GIS Seminar

8/13/2019 GIS Seminar

1/18

1

Kolegij: GIS

GIS- TEMELJ INFORMACIJSKOG

BORBENOG SUSTAVA

Seminarski rad


2/18

2

Kolegij: GIS

GIS- TEMELJ INFORMACIJSKOG

BORBENOG SUSTAVA

Seminarski rad


3/18

3

SADRAJ:

1. OPENITO O GEOINFORMACIJSKOM SUTAVU................................................ str. 2

2. UVOD ................................................................................................................... str. 3

3. VOJNI BORBENI ORGANIZACIJSKI USTROJ ........................................................ str. 3

4. TAKTIKA KOPNENE VOJSKE ................................................................................ str. 4

5. VOENJE I ZAPOVJEDANJE ............................................................................... str. 5

6. VOJNI ZAPOVJEDNO-INFORMACIJSKI SUSTAV.................................................. str. 6

7. SENZORI ........................................................................................................... str. 7

8. TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV .......................................................................... str. 8

9. SOFTVER ............................................................................................................ str. 9

10. INFORMATIKA OPREMA ................................................................................. str. 9

11. SUSTAV ZA PREDOAVANJE SITUACIJE ............................................................ str. 10

12. SUSTAVI ZA UPRAVLJANJE PALJBOM ............................................................... str. 14

13. ZAKLJUAK ........................................................................................................ str. 16

14. LITERATURA ............................................................................................... str. 16


4/18

4

1. OPENITO O GEOINFORMACIJSKOM SUTAVUGeoinformacijski sustav (GIS) je raunalno poran informacijski sustav koji se koristi za

digitalni prikaz i analizu geografskih objekata i ogaaja koji se na njima ovijaju.

GIS integrira prostorne i druge vrste podataka unutar poznate strukture baze podataka i

prua programske alate i funkcije koji se mogu koristiti u obrai i prikazivanju geografskih

objekata. Vedina GIS-ova su grafiki orijentirani, s mogudnostima prikaza i izajniranja raznih

formi, o karata, snimaka i 3D prikaza o grafova, histograma i rezultata statistikih

istraivanja. Pore toga, integrirana struktura poataka i stanarizirani alati GIS-a

povedavaju mogudnosti porke pri istraivanju poataka, meusobnom usporeivanju

poataka, prostornih i vremenskih prouavanja, preklapanja i jo kompleksnijih analiza

viestrukih skupova poataka u prostoru i vremenu. GIS je rano okruenje koje prezentira

filozofiju analitike koja je uspostavljena kombiniranjem geografskih podataka i informacija (u

bazi poataka) i organiziranog skupa alata za upravljanje, analizu, istraivanje i opisno

moeliranje. O posebnog su znaaja prenosti koje GIS metoe aju u procjenjivanju

kvalitete i analiziranju poataka, kao i za eriviranje korisnih informacija iz statino

modeliranih podataka.

Slika 1. Primjer karte

Osnovne komponente GIS-a su:

- ljui, informatiari, eksperti iz razliitih strunih poruja, GIS operatori, GISanalitiari, programeri aplikacija;

- podaci, koji mogu biti prostorni ili atributni;- strojna oprema, ukljuujudi raunala, mree, ureaje za igitalizaciju poataka,

ureaje za vizualizaciju, komunikaciju it.;

-

programska oprema, koja izvodi pohranu, pronalaenje, analizu, izvjedivanje ikomunikaciju.


5/18

5

Posebno mjesto u programskoj opremi ini sustav za upravljanje bazama poataka.

Prenosti baza poataka ukljuuju ijeljenje informacija u cilju smanjivanja reunancija, to

poboljava kvalitetu i integritet baze poataka i omoguduje lake oravanje. Baza poataka

sarava jenu ili vie atoteka strukturiranih po oreenim pravilima uz pomod sustava za

upravljanje bazama podataka (DataBase Management System - DBMS) koji i pristupa timdatotekama. Prednosti baza podataka i DBMS-a su viestruke: pohrana poataka na jenom

mjestu, poaci su strukturirani i stanarizirani, poaci iz razliitih izvora mogu se spajati i

koristiti sinkrono, pristup podacima je brz, podaci su dostupni mnogim korisnicima, itd.

Ukratko, GIS smatramo alatom za pomod u onoenju oluka i upravljanje informacijama

koje promatramo s prostornog aspekta. Pri modeliranju i implementaciji geoinformacijskih

sustava, koriste se norme i standardi ISO TO 211 i OGC.

2. UVODPrelaskom iz mirnodobskih u borbene uvjete proces voenja i zapovjedanja postrojbama

svih razina viestruko se usloava. Broj informacija koje se u borbenim uvjetima slijevaju u

bilo koju razinu zapovijeanja vrlo je velik i zahtjeva brzu i tonu analizu kao preuvjet za

pravilnu spoznaju stanja na bojitu i onoenje oluke.

Razvoj tehnologije i proizvonja brojnih ureaja za mjerenja, lokalizaciju i otkrivanje

(senzora) svakim anom ie u prilog povedanju informacija u jeinici vremena, to nuno

namede uporabu raunala i razvoj softvera za sakupljanje, obradu i prijenos podataka sabojita te preoavanje stanja na zemljoviu.

Pri tom kljunu znaajku sustava za upravljanje i voenje borbenih jelovanja ini upravo

sustav za preoavanje stanja na zemljoviu koji uz implementaciju GIS tehnologije ini

kostur itavog zapovjeno informacijskog borbenog sustava.

Kombinacija razvijene vojne opreme sa znanjima i informatikom opremom komercijalne

namjene, koja je anas sve manje razliita o vojne, mogudnost koritenja gotovog

materijala mnogih poruja privree i jelatnosti uz uvaavanje normizacijau poruju GIS-a

osnovni je temelj za razvoj i primjenu informacijskih sustava u Obrani.

3. VOJNI BORBENI ORGANIZACIJSKI USTROJOruana sila je najvaniji io sustava obrane, i ona je izraz vojne organiziranosti i spremnosti

svakog naroa i vojske za obranu. Stoga je i logina injenica primjene najmoernijih

tehnolokih ostignuda u sustavu obrane koji je ine visoko organiziranom i respektabilnom.

Opda koncepcija svih vojski pretpostavlja tri oblika vojske: kopnenu vojsku (KOV), ratne

mornarice i ratnog zrakoplovstva i protuzrane obrane. Oblik kopnene vojske (KOV)


6/18

6

sastavljen je o roova i logistike. Struktura oblika vojske takva je a osigurava izvoenje

borbe na svim pretpostavljenim terenima i uvjetima, pa je stoga ona, na primjer, za KOV

oreena roovima: pjeakim postrojbama, oklopnim postrojbama, topnikim, ininjerijom,

protuzranim postrojbama (PZO), postrojbama veze, postrojbama za atomsko-bioloku-

kemijsku obranu i logistikim postrojbama.

4. TAKTIKA KOPNENE VOJSKETaktika svakog oblika vojske io je jeinstvene taktike svake oruane sile u ratu a ona

proistjee iz zacrtane strategije. S razvojem tehnologije nuno se namede potreba pradenja

organizacije i naoruanja ostalih vojski svijeta s teitem na oabrane kao osnovnim

preuvjetom za osobni razvoj i oranje potrebne razine borbene spremnosti vlastite

oruane sile.

Teorija i praksa taktike bilo kojeg oblika vojske obuhvada tri najvanija elemenata borbe:

vlastite i neprijateljske snage, prostor borbe i vrijeme (kao prostor i meteoroloki uvjete).

Taktiko jelovanje postrojbi KOV je manevarskog karaktera ija sposobnost mora biti takva

a brzo i uinkovito ogovara svim mogudim vrstama i nainima jelovanja neprijatelja na

bojitu. To se postie ogovarajuim taktikim postupcima koji de prisiliti neprijatelja na

odustajanje od svog plana.

Suvremenu borbu karakterizira: sujelovanje brojnih i raznovrsnih snaga i tehnikihsredstava, velika dinamika i manevarska sposobnost postrojbi.

Stoga se pre vojsku postavljaju zahtjevi za visok stupanj obuenosti gje se koritenjem

suvremenih srestava u praktiki realnom vremenu mogu obiti i koristiti informacije o

svemu to nam je potrebno za izvrenje bilo koje vrste zaade u prostoru, a s ciljem orati

neprekinu uinkovitost i elastinost u voenju borbenih jelovanja.

Slika 2. Opi organizacijski ustroj KOV-a


7/18

7

5. VOENJE I ZAPOVJEDANJEVoenje i zapovjeanje zasniva se na jasno efiniranom ustroju, zakonitosti (primjenjivim za

sve vojske svijeta) i zapovijeima za izvrenje zaada je uvjetovano: osljenodu u

potovanju hijerarhije, neprekinodu, elastinou, uinkovitodu i sigurnodu.

Dva o tih elemenata su zasigurno s osnove koritenja suvremenih zapovjeno

informacijskih sustava najvaniji.

Elastinost kao brzo prilagoavanje novonastaloj situaciji postie se neprekinim pradenjem

stan ja u zoni ogovornosti ili bojitu, brzom onoenju najbolje oluke, izavanju zapovijei

i brzim reagiranjem na svaku promjenu situacije u tijeku borbenih djelovanja.

Uinkovitost se postie uvjebanodu zapovjenitva svih razina a brzo onese oluku i

osiguraju njenu realizaciju. Neprekidan rad i stalno oravanje veze s poreenim

postrojbama, nareenim zapovjenitvom i svim ostalim imbenicima organizacijske

strukture rezultira obradom velikog broja informacija u jedinici vremena. Samo stalno

pradenje i prouavanje situacije te planiranog razvoja i rezultata borbe mogu iskljuiti

iznenaenje.

Klasian nain raa na onoenju oluke u tijeku borbenih jelovanja pretpostavljao je bitnu

vremensku i kvalitativnu razliku u procesu onoenja oluke zapovjenika s obzirom na vije

metode rada.

U prvoj potpunoj metoi lanovi stoera iznose svoje miljenje, slijei onoenje osnovnezamisli zapovjenika nakon koje lanovi stoera pripremaju poatke, proraune i analize ,

podnose ih zapovjedniku koji na temelju njih donosi svoju odluku. Druga metoda je brzo

samostalno i brzo onoenje oluke zapovjenika.

Takav brz nain oluivanja u oluujuim trenucima moe biti konaan za aljni razvoj

situacije i on je esto nuan ali on istoobno nosi veliki rizik o pogrene oluke jer nerijetko

promaknu injenice o velikog znaenja a koje bi se s vedom vjerojatnodu pojavile u

stoernom nainu onoenja oluke ali koje bi pritom bitno prouile vrijeme o onoenja

odluke.

Za razliku o naveenog proces suvremenog naina raa zapovjenitva oreene razine u

okruenju zapovjeno-informacijskih sustava vri pomnu obrau brojnih informacija i

praktiki u realnom vremenu aje prikaz situacije pa se elementi oluke; procjena

neprijatelja, procjena vlastitih snaga, procjena zemljita, procjena vremena onose u vrlo

kratkom vremenu.

Suklano tome, nuno je postojanje inamikih, fleksibilnih i mobilnih informacijskih sustava

koji de prikupiti i procijeniti relevantne informacije, oreiti alternativna rijeenja i naznaiti

mogude tokove jelovanja te ih preoiti zapovjedniku kako bi u kratkom vremenu- tipinomza ratnu dinamiku- donio pravilnu odluku.


8/18

8

6. VOJNI ZAPOVJEDNO-INFORMACIJSKI SUSTAVVojni borbeni zapovjedno-informacijski sustav bitno povedavaju borbenu uinkovitost

postrojbi svih razina zapovjeanja, skraduju vrijeme potrebno za obrau informacija, avrijeme potrebno za onoenje oluke ine vrlo kratkim. Osim to slue za potporu

zapovjeanju previeni su za upravljanje svim funkcijama koje se postavljaju pre

zapovjenitvo neke postrojbe.

Na razini zajenikog sustava obuhvaena su borbena i obavjetajna jelovanja. Paljbena

potpora, logike postrojbe, sustavi za potporu borbenih postrojbama i upravljanje u zranom

i vodenom prometu.

Bez obzira u kakvom okruenju rae informacijski sustavi su slojevite strukture koje sare

nekoliko posustava kao to su senzori za prikupljanje poataka, raunala, vrlo moni

software za brzu i tonu obradu podataka, telekomunikacijski digitalni sustavi za brz,

pouzan i zatiden prijenos poataka, te sustavi za predoavanje situacije.

Zavisno o sloenih softwarea i posustava ZIS-i omoguduju:

prikupljanje velikog broja informacija u kratkom vremenu obradu i analitiku podataka voenje rane karte bojita sa brojanim i grafikim pokazateljima stanja na

bojimici sustavi za predoavanje situacije iniciranje i avanje ranih upozorenje prema procjeni previanje praenje realizacije topnike porke vrlo precizno praenje stanja na mikrolokacijama mogudnost simuliranja situacija i provjeru oluke izbor optimalnih odluka vezanih uz stanje i manevar borbenih snaga ili

logistike

brza izrada zapovjednih dokumenata brz i siguran prijenos informacija

Zahtjevi koji se postavljanju pred vojne informacijske sustave su vrlo veliki i oni u pravilu

obuhvadaju velik io elemenata mnogih rugih informacj+ijskih sustava raznih rutvenih

jelatnosti npr. umarstvo, promet, vooprivreea, arheologija, oceanograija, komunalne

djelatnosti, industrija, industrija i energetika itd.

Vojni borbeni informacijski sustav vrlo je sloen i sastoji se o niza posustava:

senzori telekomunikacijski digitalni sustav softver


9/18

9

informatika oprema sustav za preoavanje situacije sustav za upravljanje paljbom

Posustavi su u neposrenoj ovisnosti a zajeno ine zapovjeno- informacijski sustav koji je

sposoban, u praktikim realnom vremenu, reagirati na sve promjene prostora koji se prati,

poiudi tako uinkovitost voenja i zapovijedanja.

Razvoj pojeinog informacijskog sustava ovisi o osobnostima raa oreene vojne

organizacijske cjeline, meutim svima im je zajeniko a integriraju uglavnom sve

pomenute podsustave.

Nagomilani i nesreeni poaci obrauju se zaupotrebu, gdje se odstranjuju i nepotrebni i

nepouzani poaci a relevantni poaci se ovoe u svezu sa postojedim, onosno po potrebi

se inicira prikupljanje oatnih poataka na oreenom izvoru.

Svi pokazatelji preoavaju se u

grafikom obliku na sustavu za

preoavanje situacije ili u brojanim

oblicima te tako postaju io taktike

prosudbe na kojoj se temelje odluke o

djelovanju vojnih postrojbi.

Tako koncipiran sustav neprekidno

prati aktivnosti u multidimenzionalnom

okruenju osiguravajudi i

prenosedirazliitim provebenim

razinama (korisnikim- situtaion

awareness i tehnikim qick response)

tone pokazatelje za pravoobno

zajeniko jelovanje (force

multiplier).

Slika 3. Shema djelovanja

7. SENZORIPojam pretpostavlja tehnika srestva ili ureaje kojima etektirajuoreeni objekti koji su

premet izvianjai motrenja. Motrenje i izvianje ranje su koje sustav pune informacijama

potrebnim za funkcioniranje automatiziranog sustava.


10/18

8

Brzi razvoj tehnologije omogudio je razvoj brojnih senzora:

raari za pradenje zranog prostora na srenjim i velikim ualjenostima smogudnodu praenja velikog broja siljeva i njihovom inetifikacijom

raari za otkrivanje niskoletedih ciljeva i upravljanja paljbom u sustavu PZO radari za otkrivanje ljustva i vozila raari za otkrivanje topnikih orua i korekturu topnikih elemenata bespilotne letjelice ua otkrivanje i snimanje nepokretnih i pokretnih ciljeva elektroniki sustavi za sluanje, uznmiravanje, ometanje protivnikih raio i

PZO sustava

GPS sustavi i ureaji TV i termovizijske kamere Ureaji za etekciju IC zraenja IC dogledi laserski daljinomjeri

podaci se sa senzora unose u sustav automatski i runo zavisno o vrste senzora

Automatski, kaa se prijem u sustav vri irektno iz senzora, automatski se obrauju pri

emu se vri selekcija i ientifikacija poataka. Takav nain jevrlo brz i on bitno povedava

vrijeme oaziva sustava to je posebno bitno kod vrlo brzih promjena informacija

(zrakoplovstvo i PZO)

Runo, kaa poatke posluitelji unose u raunalo neposreno po oitanju senzora ili poprijamu pisane ili govorne informacije sustavom veze.

8. TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAVJean o najvedih izazovau radu vojnog informacijskog sustava je pravodobno prikupljanje i

prenoenje zapovjenim razinama tonih informacija izveenih iz procesaobrae

prikupljenih podataka.

U tom smislu vojni telekomunikacijski sustavi prestavljaju najkritiniji element

informacijskog sustava jer moraju zadovoljiti stroge kriterije tajnosti i pouzdanosti u uvjetima

jelovanja postrojbi u raznolikom okruenju.

Posustav prijenosa i zatite poataka sve jelove sustava povezuje u jeinstvenu

funkcionalnu cijelinu, zbog ega se o njega zahtijeva visoka razina pouzanosti i ilavosti.

Suvremeni telekomunikacijski sustav predstavljaju integrirane komunikacijske mree

razliitih razina zatite koje mogu ispuniti sve zahtjeve kvalitetmpg prijenosa informacija uzadanom vremenu i prostoru. Suvremene softwareom upravljane komunikacijske mree


11/18

9

prestavljaju skup vorita s vlastitim aresama koje meusobno komuniciraju. Mree su

topoloki prilagoljive jer svako koje meusobno komuniciraju. Mree su topoloki

prilagoljive jer svako dvorite ima informaciju o stanju suionika u komunikacijskoj mrei

(ukljuen- iskljuen), te o mogudnosti alternativnih puteva, ime se osigurava visoka ratina

raspoloivosti i ilavosti mree to je o presunog znaanja za funkcioniranje sustava u svimsituacijama upotrebe, poglavito u inamikim uvjetima borbenih jelovanja. U vojnim

sustavima rabi se veliki broj mrea razliite tehnologije pa su anas opravani napori za

globalnom integracijom rai postizanja interperabilnosti izmeu sustava i mrea.

9. SOFTVER

Velikom primjenom u bojnim sustavima sofware je postao najvaniji io zapovjenihinformacijskih sustava. Softverskim moulima informatikoj opremi poarena je

inteligencija kojom se rijeavaju sloeni problemi motrenja vieimenzionalnog prostora,

prijem i obraa signala iz okruenja prironih i namjernih smetnji te njihova raspojela i

istribucija prema sreitima oluivanja i opdenito, mjestima uporabe.

Software koji koriste raunala u vojnim informacijskim sustavima vrlo je imodan a arhitektura

ovisi o sloenosti posustava i zahtjevima. Opdenito je poznato a je najveda stavka u

izgranji sloenih zapovjeno informacijskih sustava software, to govori o prilog injenici a

se rai o vrlo sloenim i modnim softverskim paketima.

10. INFORMATIKA OPREMA

Informatika oprema sa posebno za tu namjenu izraenim softverom prikuplja informacije,

obrauje ih, pohranjuje, prosljeuje ili onosi oluku kojom neposredno upravlja nekim

tehnikim sustavom. Algoritam softwarea precizno je oreen namjenom.

Informatika oprema izrauje se obino u vojnoj izvebi, gje se obzirom na nain i uvjetekoritenja (mobilnost i meteoroloki uvjeti) postavljaju posebni zahtjevi za razliku od

komercijalnih ureaja. Obzirom na koritenje GIS tehnologije raunala moraju imati visoke

tehnike karakteristike. Razvoj informatike opreme bitno je smanjio razliku izmeu

komercijalne i vojne opreme tako da sustavi na razinama zapovjeanja korpus i vie ne

zahtijevaju uporabu tehnologije u vojnoj izvebi ved mogu koristiti i komercijalnu opremu.


12/18

10

11. SUSTAV ZA PREDOAVANJE SITUACIJE (RADNA KARTA)Namjena ovog posustava je automatsko grafiko pradenje situacije promatranog prostora,

a njegove mogudnosti i vanosti ini ga kosturom itavog zapovjeno-informacijskog sustava.

Osnovne mogudnosti GIS-a ko voenja rane karte iskazuju se kroz prikaz vektoriziranihgrafikih prikaza topografskih karata onosno zemljita.

Pod pojmom poruje (zemljite) porazumijeva se oreeni io fizike Zemljine povrine

uvjetovane konkretnom zaadom koja se na njoj rijeava. Pritom se misli na sva prirona

uzvienja i uubljenja i svim prironim ili izgraenim objektima.

Borbena zaada moe se izvoiti na svim kategorijama zemljita, u svako oba goine i u

svim meteorolkim uvjetima. Osobine zemljita su o velikog znaaja za pripremu i izvoenje

borbene zaade tako a je obzirom na znaajke suvremenog boja vrlo vano poznavanje

zemljita sa svimpripaajudim entitetima.

Obzirom a suvremenu borbu karakterizira znaajna uporaba oklopnih, zranih i vrlo

pokretnih pjeaijskih i topnikih snaga, inamika boja je vrlo velika i u njoj je o presune

vanosti poznavanje i u svakom trenutku ostupna informacija o nekom zemljitu. Te

informacije omoguduju brzo i pravilno planiranje borbenog rasporea, izbor pravca kretanja,

honju, maskiranje, sigurnu orijentaciju te stizanje na vrijeme u oreeno poruje i

izvrenje zaade. Zemljite je, kao element prostora, jedan od stalno prisutnih faktora vojne

zaade, pa je zato njegovo poznavanje i primjena GIS-a sa svim potrebnim bazama podataka

o velike vanosti za njeno izvrenje.

Po pojmom elementi zemljita porazumijeva se reljef zemljita, vegetacijski pokriva,

komunikacije i naseljena mjesta. Najvaniji je element GIS-a buudi se malo mijena i ini

najpostojanije zaklone i orjentire u prostoru. Reljef uvjetuje i najznaajnija svojstva nekog

zemljita kao to su: klima, karakteristike hirografije i vegetacijskog pokrivaa, karakter

naselja i komunikacija.

Reljef zemljita kao najznaajniji element saraja topografske karte, prikazan je izohipsama i

kotama, po pravilima ortogonalne kotirane projekcije, uz mogudnost bojanja po slojevimaovisno o razmjeru karte.

Po reljefom porazumijevamo troimenzionalni oblik zemljine povrine. Digitalni model

reljefa je numeriki efiniran tokama s tri koorinate (x,y,z).

Razvijeno je vie naina prikazivanja reljefa, a najede koriteni su metoa 3D prikaza

pomodu profila i 3D prikaza pomodu mree kvarata, pri emu se grafikim 3D prikazu

priruuju svi entiteti sa rane karte. Takve mogudnosti ZIS najbolje govore o snazi

softwarea koji rabe vojni zapovjeno informacijski sustavi. Sustav za preoavanje situacije

(rana karta) omoguduje pradenje situacije u realnom vremenu na temelju poatakadobivenih od senzora i svih ostalih izvora podataka.


13/18

11

Sustav za preoavanje spregnut je sa velikom bazom poataka koja u realnom vremenu

omogudava analizu, proraune i grafiki prikaz topografskih karata i reljefa te ispisa svih

potrebnih poataka kao osnove za brzu analizu i onoenje oluka. Temelj za izgranju ovog

sustava je GIO-geo informacijski sustav (Geographic and Information System), a koji se koristi

kao sveobuhvatni termin za informacijski sustav o prostoru, a koji ukljuuje i GIS i ZIS-zemljini informacijski sustav (Lan Information System).

Glavni predmet razmatranja GIS-a je geografski odnosno prostorni objekt ili entitet, a on

podrazumijeva sve vrste cesta i puteva, voene tokove i povrine, zrane puteve, naselja,

ume, poljoprivrene povrine, energetske objekte, poruja upanija, opdina i ravne

granice itd.

Sutina upotrebe GIS-a je u tome to su ovi geografski objekti efinirani jenom ili vie

toaka u prostoru i njima pripaajudim koorinatama, gje su im u poetnoj fazi prirueni

samo osnovni (trajni) opisni poaci (osnovna atribucija), a koji ine geokoiranu bazupoataka ok se u inamikoj uporabi sustava njima priruuju i promjenjive baze poataka

vezane uz zahtjeve korisnika.

Opisni poaci u bazama mogu se povezati sa bilo kojom tokom, objektom ili skupovima

poataka na vektoriziranoj karti (geokoiranje). Geokoiranje je kreiranje grafikih

elemenata (prikaza) kojima se prododaje atributna informacija.

Na osnovu sustava koju prestavlja zemljovi kao pologa nanose se grafiki prikazi.

Grafiki prikazi imaju svoje osnovne i inamike baze poataka koji se neprestano opunjuju

svjeim poacima. U vojnom zapovjeno-informacijskom sustavu to su prikazi i vezani uz

neprijateljske i vlastite postrojbe, prikazi topnikih poloaja, orua, poloaja prepreka i

zaklona, minsko eksplozivnih polja, pozicija zrakopolova, brodova itd.

Selektiranjem bilo kojeg grafikog prikaza na sustavu za preoenje situacije pojavljuje se

podataka o osnovnoj atribuciji, a na zahtjev se prikazuju svi podaci u bazi podataka vezani uz

naveeni grafiki prikaz.

Osnovni matini poaci mogu se uzeti iz civilnih informacijskih sustava, ali se oni obzirom na

vojnu namjenu naopunjuju poacima bitnim za vojnu uporabu. Neki osnovni i inamikipodaci za neke od entiteta mogu izgledati kao u donjem primjeru.

Entitet Osnovni ili trajni podaci Dinamiki podaci

Ceste

- irina- vrsta gornjeg sloja

- brzina prometa

- intezitet prometa

- prohodnost

Rijeke

- naziv rijeke

- duljina- irina

- vodostaji

- dubina rijeke- brzina rijeke


14/18

12

- globalna plovnost

- karakteristike dna rijeke

- karakteristike obale

- temperatura vode

- zapreke

- plovnost

Zemljite- naziv

- vrsta tla

- poumljenost

- stanje zemljita obzirom nagoinju ob i oborine

- zaprijeenost

Mostovi

- irina- visina

- nosivost

- statika mosta

- prohodnost

- stupanj otedenja

U odnosu na entitete na zemljovidu neka ustrojbena struktura ili pokretni objekat od vojnog

znaaja moe se takoer promatrati kao prikaz koorinatama efiniran u prostoru, ali ije se

pozicije obzirom na vrstu zaade za razliku o zemljinih entiteta mijenjaju. Ovakvim

entitetima se takoer priruuju njihovi osnovni i inamiki poaci, npr:

Entitet Osnovni ili trajni podaci Dinamiki podaci

Brigada - naziv - prostorna pozicija

Bojna - zapovjednik - aktivnost u tijeku

Izviniki vo - vrsta postrojbe - brojno stanje

Itd... - ustrojbeni podaci - gubici

- elementi logistike

Takva organizacija voenja rane karte omogudava prostorno efiniranje svakog poatka injegovo grafiko prikazivanje u realnom vremenu to je o izuzetne vanosti za suvremeni

nain voenja i zapovjeanja borbenom inamikom.

U praksi se sustavi razlikuju zavisno o razine primjene meutim najede se situacija i

prirueni osnovni poaci preouju na jenoj ili vie grafikih stanica ok se ostali io

poataka istovremeno moe pratiti, obraivati i pripremati na rugim ranim stanicama a

potom opet oublieni koristiti za sve varijante prikazivanja istih na radnoj karti. Radna karta

se moe preoavati na vie ureaja i pokazivaa visoke rezolucije i razliitih imenzija, a to

ovisi o razini zapovjeanja i potrebama oreenog ustroja.

Visoka tonost poataka vektoriziranog zemljovia gje je svaka toka na njemu efinirana

koorinatama prua ogromne mogudnosti kao pologa za sustav preoavanja situacije i

osnova je koju koriste razvijeni softverski paketi u izvravanju brojnih ranji na zahtjev

korisnika sustava.

Dio tih mogudnosti su:

* oreivanje poloaja toke cilj na zemljitu

* oreivanje polarnih koorinata


15/18

13

* oreivanje geografskih koorinata i nanoenje toaka i prikaza na kartu po tim

koordinatama

* oreivanje ualjenosti na zemljitu

* oreivanje povrine na zemljitu

* oreivanje horizontalnih i vertikalnih kutova

* oreivanje kutova nagiba

* oreivanje vidljivosti

* oreivanje mjesnog kuta

* itanje baza poataka za bilo koji prikaz ili entitet na zemljoviu

Slika 4. Odreivanje nagiba


16/18

14

Slika 5. Odreivanje vidljivosti Slika 6. Odreivanje mjesnog kuta

Mogudnost koje nudi vektorizirani zemljovid u sklopu zapovjedno informacijskog sustava od

neprocjenjive je vanosti, njihov utjecaj na izvrenje zaade je velik buudi se mnoge ranje

mogu uiniti u vrlo kratkom vremenu, npr:

* brza procjena prohonosti zemljita za ljustvo i tehniku

* brza procjena vremena

* brzo planiranje hodnji i borbene dinamike

* procjenu neprijateljskih dinamika

* oreivanje topnikih elemenata

* simuliranje i uvjebavanje

12. SUSTAVI ZA UPRAVLJANJE PALJBOM

Sustavi za upravljanje paljbom su sustavi posebne namjene a povedavaju preciznost ciljanja

klasinog naoruanja. Sustavi bitno povedavaju vrijeme reagiranja bez obzira ali se koriste

kao autonomni sustavi ili posustavi informacijskog sustava za ViZ. Harversku strukturu ine

senzori (raari, aljinomjeti, it) i automatski siljnidki ureaju spregnuti sa orujem.

Suvremeno topnitvo opremljeno sustavima za upravljanje paljom karaktezira brzo vrijeme

reagiranja o trenutka obivanja informacije o jelovanja. Primjena tih sustav omogudava

vrlo brzo oreivanje i prijenos svih parametara potrebnih za jelovanje topnitva. Jena o

vanih karakteristika im je da zavisno od namjene mogu funkcionirati samostalno i u kao

podsutav informacijskog sustava za ViZ-e. Ta osobina ga ini vrlo sloenim zbog injenice a


17/18

15

on sam u oreenoj mjeri sari sve elemente glavnog sustava, gje je jean o glavnih

elemenata digitalizirana radna karta.

Informacijski sustavi voenja i zapovijeanja brigae kopnene vojske

Osnovni preduvjet za kvalitetno zapovijedanje brigadom u borbi je u svakom trenutku jasan

pregle situacije na bojitu. Veliki broj borbenih srestava, ljustva i sloenost zaada koje

stavljaju pred postrojbe ranga brigade zahtjevaju upotrebu informacijskih sustava kao

osnovnog uvjeta za brz prihvat i razmjenu informacija, obrau, analizu preoavanja situacije

te brzo onoenje oluke i njenu realizaciju. Bez obzira dali se radi o pripremi borbenih

jelovanja ili voenju borbe teko je zamisliti voenje suvremene borbene inamike u kojij

se u kratkom vremenu odvija velik broj postupaka i pokreta ljudstva i tehnike bez upotrebe

informacijskih sustava.

Dobro planirane zaade prepostavljaju visoku razinu organizacije i u kratkom vremenu

razmjenu velikog broja oekivanih informacija stoera brigae, sa poreenim postrojbama,

nareenim zapovjenitvom i ostalim pretpostavljenim imbenicima.

Slika 7. Arhitektura zapovjedno informacijskog sustava brigade


18/18

16

13. ZAKLJUAKBrzi razvoj tehnologije karakterizirat de izrau i uporabu suvremenih borbenih srestava u

buudim ratnim procesima tako a se o suvremenih vojski zahtijeva a svoje sustave

obrane pripreme i za oblike ratovnja karakteristine, uz osaanja va -agarni i industrijski

val i za novi informacijski nain organiziranja sustava obrane i val ratovanja. Tehnologija GIS-

a temelj je za stvaranje posustava za preoavanje situacije bilo kojeg suvremenog vojnog

informacijskog sustava pri emu se za elemente takvog sustava moe koristiti gotov materijal

mnogih poruja privree i jelatnosti uz uvaavanje normizacija u poruju GIS-a.

14. LITERATURA

- Grupa autora: GIS u Hrvatskoj- http://hr.wikipedia.org/wiki/Geografski_informacijski_sustav- http://www.infotrend.hr/clanak/2009/5/vogis-%E2%80%93-vojni-

geoinformacijski-sustav,38,784.html
http://hr.wikipedia.org/wiki/Geografski_informacijski_sustavhttp://www.infotrend.hr/clanak/2009/5/vogis-%E2%80%93-vojni-geoinformacijski-sustav,38,784.htmlhttp://www.infotrend.hr/clanak/2009/5/vogis-%E2%80%93-vojni-geoinformacijski-sustav,38,784.htmlhttp://www.infotrend.hr/clanak/2009/5/vogis-%E2%80%93-vojni-geoinformacijski-sustav,38,784.htmlhttp://www.infotrend.hr/clanak/2009/5/vogis-%E2%80%93-vojni-geoinformacijski-sustav,38,784.htmlhttp://www.infotrend.hr/clanak/2009/5/vogis-%E2%80%93-vojni-geoinformacijski-sustav,38,784.htmlhttp://www.infotrend.hr/clanak/2009/5/vogis-%E2%80%93-vojni-geoinformacijski-sustav,38,784.htmlhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Geografski_informacijski_sustav

Documents

GIS Seminar