjive momene$+rvoni obrambeni mehanizam je projekcija (prijenos)$ 5ni česo imaju

bujnu mašu za apokalipičke s&enarije srave i u*asa i česo računaju sanajgorim$ Nji!ovo nepovjerenje dovodi i! do oga da su skloni proji&irai udrugim ljudima olako neprijaeljsvo mr*nju i negaivne misli pa i ondakada za ako nešo nema nii najmanji! naznaka$ 5ni u odnosima česo

parneru savljaju pod nos 'podsvjesne moive'$ Nepovjerenje prema sebivodi i! do nepovjerenja i prema drugima$ Takvo programiranje vodi doklasičnog me!anizma ra*enja '*rvenog jar&a'$ 'Dladni ra' je simbol ogsindroma nepovjerenja$Gla"ni grijeh ipa es je strah (jeskobnos bojazan)$ iblija preko <GO$

pua poziva/ 'Ne boje se8' Ne bez razloga$ Sra! je demonski$ 5n je uljez$5n nije prirodni sanovnik sr&a$ Sra! je nepovjerenje u ?ječnu 1jubav$Sra! je opor Svjelosi$ S njim ulazi u nas Tama$ %mjeso da se odupremoglasu sra!a česo ga zaniječemo ili mu dademo drugo ime kaodiploma&ija lukavos ili razum$ 5sobio ljudi koji imaju u rukama(du!ovnu) moć rado manipuliraju sra!ovima drugi! i ako i! konrolirajuali o neće nikada priznai nego će nazvai/ 'lojalnos' 'poslušnos''izvršenje zadaka'$ Sra! se od mali! nogu kroz odgoj nazivao i gledao čakkao neka dobrodošla krepos (vrlina)$ .e,uim isinska poslušnos rase izslobode ona je krisaliza&ija slobode samo slobodan čovjek mo*e bii

poslušanP ona nasaje iz moći +uti donijei odluku savjesi i ako reba rećiako,er 'Ne8' Nekada je neposlušnos sveija od poslušnosi8 0amo sreće dasu ljudi bili kroz povijes više neposlušni kada se 'u ime oga' radilokojekakve gadosi4

Tip es pripada zv$ 'području glave'$ Nije slučajno da se sra! upravosmješa u glavi a ne u područje rbu!a ili sr&a$ Tko je imao posla sa

plašljivim ljudima odma! uoči da se radi o uvarama umišljanju privi,anjima koje i! progoni u nji!ovim glavama$ 5ni u svojim glavamasalno vre apokalipičke filmove o ome šo sve mo*e srašno dogodii$ Tozaim djeluje na osjećaje i na rbu!P ali polazna očka sra!a je mozakglava um$ Neki ka*u da je kaolička @rkva u &jelini zapravo ip es$ 5niimaju dojam da je rimski susav uemeljen na sra!u$ To je dovelo do ogada mnogi ljudi imaju sra! od oga od svećenika od smrni! grije!a od

sami! sebe od svoga ijela$ 0ao da im nije dana sloboda upusii se u rizik$+ogreške u ovom susavu nisu dopušene$

I;



'?eliki nkvizior' kod 9$ #osojevskog u romanu "raća 2aramazoviopisuje siua&iju ponovnog povraka 0risa na zemlju koji ope liječi i

propovijeda kao nekoć i zaim je u!ićen$ ?eliki nkvizior prigovara svomzavoreniku 0risu da je prejerao sa slobodom koju *eli dai ljudima$

@rkva je iz ljubavi prema ljudima u slobodu oduzela jer joj oni nisudorasli$ To bi bilo previše ra*ii od ljudi/ da se usude bii slobodni4% romanu /me ru&e %mbero 6&o opisuje kako se u samosanu redovni&isva,aju oko oga je li se sus ikada nasmijao$ Slijepi sara& Jorge *rvujemnoge redovnike i na kon&u &ijeli samosan kako bi spriječi da se jednaknjiga "risoela o komediji ne pojavi u javnosi$ 'Smije! je slaboskvarljivos o&ranos naše pui$ To je zabava za seljake razuzdanos za

pijan&a čak je i &rkva u svojoj mudrosi odvojila renuke za veselja za poklade za sajmove4 No na aj način smije! osaje nešo prezrenoobrana za priprose obesvećeno oajsvo puka4 % ovoj se knjizi izvrćeuloga smije!a uzdi*e se do umjenosi rasvaraju mu se vraa u svijeučeni!4 Smije! osloba,a neoesan&e od sra!a pred ,avlom43 (sr$ ALL)$Tjeskoba i !umor sloboda i sra! me,usobno se ne podnose$ 2bog ogaoaliarni susavi i ideologije nisu dopusile šalu na nji!ov račun$+rije #rugog vaikanskog sabora (;G:$) kaolička @rkva je bila jako

privlačna za nesigurne ljude$ 5na je bila uočiše apsolune i nepogrešiveisine i sigurnosi$ #anas više ne posoji akva iluzija$ "li posoje mnogiljudi koji rebaju iluziju sigurnosi i zao će i dalje radi&ionalizam ifundamenalizam 'bii u modi'$ 5sobio ako ne pomognemo ljudima nadići'sindrom ipa es' j$ nji!ove sra!ove$ No o se ne iče samo kršćansvaveć svi! religija svijea$$$ % klasičnom popisu 'sedam darova #u!aSveoga' koji poječu izvorno od zaije ;; ; spominje se i 'sra!Hospodnji'$ iblijski izraz 'sra! o*ji' mo*e se lako pogrešno s!vaii kao'sra! od oga' a ne kao 'bogobojaznos' koja je sav pošovanja predogom i *elje da se ne povrijede o*ji zakoni$

Neokupljeni ip šes izbjega"a pogrešno vladanje$ 2ao se dr*i normizakona$ Pad fobijske esi&e sasoji se u kukavi+luku$ +ad konrafobijskogipa es je vratolomnost% luda smjelost $ "li nji!ov glavni grije! ima i

poziivnu sranu$ 7eso se ip es koji se sam osjećao zaposavljen iga*en prevara preko noći u srasvenog i !rabrog ranika za svar

polačeni!$2ao je dar (uha ipa es njegova hrabrost (odva*nos)$ 5ni koji su sedugo mučili sa svojim sra!ovima mogu odjednom na !erojski načinzablisai i učinii neusrašiva djela$ >edan slučaj/ kada je neko dijeeizlejelo na &esu pred auo svi su osali kao ukopani i prije negoli je ikouspio reagirai jedna je 'esi&a' !rabro skočila za djeeom i spasila ga dok

je auo kočilo4 5ni imaju izrazii 'senzor' za ono šo se 'nalazi u zraku'P

nanjuše svari nadareni su sposobnošću u*ivljavanja4 5ni !vaaju

I:



energiju zračenje koje dolazi od drugi!4 5ni jednosavno znaju šo se unji!ovom sugovorniku doga,a$

(imboli i primjeri

+osoje različie *ivoinje koje predsavljaju ip es$ 9obijski vid akomo*e simbolizirai zec ili srašljivi miš ili pla!a srna$ 2ečevi su vjernimjesu prebivališa$ 5ni imaju velike uši i brzo pobjegnu čim osjee bilokakvu promjenu u okolini$ Simbol konrafobijskog ipa es jesu vuk kojireba zašiu čopora ili pak vjerni i poslušni njema+ki ov+ar $2emlja je 6jema+ka$ Sereoipna slika o Nijem&ima koji udaraju peom o

peu i viču/ '"&!ung8' Time se ukazuje na kontrafobijski način reagiranjaj$ pokazivanje prividne sigurnosi iza koje se skriva nesigurnos$ +oisnuisra! više pua u njemačkoj povijesi bio je koban$ dva svjeska raasvjedoče o Nijem&ima koji su poslušno 'izvršavali samo svoju du*nos' iako omogućili Dilerovu 'nekrofiliju'$ Nije slučajno nii o da je kardinal >$=azinger šef 0ongrega&ije za nauk vjere baš Nijema&$ 5n pazi na o dase ne povrijede norme i pravila ispravnog kaoličkog vjerovanja$1uise =inser njemačka knji*evni&a i prijaelji&a eologa 0arla =a!nera na

jednom mjesu piše da je Njemačka muška zemlja zemlja očeva 'animus-1and' u kojoj muško ima nadmoć dok je alija 'anima-1and' zemlja*enski! kvaliea zemlja '.adonna' j$ .ajke bo*je$Simbolična boja je sme1a$ 5na nije upadljiva i prilago,ava se okolini$ To

je boja kore drvea koja sablo šii od ošećenja$ Sme,a je spoj &rvene izelene u kojoj se dinamična &rvena poriče$ To je boja samozaajnosi$ 0aoni zlana i srebrena boja ako ni sme,a ne pripada klasičnom krugu boja$+a ipak ona je jedna od izraziiji! i veoma nijansirani! boja i posredujevezanos na zemlju i zašićenos$ >umus (zemlja) i humilitas (poniznos) ulainskom imaju isi korijen$ 2bog oga su srednjovjekovni prosjački redovii prije nji! islamski sufii nosili sme,e !aljine$Biblijsi predsta"ni ipa es je +avlov učenik Timotej$ " zašinikkonrafobijski! ipova je aposol -etar $

Timoej se relaivno česo spominje u #jelima aposolskim i u +avlovim poslani&ama$ 0ao mladi čovjek dobio je zadu*enje da upravlja zajedni&omu 6fezu$ % dvjema poslani&ama Timoeju imamo prve ski&e budućeg!ijerar!ijskog usroja @rkve$ ?eliki dio poslani&a čia se kao upue

preposavljenoga podre,enome$ #ok su prve zajedni&e bile višekarizmaičke kod Timoeja nasupa po prvi pu neka vrsa '*upnika' ilinosio&a slu*bi$ me Timoej znači 'bogobojazni'$ 5n je dobio zadaćuupravljanja zajedni&om polaganjem ruku (; Tim A ;A) i reba se brinui zaispravno učenje (; Tim ; <-K)$ Slu*ba biskupa u se prvi pu spominje (;

Tim < ;-K)$ +asoralne poslani&e su zapravo 'rani kaoli&izam' kada sekršćansvo sve više prevaralo od pokreta u instituciju$

I<



+ear je konrafobijski ip es$ 5n je odan svom %čielju i spreman je zanjega dai *ivo (. :G <I)$ % renuku opasnosi reagira srčano/ kodu!ićenja susova izvlači mač i udara slugu (. :G I;)$ "li krako poslijeoga zaajio je susa iz sra!a (. :G G-KI)$ Sukob izme,u +avla i +era u

poslani&i Halaćanima : ;;-:; spomenuli smo već u obradi ipa >edan$+ear nije uvijek bio kukavi&a$ +osoje brojne naznake da je u veomaopasnim siua&ijama bio veoma !rabar i pokazao odlučnu sranu$ 5 omesvjedoče njegove riječi pred *idovskim ?elikim ?ijećem/ 3Sudie je li predogom pravo slušai radije vas nego oga$ .i doisa ne mo*emo negovorii šo vidjesmo i čusmo3 (#j A ;)$ 0asnije ope ponavlja/ 3Treba sevećma pokoravai ogu negoli ljudima83 (#j I :)$ 0onačno +ear je

podnio mučeničku smr za svoju vjeru$


Na*alos mali je broj ljudi koji imaju zdravo samopouzdanje$ Pozi" nakoji je pozvan ip es jes/ vjera$ ?jera u biblijskom smislu nije u prvomredu 'dr*ai nešo za isinio' ili bilo kakve vrdnjeP kod vjere se radi oodnosu povjerenja izme,u čovjeka i oga$ "og vjeruje u nas# %vijekiznova ima povjerenja u čovjeka$ 2ao šo og ima u nas povjerenjemo*emo onda razvijai zdravo samopouzdanje$ Na*alos većina ljudski!auoriea ne dopušaju povjerenje u sebe nego ra*e da se nji! sluša u nji!vjeruje$ 5ni znaju bolje šo je za nas bolje$ 2ao se prije ili kasnije rebaizborii za povjerenje u sebe i !rabros da slušamo 'unuarnjeg %čielja'$

Na #i"otnu zada!u ipa es spada da nauče preuzei odgovornos za svoj*ivo i svoje osjećaje e budu manje ovisni o vanjskim auorieima$ +rijesvega rebaju se odva*ii pogledai u oči svome sra!u i imenovai ga$0ada imenujemo demona zadobivamo vlas nad njim i mo*emo ga

pobijedii$ 2ao je sus u evan,elju piao demone kako im je ime$ 7im seizgovorilo ime pu is&jeljenja je ovoren$+o svojoj prirodi oni su skloni obliku du!ovnosi i pobo*nosi koja imačvrsu srukuru dobro je ure,en i ra&ionalna$ +iaju se/ >esam li rekao na

ispravan način molivuE 7eso se radi o rije+ima/ formalno izmoliičasoslov liurgijske formule ispravno izreći jednosavno u nji!ovoj

pobo*nosi je previše lijeve srane mozga (logika)$ 2ao u nji!ovimmolivama reba bii više inui&ije više sr&a$ .oliva sr&a$ #u!ovni *ivokoji odgovara ipu es jes onaj koji ojačava pouzdanje u oga isamopouzdanje$ =iječ je o ome da se razvije opli srčani odnos s ogom$5d pomoći je u ome i zajedni&a u kojoj se ljudi ovaraju iznose svojesra!ove i osjećaje a ne samo izmjenjuju apsrakne misli$udući da su skloni prejerivanju s obzirom na svoje sra!ove dobro im

do,e prijaelj koji i! korigira u ome$ Tako,er rebaju se vje*bai udonošenju odluka bez da piaju za dopušenje 'auoriee'$ 7ine im dobro i

IA



borilačke vješine kao Teak ?on o ili Judo zapravo sve jelesne vje*besu preporučljive$ No va*no je da on sam prona,e šo mu očno odgovara8Dumor i sposobnos da se našale svojim prejeranim sra!ovima od velike

je korisi$ Tamo gdje se čovjek od sr&a smije ne mo*e se sra! odr*ai$

2bog oga sve dikaure koje manipuliraju sra!om ljudi ne volekomedijaše ne vole one koji razokrivaju izruguju i izla*u sairi edikaure i ideologe$ Tip es reba prosore zašićenosi u kojem se nereba branii$ skusvo bezuvjene ljubavi je jedino šo mo*e rajno izauvijek ojerai svaki sra!/ 3sra!a u ljubavi nema$ Tko se boji nijesavršen u ljubavi$ Savršena ljubav jera sra!83 (; v A ;L)$" sada jedan svea& primjer okupljenog ipa es/ 5s&ar =omero (;;K-;LO) nadbiskup u el Salvadoru$ 5n je dobar primjer obraćenja nekoga ko

je bio prilagodljiv lojalan$ io je konzervaivan čovjek susava$ 0ada jeimenovan nadbiskupom konzervaiv&i u @rkvi slavili su dok su progresisi

bili deprimirani$ =omero je kasnije sam priznao da je dobio zadaak iz=ima da 'počisi progresivne' i da ima dobre odnose sa re*imom uSalvadoru$ Nisu prošla nii ri mjese&a a sve se naglavačke preokrenulo$

Neposredni povod bilo je ubojsvo jednog *upnika seljaka i minisrana unekom selu za vrijeme napada vojske$ ?ojni&i su obeščasili &rkvu izabranili =omeru prisup$ 5vaj doga,aj značio je za nj 'obraćenje'$ +osao

je prorok iz poslušnosti$+romijenio je način vo,enja @rkve$ +očeo je o va*nim pianjimaraspravljai sa svojim suradni&ima umjeso da sam donosi odluke$ ?idio je

panju salvadorskog naroda i posao neobično !rabar$ % ri godine okako je posao primas Salvadora nije rebalo ići u @rkvu/ 0ada je =omero propovijedao širom zemlje bila su upaljeni radio-aparai i svi su slušalinjegovu propovijed$ ogaa oligar!ija koju je salno napadao u

propovijedima proglasili su ga 'psi!opaom'P mnogi biskupi i svećeni&i odnjega su se disan&irali a van +avao $ izričio je odbio =omerov sav

prema kojem je dopušeno i nasilno (kao zadnje sredsvo) svrgnui iraniju bogai! veleposjednika$ Na kraju ovoreno je prozvao i pripadnike vojskeda odbiju izvršii zapovijed i ako pomognu okončanju lačenja i

izrabljivanja vlasiog naroda od male skupine bogai! moćnika$ 5d ada jeznao da mo*e zbog oga zaglavii$ 0rako prije svoje smri u jednominervju reče/ '0ao pasir od oga sam primio du*nos da svoj *ivo

polo*im za one koje ljubim a o su svi Salvador&i pa i oni koji smišljajukako da me uklone4 >edan biskup mo*e umrijei ali @rkva bo*ja a o jenarod nikada neće propasi$$$'$#ana :A$ o*ujka ;LO$ za vrijeme propovijedi upali su u @rkvu naoru*aniljudi i ubili ga$ Na sprovodu je bilo LO OOO ljudi i dogodio se masakr ukojem je ubijeno još < ljudi$ Slu*bena kaolička @rkva još je uvijek prema

ovom čovjeku dosa rezervirana – ali siromašni narod u selima i brdimaodavno je svoga pasira proglasio sve&em$

II



(a&etak

Središe 'područja-glave' je ip es$ ?a*no je spoznai da emelj sra!a le*iu glavi$ ?ećina nas misli da je sra! nešo emo&ionalno$ "li 'sra!-ipovi'

povr,uju da njima vladaju beskonačni apokalipički misaoni modeli$ Nji!ov glavni grije! je zao nazvan srašljivos$ Neko im je u prvimgodinama *ivoa rekao da se ne pouzdaju u sebe$ 5ni imaju osjećaj/Trebam nekome vjerovai ko je pameniji od mene$ zbog oga ragaju zaauorieom u koji se mogu pouzdai$ zao njima do besvijesi reba

ponavljai/ maj u sebe povjerenje8 To ipu es reba svaki dan reći8 Na*alos osobio insiu&ije kao šo su @rkva poliičari i vojska gradili sukroz povijes svoju moć na energiji ipa es$ Neki vele da polovi&asanovnišva %S" pripada ovom ipu$ 0rako i jasno ip es ima

prejeranu porebu sigurnosi$ 5n *eli svarnos razjasniti da se ne bi moraos njom susresti$.o*da je zgodno ovaj ip ljudi nazvai 'ljepilo' svijea$ 5ni su mase radini!$5ni nisu bolesno ambi&iozni aši o!oli$ Njima je dovoljno bii 'nadničar'

pomoćni radnik$ 5no u šo vjeruju spremni su branii i podupirai u svimokolnosima$ 5ni ne ra*e neko posebno priznanje$ Nemaju ambi&ija$ Tipes odr*ava sve insiu&ije ovoga svijea$ 5ni i!o čine ono šo im jerečeno$ naravno svi oni koji iskorišavaju ip #va iso o čini i sa ipomes$ Tip es česo miješa 'slijepu poslušnos' sa lojalnošću i !rabrošću$ "o su različie svari$ 0od otkupljenog ipa es susrećemo čovjeka koje je unajboljem smislu riječi odva*an i pouzdan$ No jako je va*no okrii &reokupljenog ipa es$ Treba vidjei ljude koji okupljenu sranu ipa es*ive da bi spoznali šo s neokupljenim dijelom ne šima$ 5kupljeni ipšes je najpouzdaniji prijaelj$ og reba posvuda akve ljude8 .o*da je orazlog zbog čega je og ako puno 'esi&a' svorio8 #rugi ipovi radijeslijede svoje vlasie inerese dok je ip es 'ljepilo' koje dr*i zajedno&jelinu$Tip es sklon je ra*enju u ibliji i kršćanskom učenju jedan zaokru*enisusav i čvrso uporiše$ o je razumljivo$ "li vjera ipak nije 'dr*ai se

čvrso' neke misaone zgrade ili susava nego srdačni povjerljivi odnosljubavi prema susu 0risu$ Tip es o česo brka$ "uorie iblije osajeali on se ne sasoji u ome da iblija sadr*i nepogrešive odgovore na sva

pianja$ Njezin auorie sasoji se u *ivonom svjedočansvu ljudi koji su!jeli prenijei sna*no osobno iskusvo s ogom$ iblija dosi*e svoj &iljkada nas moivira da i mi do*ivimo akvo iskusvo kada se prepusimo

smionosti vjere$ ?jera koja je prije 'opušanje' nego 'čvrso dr*anje' vjerakoja ne nudi sigurnos nego S155#% usred sra!a i nesigurnosi$ Nespašava nas o*ji 'auorie' nego o*ja ljubav8 "ko se osjećamo nesigurni

s obzirom na kršćansku sliku svijea onda o ne mora bii loše nego znak

IG



da smo na puu raganja za dubljim i osobnijim razumijevanjem naševjere$+rimjeno je da vrlo malo ljudi *eli priznai ili se poisovjeii sa ipomes$ 2bog oga reba još jednom jasno ponovii/ 6ijedan ip nije 'bolji' ili

'lošiji' od drugi!8 % svakom se skrivaju ru*ne i divne mogućnosi$ 2ao ipues posvećujemo spe&ijalni dodaak4

#odaak/ O teretu i šansi kada si @.estica@

"ko si ip es ada kao na pokrenoj ra&i proizvodiš svakojake sra!ove$Salno i je pred očima šo bi se sve moglo dogodii/ da auo baš zaka*ekada i je najporebnije da je uli&a blokirana upravo kada moraš na va*ansusre da si baš obolio kad si nešo va*no planirao ili se nečemu lijepomradovao4 maš sra! da ćeš nekome bii naporan da nikome ne mo*ešvjerovai da e neko samo iz 'odgojni! razloga' !vali da e neko rado imasamo iz osjećaja du*nosi ili 'kršćanske ljubavi' prema bli*njima4Ti se bojiš da ćeš zakazai da ćeš se osramoii bojiš se vlasiog sra!akrako nema ničega čega se ne bi mogao bojai4 Takav *ivo u 'kućisra!a' je e*ak$ Sra! i jeskoba salno priišću$ 0ada je priisak prejak

pokušavaš ga se oslobodii i ada činiš svari koje upravo izazivajuopasnosi$ Na primjer nepromišljeno se upušaš u svakojake avanure saneizvjesnim is!odom bilo da su o više ili manje neki opasni po!vai(zamisli) ili pak provo&iraš ljude koji e na bilo koji način plaše$ li

preuzimaš zadaće kojima u bii nisi dorasao$ .nogi ljudi ada dr*e da siiznimno !rabar$ 5vaj bijeg u riskanne pusolovine odnosi krakorajno

priisak ali u bii niša ne poma*e jer se niša nije promijenilo u vomemeljnom *ivonom osjećanju47eso e mo*e spopasi panika jer ne vidiš više mogućnos bijega$ "ko ada

pri!vaiš vlasiu nemoć u dnu voga sra!a iz bezizlaznosi mo*e se pronaći pu do povjerenja koje nadilazi sra!ove do povjerenje koje počinje s onu sranu nemoći povjerenje koje is!od 'povijesi' relaivizira$$$.oguće je da primiš pomoć izvana ili kroz neuspje!e i razočarenja

moguće je da se oslobodi nova snaga i ako budeš 'spašen'$ 5vo drago&jenoiskusvo da povjerenje sišava sra! osavlja iza sebe u počeku jedvavidljive ragove$ "li ako u sljedećoj prigodi ope uspiješ svladai sra!malo-pomalo rase u ebi povjerenje i pouzdanje koje jera svaku amu$ onda odjednom opaziš da je proeklo dugo vremena bez 'padova' i da si pun

povjerenja da uspješno rješavaš izazove renuka i sl$ To je prekrasnookriće osjećaj obdarenos konačna pobjeda povjerenja novi *ivoniosjećaj$ %vijek iznova prelazii iz jeskobe u povjerenje o je iskusvookupljenja8 Trajno moći *ivjei naočigled sra!a bii njega svjesan ali ne

morai ga izbjegavai o je velika šansa ipa es$ Sra! je opipljivu!valjiv posvudašnji$ "li budući da ga ne mo*eš poisnui on mo*e u

IK



podsvijesi činii nered (svarai obmane nepodopšine)$ Tako ovdje le*i prilika da 3sve šo se raskrinka pod svjelošću posaje sjajno3 (6f I ;<)$"ko si ip es uvijek ćeš se iznovi&e piai/ Tko sam ja zapravoE % sebićeš osjećai oprečne osobine$ ma ćeš nekada osjećaj da si sam posao

jedna velika prourječnos$ 5sjeća ćeš se rasrgan i podijeljen i vjerovaćeš da u unuarnju napeos ne mo*eš izdr*ai kao luk koji je prenapregnui prijei mu da pukne$ +ianje 'Tko samE' posa će nepodnošljivo$ "li usrede rasrganosi mo*e se dogodii da do,e do pomirenja uskla,ivanjaoprečnosi da odjednom zavlada beskrajni mir da iz e rasrganosi nasane&jelovios da sva pianja sve sumnje presanu da je sve u redu da si io*je ljubljeno dijee &jelovi čovjek koji ima udjela u punini *ivoa$+olazeći od akvi! renuaka mo*eš *ivjei a sjećanje na &jelovios i če*njaza njom nikada e više neće napusii$"ko si ip es ada *eliš bii u skladu s drugima pripadai nekoj grupi$+oajno očekuješ jasnoću jer sam eško nalaziš svoju nuarnju jasnoću$Beliš pomoć pri donošenju odluka jer voje vlasii unuarnji glasovime,usobno se sva,aju i razilaze pa i je eško odlučii se$ 7ezneš zaizvjesnošću s obzirom na pu kojim i je ići jer i se čini da je u ebi sveneizvjesno bez usmjerenja4"li duboko u vojoj nurini sumnjičav si prema svakom vanjskom poreku$rzo okrivaš dugo sakrivana slaba mjesa svakog izvanjskog auoriea$ ada se buniš proiv svega$$$ o je veća voja če*nja da konačno na,eš'domovinu' o s većim razočarenjem okrećeš le,a raznim prividnim'lukama-uočišima'P i šo su veća očekivanja o se bespošednijeobračunavaš sa svime šo nije ispunilo a očekivanja$Tako i iz raznorazni! razloga ne uspijeva 0risa nasljedovai kako bi *elio*ivjei prema upuama Hovora na gori i ada usmjeruješ sve svoje nade iočekivanja na @rkvu j$ na ljude koje nju 'predsavljaju'$ +a si ondarazočaran kada se '@rkva' ne ponaša sukladno svojim visokim za!jevima$.o*da si bilo kada opazio da se ponašaš kao nezrelo dijee koje očekujerodieljske upue ili kao adoles&en u pubereu koji se buni proiv svi!upua$ +olako onda opaziš da nisi više o malo dijee kojemu reba zašia i

auorie$ 5krivaš svoju vlasiu jakos sluiš svoje snage4 Tada počinjevoje 'uskrsnuće' voja preobrazba4 i onda mo*eš sa drugima radiidrugima se prilagodii ali sada znaš i reći 'ne' ne bojeći se šo će drugi adareći i mislii o ebi$

Najjasnije dolazi do izra*aja voja ambivalennos (dvoznačnos) uodnosima s drugima$ 5vdje igraju veliku ulogu nesigurnos i svarni ilinesvarni sra!ovi$ 7ezneš za blizinom ali e isovremeno i plaši$+ropikuješ svaki susre svaku pokazanu naklonos o njezinim moivima/>e li on svarno misli na meneE i li me ljubio kada bi me svarno

poznavaoE onda druge savljaš na kušnju (ispi) na odre,eni način provo&iraš$ To činiš sa velikim sra!om u sr&u bojiš se da ćeš svojim

IL



ponašanjem og čovjeka izgubii ali ope nešo e jera iznura darazokrivaš u drugome neke dvoznačnosi koje sluiš$ Savljaš sve nako&ku šo i je drago i vrijedno$Beliš da e drugi pri!vae ali budući da sebe ne pri!vaćaš onda ne vjeruješ

da e i drugi mogu pri!vaii$ udući da česo nisi jasan i jednoznačan iimaš veliki! problema reći ovoreno 'ne' (o česo prikrivaš na raznenačine) nesvjesno svoje vlasie dvoznačnosi podmećeš drugima4 ebireba pod !ino iskusvo bezuvjene ljubavi rebaju i ljudi s kojima ćešosjeii da e pri!vaćaju akvog kakav jesi$0ada se nanovo rodiš kroz +5?>6=6N>6 svi voji odnosi poprimaju novukvalieu i nasaje drugačije ozračje$ ?iše ne očekuješ na emelju vogalojalnog vladanja prijaeljsvo naklonos ljubav nego pri!vaćaš sve o kaodar$ ada se dogodi da uzvraćaš ljubav goovo iz nuarnje nu*nosi ne

piajući uopće šo će od oga bii jednosavno ako sponano daješ4

-O(J4T6/2= Tip .4(T

-oziv/ vjera (povjerenje) - -lod duha/ !rabros srčanos – 6a+in govora/opominjući ograničavajući – 7ivotinje/ ze& srna miš vuk njemački ovčar

– Zemlja/ Njemačka – "oja/ sme,a – Obrambeni mehanizam/ projek&ija – -ad / kukavičlukJluda smjelos – Glavni grijeh/ sra! (jeskoba) – (lika o sebi/ 7inim svoju du*nos - 7eli izbjeći/ pogrešno vladanje posupak kojinije primjeren siua&iji – 6apast / sigurnos – 6asljedovanje 2rista/vjernos poslušnos povjerenje

I



%IP S'(AM

Opći pregled

Tip Sedam zrači opimizmom i radošću$ 5ni prepoznaju drago&jenossvakog renuka znaju se djeinje čudii i do*ivljavaju *ivo kao veliki dar$5ni su neposredni puni idealizma i planova za budućnos lako drugeoduševe$ 5ni poma*u drugima vidjei i okusii lijepu sranu *ivoa$ 5ni sunaši vedri suvremeni&i koji imaju zarazan !umor$ Hdje se oni pojaveodma! se oko nji! skupljaju dje&a$ 5ni su veseli opušeni mašoviizaigrani 'šarmeri'$.nogi me,u njima imali su neka raumaska iskusva kojima se nisuosjećali doraslima$ #a bi izbjegli ponavljanje boli u budućnosi razvili sudvosruku sraegiju/ prvo potisnuli su svoje negaivna i bolna iskusva$5ni će svoju *ivonu povijes opisivai svijelim bojama pa i onda kada jeočio da objekivno s&enarij *ivoa je bio sve drugo nego lijep$ #rugo onisu se povukli u svoju glavu i započeli su svoj *ivo planirati ako da on imašo je više moguće svaki dan radosi a šo manje boli$ udući da znajuugodno s korisnim spojii česo *ive u maerijalnom blagosanju$ % našemdrušvu o je najlakši pu da se zašiimo od boli i poeškoća$mae 'Sedmi&a' koje se nepresano smiju$ .nogima se o mo*e činii

prejerano no njima je sve čudesno divno bajno$ Bivo je isne0land prepun čuda i divni! iznena,enja$ Tip Sedam je 'vječno dijee'$ -etar -an je nji!ov simbol$ .nogima će prijaelji reći/ 'Dej spusi se na zemlju8 Nijesve u *ivou ako šaljivo veselo i lako8' 5ni rado korise izraze kao šo su/'zvrsno8 7udesno8 Super8 +rva liga8' i slično$ 5ni su radoznali u punomsmislu e riječi$ Salno rebaju neku promjenu simula&iju nove do*ivljaje$5ni su 'ovisni&i o adrenalinu' ali česo ne opa*aju da mnogo oga šo činezapravo je bijeg od bolni! bezdana vlasie duše$ Neugodne *ivone zadaćerado odga,aju oe*u ili ignoriraju$

5ni nisu spe&ijalisi u nečemu nego radije 'općenii'$ 5ni sve znaju onako'općenio' pomalo dileanski osavljaju sve op&ije ovorenima boje sedubine j$ da se posvee dublje nekoj svari ili čovjeku$ 5ni volekombinirai eksperimenirai ali eško mogu usrajno radii neki posao$

Njima je mnogo zanimljivije radii više različii! poslova usporedno$ Najradije *ele bii 'slobodni srijel&i' jer ne podnose sroge okviremonoono ponavljanje i u svojoj su sr*i ani-auoriaivni ipovi ako daeško podnose nadre,ene i svako ograničavanje slobode$

GO



#16."

Napast ipa Sedam zove se idealizam$ 5n !oće bii siguran da se zala*e zaneku dobru svar ideju koja će svima donijei rados$ 5ni *ele da svi ljudi

budu sreni$ "li česo u nji!ovom *ivou dolazi do kolizije izme,u vlasie porebe za srećom i sreće drugi!$ =e&imo misao da posoji kolekivnakrivnja j$ grije! srukura zao šo se naše blagosanje finan&ira na računsiromašnog Trećeg svijea njima je o eško s!vaii i pri!vaii$

Najčešći obrambeni mehanizam zao je kod nji! racionaliziranje$7injeni&u nepravednosi svjeskog gospodarskog susava on će'relaivizirai' i poisnui ako šo će reći da ionako siromašne ne mo*eučinii srenijim ime šo će se odreći svoga nov&a blagosanja i svi!mogućnosi koje pru*a porošačko drušvo$ so ako bol rasanka uodnosima ip Sedam će ubla*ii na način da će pronaći neke ra&ionalnerazloge za neuspje! ili će se br*e-bolje naglasii poziivni aspeknovonasale siua&ije/ 'Sloboda je ako,er nešo lijepo8'?ećina nji! ne osjećaju bol nego je premještaju$ 5ni u glavi produ&irajusreću i rados$ % odre,enim okolnosima godinama mogu *ivjei ako daamnu sranu *ivoa uopće ne vide i smaraju sve druge da su pesimisima$2ao šo vole da je sve divno i krasno rado isključe amne aspekesvarnosi$ Slično kao i ip Tri izlo*eni su opasnosi 'ego-infla&ije' j$

prejerano poziivnog vi,enja vlasie osobe$ Tip Tri odbija vidjeizakazivanje neuspje! a ip Sedam odbija zapazii bol$ 7im se krene udubinu i počne govorii o neugodnim i za!jevnim svarima o porebisuočavanja sa vlasiim negaivnosima oni presaju slušai ili pričaju šaleda bi izbjegli akva pianja$5ni dakle izbjega"aju bol $ Nji!ova meoda je priom zapanjujuće

jednosavna/ 'Belim bii veseo umjeso *alosan8 Belim se radovai *ivou8'5ni su noorni optimisti$ No opimizam i pesimizam nisu ako daleko

jedan od drugoga/ oba su duhovni me!anizmi kako izaći na kraj sa ponorima i ošećenjima *ivoa$ Teško im se bavii vlasiim i u,imemo&ionalnim problemima$ 5ni su nesreni kada su drugi nesreni$ 5ni

rebaju ljubazne ljude i 'good vibraions' oko sebe$ 0ada je 'prevruće' previše *alosno ili razgovor krene u dubine znaju vrlo vješo razgovorzačas preusmjerii sa floskulama kao šo su/ '"! bi će sve dobro8 Nije sveako loše8' +onekad bi !jeli da drugi opaze nji!ovu bol ali o ne ide lako

budući da i! ne uzimaju ozbiljno$ 5kolina se navikla na nji!ov 'veselikaraker' ako da ne mogu povjerovai da ip Sedam pai u nurini$ To ondačini da se on ope vrai saroj igri/ 'udi uvijek nasmiješen ionako nikoganije briga kako je u vojoj nurini8' onda ope počnu igrai 'klauna'$Grijeh ipa Sedam je neumjerenost ili kako se o ranije zvalo

'pro*drljivos'$ Nji!ovo geslo glasi/ $iše je uvijek bolje# ne radi se samo o jelu ili piću$ 5ni mogu baš u svemu prejerai/ više jesi više pii više

G;



radii šo više novi! planova započei više priznanja ra*ii više i ljepšesanovai više kupovai više posjedovai$ 5sobio imaju izraziu porebuza igrom zadovoljsvima i veseljem$ 0ada se sasanu dva-ri ipa Sedamonda je o urnebes$ San odzvanja komičnim dosjekama gro!onim

smije!om bučnim veseljem a ako je u nji!ovom drušvu ip >edan dobije bolove u *elu&u od nervoze jer mu ne ide u glavu kako mogu pričai akveričarije &ijeli dan$ Tip Sedam će us!ićeno pričai o svom posjeusupermarkeu i kako je amo super dok će ip >edan !ladno primijeii/ '+ašo i ja sam bio amo i niša posebno8' Tip Sedam zna 'ukrasii' doga,ajezna malo 'napumpai' svari oni br*e od drugi! vide komičnu sranu nekesiua&ije$ Tip >edan je preozbiljan a ip Sedam je premalo ozbiljan$5ni rebaju radii na ome da budu malo 'rjezniji' i 'askeskiji' svjesnonadići mnoge neumjerenosi$ Naučii reći/ '#ovoljno je polovi&a od onogašo imam ili ka*em8 )anje je bolje#'5ni vole 'S&ien&e fi&ion' fuurizam i '9anasM' – sve šo i! odvlači odsadašnjosi koja im neugodna$ 2bog oga vole puovanja$ Slično kao ip#va i ip Sedam ima problema sa e*inom$ 5ni su česo 'na dijei'$ ?ole'dobru spizu' i slabi su na kolače kojima *ele zasladii *ivo$ .ogu biiskloni 'drogama' da bi ubla*ili bol$ ma jedna zgoda iz knjige )ali -rinc/.ali prin& susreće pijan&a i pia ga/ '2ašo piješE' 5n odgovara/ '+ijem dazaboravim8' – '" šo *eli zaboraviiE' – '#a se sramim8' – '" zbog čega sesramišE' – '2ao šo pijem8'5ni su epikurejci$ Hrčkom filozofu 6pikuru njegovi su proivni&i (6pike)

prigovarali da je neumjeren pijana& id$ .e,uim prijaelji 6pikura po!valno su govorili o njegovoj uzdr*ljivosi kreposi i skromnosi$6pikurejska filozofija dopuša obje mogućnosi$ 2a njega je najuzvišeniji*ivoni &ilj sreća$ " njoj pripada odsutnost boli i prisutnost u*ika$ Noovdje pod u*ikom ne smije se odma! podrazumijevai raskalašenososjeilni! ugoda nego više profinjena du!ovna uzdizanja kao šo su

prijaeljsvo i filozofska izmjena mišljenja$ 5n nema niša proiv osjeilni!u*iaka ali ako se u ome prejera ona su konra-produkivna/ Tko jede i

pije previše razbolje će se$ 6pikurejski ideal bijaše duša koja je posala

neosjeljiva ravnodušna na panju i bol$ 2ao reba napusii razinuosjeilni! u*iaka i uspei se do uzvišenijeg supnja u*ika a o je razum$+oznaa je njegova rečeni&a o smri/ '0ada nas ima nema smri$ 0ada do,esmr nema nas8' To je primjer ipične ra&ionaliza&ije kako odsraniiargumenima sra! i bol4#anas posoje dva pokrea koje u priličnoj mjeri oblikuje i nosi energijaipa Sedam/ unuar @rkve o je 2arizmatski pokret a izvan @rkve o je većidio pokrea ili srujanja koja se nazivaju 6e; age$ #osa je u površnosi i

posmodernog nar&izma koji je ravnodušan na u,u panju i olako preskače

eme kao šo su bol panja smr nepravda siromašvo id$ % im pokreima ima dosa sraegija kako da se izbjegne vrdi i mukorpni pu

G:



obraćenja čišćenja duše$ Nije me,uim moguće izbjeći jefinim 'ekspres-iskusvima' ozbiljni unutarnji put i rad na sebi$ Tako će npr$ kršćanski'karizmai&i' veoma rado na bezbrojnim seminarima koje godinama

posjećuju pljeskai i lelujai pjevajući 'aleluja' i 'sus je Hospodin' negoli se

konkreno zauzei za neka goruća drušvena pianja kao šo su borba za miri pravednos$ 5ni se ne piaju šo zna+i a rečeni&a da je 'sus Hospodin'0oje prakične posljedice o ima za probleme svijeaE(ar (uha je trijeznost $ Bivona ema ipa Sedam je rados i o je dobro$ "lia rados ne smije ići na račun amni! srana *ivoa ne smije bii la*niopimizam$ Trijezna radost je rados naočigled i usprkos poeškoća *ivoa$Trijeznos čini razliku izme,u površnog opimizma i duboko uemeljenenade$

(imboli i primjeri

Simbolične *ivoinje su majmun i leptir $ 0ao šo majmun skače sa jednogna drugo sablo ako i ip Sedam je salno u porazi za novim

pusolovinama i novim u*i&ima$ 1epir podsjeća na ljepou i lakoćuokupljenog ipa Sedam$ .eamorfoza gusjeni&e u lepira je simbol zadu!ovni pro&es preobrazbe$2emlje su /rska i "razil $ % rskoj je svaka čevra kuća -ub (očioni&a

piva)$ Tu je i !iskeM pjesma ples4 razil je primjer zemlje koja mo*e bii nevjerojano bogaa i iso ako srašno siromašna$ % karnevalu zajedno plešu bogai i siromašni4oja je zelena$ 2elena simbolizira vialnos i *ivonu rados zdravlje i

blagosanje$ Dildegarda iz ingena govori o 'zelenoj snazi' ili 'viridias' izkoje nasaje *ivo$ 2elena u svakidašnjem govoru 'još si zelen' znači da jeneko naivan nedozreo i djeinjasa ponašanja$ nezreli plodovi su zeleni$% kršćanskoj umjenosi zelena je boja raja i boja kri*a$ .ar& @!agall uzeleno-zlanoj boji prikazuje raspeog 0risa4olfgang "madeus .ozar je primjer ipa Sedam sa svojim više ili manjeočaravajućim &rama$ .ilos 9orman je dobro prikazao u filmu "madeus

'majmunsku' klaunovsku sranu eroske eskapade id$ .orao se salno borii sa veoma nepovoljnim vanjskim okolnosima ali uvijek spreman za!umor feše id$ 2nao je lu,ački radii ali provodii &ijele dane i noći uzabavama4 io je okru*en prijaeljima za zabavu ali bez dubljegodnosa4 ma nešo paradoksalno/ u naje*a vremena nasajale su najljepšei 'najlakše' skladbe dok su ozbiljna djela nasajala u razdoblju sreće4iblijski zašini&i su kralj (alomon i bogati mladić$ Salomon je sinešebe koju je #avid doveo u svoj !arem nakon šo je namjesio smrnjezina sina$ % ; 0raljevima I : čiamo/ 3Svakog je dana rebalo

Salomonu za !ranu/ ridese kora finog brašna i šezdese kora običnog brašna dese ugojeni! volova dvadese volova s paše soinu ova&a osim

G<



jelena srna divokoza i ugojene peradi3$ Hlasovi zbog svoje mudrosi posjeila ga je 'kralji&a od Sabe' da ga iskuša zagonekama (usp$ ; 0r ;O;)$ No Salomonova neumjerenos posala je na kraju njegova zamka/ *eneu njegovom inerna&ionalnom !aremu nagovorile su ga da podigne !ram

nji!ovim bogovima$ ako je pao u religiozni sinkreizam/ 3Salomon jeišao za "šarom boginjom Sidona&a i .ilkomom sramoom "mona&a$7inio je ono šo ne bijaše pravo u očima >a!vinim43 (; 0r ;;I)$ Nakonnjegove smri kraljevsvo se podijelilo i nikada više nije vrailo saru slavui moć$ .noge su se knjige Sarog zavjea njemu pripisivali šo se ne mo*e

povijesno povrdii/ npr$ knjiga zreka +ropovjednik +jesma nad+jesmama$ 2animljivo je da dijelovi knjige +ropovjednika zr&ale nekuvrsu epikurejskog pogleda na svije/ 32ao s radošću jedi svoj kru! i veselasr&a pij svoje vino4 % svako doba nosi !aljine bijele4 %*ivaj *ivo sa*enom koju ljubiš u sve dane svojega ispraznog vijeka43$ (+rop K-)$

Novozavjena priča o bogatom mladiću (usp$ .k ;O ;K-<;P . ; ;G-<O i1k ;L ;L-<O) mo*e se s!vaii kao 'sa*eak evan,elja'$ 5n dolazi k susu i

pia ga/ '%čielju dobri šo mi je činii da bašinim *ivo vječniE' sus gaupućuje na o*je zapovijedi$ 5n odgovara/ 'Sve sam o čuvao od svojemladosi$ o mi još nedosajeE sus ga nao pogleda i zavoli pa rekne/'>edno i nedosaje8 di i šo imaš prodaj i podaj siromasima – pa ćeš imai

blago na nebu$ " onda do,i i idi za mnom$' 5n se na e riječi smrknu i ode*alosan jer imaše velik imeak4ogai mladić vidi ono šo mu još 'nedosaje' samo kao 'dodaak' onome šoveć ima/ maerijalno i religiozno bogasvo$ sus ga me,uim upućuje naizvor *ivoa koje se ovara samo kada smo spremni predai vlasie *ivone

planove i bii siromašni u du!u pred ogom (usp$ .k ;O :)$5n nije s!vaio da susovo evan,elje ne umiruje (gasi) nagon za

posjedovanjem ako šo će obećai još više maerijalni! i religiozni! bogasava već nudi bogasvo koje je drugačije i više od posjeda$ 5no ne*eli dodai svjeovnom bogasvu nebeske vrijednosi nego svara novu

pravednos u odnosu izme,u bogai! i siromašni! (0$ ar!)$ #okle godsr&e ovisi o nov&u o maerijalnom ili du!ovnom bogasvu ne pomiče se

čovjek na du!ovnom puu$ (5 ome kod/ #$ on!oeffer 6asljedovanje sr$A<-I:)


Pozi" upućen ipu Sedam glasi/ suradnja s "ogom$ Neokupljeni ip Sedamsalno planira nove oblike poboljšanja *ivoa zao šo misli da je on 'kovačsvoje sreće'$ 0ada s ogom radi o izgleda drugačije/ ada se izla*esvarnosi svijea koja je uvijek mješavina radosi i boli$ ada je sposoban

donijei rados i nadu gdje je *alos$ To je korak od idealizma do budnog

GA



optimizma$ #ar okupljenog ipa Sedam je rijezna rados$ Ta rados mo*e posai prava i duboka kada se ne izgubi u ra*enju površni! zadovoljsava$ Na nji!ovu #i"otnu zada!u spada da u,u u rag svojim prebrzimra&ionaliziranjima$ 5ni mogu doći do očke kada nisu više u sanju

sponano se i od srca smijai$ +onekad su posebno ukočeni i napei$ Nesmije se zaboravii da oni u sebi imaju i nešo 'dogmasko'$ +remda suveseli mogu ubrzo zaim posai uski apsoluisički i auoriaivni osobioako neko !oće pokvarii nji!ovo raspolo*enje$ Nji!ovo je veselje česo

posljedi&a sra!a povlačenja$ Nji!ova energija je česo uzmak odsvarnosi a ne svarni anga*man$2a nji! je va*no da dospiju do dubljeg pri!vaćanja samog sebe a o sedoga,a kada okriju da su od oga i od ljudi koji su im blizu pri!vaćeni nesamo radi nji!ove vesele naravi nego radi nji! sami!$ Tada mogurealisično *ivjei u lijepim i bolnim renu&ima *ivoa$ 5ni rebaju učiinadići prejerani sra! od jelesne i duševne boli$ #obro im odgovaraju oniobli&i molive i media&ije koji i! sučeljava sa nji!ovom amnom sranama$

Neka boles ili svojevoljno namenuo ograničenje mo*e posai vraa dodublje radosi za kojom u bii čeznu$ Tko je prijaelj ili voli ip Sedamreba im pomoći da svoju bol pro*vakaju proguaju probave$ illiam>ames govori o dvije vrse vjernika/ 'jedanpu ro,enima' i 'dvapuro,enima'$ 3+o drugi pu ro,eni vjerni&i i dalje se pouzdavaju i nadaju

premda su do*ivjeli u svome *ivou bol i razočarenje$ >edanpu ro,enivjerni&i dr*e djeinjasi opimizam ali nisu prošli kroz mnogo boli$3Trebaju zao odrasi po drugi pu$S"eta$ zašinik je <ranjo 5siški$ % njegovom *ivoopisu spominje se da jekao mladić volio provode i zabave$ "li on je sve jasnije osjećao da je oipak neki bijeg od sebe sama i počeo se češće povlačii u osamu$ #ok jele*ao bolesan u zavoru mnogo je razmišljao$ Susre sa gubav&em značio

je za njega *ivoni obra$ % svojoj Oporuci piše/ '#ok bija! grešnik bilo mi je odbojno i gorko vidjei gubav&e$' 5ni imaju neku naravnu odbojnos prema sve šo zaudara šo je nečiso i ru*no$ '"li Hospodin me je doveome,u nji! i iskazao sam milosr,e prema njima$ 0ada sam odlazio ono šo

mi se prije činilo odbojno i gorko prevorilo se u slakoću za dušu i ijelo$'Svei 9ranjo je pobijedio odbojnos prema bolnoj i amnoj srani *ivoa/

pri!vaio je ono ru*no zagrlio je bol$ 5n je svojevoljno išao u proivnom prav&u/ izabrao je 'gospo,u Siromašinu'$ )anje je bolje# %naoč *ivou punom odri&anja i vanjske oskudi&e osao je veseo svea& i molielj$ dalje je imao oko za sve šo je lijepo$ Nalazio je prelijepa mjesa u prirodi gdjese je povlačio na molivu$.noge legende svjedoče o raganju za 'savršenom radošću' koja je osalanjegova do*ivona ema$ 5n se radovao zbog &vijeća i pi&a na kraju je čak

i smr nazvao sesrom$ +red svoju smr primio je sigme/ o su bili znakovisusovi! rana na ijelu čovjeka koji s +avlom mo*e reći/ '%vijek umiranje

GI



susovo u ijelu pronosimo da se i *ivo susov u ijelu našem očiuje' (:0or A ;O)$

(a&etak

Tipa Sedam spada u 'područje glave' premda na prvi pogled o ne izgledaako$ No oni su poznai 'planeri'/ planiraju svoj čiavi dan čiavu svoju

budućnos da šo više bude radosi a šo manje boli$ Slika koju imaju osebi/ '>a sam srean i veseo čovjek8' "li pri ome ne spoznaju da je nji!ovnajdublju pokreač sra! od boli$ 5ni se boje amne i bolne srane *ivoa$7im se počne pričai o ozbiljnim svarima oni vješo mijenjaju emurazgovora$ +a i onda kada moraju plakai kroz suze se smiju$ 5ni sebi nedopušaju svarno osjeii bol$ Nji! privlači nebo visine$ znad oblaka morada je bezgranična sloboda$ 7eso izgledaju mla,ima nego šo jesu$ 5ni

promaraju svije s očima djeea$ % odre,enom smislu nikada ne odrasaju$"li ne smiju vječno izbjegavai amnu sranu *ivoa$ Na o suočavanje i!najčešće najera boles ili neki neuspje!$ 5ni će uvijek naći neki izgovordobro objašnjenje$ "li o slu*i samoobrani$Tip +e es i Sedam nazivaju se 'ipovi samoodr*anja' zao šo je nji!ova

prva reak&ija uvijek povlačenje od svarnosi pokušaj da im se svarnosine pribli*i/ -et odlazi u svoju glavu .est u svoje sra!ove a (edam u la*nurados$ =ados koju nam 6van,elje obećava uvijek je %skrsna rados$ To jerados na pozadini boli$ Tip Sedam *eli rados bez boli$ To je la*na i

površna rados$ To se onda lako primijei i ada govorimo o 'nervoznomosmje!u'$ 5dma! se mo*e primijeii razlika izme,u površnog ipa Sedam ionog koji je dubok$ 2ao smo 9ranjo "siškog savili kao zašinika i

predsavnika okupljenog ipa Sedam$ 5n pronalazi pu do radosi ime šose suočava sa boli i grli gubav&a$

-O(J4T6/2= Tip (45)

-oziv/ realizam (suradnja s ogom) - -lod duha/ rijeznos rijezna rados – 6a+in govora/ brbljavo pričanje priča – 7ivotinje/ majmun lepir vidra – Zemlja/ Sjeverna rska – "oja/ zelena – Obrambeni mehanizam/ra&ionaliziranje – -ad / planiranje – Glavni grijeh/ neumjerenos – (lika o

sebi/ >a sam srean - 7eli izbjeći/ bol – 6apast / idealizam – 6asljedovanje 2rista/ svečanos *ivona rados bol

GG



%IP OSAM

Opći pregled

5sobe koje pripadaju ipu 5sam djeluju sna*no i moćno sposobne prenijei na druge aj osjećaj jakosi$ 5ni imaju izrazi osjećaj za pravičnosi isinu goovo insinkivno 'nanjuše' svaku vrsu nepravde ili neiskrenosina koju nai,u u *ivou$ Nji!ov sil izra*avanja je ovoren i izravan bezokolišanja i uvijanja$ 5ni česo posaju sijena pouzdanosi drugima i moguu velikoj mjeri razvii osjećaja odgovornosi i skrbi za druge$ 0ada se zanešo zalo*e unose nevjerojanu energiju$ % nji!ovu se riječ mo*e

pouzdai$5vaj ip osobnosi pripada području rbu!a (ip 5sam #eve i >edan)$ 0aošo je ip >edan u djeinjsvu najčešće bilo drago dijee dobra &uri&a ako

je ip 5sam česo bilo 'problemaično dijee'$ 5ni su od rani! dana spoznalida je svije nemilosrdan prema blagima mekuš&ima i zao moraš bii jakčvrs pa i ako reba vrd$ .nogi su kao dje&a bili polačeni ili izlo*eninasilju$ 5ni nikome više ne mogu vjerovai$ %zdaj se samo u sebe$ To sučeso dje&a koja poječu iz siromašni! čevri gdje su naučili da nemamjesa za pokazivanje slabosi ili &mizdrenje$ Ne reba čudii soga akomnogi završe u neke ulične bande gdje rebaju pokazai svojuneusrašivos$ Neke su pak sami rodielji odgajali u silu/ '?rai isommjerom8 +oka*i drugima ko je šef8' 5ni su ako razvili osjećaj da jakivladaju svijeom i da se slabos ne isplai$ zao razvijaju u sranuosobnosi odupiru se krše usaljena pravila i radije drugima zapovijedajunego da dopuse da njima neko zapovijeda$5ni se eško ispričavaju eško priznaju da su pogriješili ili se povlačeunarag zao šo sve o smaraju slabošću$ .o*eš i! udarai ka*njavai alioni ne popušaju lako$ Tako,er oni mogu bii i jako srogi prema sebi$

Nji!ova agresija dolazi iz rbu!a i obruši se na sve ono šo vide da je

pavorina prividna sveos ili dobroaP čim osjee nepravdu sve će izvrnuinaglavačke$ 5ni su bor&i od ro,enja i uvijek su nasrojeni 'ani' proivnečega$ "ko i ka*eš 'da' oni će odma! reći 'ne'$ 5ni u*ivaju biti protiv8

Na sreću rado biraju sranu slabi! i ugro*eni!$ Ne podnose la*ne auorieei !ijerar!ije$ Nji!ova sras za pravednošću dovodi i! u prve redove bora&aza polačene i bespomoćne$ "li ne smijemo se dai zavarai/ iza e maskevrdoće i obo*nje neranjivosi skriva se malo dijee$ #uboko u njima su

pokopani osjećaji nje*nosi i ranjivosi$ ?ećina nji! u sranu svojeosobnosi poka*u evenualno dvoji&i ili roji&i ljudi u svom *ivou$ 5ni su

nesigurni nasupro ovom malom djeeu u njima samimaP ali ga zao

GK



prepoznaju u drugima i *ele ga zašiii$ % njima reba prepoznai 'malodijee' i ada su razoru*ani$Slika koju redovio imaju o sebi glasi/ '>a sam moćan$ >a sam jači od ebe8'.uški ipovi rado pokazuju svoje miši&e$ Benski ipovi su u feminisičkim

ili raznim eman&ipa&ijskim pokreima (npr$ eologija oslobo,enja u >u*noj"meri&i)$5ni *ele usposavii vezu ali ne s!vaćaju da nji!ov način usposavljanjakonaka druge česo preplaši$ 5ni su navikli na borbu sučeljavanja uome *ive pa zaborave da o mnogima oko nji! nije ugodno$ Nji!ov 'u*iaknapadanja' (kriike) drugi do*ive kao neku agresivnos dominannos dok

je o zapravo jednosavno nji!ov sil način usposavljanja konaka8 5nimrze nejasne poruke fasade skrivanja i *ele vidjei i znai na čemu su$Bele znai ko je prijaelj a ko proivnik$ 5ni su 'fer-igrači' pošuju prave

proivnike$ (Spomenimo u ovom koneksu poznai alijanski !i-roman/ on 'amillo i -eppone od H$ Huares&ia koji opisuje dvije 5smi&e(svećenik i komunis) koje zasupaju dva različia vrijednosna susava8).ogu bii izvrsni erapeui du!ovni učielji naje&aelji u raznim

borilačkim igrama$ 0ao nijedan drugi ip okupljeni ip 5sam ima dar pomoći drugima da razviju svoj prave poen&ijale$ .e,u njima se nalazeveliki likovi 'bunovnika'/ .arin 1u!er 0ing 9idel @asro @!e Huevara imnogi drugi koji znaju oduševii i karizmaski moivirai druge nazalaganje$ 0od nji! se ima osjećaj da će oni izvršii sve onu šo su naumili$#ok je ip >edan najčešće reformaor unuar susava ip 5sam je sklonijiizići iz susava i izvana ba&ai kamenja na nj$ 5sobio osobe koje eško

priznaju vlasiu poisnuu agresivnos znaju se farizejski sabla*njavaizbog nji!ove bespošedne kriike$ No ip 5sam čak ponekada u*ivaizazvai upravo akve osjećaje kod drugi!$ To i! još više naošri$ 5ni bezsrama korise 'ru*ne riječi'$ 5ni nisu nikada diplomae8 zravno pa šo

bude$5no šo najviše izbjega"aju jes osjećaj bespomoćnosi slabosti ovisnosio drugome ili podlo*nosi$ 2ao su skloni vidjei npr$ vlasio mišljenjekao nešo apsoluno ispravno i zbog oga su posve zavoreni za argumene

drugi! oko nji! ali samo zao da ne bi ispali 'slabiji'$ Skloni su i poredailjude po s!emi 'prijaelj-neprijaelj'$ Tipično je za nji! i sljedeće/ "ko videda si svarno siromašan bespomoćan i slab pokreće se nji!ov zašiničkiinsink i sve će učinii da budu uz ebe i pomognu$ 0od nji! se radi o

strasti i oalnom anga*manu za isinu *ivo i pravičnosP za svar u kojuvjeruju ili ljude za koje se osjećaju odgovornima$ 5ni fas&iniraju druge$ Nanji! se mora reagirai !io o ili ne$ 0ada i! susrenee u *ivou eško i!mo*ee zaboravii$

GL



#16."

orba za pravednost predsavlja nji!ovu jaču sranu ali ujedno je i nji!ovonajveće isu3enje$ 2naju prejerai$ Tra*e kriv&e$ .ogu bii osveoljubivi

ra*ii odmazdu (o je nji!ov najveći pad8)$ 2apravo o je za nji! načinkako onaj jeziča& na vagi pravde dovesi ope u red$ #anašnji fenomenerorizma u svijeu poječe od energije 'pravednosi koja ra*i odmazdu'kao i mnogi zv$ 'prijeki sudovi' u prošlosi$Obrambeni mehanizam kod nji! je najčešće poricanje$ 5ni znaju unekim okolnosima sve zanijekai šo se ne uklapa u nji!ov kon&ep isine i

pravednosi$Gla"ni grijeh je besramnost drskos$ Time označavamo ono šo se uklasičnom kaalogu sedam glavni! grije!a naziva bludnost nečisoća$ ose pod im zapravo misliE 0ada se drugog iskorisi iz u*ika ili srasi kadase ne pošuje njegovo dosojansvo$ Neokupljeni ip 5sam česo nemarespeka za ranjivos ili dosojansvo drugoga$ li za!ijeva od drugi! visokmoral a sam se oga ne dr*i$ 5ni česo plivaju izme,u rigidnog moralizmai velikodušnog 'pušanja neka svako čini šo !oće'$ Skloni su prejeranimzadovoljenjima nagona ako da ip 5sam mo*e u*ivai u jelu alko!olu iliseksu bez osjećaja krivnje$ 0od nji! se osjećaj krivnje javlja kada imajudojam da nisu bili pravedni ili isinii$ Na slavljima oni su glavni

proagonisi i zadnji idu u kreve$ 5ni slave jer o spada na puni *ivo$Skloni su ako,er imai konrolu nad onim šo posjeduju$ 2bog oganasanu problemi ako se zaljube$ % parnersvu je poreban minimum

prilago,avanjaP mora se znai naći kompromis i ponekad *rvovai vlasieinerese$ Tako,er ip 5sam ne voli one koji se ne znaju oduprijei i nemajuvlasii sav$ % ljubavnom odnosu pogoovo dolazi do sukoba u njimaizme,u nje*ni! poi&aja i vrdoće$ 0 ome oni rebaju dosa prosora zasebe same$ 5ni vole planinarii pe&ai jedriiP oni su zv$ 'marlboromuškar&i' koji prividno ne rebaju nikoga osim sebe i prirode$ John ?a0ne

je klasični ip 5sam$ 2a ljubavni odnos o mo*e značii/ 'Belim s obom ukreve ali ne bii salno zajedno s obom'$

#ruga srana medalje je kao uvijek dar okupljenog muškar&a 5smi&e/ onisu najsrasveniji ljubavni&i na svijeu$ -asija pasioniran (srasvenzanesen za nečim) je riječ koja najbolje označava bi ipa 5sam$ % oj sesrasi dodiruje *ivona snaga i spremnos na panju$(ar (uha kod ipa 5sam je nedu&nost nevinos bezazlenos$ 5naobilje*ava malo dijee koje se u njima nalazi i koje je nezašićeno$ 5nirebaju učii pri!vaćai o dijee u vlasioj duši a ne ga samo vidjei izvansebe$ To je zadaća koja je za nji! skopčana s dosa sra!a$ >er o značividjei vlasiu slabos$ +reposavka je za o iskrenost $ %pravo ip 5sam

koji od svoje okoline ra*i iskrenos i razokriva svaku la*nos mora učiida bude iskren kada se radi o njemu samome$ 5ni nerado gledaju unuar

G



sebe da bi okrili u nje*nu sranu$ 5ni o nje*no lakše vide u drugima/ udjeeu u *ivoinji u nekoj lijepoj *eni$ 0od nji! je vrdi vanjski oklop ali

je unura meka jezgra8 Nikos 0azanzakis (;LL<-;IK) u mnogim je svojim romanima opisao

osobnosi koje pripadaju ipu 5sam$ % njima nalazimo opis borbe okonadila*enja i 'produ!ovljenja' onog nagonskog u čovjeku$ 5sobio unjegovim religioznim romanima/ '.oj 9ranjo "siški' ili '+osljednje susovoiskušenje'$5d poznai! 5smi&a spomenimo i 4rnesta >eming;a0a$ % njegovimromanima muškar&i i *ene su jaki samosvjesni borbeni pusolovni

brualni$ 0ao čovjek DemingaM je znao biinagle čudi ra*ii apsolunu poslušnos ali je bio i jako velikodušan$ Na jednom mjesu piše/ '#a bi posao &ivilizirani čovjek rebaš dvije kvaliee/ suosjećanje i sposobnosodbii udar&e'$% odnosima je bio jako e*ak$ ?iše se pua *enio imao niz inimni! odnosasa *enama$ Neka isra*ivanja o povezuju s njegovim djeinjsvom kada jeodbijao pri!vaii svoj spolni idenie (oblačio se kao djevojči&a) a imao jei jako dominannu majku$ +ri kraju *ivoa upao je u neku vrsu du!ovnogzamračenjaP spopala su ga neka čudna sanja sra!a i nije više mogao pisai$Hod$ ;G;$ počinio je samoubojsvo$

(imboli i primjeri

Bivoinje koje simboliziraju ovaj ip jesu/ bik nosorog igar zmijačegruša$ Sve e *ivoinje su napadačke i simboliziraju snagu energijuvialnos$ Sjeimo se samo borbi s bikovima na *ivo i smr u panjolskoj$0lasična zemlja je soga .panjolska$ 6nergija ipa 5sam kod muškara&a

prevori se u 'mačizam'$ .aska jakosi skriva zapravo nesigurnos i osjećajmanje vrijednosi kod mnogi! akvi! mačo-ipova$ kada se aj me!anizamrazokrije ope s njima nije lako jer *ele bii 'bosovi'$ Tip 5sam volividjei krv$ % panjolskoj ima mnogo pobo*nosi vezani! uz 'sveu krv'$

Nji!ove su boje crna i bijela$ 5ni vole jasnoću$ 5ni odbijaju kompromise i

neke me,u onove jer im o izgleda kao slabos$ 0od nji! je uvijek ili-ili/ prijaelj ili proivnik dobar ili loš jak ili slab$ @rna predsavlja smr kraj bezdan ali i eros i neki iskonski kaos$ijela je apsoluno svjelo koje zasljepljuje kao šo je .ojsije vidio ugorućem grmu$ % iso vrijeme ujelovljuje oalie svaralačke snage$ %ibliji je boja nedu*nosi bla*eni! i an,ela (usp$ . ;K :P :L <)$ Tip5sam su ljudi oprečnosi/ 'Tko nije za mene proiv mene je8' sami broj5sam sasoji se od dva kruga ili pola koji se samo na jednom mjesudodiruju$ 2ao broj osam predsavlja pomirenje oprečnosi$

% ibliji nalazimo neke likove osobio likove *ena za vrijeme razdoblja'suda&a' i kasnije za vrijeme kralja aula i #avida$ Tako nalazimo ragove

KO



ipa 5sam kod .ojsijeve sesre .irjam koja je uz .ojsija i "rona bilaglavni proagonis izlaska iz 6gipa$ 5na je zapjevala oslobodieljsku

pjesmu nakon prelaska @rvenog mora$Spomenimo još jednu karizmasku *enu proroči&u #eboru o kojoj se veli/

3+usa bija!u sela izraelska dok ne usado! ja #ebora dok ne usado! kaomajka zraelu3 (Su&i I K)$ >ezik i! biblijski! *ena bijaše sna*an i poliičankada se radilo o budućnosi nji!ove dje&e naroda$ #a bi slabe i ugro*enezašiili posajale su velike rani&e$+ovijes Samsona ako,er dobro izra*ava mnoge aspeke osobnosi ipa5sam$ 5d majčine urobe posvećen ogu nije šišao kosu$ +ozna po svojojsnazi česo je pobje,ivao brojnije 9ilisej&e$ 0ada se zaljubio u #aliluokrio joj je izvor njegove nevjerojane snage u kosi$ #ok je spavaoodrezali su mu kosu i napusila ga je snaga >a!vina$ +ogiba zajedno sauzvani&ima rušeći ogromno zdanje gdje se odr*avalo slavlje nakon šo je

još jednom uspio izmolii da mu se podario prijašnja snaga (usp$ Su&i ;<-;G)$0ralj aul ako,er je pozvan od oga i vidjela& Samuel ga je pomazao zakralja$ 0asnije je u #avidu vidio suparnika$ +oslije pogibelji aula #avid

posaje kralj$ No dogodio se veliki pad kada se zaljubio u ešebu i kada jeuklonio njezinog mu*a %riju$ "li jednog dana dolazi prorok Naan i pričamu priču/ 3% nekom gradu *ivjela dva čovjeka jedan boga a drugisiromašan$ ogai imaše ova&a i goveda u obilju$ " siroma! nemaše nišaosim jedne jedine ovči&e koju bijaše kupio$ Dranio ju je i ona je rasla krajnjega i s njegovom dje&omP jela je od njegova zalogaja pila iz njegovečašeP spavala je na njegovu krilu/ bila mu je kao kći$ do,e punik

bogaom čovjeku a njemu bilo *ao uzei od svoji! ova&a ili goveda dazgoovi gosu koji mu je došao$ 5n ukrade ovči&u siroma!u i zgoovi je zasvog po!odnika$ Tada #avid planu *esokim gnjevom na og čovjeka i reče

Naanu/ 'Tako mi *ivo >a!ve smr je zaslu*io čovjek koji je o učinio87everosruko će nadoknadii ov&u zao šo je učinio o djelo i šo nije znaomilosr,a8' Tada Naan reče #avidu/ 'Ti si aj čovjek8'3 (: Sam ;: ;-K)To je ipična reak&ija 5smi&e$ +rorok Naan predsavlja isinsku savjes

#avidovu i okriva jednim udar&em njegovo samozavaravanje isamoopravdanje$


Tip 5sam je poz"an na milosr1e$ Neokupljeni ip 5sam je prema sebi idrugima nemilosrdan$ Tek susre s istinom mo*e oslobodii$ Tada videvlasie slabosi i pri!vaćaju i!$ z og iskusva uče onda pri!vaii i u,eslabosi$ 5ni se boje 'mekoće' u sebiP zao eško prisaju na neku erapiju ili

na redovio mediiranje o jes na puovanje u nurinu$ 5ni se boje da će i!učielji i erapeui konrolirai ili izmanipulirai$ Naravno posoje i suproni

K;



slučajevi okupljeni ipovi koji jedva čekaju radii na sebi i koji su naučili bezuvjeno pri!vaćai druge ljude$ Na nji!ovu #i"otnu zada!u spada i razračunavanje sa pianjem moći$ .oćnije po sebi niša loše$ 5n mo*e posai blagoslov i proklesvo$ 5ni moraju

pazii da svoju moć ne korise kako bi druge ljude ponizili na bilo kojinačin$ Trebaju naučii respekirai u,a sajališa a svoje osjećaje nenarkoizirai kroz alko!ol i bučne feše naučii ra*ii kompromise i dr*aise i sami pravila za koja ra*e od drugi! da i! slijede$ 5kupljeni ip 5samsvojom snagom i *ivonošću mo*e druge šiii umjeso da njima vlada$0ada ne bi posojale 5smi&e ovaj svije bi izgledao još *alosniji i lošiji$ogu !vala za e ljude koji okrivaju skrivene fasade insiu&ija i drušvasvu la*nos mnogi! obo*nji! auoriea$ .i rebamo akve ljude$ "li imrebamo pomoći da imaju povjerenja i u onu blagu meku sranu u njima$Tako,er rebaju priznai kada nisu u pravu i molii za opros$ Tada ćeopazii da o nije slabos nego jakos izraz vr!unske slobode du!a$5sobio je eško '*enskim' 5smi&ama$ Naše drušvo 'dopuša' muškar&ima

bii mačo$ "li kada neka *ena nasupi samosvjesno ada se o ne pri!vaćanaziva je se !ladnom '*ena-muškara&' id$ 2ao one imaju nekada veliki!

problema pri!vaii vlasiu *enskos sve ono šo je u njima 'majčinsko' ili pusii da i! dodirnu nje*ne slike popu dojenča na prsima majke$ )artin *uther 2ing (;:-;GL) je 'svea&' i primjer okupljenog ipa5sam$ Naučio je od Handija imai povjerenje u nenasilje/ 3Nenasilje jemoć – ali ona koja je ispravno i dobro uporijebljena83+reko <O pua je zbog organiziranja gra,anskog neposlu!a bio zavaran isu,en$ Nisu ga omeli na njegovom odlučnom puu borbe da &rn&ima u"meri&i vrai dosojansvo i samopošovanje ni mnogobrojni pokušajiaenaa$ S!vaćao je svoje sunarodnjake koji su !jeli na nasilje uzvraiinasiljem i bilo mu je *ao šo su preuzeli re&ep bijela&a rasisa$ 0ada se

pokazao kao odlučujući proivnik raa u ?ijenamu napusili su ga mnogi'liberalni' prijaelji bijel&i$ 5sumnjičili su ga da je komunis kao i #oro!M#aM 5s&ara =omero i mnoge kršćane koji su iz evan,elja pokušali izvući

poliičke i drušvene posljedi&e$ Hod$ ;GL$ 0ing je pao kao *rva aenaa

u .emp!isu$ 5vaj neusrašivi bora& za pravičnos imao je senzibilnu imeku sranu i mučila ga je čiavi *ivo sumnje u sebe$ 0ao mladić dva pua

je pokušao samoubojsvo$ Nije se snalazio najbolje ni sa svojomseksualnošću – njegov brak su salno operećivale neke priče o drugim*enama$ %ješno je znai da su 'sve&i' i biblijski likovi imali svoje amnesrane i da su kao svi mi bili nesavršeni na puu$

(a&etak

Tip 5sam mo*ee prepoznai na prvi pogled jer su česo naprirodneveličine$ 5ni uporebljavaju svoj uje&aj i posvuda su uočljivi$ Nji! se čuje

K:



i vidi već izdaleka oni ulaze u prosoriju bučno suvereno$ 5ni su ogasvjesni i o im se svi,a$ 5ni su puni energije$ a energija ipa 5samodra*ava se u nji!ovim gesama na nji!ovom li&u$ Tko je s njima pola saazajedno mora malo oda!nui$ To je previše jednosavno previše8 Sve šo

oni čine ima &ru prejeranosi i većina osoba oko nji! o imenuje kao nešo'negaivno'$ Nji!ov susre sa svarnošću je konfrona&ija$ % pokušaju da se pribli*e započe će se sva,ai$ "li u svarnosi ip 5sam pokušava na ajnačin pribli*ii se drugima$ oni se onda čude zašo i! drugi napušaju ne

podnose$ % nurini su česo jako *alosni i piaju sebe/ '2ašo me niko nerpiE' %sprkos ome neće promijenii svoja pravila igre$.o*ee ek zamislii koliko poeškoća i ljudi imaju sa @rkvom gdje sera*i jednoobraznos budi dobar pobo*an i sl$ 5ni o ne pri!vaćaju a e'dobri&e' smaraju mlakonjama ljudima bez energije i vlasie ini&ijaive$5ni ne *ele na akav način bii dobri i pobo*ni$ Njima niša ne govoriradi&ionalna slika o sladunjavom i senimenalnom susu$ 5ni vole susakoji isjeruje rgov&e iz !rama koji krši pravila id$?idjeli smo maju priro,eni osjećaj za pravednos$ 5dma! uoče glupos inepravednos u svijeuP u*ivaju u ome da skidaju li&emjerne maske s li&aljudi$ ez nji! niša se ne bi u ovom našem svijeu mijenjalo$ 5ni se nemogu pomirii sa budalasim svarima nepravednim susavima4 5ni usebi nose srasvenos8 To je kao granaa koja u svakom renuku mo*e

pasi posred nas i eksplodirai dok drušvo mo*da ugodno i opušeno priča4 5ni odjednom izvuku neku emu koja ima veze sa poliikom ilinepravdom$ To je nji!ov način da se uključe$ li mo*ee s njima izići vanina neki prijem oni će odjednom uperii svoj prs na nekoga i sve glasnokomenirai dok mi zaprepašeno/ '+sss8' ne pokušavaje ući u borbu s njima$ %zalud ćee porošii svoje vrijeme8

Na jedan vaš argumen oni će pronaći dese svoji! ako povisie glas oniće još više$ 5ni vole borbu okršaj i ni po koju &ijenu ne *ele se povući$0ljuč za razumijevanja ipa 5sam sasoji se u ome da vidimo skriveno unjima malo dijee$ udie sigurni/ To malo dijee je salno u njima8 5no se

poka*e mo*da par pua u *ivou ali je sigurno u$ To je nji!ova ajna$ 2ao

oni čiavi *ivo pokušavaju zašii sve ono šo je nemoćno kr!ko bespomoćno kao šo su mala dje&a bolesni&i sar&i id$ % zemljama zv$Trećeg svijea imae mnogo misionara koju su upravo ip 5sam$ 5ni suspremni izlo*ii se svim neugodnosima *ivoa spava će na golom podusamo da bi zašiili neko malo siromašno dijee$ Nji!ova je ljubav premaonome šo je maleno i kr!ko bezgranična$ 0ada vide da je neko slabimaju beskonačno suću i nema oga šo nisu spremni učinii$ 2bog oga nemrzie ip 5sam8 5ni po sare dan nakon *ivoni! borbi česo vuku sasobom eški ere *ivoni! borbi i svijes da su i! mnogi ljudi odba&ivali i

da su oni sami mnoge u oj *ivonoj borbi povrijedili$ Nji!ova srasvenos je isodobno nji!ov dar i nji!ov grije!$ zao okupljeni ip 5sam soji pred

K<



izazovom da preobraze desrukivnu sranu svoje srasvenosi i probiju sedo srasvenosi koja će bii izgra,ujuća i donosii *ivo$ o su sariji

posaju mekši bla*i$ "li im česo reba goovo čiavi *ivo da bi sigli do eočke$

-O(J4T6/2= Tip O(5)

-oziv/ milosr,e (isina) - -lod duha/ nedu*nos nevinos – 6a+in govora/izazovno demaskirajući – 7ivotinje/ bik nosorog igar – Zemlja/panjolska polačene na&ije – "oja/ bijelo-&rno – Obrambeni mehanizam/

pori&anje – -ad / vraćanje milo za drago odmazda – Glavni grijeh/ besramnos drskos nečisoća – (lika o sebi/ >a sam jak - 7eli izbjeći/svaku vrsu slabosi – 6apast / pravednos – 6asljedovanje 2rista/sučeljavanje jasnoća punomoć

KA



T+ #6?6T#eveka osjeća porebu za izbjegavanjem sukoba$ To proizlazi izčinjeni&e da *ivou ne prisupa odviše energično zbog čega u sebiosjeća porebu za ibjegavanjem svake napeosi$ To su obično usebi veoma smirene osobe koje smaraju kako je va*no nedopusii da im konflik izvana ugro*ava a nji!ov (unuarnji) mir$=odieljskim odgojem i okolnosma u koima je odrasla-nedosaak pa*nje i nedovoljno uva*avanje u djeinsvu - nasao jekaraker čovjeka kojega opisuju kao devetki9 To je osoba koja jespremna čak i zanijekai svoju va*nos i vrijednos osoba kojanikad nema skriveni! moiva i zakulisni! igarakoja mnoge*ivone siua&ije najradije mirno promara$ % djeinsvu je obično bila nezapa*enadrugi se nisu osvrali na nju - soga se i kaoodrasla boji iznijei svoje mišljenje$ oji se veliki! odluka$ Nodrugi ju veoma rado imaju za prijaelja i suradnika$ evetke sudrage osobejednosavno i! morae voljei$ evetka *eli razumjeisve ljude$Soga mo*e bii pravedan suda&jer će kod obijuzava,eni! srana naći poziivne elemene$ ?elike isine i ajnemo*e iznijei nabblag i prikladan način$ Svi bismo posali devetkekad ne bismo *ivjeli u našoj uzavreloj svakodnevni&i operećenojsilnim problemima i sresovima$

-O6/Z6O(T / 6465)4T*J/$O(T Hlavni joj je grije! lijenos$+risuna je Fsvugdj i nigdjeF jer sečeso zamišlja na različiim mjesima i u različiim okolnosima$Svaša bi pokušala radii a niša ne bi završila$ Svagdje bi oišlaa nigdje salno osala$$$ +onekad joj nedosaje !rabrosi da svojealene poka*e pred drugima$ =ado pliva nizvodno$ evetkauopće nije operećena vremenom$ 2a nju svaki *ivoni renuak

ima jednaku vrijednos i jednako raje$ "ko idee na sasanak sdevetkom ne morae uopće bii očni va*no je da se sasanakdogodi$ Beli se ponizii pred svimakao i pred sobom$ Na prvi pogled djeluje veoma poniznoskromnoa u svarnosi se iza ogakrije sra! pokazai se onakvom kakva uisinu jes$ 2na sedogodii da u,e u prosoriju punu ljudi i da izi,e iz nje nakonnekog vremena a da o niko ne primijei$ Sama sebe dovoljno neuva*ava zao je ni drugi ne primjećuje$ evetka čezne za

odnosima s drugim u kojima će je ozbiljno s!vaii i uva*avai

KI



njezinu samosalnos$ Najviše je poga,a ako je drugi previde i neuzmu ozbiljno$5=".6N .6D"N2". - joj je ukočenos jelesnaromos$ Ne *eli drugima bii na ere neka se drugi ne brinu zanju$ "ko je neko prevari zna dugo vremena bii poišena i ada joj mo*e pomoći nova ljubav ili popora dobrog prijaelja$ Nikadane preuzima ini&ijaivu nii dolazi na ideju da sama napravi prvikorak$ 0upuje knjige ali i! ne čia$$$ Hodinama mo*ee poznavaidevetku% a da je nikada ne vidie ljuu$ "ko baš *eli CeksplodiraiFonda će o učinii na aj način da o ome prvo promisli ali ni imese neće baš puno operećivai$ 64OT2U-*J465 devetka zna sveizbjegavai/ *ivo svije zloi dobro$ >edino otkupljena devetka

mo*e do*ivjei pravi nuarnji mir i o joj posaju dragi renu&injezina *ivoa kojima se vrlo rado vraća$ .noge su devetke vrlonadareni ljudi ali nji!ova nadarenos ne ispliva na površinue neiskorise najveći dio svoji! alenaa$ susova prispodoba iz 1k;;;-:G (o alenima) odnosi se upravo na devetke $T+ B?5TN>6/ S15N #619N 0T (mliavos i lijenos)$#eveki nedosaje osjećaj da je *eljenava*na i da i ona im nešoza darovai drugima$ 2ao mora osjeii da drugi ljudi kao i og

imaju povjerenja u nju$ Najveći se dio osoba previše rudi oko odre,eni! svari$ Najvećidio doga,aja u *ivou ne zavre,uje ljunju$Hoovo sam uvijek !ladnokrvan i smiren$?olim sebi naćivremena za besposličarenje$% popunosi sam sre,ena osoba$+remda posoje razlike izme,u osobanajveći mi se dio ljudi ipakčini veoma sličan$ Ne posoji niša ako !iro šo ne bi moglo pričekai do sura$ +orebni su mi vanjski poi&aji da bi djelovao$

.rzim uludo rošii svoju energijujer ne *elim radii više negošo je nu*no$ .ogu bii neprisojan suda& jer smaram kako svesrane u nekom sukobu imaju jednaka prava$ 5pćenio se vodimlinijom manjeg opora$ +onosim se ime šo sam uravnoe*enaosoba$ Sklon sam umanjivai dramaičnos svari s &iljemsmirivanja drugi! osoba$ mam problema pri slušanju i očuvanju pozornosi$ 7ini mi se kako je rasple i rješenje svi! dosadašnji!ipova osobnosi koje smo obradili upravo poziv na ljubav j$

KG



poziv na predanje u ljubavi poziv na pri!vaćanje ljubavi e pozivna unurašnje obraćenje(-4'/</:6O(T 4$4T24 Nedosaje joj osjećaj da je *eljena i da i ona ima nešo darovaidrugima$ 2ao mora osjeii da drugi ljudi kao i og imaju povjerenje u nju$OT2U-*J465 4$4T25.o*e bezuvjeno voljei više nego ikoji drugi ip$ evetka imasna*nu porebu da povrdi svoje vlasio C>"F i da se pri om povr,ivanju oslobodii sra!a od svi! mogući! konflikaa koji su ponekad neizbje*ni$ uhovni plod 3 joj je akivnos e joj se preporučuje šo odlučnija

ak&ija$ +oziivna joj je e*nja za skladom i unuarnjim mirom$5na ra*i popunos$ .ora se akivirai fizički i psi!ički$ "ko seako akivirapomoći će više nego iko da se svori svije bezkonflikaa gdj će ljudi *ivjeei u mirubez mr*nje jer devetka –više nego ikoji drugi ip - vjeruje da ne posoji nepromosivazapreka da bi se ako nešo i dogodilo$ #rugi u njoj nalaze iskrenai dobra prijaelja kao izvor mira i unuarnji oslona&$ 5čekuje sesoga jedino njezina reak&ija$

Z65)46/T4 4$4T24 "iblijski lik8 prorok >5N" kome og zapovijeda ide propovijedai u NN?% i o pod prijenjom da će ga kaznii akoo ne učini$ >ona se ipak omišlja razmišlja izvlači se$ 0ad je biona brodu dogodilo se veliko nevrijeme (og je ini&ijaor ognevremena8) jedino je >ona spavao9 o god se og višeupeljavao u njegov *ivo >ona osaje sve mirnijinezaineresiranijie melankoličan i !ladan$ >onu nazivaju

svojeglavim prorokom$5sim proroka >one ovdje ubrajamo i @"=1" H%ST"?">%NH" poznaog psi!ologa$ Svoju zadaću je vidio u porebiinegra&ije ljudske duše e pokušavao u duši ujedinii muško i*ensko dobro i zlo$$$P ovdje uvršavamo i američkog presjednikaH6="1#" 95=#"$+apa van VV$je Otkupljena devetka%koju reba nasljedovai$+ravim imenom 56G4*O G/U(4--4 ,O6'5**/ ABCCB8BDEF

poječe iz siromašne seljačke obielji$ Soga je u svojoj slu*bi

KK



*upnikaa poslije i biskupa osao rajno povezan sa siromasima$>ednako ako je i vrijeme vladanja i sjedenja na +erovoj soli&iduboko bio povezan sa siromasima$ ?elika mu je *elja bila osaiseoski *upnikP soga u krugu svoji! kolega i prijaelja u sale*unije pokazivao nekakve velike ambi&ije$ >oš kao relaivno mladčovjek obnašao je isaknue slu*be u 0aoličkoj &rkvi koje su ga -zbog kompli&irani! odnosa (me,ureligijski i ekumenskirazgovori) - jerale da bude ovoreniji i čvršći j$da odlučnije brani savove 0aoličke &rkve$ No on je uvijek pronalazio načinada sve srane na neki način objedini da svima bude jednako iuvijek bez nasilja$ Soga su ga prozvali biskupom čiji je moo ume,ureligiskim i ekumenskim razgovorima bio/ /)5J)O

,5ZU)/J4$56J5 J46/ Z5 ,UG4# ?remenski perid #rugogsvjeskog raa za njega je jednako ako bilo eško razdoblje jer suse u rau doga,ali slučajevi koje on kao mirovora& i salo*enčovjek u sebi nikako nije mogao s!vaiijer je jednosavnonepresano *elio slušai sve srane i svima bii dobri oa&$ %KK$godini *ivoa izabrali su ga za papu mislili su ga posaviizbog njegove već podmakle dobi - kao Fprijelazno rješenjeF na+erovoj soli&i$ No van VV$je zada pokazao veliku odlučnos

i uvijek se pozabavio obnovom 0aoličke &rkve$ Svoje suradnikei &rkveni vr! je iznenadio idejom sazivanja općegsabora$ Sve je pokrijepio *eljom da se u 0aoličku &rkvu ipak mora dogodii -,O$J4T,5$56J4% razmišljanje o prije,enom ali jednako irazumjevanje čvrsi! savova za budućnos$ @rkva premasuvremenom svijeu$ Svi oni koji su prepoznali njegovu dobrouali i njegov anga*man oko novi! i dobri! ideja na planuekumenizma i me,ureligiski! razgovora rado su ga prozvali

O",/) -5-O)9

Documents

Enneagram - Richard Rohr, Andreas Ebert