Impressum

Das österreichische GesundheitssystemEin Wegweiser für Migrantinnen und MigrantenGesundheit Hand in Hand

Herausgeber:Volkshilfe WienWeinberggasse 77, 1190 WienTel.: 01 / 360 64E-Mail: mimi@volkshilfe-wien.at; Internet: www.volkshilfe-wien.at

Ethno-Medizinisches Zentrum e.V. (EMZ)Königstraße 6, 30175 HannoverTel.: 0511 / 6 84 10 20E-Mail: ethno@onlinehome.de; Internet: www.ethno-medizinisches-zentrum.de

Leitung: Mag. Stephan Amann, MAS MBA (Volkshilfe Wien), Dipl. Soz. Ramazan Salman (Geschäftsführer EMZ)

Redaktion: Mag. Armin J. Hanschitz, MSc und Mag. Petra Dachs, Lehrerin für GuKP (Volkshilfe Wien),Klara Markin, MSc Public Health (EMZ)Autoren: Alexander Toth, Dr. Elisa Norden-Wainig, Mag. Eveline Fiedler, Dr. Petra Drabo, Dr. Ilyas Kozanli, Mag. Gernot Antes, MPH, Mag. Petra Dachs, Mag. Armin J. Hanschitz, MScÜbersetzung: Alice Bayandin, Mag. Aida Hanusic, Mag. Lidiya Haller, Dimitra Inci.Journalistisches Lektorat: Mag. Alexandra LaubnerFotogra�e:BilderBox.com, iStockphoto.com, G. Oberweger (www.georgoberweger.at), R. Skof, R. PeschetzCovergestaltung, Layout & Satz: Roland Peschetz (STARRYDYNAMO.STUDIOS)

Die vorliegende Publikation ist Teil des Projektes MiMi GesundheitslotsInnen Wien & Oberösterreich und wird aus Mitteln des Bundesministeriums für Europa, Integration und Äußeres sowie der Gebietskrankenkassen Wien und Oberösterreich ko�nanziert.

Wenn in diesem Wegweiser Personengruppen benannt sind, wird im Folgenden die männliche Schreibweise verwendet. Es sind aber weibliche und männliche Personen gleichermaßen gemeint. Dies geschieht aus Gründen des besseren Lese�usses und ist nicht als diskriminierend zu verstehen.Für die Richtigkeit und Vollständigkeit der angebotenen Informationen sowie Internetadressen wird keine Haftung übernommen.Alle Rechte vorbehalten. Das Werk ist urheberrechtlich geschützt. Jede Verwertung in anderen als den gesetzlich zugelassenen Fällen bedarf deshalb der vorherigen schriftlichen Genehmigung.

Eigenverlag: Volkshilfe Wien2., aktualisierte Au�age; Wien, Dezember 2016

Sadržaj

Ministar vanjskih poslova Kurz Sebastiana ...........................................................................4

Popratna riječ diplomiranog socijalnog radnika Ramazana Salmana ........................5

„Austrija: Beč kao putokaz…“profesorica Erika Stubenvoll ............................................6

Stalo nam je do Vašeg zdravlja! .................................................................................................7

Austrijski zdravstveni sistem/sustav ........................................................................................8

1. Zdravstveno osiguranje ................................................................................................... 10Ob(a)vezno zdravstveno osiguranje: (T)Ko ima ob(a)vezno zdravstveno osiguranje? · (T)Ko liječi neosigurane osobe · Najvažnije usluge ob(a)veznog zdravstvenog osiguranja · Nadoplate/participacija · Oslobađanje od nadoplate

2. 2. Kod ljekara/liječnika ..................................................................................................... 16Koji bi mi ljekar/liječnik odgovarao? · Pripreme pred odlazak ljekaru/liječniku Šta moram ponijeti kad idem ljekaru/liječniku? · Razgovor sa ljekarom/liječnikom Ob(a)veza čuvanja tajne/šutnje · Ljekar/liječnik Vas mora informisati o sljedećem Preventivni pregledi - pregledi za rano otkrivanje bolesti Zaštitna vakcinacija/cijepljenje

3. U apoteci/ljekarni ................................................................................................................ 22

4. Kod zubara .............................................................................................................................. 24

5. U bolnici.................................................................................................................................... 26Koja bolnica je odgovarajuća za mene? · Uputnica za bolničko liječenje Anamneza · Šta da ponesem u bolnicu? · Česti pregledi · Informacije prije operacije i dužnosti ljekara/liječnika · Svakodnevnica u bolnici · Otpust iz bolnice

6. Šta učiniti u hitnom slučaju? .......................................................................................... 36

7. Njega i staranje/skrb kod kuće ...................................................................................... 38Klasi�kacija novčane naknade/doplatka za tuđu pomoć i njegu Info-telefon o njezi · Ponuda socijalnih usluga Stanovanje, staranje/skrb i njega za starije osobe

8. Javna zdravstvena služba ............................................................................................... 42

9. Adrese za daljnje informacije ........................................................................................ 44

„Zajedno“ za Vaše zdravlje ....................................................................................................... 48

Pozdravna riječ

Naše zdravlje je za sve nas jedno veliko i važno dobro. Ono utiče/utječe na mnoge oblasti života i predstavlja ključni stub integracione politike, jer određuje koliko smo u biti uopšte/uopće u stanju učestvovati/sudjelovati u društvenom životu.

Prema statističkim podacima, u odnosu na Austrijance, doseljenici puno rjeđe koriste usluge zdravstvenog osiguranja, pogotovo one preventivne prirode, i često se obrate ljekaru/liječniku tek u slučaju akutnih zdravstvenih problema. Razlike u kulturi, niži socijalno-ekonomski status i stepen/stupanj obrazovanja, socijalna izoliranost, jezična barijera, kao i migraciona pozadina i nedostatak poznavanja strukture austrijskog zdravstvenog sistema/sustava, mogu doseljenicima otežati pristup uslugama zdravstvenog osiguranja.

Nezavisno/neovisno vijeće stručnjaka za integraciju je stoga, u okviru svoga godišnjeg izvještaja o integraciji, postavilo za cilj pokretanje speci�čnih i svima dostupnih projekata, a u cilju pospješavanja zdravstvene kompetencije kod migranata, istovremeno jačajući povjerenje u austrijski zdravstveni sistem/sustav i sistem/sustav tuđe pomoći i njege.

Projekat „MiMi-GesundheitslotsInnen“, koji se već godinama uspješno sprovodi u Njemačkoj, na vrlo jednostavan i kulturološki senzibilan način prenosi neophodno znanje i omogućava doseljenicima da tako i sami postanu stručnjaci za svoje zdravlje.

Naš zajednički politički cilj mora biti, prilagođavati se rastućoj raznolikosti našeg društva i omogućiti svakom građaninu ove zemlje, /nezavisno od/neovisno o njegovu porijeklu i pozadini, odgovarajuće medicinsko liječenje i brigu/skrb. Stoga me još više raduje da smo, zajedno sa suradnicima iz Austrije i Njemačke, uspjeli pokrenuti ovaj tako važan projekat i u Austriji!

Sebastian KurzMinistar za Evropu, integraciju i vanjske poslove

4

Popratna riječ

Zdravlje je važna osnova za ekonomski uspjeh, za bolje obrazovne prilike, kao i za sretan i ispunjen život. Zdravstveno sudjelovanje je izvor socijalne ravno-pravnosti kao i socijalne povezanosti i uspješne integracije u naše društvo. Svi ljudi moraju imati jednake mogućnosti da vode zdrav i samoodređen život.

Mi, doseljenici u Evropi, smo stoga veoma zahvalni na djelovanju tadašnjeg Mini-starstva unutrašnjih/unutarnjih poslova Austrije, koje je 2012. godine odlučno i na dobro promišljen način, a u cilju pospješavanja integracije, obavljalo ovaj zadatak, zajedno sa tadašnjim Državnim sekretarijatom za integraciju. Radujemo se da je tadašnji Državni sekretarijat za integraciju, na čelu sa tadašnjim Državnim sekretarom Kurz Sebastianom, 2012. godine potpomogao i omogućio ovaj vodič. Vodič za zdravlje bi trebao informirati o zdravstvu i pomoći da se mnogobrojne ponude osmišljeno i uspješno iskoriste.

Austrijsko zdravstvo je jedno od najmodernijih i najrazvijenijih u svijetu. Izvan-redni stručnjaci nude velik izbor medicinskih usluga i omogućavaju zdravlje svim građanima. Povrh svega, ne samo u slučaju da se razbole, nego i putem mnogih preventivnih pregleda, kao na primjer za djecu, žene, ili starije osobe.

Zahvalan sam i bečkoj „Narodnoj pomoći“ (Volkshilfe), njenom upravnom odboru i kompetentnim saradnicima, kao i stručnjacima svjetske metropole Beča na zajedničkoj izrad(b)i ovog vodiča, kao i na sprovođenju i priznanju integracionog projekta MiMi u Austriji. Putem višejezičnih medijatora (tzv. GesundheitslotsInnen), zdravstvenih kampanja i ovog priloženog vodiča doprinosi se „zdravoj“ i uspješnoj integraciji. Koncept integracionog projekta MiMi je priznat od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kao ključni koncept. Partnerstvo sa bečkom “Narodnom pomoći” (Volkshilfe) i Etno-medicinskim centrom (Ethno-Medizinisches Zentrum), napokon donosi korist i migrantima u Austriji.

Diplomirani socijalni radnik Ramazan SalmanUpravnik Etno-Medicinskog centrau Njemačkoj i osnivač integracionog programa MiMis

5

Austrija: Beč kao putokaz

Projektom „MiMi-GesundheitslotsInnen Wien“, kojeg je oživjela bečka „Narodna pomoć“ (Volkshilfe), u saradnji sa Državnim sekretarijatom za integraciju i Etno-Medicinskim centrom e.V. iz Hanovera, u našem glavnom gradu pravimo važan korak ka poboljšanju zdravlja i prevenciji bolesti kod doseljenika.

U ovu svrhu je bečka „Narodna pomoć“ (Volkshilfe) do sada obučila 117 medi-jatora (takozvanih „GesundheitslotsInnen“), suradnika koji pričaju više jezika i koji dolaze iz različitih kultura. Oni djeluju u svojim doseljeničkim zajednicama kao „multiplikatori“, koji na maternjem jeziku i sa osjećajem za kulturu prenose svoje znanje o austrijskom zdravstvenom sistemu/sustavu i drugim sličnim temama. Partneri na projektu ih prate i podržavaju - ne samo ovim vodičem - u toj namjeri. Medijatori rade na dobrovoljnoj bazi i senzibiliraju svoje sugrađane za teme o zdravlju, ali ih ne savjetuju, nego ih, u slučaju potrebe, upućuju na druge odgovarajuće ustanove.

Umrežavanje je važan dio ovog projekta, kako bi on mogao rasti: Tako smo u oblasti zdravstva, obrazovanja i migracije, kao i među interesnim zastupnicima, ministarstvima i nevladinim organizacijama pronašli važne partnere koji nam/nas pomažu i uz čiju saradnju želimo etablirati MiMi projekat kako u Beču i Gornjoj Austriji, tako i u drugim saveznim pokrajinama. Medijatori (GesundheitslotsInnen), bečka „Narodna pomoć“ (Volkshilfe) i partneri na projektu se podrazumijevaju kao pokazatelji koji pozivaju sve da ih prate na ovom putu.

Profesorica Erika StubenvollPredsjednica „Narodne pomoći“ (Volkshilfe) Beč

6

Stalo nam je do Vašeg zdravlja!

Austrijski zdravstveni sistem/sustav se ubraja među najbolje na svijetu, iako je za mnoge teško razumjeti kako ovaj sistem/sustav uopšte/uopće funkcionira. Kome se mogu obratiti, ako se razboli neko od članova moje porodice/obitelji? Da li da prvo odem u ljekarsku/liječničku ordinaciju ili direktno/izravno u bolnicu? I koji troškovi će biti preuzeti, a koje moram snositi sam?

Odgovore na ova i mnoga druga pitanja će Vam pružiti ovaj vodič kroz austrijski zdravstveni sistem/sustav, kojeg je na više jezika izdala bečka „Narodna pomoć“ (Volkshilfe), odjeljenje/odjel za Integraciju i interkulturalno djelovanje, u saradnji sa Etno-Medicinskim centrom. Ovaj vodič Vam služi kao pomoć u orijentaciji.

Na kraju ovog vodiča ćete naći adrese zavoda, institucija, udruga i društava, koje Vam takođe(r) mogu biti od pomoći.

Ovaj vodič je rezultat rada bečkog projekta MiMi, koji je su�nanciran iz sredstava Ministarstva za Evropu, integraciju i vanjske poslove kao i regionalnih zdravstvenih fondova (GKK) za Beč i Gornju Austriju. Bečki MiMi se zasniva na dugogodišnjem iskustvu istoimenog njemačkog projekta i realizira se uz pomoć uske suradnje sa Etno-Medicinskim centrom iz Hanovera/Njemačka. Od ovog projekta koristi imaju osobe koje do sada nisu imale pristup informacijama o zdravstvenom sis-temu/sustavu.

Raduje nas da Vas pomoću ovog vodiča možemo podržati u namjeri da poboljšate svoje zdravlje, da budete zdravi i �zički/tjelesno sposobni i prije svega da ostanete zdravi.

7

Austrijski zdravstveni sistem/sustav

Zdravlje se za mnoge ljude ubraja među najbitnija dobra. Država Austrija se brine da svim građanima koji u njoj žive omogući prvoklasnu zdravstvenu brigu/skrb - nezavisno od njihovog pola/neovisno o njihovu spolu, starosti, obrazovanju, porijeklu ili primanjima.

Javno zdravstvo, odnosno javna zdravstvena služba i zdravstvena uprava spadaju u nadležnost savezne države, pokrajina i opština/općina. Pokrajine su, takođe(r), nadležne da osiguraju bolničko liječenje, zatim da ponude usluge u oblasti poboljšanja zdravlja i prevencije, kao i za dodjelu novčane naknade/doplatka za tuđu pomoć i njegu. Opštine/općine su nosioci/nositelji socijalne pomoći i socijalne brige/skrbi.

Austrijski zdravstveni sistem/sustav se dijeli na tri stuba/stupa:

1. Bolničko zbrinjavanje/skrb (liječenje unutar bolničkih zidova)

Bolničke ustanove, privatne i državne bolnice, bolnice socijalnog osiguranja, ustanove za rehabilitaciju, palijativni i hospic centri, centri za njegu bolesnika.

2. Ambulantno zbrinjavanje/skrb (liječenje van bolničkih zidova)

Ljekari/liječnici sa samostalnom praksom u pojedinačnim ili grupnim ordinacijama, ambulante (kao na primjer alergijska ambulanta), kao i bolničke ambulante.

3. Javna zdravstvena služba

Javna zdravstvena služba, kao važan treći stub/stup zdravstenog sistema/sustava služi očuvanju zdravlja stanovništva (=Public Health).

U ob(a)veze javne zdravstvene službe spadaju, između ostalih: zaštita od in-fekcije, ekološka medicina i higijena, poboljšanje zdravlja i sprečavanje bolesti, planiranje zdravlja, epidemiologija i podnošenje izvještaja o zdravlju, medicinski krizni menadžment, kao i ostale oblasti.

8

Organizacija austrijskog socijalnog osiguranja

Širom Austrije postoje 22 nosioca/nositelja socijalnog osiguranja, na čelu sa Glavnim savezom nosilaca/nositelja austrijskih socijalnih osiguranja, kao krovnom organizacijom.

Među ob(a)veze socijalnog osiguranja spadaju, pored plaćanja troškova medicin-skih usluga, i prevencija bolesti, savjetovanje o sigurnosti (kao preventiva za zaštitu od povrede na radu i profesionalnih oboljenja), kao i rehabilitacija.

Austrijsko socijalno osiguranje se zasniva/temelji na principima ob(a)veznog osiguranja, solidarnosti i samouprave i obuhvata ogranke zdravstvenog osiguranja, osiguranja od nezgode i penzijskog/mirovinskog osiguranja.

(Izvor: Glavni savez Austrijskih nosilaca/nositelja socijalnog osiguranja; Prikaz/predstavljanje od strane izdavača)

9

1. Zdravstveno osiguranje

Ob(a)vezno zdravstveno osiguranje

Sve osobe koje žive i rade u Austriji su, principijelno, zdravstveno osigurane. Fond zdravstvenog osiguranja (Krankenkasse) se ne može odabrati svojevoljno. U Aus-triji postoji takozvano ob(a)vezno osiguranje. Takođe(r) postoji i mogućnost da se pored ob(a)veznog zaključi i dodatno, privatno zdravstveno osiguranje, da bi se npr. dobile bolje ili dodatne usluge. Ob(a)vezno osigurane su sve osobe koje žive i rade u Austriji. Osobe koje žive u Austriji, a rade na primjer u Švajcarskoj/Švicarskoj, Njemačkoj ili Lihtenštajnu, nisu osigurane u Austriji, nego u zemlji u kojoj rade.

Oko 99% austrijskog stanovništva je zaštićeno putem ob(a)veznog zdravstvenog osiguranja. U zavisnosti od zanimanja/ovisno o zanimanju i sjedišta preduzeća/poduzeća – kod penzionera/umirovljenika na osnovu mjesta boravka – određuje se nadležni nosilac/nositelj osiguranja. To je, na primjer, jedan od devet region-alnih zavoda za osiguranje (GKK), osiguravajući zavod za zaposlene u javnim službama (BVA), ili zavod za socijalno osiguranje zanatlija/obrtnika i preduzet-nika/poduzetnika (SVA).

Osiguranik mjesečno plaća određeni iznos, shodno svo-jim mjesečnim primanjima. Kod radnika i službenika/namještenika je i poslodavac dužan plaćati jedan dio ovog iznosa. Osobe koje rade mini-malno radno vrijeme, dakle osobe koje mjesečno zarade maksimalno 425,70 Eura u ok-viru stalnog radnog odnosa, oslobođene su mjesečnog plaćanja zdravstvenog osigu-ranja.

10

Ukoliko se razbolite ili doživite nezgodu i odete na liječenje ljekaru/liječniku ili u bolnicu, Vaše zdravstveno osiguranje preuzima troškove liječenja i lijekova (zdravstvenih pomagala).

Ukoliko Vam se desi da zbog bolesti ili povrede neko vrijeme niste u stanju raditi, poslodavac je dužan plaćati Vam mjesečni dohodak jedno određeno vrijeme (zavisno od dužine Vašeg radnog staža). Nakon toga, od zdravstvenog osiguranja primate naknadu za bolovanje na jedno određeno vrijeme.

To znači da se u Austriji ni(t)ko ne može zbog bolesti naći u nevolji! U slučaju povrede na poslu ili oboljenja uzrokovanih uslovima/uvjetima na Vašem radnom mjestu, zbog kojih u najgorem slučaju ne možete više raditi, dobijate �nansijsku pomoć/potporu od osiguranja od posljedica nezgoda, i/ili penzijskog/mirovin-skog osiguranja.

U austrijskom zdravstvenom osiguranju vlada princip solidarnosti. Visina do-prinosa zavisi od/ovisi samo o visini mjesečnog dohotka a ne od zdravstvenog stanja ili od toga ima li ne(t)ko porodicu/obitelj, koliko je star ili kojeg je (s)pola. Znači da osobe koje više zarađuju (do maksimalne osnovice doprinosa, koja za 2017 godinu iznosi € 4.980,-), više i uplaćuju u zdravstveno osiguranje. U ovom sistemu/sustavu zdravi plaćaju za bolesne, osobe koje žive same plaćaju za porodice/obitelji, a mladi plaćaju za starije. Stoga svi imaju isti pristup uslugama socijalnog zdravstvenog osiguranja!

(T)Ko je zdravstveno osiguran?

• Zdravstveno osiguranje imaju sva lica/osobe koje obavljaju nesamostalnu djelatnost (službenici/namještenici i radnici), koji mjesečno zaradjuju više od 425,70 € bruto. Sa početkom radnog odnosa ste automatski prijavljeni kod zdravstvenog osiguranja od strane Vašeg poslodavca. Samostalni preduzet-nici/poduzetnici, slobodni preduzetnici/poduzetnici (ljekari/liječnici, advokati/odvjetnici, arhitekte) i dobrovoljno osigurani (osobe koje nemaju regularno zdravstveno osiguranje i nisu suosiguranici) moraju sami predati zahtjev za zdravstveno osiguranje.

• Samostalni djelatnici, koji su članovi zanatske komore i samostalni zaposlenici u poljoprivredi i šumarstvu, ukoliko vrijednosna jedinica njihove firme/tvrtke prelazi određenu vrijednost.

11

• Članovi porodice/obitelji mogu, u većini slučajeva, biti besplatno suosigurani uz glavnog osiguranika. Bračni ili nevjenčani partneri se mogu besplatno osigurati samo ukoliko su se ob(a)vezali na podizanje/odgoj djeteta do njegove 18. godine. Djeca mogu biti besplatno suosigurana kod roditelja do 18. godine. U dobi između 18 i 27 godina djeca mogu biti osigurana uz roditelje samo ukoliko su još na školovanju ili izučavanju zanata. Osobe sa ograničenim tjelesnim ili mentalnim sposobnostima su besplatno osigurane i u slučaju da ne mogu raditi.

• Učenici na izučavanju zanata.

• Za penzionere/umirovljenike i nezaposlene važe posebna pravila.

• Stranci kojima je potrebna potpora, zaštita i pomoć (potražioci azila, azilanti, prognanici) su zdravstveno osigurani.

• Korisnici/primatelji minimalne socijalne pomoći (tzv. Mindestsicherung).

Lica/osobe bez zdravstvenog osiguranja su ob(a)vezne same snositi troškove zdravstenih usluga/liječenja. Izuzetak su slučajevi pružanja hitne pomoći.12

(T)Ko liječi neosigurana lica/osobe?

Za lica/osobe koje nisu zdravstveno osigurane i ne mogu platiti usluge zdravst-venog osiguranja, postoje posebne ustanove koje u hitnim slučajevima pružaju medicinsku pomoć.

Najvažnije usluge zakonskog zdravstvenog osiguranja

• Liječenje kod ljekara/liječnika opšte/opće prakse- i specijaliste• Liječenje u bolnicama (boravak u bolnici ili ambulantno) • Pregledi novorođenčadi, beba, djece i maloljetnika• Liječničke usluge tokom trudnoće i usluge babica/primalja, kao i naknada

za trudnice/porodilje/rodilje• Humano-genetski pregledi (npr. kontrola plodove/plodne vode

kod rizične trudnoće) • Usluge u cilju ranog otkrivanja bolesti i prevencije (npr. vakcinacija/

cijepljenje, detaljni preventivni pregledi)• Usluge zdravstvenih radnika koji nisu ljekari/liječnici

(kao npr. psihoterapija, �zioterapija, ergoterapija/ bolesnička gimnastika ili logopedska/govorna terapija)

• Usluge u cilju dijagnostike (npr. laboratorij(a), rentgen, EKG, EEG, kompjuterska tomogra�ja)

• Sredstva za liječenje i lijekovi • Pomoćna sredstva (kao npr. slušni aparati) i pomagala (npr. invalidska kolica)• Medicinska kućna njega bolesnika• Novčana naknada na osnovu potvrde o radnoj nesposobnosti zbog bolesti• Medicinske mjere rehabilitacije (boravak u rehabilitacionom

centru, pomagala)• Zubarski pregledi i vještački/umjetni zubi (samo djelomično)• Preuzimanje troškova transporta bolesnika (pod određenim uvjetima) • Pospješavanje zdravlja (informacije o vođenju zdravog života)

Detaljnije informacije o uslugama možete dobiti kod svoga fonda zdravstvenog osiguranja (Krankenkasse).

13

Veliki broj usluga koje nudi ob(a)vezno zdravstveno osiguranje važe samo na prostoru Austrije. Djelomično se snose i troškovi liječenja koje se odvija u zemljama članicama Evropske unije kao i zemljama Evropskog ekonomskog prostora (Norveška, Island, Lihtenštajn). Osim toga postoje i posebni dogovori sa pojedinim državama. Detaljnije informacije na ovu temu možete dobiti preko Vašeg fonda zdravstvenog osiguranja (Krankenkasse). Ukoliko se radi o unaprijed planiranom boravku u bolnici negdje u inostranstvu/inozemstvu, obavezno je unaprijed tražiti dozvolu kod svog fonda zdravstvenog osiguranja.

Ob(a)vezno zdravstveno osiguranje principijelno ne snosi troškove za:

• Smještaj u jednokrevetnoj sobi za vrijeme liječenja u bolnici, kao ni liječenje od strane glavnog ljekara/liječnika

• Određene stomatološke usluge (zlatne plombe, itd.)• Lijekove koji se dobivaju bez recepta i one koji se ne nalaze na spisku lijekova

Glavnog saveza austrijskog socijalnog osiguranja • Usluge koje sa medicinskog stanovišta/strane nisu nužno potrebne

(npr. test sposobnosti, zdravstvene potvrde) • Potvrde za škole, udruženja, privatna osiguranja, potvrda o potrebi za

njegom nekog od članova porodice/obitelji, kako bi se otišlo na bolovanje radi njege istog (potvrda za P�egeurlaub)

• Sve preglede koji nisu navedeni na spisku usluga, odnosno nisu predviđeni u okviru preventivnih pregleda

• Posjete ljekaru/liječniku, ukoliko ste u određenom vremenskom periodu već bili kod ugovornog ljekara/liječnika iste specijalnosti (npr. ljekar/liječnik opšte/opće prakse ili očni ljekar/liječnik). Vremenski period je različit kod različitih fondova zdravstvenog osiguranja. Za osiguranike regionalnih fondova zdravstvenog osiguranja (GKK) to važi za tromjesečje, a za osiguranike Zavoda za socijalno osiguranje (SVA) je to period od jednog mjeseca.

• Svaku posjetu drugom/novom ljekaru/liječniku po izboru (bez ugovora sa zdravstvenim osiguranjem - tzv. Wahlarzt), ukoliko ste već bili kod ljekara/liječnika po izboru iste specijalnosti. Za osiguranike regionalnih zdravstvenih fondova (GKK) ovo važi jedno kalendarsko tromjesečje, a za osiguranike Zavoda za socijalno osiguranje (SVA) važi jedan mjesec.

14

Nadoplata/participacija

Pri korištenju određenih usluga zdravstvenog osiguranja, jedan dio troškova morate snositi sami. Participacija za lijekove iznosi 5,85 € po pakovanju prepis-anog lijeka. Prilikom boravka u bolnici ob(a)vezni ste platiti takozvanu dnevnu naknadu u iznosu od 10€ do 17€ po danu. Kod boravka u banji ili rehabilita-cionom centru, obračunava Vam se novčana nadoknada po provedenom danu, koja se određuje na osnovu Vaših mjesečnih primanja. Za E-Karticu (elektronsku zdravstvenu karticu) Vam se obračunava 11,10 € jednom godišnje. Ukoliko spadate u grupu samostalnih preduzetnika/poduzetnika i osigurani ste u Zavodu za socijalno osiguranje zanatlija/obrtnika i privatnih preduzetnika/poduzetnika, ob(a)vezni ste pri posjeti ljekaru/liječniku platiti oko 20% od ukupnih troškova liječenja.

Oslobađanje od nadoplate

Da ni(t)ko ne bi bio �nansijski preopterećen, postoje određene mogućnosti oslobađanja od nadoplate. Nadoplate su oslobođene osobe sa malim mjesečnim primanjima, djeca do 18. godine života, hronični bolesnici, kao i penzioneri/ umirovljenici koji primaju nisku penziju.

Od participacije za lijekove kao i dnevne nadoknade za boravak u bolnici su takođe(r) oslobođeni: lica/osobe koje boluju od prijenosnih bolesti (koje se, kao npr. tuberkuloza, moraju prijaviti), lica/osobe na civilnom služenju vojnog roka i članovi njihovih porodica/obitelji, kao i potražioci azila koji su primljeni pod državnu brigu/skrb, tj. koji su u tzv. Grundversorgung-u.

Od participacije za lijekove su oslobođene i osobe kod kojih participacija premašuje iznos od 2% njihovog prošlogodišnjeg dohotka.

Visina nadoplate i mogućnost oslobađanja od nadoplate kod (po)stavljanja vještačkih/umjetnih zuba je različito regulisana, u zavisnosti od/ovisno o zdravst-venom fondu. Raspitajte se kod Vašeg zdravstvenog fonda (Krankenkasse)!

15

2. Kod ljekara/liječnika

Koji bi mi ljekar/liječnik odgovarao?

U Austriji možete sami odabrati ljekara/liječnika kod kojeg želite obaviti pregled. Osobe koje imaju ob(a)vezno zdravstveno osiguranje mogu pomoću E-Kartice odabrati ljekara/liječnika po vlastitom izboru, bez ikakve novčane nadoknade. Uslov/uvjet je da dotični ljekar/liječnik ima ugovor sa fondom zdravstvenog osiguranja (=Kassenärzte bzw. Vertragsärzte).

Naravno da možete odabrati i ljekara/liječnika koji nema takav ugovor, dakle ljekara/liječnika sa privatnom ordinacijom (Privatarzt) ili takozvanog ljekara/liječnika po izboru, „Wahlarzt“. U tom slučaju pregled se plaća na licu mjesta, a potom se potvrda o uplaćenom novcu (Honorarnote) predaje zdravstvenom osiguranju (Krankenkasse). Nakon toga je moguće da zdravstveno osiguranje vrati jedan dio novca koji je uplaćen kod ljekara/liječnika (samo za usluge za koje je u ugovoru već određena tarifa i samo do 80% iznosa kojeg bi zdravstveno osiguranje platilo ljekaru/liječniku koji je pod ugovorom sa zdravstvenim osiguranjem).

Među ljekarima/liječnicima razlikujemo između ljekara/liječnika opšte/opće prakse i ljekara/liječnika specijaliste. Ljekari/liječnici opšte/opće prakse se takođe(r) nazivaju i kućnim ljekarom/liječnikom (Hausarzt). Kućni ljekar/liječnik može, po potrebi, obaviti ljekarsku posjetu bolesniku i u njegovom domu. Po mogućnosti biste trebali odabrati kućnog ljekara/liječnika koji je u blizini Vašeg mjesta stanovanja i kod njega i ostati, jer Vas on onda najbolje poznaje, a time i Vaše zdravstveno stanje. On će Vas onda, po potrebi, uputiti i kod odgovarajućeg specijaliste. Po jednom tromjesečju (ako ste osiguranik GKK) ili jednom mjesečno (ako ste osiguranik SVA) možete posjetiti samo jednog kućnog ljekara/liječnika. Specijalisti su ljekari – stručnjaci na jednom određenom polju, kojim se onda isključivo bave, a to su npr. ginekolozi ili specijalisti za uho-grlo-nos.

Principijelno po jednom tromjesečju možete posjetiti tri različita ljekara/liječnika specijaliste bez uputnice (dakle samo sa E-karticom). Za dalje posjete specijalisti potrebna Vam je uputnica od Vašeg kućnog ljekara/liječnika. Bolje je međutim uvijek prethodno uzeti uputnicu od kućnog ljekara/liječnika. Na takvoj uputnici Vaš kućni ljekar/liječnik saopštava specijalisti koja vrsta pregleda se preporučuje odnosno zbog čega ste poslani kod specijaliste. Nakon pregleda specijalista 16

šalje nalaz Vašem kućnom ljekaru/liječniku, u kojem mu saopštava koji pregledi su obavljeni i šta je otkriveno/ustanovljeno prilikom pregleda.

Prije nego što se odlučite za jednog ljekara/liječnika, razmislite u miru šta je Vama osobno važno. Možda želite radije na pregled kod ženskog nego kod muškog ljekara/liječnika. Možda Vam mjesto gdje se ordinacija nalazi igra važnu ulogu, jer ste ovisni o gradskom prevozu. Takođe(r) se isplati uporediti radno vrijeme različitih ljekara/liječnika.

Dobar ljekar/liječnik bi Vas trebao tačno saslušati i sve potanko objasniti, šta on radi i zašto Vam preporučuje određeno liječenje. On sarađuje sa drugim ljeka-rima/liječnicima, te će Vas po potrebi uputiti specijalisti ili u bolnicu. Ako niste zadovoljni sa Vašim ljekarom/liječnikom ili nemate povjerenja u njega, onda možete jednostavno otići drugom ljekaru/liječniku. Za osiguranike kod regional-nih osiguravajućih zavoda (Gebietskrankenkasse) je to moguće početkom svakog novog kalendarskog tromjesečja. Dakle, početkom januara, aprila, jula ili okto-bra. Međutim, nije preporučivo često mijenjati ljekara/liječnika, jer svaki ljekar Vas mora opet iznova upoznati, a i Vi njega. Osim toga se prilikom stalnog mi-jenjanja može desiti da se neki pregledi dvostruko urade, a isti mogu biti (kao na primjer rendgen) rizični za Vaše zdravlje.

Pripreme pred odlazak ljekaru/liječniku

Prije nego što odete ljekaru/liječniku potrebno je da se pripremite za ljekarski pregled. Pri tome možete tačno posmatrati i zapisati Vaše poteškoće ili bolove.

17

Zapišite isto tako, koje lijekove trenutno koristite i da li ste u posljednje vrijeme bili kod drugog ljekara/liječnika. Takođe(r) možete sebi napisati pitanja koja želite postaviti ljekaru/liječniku.

Ako ne znate dobro njemački jezik, bitno je da povedete nekoga kao prevodioca. Zdravstveno osiguranje ne snosi troškove prevođenja prilikom posjete ljekaru/liječniku. Vi naravno smijete povesti nekoga od članova porodice/obitelji ili prijatelja kod ljekara/liječnika, koji bolje razumije njemački jezik. U mnogim gradovima postoji registar gdje su navedeni svi ljekari/liječnici sa poznavanjem stranih jezika ili kod kojih osoblje ordinacije govori više jezika.

Najbolje je putem telefona unaprijed dogovoriti termin za Vaš pregled. Tako možete skratiti čekanje u ordinaciji.

Ako trebate termin, zato što ste akutno bolesni i zato što Vam nije dobro, recite to odmah pri telefonskom razgovoru, jer ćete tako brže dobiti termin. Naravno možete otići i bez termina, u toku radnog vremena ordinacije, ali onda trebate računati na duže čekanje.Ukoliko Vam je skroz loše ili ste jako slabi i ne možete zbog toga ići kućnom ljekaru/liječniku, onda on može doći kod Vas. Koristite mogućnost kućnog liječenja samo po prijekoj potrebi, odnosno onda kad drugačije ne ide. Informacije o ljekarima/liječnicima i njihovim ordinacijama možete naći na internet- stranici ljekarske komore (http://www.aerztekammer.at/).18

Šta moram ponijeti kad idem kod ljekara/liječnika?

Prilikom odlaska ljekaru/liječniku obavezno ponesite Vašu E-karticu (E-Card). Takođe(r) ponesite spisak lijekova koje koristite. Možda Vam ljekar/liječnik zatraži i knjižicu sa obavljenim vakcinacijama/cijepljenjem, knjižicu alergija ili rendgen-ske slike, ako ste u zadnje vrijeme bili na snimanju.

Razgovor sa ljekarom/liječnikom

Objasnite ljekaru/liječniku u miru, zašto ste došli i koje poteškoće i bolove imate. Pazite na to, da on razumije šta Vi govorite, te da Vi razumijete šta on govori. Slobodno priupitajte više puta, ukoliko Vam nešto nije jasno.

Budite iskreni prema Vašem ljekaru/liječniku i nemojte mu ništa prećutati, npr. ako puno pušite ili ako pijete alkohol. Nemojte uljepšavati Vaš način ishrane ili Vaše sportske aktivnosti.

Ukoliko sumnjate u lijekove ili u liječenje koje Vam je ljekar/liječnik predložio, razgovarajte sa njim o tome. Ako Vam ljekar/liječnik prepiše lijekove, onda je bitno da ih i uzimate, i to tačno tako kako Vam je ljekar/liječnik to preporučio! Ako se prilikom korištenja lijekova osjećate lošije ili ako dođe do pojave novih poteškoća, morate odmah popričati s Vašim ljekarom/liječnikom o tome, prije nego prekinete propisanu terapiju.

Ako ipak samovoljno prestanete uzimati lijekove i odete ponovo kod ljekara/liječnika zato što Vam se stanje nije popravilo, recite mu otvoreno da lijekove niste uzimali. Ljekar/liječnik to inače ne može znati i za Vaše dalje liječenje bi mogao izvući pogrešan zaključak. U tom slučaju bi mogao pomisliti da je lijek koji Vam je već prepisao bio preslab, te bi Vam mogao prepisati nešto jače!

Ob(a)veza čuvanja tajne/šutnje

Ljekari/liječnici i ljekarsko osoblje ne smiju drugima prenijeti bilo šta o Vama, Vašem zdravlju ili o Vašoj porodici/obitelji. To znači da ljekaru/liječniku možete otvoreno reći sve što bi moglo imati veze sa Vašim oboljenjem. Bez Vaše izričite saglasnosti, ljekar/liječnik ne smije ni Vašem (bračnom) partneru ni bilo kome drugom iz Vaše porodice/obitelji dati bilo kakve informacije o Vama.

19

Ljekar Vas mora informisati o sljedećem

• Od koje bolesti vjerovatno bolujete• Koje Vam liječenje on preporučuje• Kako to liječenje djeluje, koliko dugo traje, koje rizike nosi i da li je

popraćeno bolovima• Smiruje li liječenje samo bolove ili liječi bolest• Koje druge vrste liječenja postoje

Pregledi/pretrage za rano otkrivanje bolesti i preventivni pregledi/pretrage

Mnoga oboljenja (npr. rak, povišen krvni pritisak/tlak, dijabetes/šećer u krvi itd.) na samom početku ne uzrokuju nikakve simptome/pokazatelje bolesti. Utvrđivanje vrste oboljenja je međutim važno da bi se pravovremeno moglo započeti sa odgovarajućim liječenjem te bolesti. Da bi se rano otkrilo o kojoj bolesti se radi, u Austriji postoji mogućnost obavljanja redovnih preventivnih ljekarskih/liječničkih pregleda/pretraga odnosno pregleda/pretraga u svrhu ranog otkrivanja bolesti. Ovakve preglede plaća zdravstveno osiguranje. Za ljubav zdravlju bi svaka osoba trebala obavljati ove vrste pregleda. Nude se sljedeći preventivni ljekarski pregledi/liječničke pretrage odnosno pregledi/pretrage u svrhu ranog otkrivanja bolesti:

• Jednom godišnje preventivni pregled/pretraga (Vorsorgeuntersuchung) kod kućnog ljekara/liječnika ili kod interniste (osobe starije od 18 godina)

• Devet preventivnih pregleda/pretraga za djecu, jedan za omladinu, kod dječijeg ljekara/liječnika ili ljekara/liječnika opšte/opće prakse

• Preventivni pregledi/pretrage za trudnice• Besplatna zaštitna vakcinacija/cijepljenje za djecu i omladinu• Preventivni zubarski pregledi za djecu i odrasle• Jednom godišnje preventivni ginekološki pregledi/pretrage (donjeg dijela

trbuha) za rano otkrivanje raka kod žena (od 18. godine)• Jednom godišnje preventivni ginekološki pregledi/pretrage grudi kod žena

starijih od 18 godina• Svake dvije godine pravo na obavljanje mamogra�je (rendgensko snimanje

grudi) za žene starije od 40 godina• Jednom godišnje preventivni pregled/pretraga za rano otkrivanje raka crijeva

(za žene i muškarce starije od 50 godina) kod kućnog ljekara/liječnika ili kod interniste.20

• Jednom godišnje preventivni pregled/pretraga za rano otkrivanje raka kod muškaraca starijih od 50 godina (kod urologa, interniste ili kućnog ljekara/liječnika).

Zaštitna vakcinacija/cijepljenje

Prenosive (infektivne) bolesti ni danas nisu ni u kom slučaju postale beznačajne. Još uvjek od opasnih infektivnih bolesti godišnje oboli na hiljade/tisuće ljudi. Zato je vrlo važno koristiti mogućnost preduzimanja preventivnih mjera. Vakci-nacija/cijepljenje Vas štiti od mnogih infektivnih bolesti i s njima spojenih zdravs-tvenih rizika.

Djeca se skoro uvijek u okviru dječijih pregleda/pretraga vakcinišu/cijepe, što znači da su većina djece u Austriji vakcinisana/cijepljena protiv najbitnijih bolesti. Odrasle osobe često zapostave vakcinisanje. Ako ne živite dugo u Austriji, onda se informišite kod ljekara/liječnika o potrebnoj vakcinaciji/cijepljenju! Ne zaboravite da se neke vakcine/cjepiva moraju redovno obnavljati kada ste odrasli. Pri tome je bitno vakcinisanje/cijepljenje protiv tetanusa i difterije. Vakcinisanje/cijepljenje možete obaviti i kod Vašeg kućnog ljekara/liječnika. Troškove za vakcinisanje/ cijepljenje djece djelomično snosi zdravstveno osiguranje. Odrasli uglavnom moraju sami snositi troškove, iako za neke vrste važnijih vakcina/cjepiva može biti dodijeljena novčana pomoć.

Sve vakcinacije/cijepljenja će biti upisane u knjižicu o vakci-naciji/cijepljenju, koju morate ponijeti na svako vakcinisanje/cijepljenje. Ako još nemate knjižicu gdje su upisane sve dotadašnje vakcinacije/cijepljenja (tzv. Impfpass), onda zamolite Vašeg kućnog ljekara/liječnika ili zdravstveno osiguranje (Krankenkasse) da Vam izda jednu takvu.

21

3. U apoteci/ljekarni

Lijekove i zavojni materijal u Austriji možete dobiti samo u apoteci/ljekarni. Sve apoteke/ljekarne imaju veliko crveno slovo “A“ iznad vrata. U Austriji ima oko 1.300 apoteka/ljekarni. Dnevno stoji oko 300 apoteka/ljekarni naizmjenično 24 sata na raspolaganju. Na apotekarski broj telefona 1455 možete non-stop/24 sata dobiti dežurnu apoteku/ljekarnu.

U apoteci/ljekarni možete dobiti kako lijekove na recept, tako i one koji se izdaju bez recepta. Lijekovi koje možete dobiti bez recepta su, na primjer, sprej za nos, tablete protiv mučnine pri putovanju ili lijekovi protiv glavobolje. Takve i slične lijekove možete kupiti u apoteci/ljekarni i bez ljekarskog/liječničkog recepta. Za lijekove koje možete dobiti samo uz ljekarski/liječnički recept, potrebna je pos-jeta ljekaru/liječniku koji će vam prepisati određeni lijek. Recept koji dobijete od ljekara/liječnika potrebno je onda predati u apoteci/ljekarni, gdje ćete dobiti odgovarajući lijek. Zdravstveno osiguranje snosi troškove samo za lijekove za koje imate recept. Recept je važeći u apoteci/ljekarni najkasnije mjesec dana od dana izdavanja.

Ukoliko imate zaključeno ob(a)vezno zdravstveno osiguranje, apoteka/ljekarna direktno obračunava troškove lijekova sa Vašim zdravstvenim osiguranjem, a Vi plaćate samo propisanu nadoplatu, tzv. participaciju („Rezeptgebühr“), koja po pakovanju iznosi 5,85 €. Ukoliko je cijena lijeka ili zavojnog materijala niža od propisane participacije za recept, Vi naravno plaćate nižu cijenu. Ukoliko imate niska mjesečna primanja, možete kod Vašeg zdravstvenog osiguranja potražiti oslobađanje od plaćanja participacije („Rezeptgebührbefreiung“). Ukoliko ste prinuđeni redovno kupovati veći broj lijekova i suma novca izdatog za lijekove premaši određenu granicu u toku jedne godine, dolazi do automatskog oslobađanja od plaćanja participacije za recept. Oslobođeni plaćanja su takođe i potražioci azila koji su u programu opšte/opće brige/skrbi, tzv. Grundversorgung-u, kao i lica/osobe na civilnom služenju vojnog roka (Zivildiener) i članovi njihovih porodica/obitelji, osobe koje su zdravstveno osigurane preko socijalnog (kroz „Mindestsicherung“), i penzioneri /umirovljenici sa pravom na zaštitni dodatak uz penziju (Ausgleichszulage). Oslobađanje od plaćanja se u ovim slučajevima odvija automatski, preko kartice za osiguranje, takozvane E-kartice.

Može se desiti da su Vama potrebni lijekovi trenutno nestali u apoteci/ljekarni i da se moraju naručiti. Željeni lijek, uglavnom, je u apoteci/ljekarni narednog dana. 22

Ukoliko neki lijek uzimate redovno, preporučuje se pravovremeno uzimanje recepta i lijeka, dakle prije nego ispraznite staro pakovanje. Neki lijekovi, kao na primjer različite kreme, se prave direktno u apoteci/ljekarni. Većina lijekova se ipak proizvodi u velikim farmaceutskim fabrikama/poduzećima.

Pored lijekova i zavojnog materijala, apoteke/ljekarne Vam nude i druge različite proizvode, poput dodataka ishrani, sprejeva za komarce, kozmetike za alergičare, bonbona protiv kašlja, i tako dalje.

Apoteke/ljekarne su obično otvorene radnim danima od 09:00 do 18:00 sati. Neke apoteke/ljekarne su srijedom popodne zatvorene. Noću i preko vikenda je u Vašoj blizini uvijek jedna od apoteka/ljekarni dežurna. Koja od apoteka/ljekarni ima dežurstvo, možete saznati iz lokalnih novina ili je to napisano na vratima Vaše apoteke/ljekarne. Ukoliko potražite apoteku/ljekarnu izvan uobičajenog radnog vremena da biste kupili lijek ili zavojni materijal, ob(a)vezni ste platiti dodatni iznos za takozvanu noćnu uslugu (pogledajte sliku).

23

4. Kod zubara

Svaka osoba (uključujući i djecu po izbijanju prvih zubića i trudnice) treba redovno (barem 2 puta godišnje) otići zubaru radi savjetovanja i kontrole, čak i ako nema poteškoća sa zubima. Na taj način se unaprijed sprečavaju bolovi i neprijatne hitne intervencije zubara, a tako se može i u miru upoznati zubar u kojega se ima povjerenje i koji će objasniti kako najbolje održati zdravim svoje zube, a i zube svoje djece (npr. pravilnom ishranom, izbjegavanjem slatkih pića, održavanjem pravilne higijene usta, itd.)!

Sva(t)ko može sa svojom zdravstvenom karticom (E-Card) po želji posjetiti zubara nebrojeno puta (nakon prethodno telefonski dogovorenog termina) ili pak zubnu ambulantu (u hitnom slučaju i bez zakazanog termina).

Za hitne slučajeve noću ili vikendom, uglavnom, postoji dežurna služba. Infor-macije možete dobiti i od službe hitne pomoći. Bolnice nisu nadležne za pružanje hitnih zubarskih intervencija.

Ukoliko ne(t)ko ne posjeduje zdravstvenu karticu (E-Card) ili nije osiguran, postoje zubne ordinacije odnosno zubne ambulante u kojima se pružaju zubarske usluge (liječenje ili vađenje zuba) licima bez zdravstvenog osiguranja.

Preporučuje se raspitati se u porodici/obitelji, kod prijatelja i poznanika, gdje se oni osjećaju dobro zbrinuti (u kojoj zubnoj ordinaciji), da bi se lakše odabrao odgovarajući zubar. Ukoliko se osjećate nelagodno kad ste sami, a morate kod zubara, na zakazani termin možete povesti i pratioca. Ukoliko je moguće, neka to bude samo jedna osoba.

Ukoliko postoje problemi pri sporazumijevanju, obavezno povedite prevodioca/ prevoditelja. Tačna zubarska anamneza i uspostavljanje dijagnoze odnosno terapije, kao i davanje uputa kako se ponašati kod kuće nakon zahvata bi u protivnom moglo postati nemoguće, kao i znatno ugroziti uspjeh terapije.

Za osnovne zahvate odnosno prvu pomoć kod zubara (plombe, liječenje korijena zuba, vađenje zuba, podsijecanje vrhova korijena), kao i redovnu kontrolu zuba svako pola godine, troškove u potpunosti snosi zdravstveno osiguranje. Kod preventivnih intervencija (detaljno/mehaničko čišćenje zuba i higijena usta), davanje lokalne anestezije (injekcije za sprečavanje boli) za vrijeme popravka 24

zuba, stavljanje bijelih plombi ili proteze (parcijalne, totalne proteze od plastike ili metala, zatim ugrađivanje mosta ili krune, implantata) i ortopedskih zahvata na vilici (ortodontski aparat) zdravstveno osiguranje snosi samo djelomično troškove (prema vrsti zahvata). Za izuzetne/iznimne slučajeve postoji zaštitni fond pri zdravstvenom osiguranju, koji snosi troškove paticipacije za zubne proteze ili za „treće zube“ (samo za osobe sa malim primanjima a koje su podnijele zahtjev za to).

O tome koja vrsta zahvata ili liječenja bi bila medicinski korisna, trebalo bi se detaljno posavjetovati sa zubarom, po potrebi uz pomoć prevodioca/prevo- ditelja. Ukoliko pacijent mora računati sa troškovima, iste treba pismeno utvrditi �nansijskim planom liječenja. Ukoliko niste sigurni koje troškove snosi Vaše zdravstveno osiguranje, a koje ne, pitajte Vašeg zubara direktno.

25

5. U bolnici

Koja bolnica je odgovarajuća za mene?

O tome da li radi liječenja bolesti ili radi operacije morate ili ne morate u bolnicu, odlučuje Vaš ljekar/liječnik. Ako imate ob(a)vezno zdravsteno osiguranje, možete biti upućeni samo u javne bolnice. To npr. mogu biti i Univerzitetske/Sveučilišne klinike. Usluge u privatnim klinikama mogu koristiti samo osiguranici koji plaćaju odgovarajuće dodatno zdravstveno osiguranje.

Vaš ljekar/liječnik će Vas uputnicom na bolničko liječenje uputiti u Vama najbližu bolnicu, koja je odgovarajuća za Vaše liječenje. Ukoliko ipak poželite otići u drugu bolnicu, razgovarajte s ljekarom/liječnikom koji Vas je uputio u bolnicu.

26

Uputa na bolničko liječenje

Vaš kućni ljekar/liječnik ili specijalista Vas upućuje u bolnicu. Ispunjenu uputnicu morate ponijeti sa sobom u bolnicu. Za neke operacije više ne morate ostati u bolnici danima ili sedmicama/tjednima. Neke operacije se obavljaju ambulantno ili u ordinaciji specijalista. To znači da poslije operacije možete istog dana biti otpušteni iz bolnice. Duži boravak u bolnici se naziva “stacionarni boravak“ („stationärer Aufenthalt“).

Ukoliko morate u bolnicu radi liječenja, u osnovi ne morate plaćati nikakve troškove unaprijed – bolnica to direktno obračunava sa zdravstvenim osigu-ranjem. Jedino �nansijsko opterećenje koje Vi snosite je participacija po danu boravka u bolnici. Ovi troškovi su različiti od pokrajine do pokrajine, a u Beču trenutno iznose 11,94 € po danu. Ali i tu doplatu samo plaćate za 28 dana po kalendarskoj godini. Od plaćanja ove vrste troškova su oslobođene osobe koje su radi socijalne ugroženosti oslobođene plaćanja participacije za lijekove, osobe koje su u bolnici radi doniranja organa, porođaja, kao i osobe koje boluju od zaraznih bolesti koje moraju biti prijavljene.

Ob(a)vezno zdravstveno osiguranje snosi troškove samo za medicinski potrebno liječenje, paušal za smještaj i hranu. Ukoliko izrazite posebne želje, kao npr. liječenje kod određenog ljekara/liječnika ili smještaj u jednokrevetnoj sobi, onda ove troškove morate sami snositi. Vaše zdravstveno osiguranje ne snosi tu vrstu troškova. Ukoliko ste eventualno osigurani preko nekog dodatnog,privatnog zdravstvenog osiguranja, preporučuje se da takve dokaze ponesete sa sobom u bolnicu. Ako ste privatno osigurani, takođe(r) je moguće da veći dio troškova morate uplatiti unaprijed, još prije početka liječenja.

Prilikom potpisivanja ugovora sa bolnicom, posavjetujte se sa prijateljima ili poznanicima koji dobro govore njemački jezik. Postavljajte pitanja dok Vam nije sve jasno.

Anamneza

Anamneza znači da prije početka liječenja vodite opširni razgovor sa bolničkim ljekarom/liječnikom. Kroz razgovor će ljekar/liječnik pokušati da stvori sliku o Vašem zdravstvenom stanju i da sazna istoriju/povijest Vaše bolesti. Budite otvoreni i iskreni u razgovoru o Vašim zdravstvenim poteškoćama i nastanku bolesti. Bolnički ljekar/liječnik nije uvijek upoznat sa Vašim zdravstvenim stanjem, 27

kao što je to Vaš kućni ljekar/liječnik. Budite iskreni, iako su Vam neki odgovori eventualno neprijatni (na primjer pušenje)! Ljekar/liječnik i cjelokupno bolničko osoblje podliježu obavezi čuvanja tajne/šutnje, isto kao i Vaš kućni ljekar/liječnik. Bez Vašeg odobrenja, zabranjeno im je trećim osobama davati informacije o Vašem zdravstvenom stanju. Iz tog razloga je važno da ih informišete kome smiju dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju (Vašem bračnom partneru, porodici/obitelji, prijateljima?), i koga da nazovu u hitnim slučajevima.

28

Šta da ponesem u bolnicu?

Postoji cijeli niz stvari koje biste trebali ponijeti sa sobom na planirani stacionarni boravak u bolnici.

Tu spadaju razni dokumenti kao npr.:

• Elektronska kartica zdravstvenog osiguranja (E-kartica/E-card)• Uputnica za bolnicu• Lična karta/osobna iskaznica ili pasoš/putovnica• Knjižica vakcinacije, iskaznica krvne grupe, iskaznica alergija• Sva dokumentacija koja može dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju

(rendgenski snimci, laboratorijski nalazi, ljekarski/liječnički nalazi i lista lijekova koje redovno koristite)

• Eventualno pismena dokumentacija o Vašem posljednjem boravku u bolnici• Eventualno dan i mjesto posljednje operacije, kao i ime

odgovornog ljekara/liječnika• Eventualno potvrda dodatnog privatnog osiguranja o preuzimanju troškova

Dodatno su Vam potrebne i lične/osobne stvari, kao npr.:

• Sredstva za higijenu• Pidžama/ Spavaćica• Ogrtač• Papuče• Peškiri/ručnici• Po potrebi naočale• Lijekovi• Donji veš• Dnevna garderoba• Brojevi telefona porodice/obitelji i prijatelja• Ime, adresa i broj telefona kućnog ljekara/liječnika• Stvari za slobodno vrijeme: radio sa slušalicama, knjige, novine, papir i olovka• Zaštita za uši i naočale za spavanje, ukoliko imate lagan san i ležite u sobi sa

više osoba• Nešto novca

Veći dio novca i vrijedne stvari ostavite kod kuće.29

Česti pregledi

Boravci u bolnici i priprema operacije nose sa sobom red pregleda/pretraga. Pregledi/pretrage su bitni da bi ljekar/liječnik mogao što detaljnije dobiti sliku o Vašem zdravstvenom stanju, kao i o bolesti od koje bolujete. Najčešći pregledi/pretrage su vađenje krvi, rendgenska snimanja, EKG za provjeru stanja srca i ultrazvuk za pregled unutrašnjih/unutarnjih organa. Kompjuterska (CT) i mag-netna rezonanca su pregledi na koje su pacijenti takođe(r) često upućeni. Prilikom oba ova pregleda će Vas uvući u aparat u obliku cijevi. Eventualno se može desiti da Vam neki od ovih pregleda bude neugodan (npr. da imate osjećaj tjeskobe), ali su svi ovi pregledi principijelno bezopasni i ne izazivaju bolove.

Ako Vam predstoji operacija, u sedmicama/tjednima prije operacije će Vam često vaditi krv, tako da bi se u slučaju potrebe, tokom/tijekom operacije, mogla za transfuziju upotrijebiti Vaša, a ne tuđa krv.

Informacije prije operacije, dužnosti ljekara/liječnika

Prije operativnog zahvata, ljekar/liječnik Vas mora opširno informisati/ informirati o mogućnostima i rizicima koje nosi planirani zahvat. Dobro ga saslušajte, postavljajte pitanja i dozvolite da Vam sve detaljno objasni, pogotovo ono što Vi smatrate bitnim. Ukoliko ne razumijete dovoljno njemački jezik, neka Vam u tome pomognu rodbina ili prijatelji. Zamolite ljekara/liječnika da Vam sve objasni jednostavno i razumljivo. Pitajte za objašnjenje stručne terminologije koju ne razumijete! Na kraju/najzad morate potpisati saglasnost/suglasnost za operaciju, bez koje ne možete biti operisani/operirani. Dobro pročitajte saglasnost/suglasnost i potpišite samo ono što ste i razumjeli!

Ako Vi ili osoba koja Vas prati na liječnički termin ne razumijete dovoljno njemački jezik, a u cilju pojašnjenja prije operacije, zahtjevajte bolničkog prevodioca/prevoditelja. Bolnice su u većini slučajeva spremne, na Vaš izričit zahtjev, pozvati prevodioca/prevoditelja. Ukoliko je prevodilac/prevoditelj potreban da bi Vam se pojasnio operativni zahvat, klinika mora snositi troškove pr(ij)evoda.

Prije same operacije neophodne su različite pripreme. Moguće je npr. da se dio tijela koji se operiše/operira mora depilirati/obrijati. Da biste se što bolje pripremili za operaciju, upitajte Vašeg ljekara/liječnika za savjete.

30

Za vrijeme operacije se nalazite pod narkozom. Postoje dvije vrste narkoze. Lokalna, koja djeluje samo na jedan dio tijela (dakle pri svijesti ste, ali ne osjetite bol na dijelu tijela koji se operiše/operira) i opšta/opća narkoza, koja Vas u potpunosti uspava. Za narkozu je zadužen anesteziolog/anestezist. Prije oper-acije, anesteziolog/anestezist će sa Vama voditi razgovor o prijemu narkoze. Ako se bojite narkoze ili se brinete, recite mu o Vašem strahovanju. Anesteziolog/ anestezist Vam možda može umanjiti strah i brige, ako Vam stručno i detaljno objasni postupak narkoze.

Ako se operišete/operirate ambulantno i poslije zahvata možete direktno/izravno kući, važno je da znate kako da se pripremite za operaciju i kako da se ponašate poslije iste. Za uspjeh operacije i naknadno liječenje je veoma važno da ste sve upute dobro razumjeli i da ih se pridržavate.

To takođe(r) važi za upute koje primate prije operacije u bolnici. Zapamtite od kada ne smijete jesti i piti. Veoma je važno da se pridržavate tih uputa, jer inače može doći do teških komplikacija.

Ako poslije operacije osjetite jake bolove, odmah obavijestite medicinsko osoblje o tome. 31

Svakodnevnica u bolnici

U bolnici ljekari/liječnici i medicinsko osoblje pokušavaju otkriti bolesti, liječiti i spriječiti pogoršanje bolesti, olakšati zdravstvene tegobe ili pomoći pri porođaju/porodu. Pored toga se brinu za Vaš smještaj i ishranu.

To znači, da za boravak u bolnici ne morate nositi sa sobom posteljinu i da Vam rodbina naravno može doći u posjetu, ali Vam ne moraju donositi hranu u bolnicu. U bolnici svakodnevno dobijate hranu. Ako imate posebne želje i potrebe, npr. ako ne jedete meso, recite to medicinskom osoblju pri prijemu u bolnicu. Takođe(r) recite medicinskom osoblju ako neke prehrambene proizvode ne jedete iz vjerskih razloga. Nakon toga oni će obratiti pažnju na to.

Važno je da se kod medicinskog osoblja informišete/informirate, šta možete pojesti od hrane koju Vam eventualno donesu rodbina i prijatelji, a da ne škodi Vašem ozdravljenju. Hrane u bolnici ima dovoljno i dobro je prilagođena pacijentima.

32

Za vrijeme Vašeg boravka u bolnici, mnogo ljudi će biti oko Vas. Tu je prije svega medicinsko osoblje: Glavni ljekar/liječnik odjeljenja/odjela, kojeg ćete vjerovatno rijetko viđati, odjeljenski ljekar/liječnik i njegovi asistenti, medicinske sestre i bolničari. Tu je naravno i osoblje za održavanje čistoće kao i osoblje iz kuhinje, koje vjerovatno/vjerojatno nećete viđati. Moguće je da je u Vašoj bolnici zaposlen i sveštenik/svećenik ili socijalni radnik.

Ljekari/liječnici Vas svakodnevno posjećuju u sobi u vidu vizite. To Vam nudi pogodnu priliku da postavljate pitanja vezana za Vaše liječenje i Vaš oporavak. U slučaju da je ljekarski/liječnički tim u žurbi i da nemaju dovoljno vremena za Vas, nemojte im zamjeriti. Kao i medicinske sestre, i ljekari/liječnici su često pod stresom. Često rade prekovremene sate, imaju veliki broj pacijenata i moraju mis-liti na više stvari istovremeno.

Možda Vam je neugodno da se za vrijeme vizite razgovara o Vašem zdravst-venom stanju pred osobama koje su s Vama u sobi ili pred studentima medicine. Možda ne želite ni da Vas pregledaju pred drugima. U tim slučajevima je veoma važno da to kažete. U mnogim bolnicama postoji mogućnost da Vas pregledaju odvojeno. Činjenica je da to zadržava ljekara/liječnika, međutim Vi to imate pravo zahtijevati.

Ako ste smješteni u višekrevetnoj sobi, možete imati problema sa nesanicom. Kako Vam drugi pacijent ne bi ometao san, trebalo bi da ponesete naočale za spavanje i zaštitu za uši. U bolnicama dan rano počinje. Svi pacijenti se rano bude i u većini slučajeva u to doba još nemaju volju za doručak. Uistinu se to ne sviđa nikome. Nažalost se ta činjenica ne da promjeniti, jer medicinsko osoblje i ljekari/liječnici moraju stići na sve termine planirane za taj dan.

Poslije uspješne operacije možda će Vam doći puno ljudi u posjet(u). Ako se radujete toj posjeti, onda to može imati pozitivan uticaj/utjecaj na brže ozdrav-ljenje. Ali prije nego što mama, tata, baka, djed, rođak, prijatelji, kolege ili Vaš fudbalski/nogometni klub dođu u posjet(u), pomislite na tri stvari: Kao prvo, primite samo toliko posjete koliko možete podnijeti a da Vam ne smeta. Ako ste umorni ili slabi, pošaljite goste jednostavno kući! Glavni cilj je Vaš brzi oporavak i ozdravljenje!

33

Kao drugo: Vaša posjeta treba da se (osim u apsolutno posebnim slučajevima) pridržava označenog vremena za posjetu. I kao treće: Nemojte zaboraviti pacijenta koji sa Vama dijeli sobu. Možda je tek operisan/operiran i potrebno mu je puno mira. Ako ste u stanju da možete hodati, najbolje je da s posjetom napustite sobu i prošetate hodnikom, kroz bolnički park ili da posjetite kafeteriju.

Otpust iz bolnice

Prije nego što napustite bolnicu, treba da znate kako treba izgledati Vaš dalji tretman. Moguće je da za daljnje liječenje morate još jednom doći u bolnicu. Možda trebate koristiti određene lijekove ili posebnu dijetalnu ishranu. Eventualno morate često na preglede kod ljekara/liječnika ili se možda i ne smijete puno kretati. Saslušajte savjete ljekara/liječnika i ako Vam je nešto nejasno, slobodno pitajte za objašnjenje!

34

35

Ljekar/Liječnik će Vam dati otpusno pismo (Entlassungsbrief) za Vašeg kućnog ljekara/liječnika, u kojem će mu saopštiti glavne informacije vezane za Vaš boravak u bolnici. Nakon otpuštanja iz bolnice, poštom ćete dobiti račun sa uplatnicom (Erlagschein) kojom morate uplatiti obaveznu naknadu (participaciju) za boravak u bolnici. Ovaj iznos možete uplatiti i u gotovini, direktno u bolnici.

Ukoliko Vam je potrebna daljnja pomoć kod kuće, raspitajte se kod šefa odje-ljenja/odjela prije nego Vas ot-puste iz bolnice. Menadžment za otpust iz bolnice će svakom pacijentu kojemu je nakon boravka u bolnici potrebna dalja skrb/briga (terapija, njega, ili socijalna skrb/briga) i članovima njegove porodice/obitelji, dati potrebne infor-macije. Osoblje zaduženo za otpuštanje pacijenata će Vama i Vašim najbližima pojasniti, savjetovati Vas i dati informaci-je o daljim neophodnim koor-dinacijskim uslugama, bilo to van bolničkih zidova ili u vidu djelomično stacionarnih ili kompletno stacionarnih usluga tipa domova za njegu, rehabilitacionih centara, itd.). (Pogledajte i pod poglavljem broj 7).

6. Šta učiniti u hitnom slučaju?

Hitni slučaj nastupa u momentu kada bolest ili ozljeda zahtjeva neposrednu liječničku intervenciju. Hitna pomoć je potrebna i kod visoke temperature, lomova, jakih krvarenja, nedostatka vazduha/zraka, trovanja ili kod iznenadnog gubitka svijesti.

U situacijama koje smatrate opasnim po život odmah zovite hitnu pomoć. Paci-jenta će što brže odvesti u bolnicu i po potrebi će ga već na putu prema bolnici liječnički/ljekarski opskrbiti/zbrinuti. I u slučaju drugih teških povreda/ozljeda, kao što su npr. lomovi kostiju ili ozljede/povrede glave, pacijenta treba što prije odvesti u bolnicu.

Preporučuje se da si zalijepite ovaj broj na telefon. U panici je moguće da se ne možete brzo sjetiti broja. Za vrijeme telefonskog razgovora pokušajte ostati mir-ni. Panika može negativno uticati na razmjenu informacija i dovesti do nespora- zuma. Mirno i jasno objasnite (t)ko ste Vi, gdje se nalazi pacijent, šta se desilo i u kakvom stanju se osoba nalazi. Dobro saslušajte pitanja, obavezno sačekajte dok osoba na liniji završi sa ispitivanjem, kako biste što je bolje moguće odgovorili na sva pitanja.

Ako ste Vi ili Vaše dijete samo bolesni, možete posjetiti kućnog ili dječijeg ljekara/ liječnika. Ako niste u stanju napustiti kuću, zamolite ljekara/liječnika za kućni posjet.

Ako je situacija toliko akutna, da nemate vremena potražiti ljekara/liječnika, savjetujemo da što prije odvezete bolesnu ili ozlijeđenu/povrijeđenu osobu u ambulantu za hitnu pomoć bolnice u Vašoj blizini. Pacijent će tako na licu mjesta biti što prije medicinski opskrbljen/zbrinut.

Ako slutite da bi se pacijent pri Vašem vlastitom transportu mogao dodatno ozli-jediti/povrijediti, najbolje je da nazovete bolnička kola pod telefonskim brojem 144. U mnogim evropskim/europskim zemljama uobičajeni broj za hitne slučajeve, 112, u Austriji biva spojen sa policijom i odatle sa daljim nadležnim licima.

36

Uvijek je dobro znati kako sam pružiti prvu pomoć. To važi pogotovo kada se ima porodica/obitelj. Jer djeca su radoznala, a još ne mogu dobro ocijeniti odakle vreba opasnost. Čak i kad dobro pazite, Vaše dijete može zadobiti opekline/ opekotine, progutati nešto otrovno ili nesretno pasti sa bicikla. U takvim situacijama je dobro znati šta treba uraditi i kako možete pomoći dok ne dođu profesionalci. To možete naučiti na kursevima/tečajima prve pomoći. Takvi kursevi/tečaji se nude u mnogim udruženjima i obrazovnim ustanovama npr. Crveni krst/križ).

37

7. Tuđa njega i skrb/briga kod kuće

Osobe kojima je potrebna tuđa njega i skrb/briga kod kuće, u Austriji dobivaju novac za njegu. Novac za njegu se isplaćuje licima kojima je to neophodno, a prema stepenu/stupnju potrebe za njegom. Smatra se da su njega i skrb/briga potrebni ukoliko je osobi potrebna pomoć kod npr. njege tijela ili drugih radnji koje ta osoba ne može (više) obavljati sama (npr. kupovina ili pranje veša). Zahtjev za isplatu novca za njegu kod nosioca/nositelja zdravstvenog osiguranja može podnijeti osoba kojoj je potrebna tuđa njega ili članovi porodice/obitelji odnosno istog domaćinstva.

U Austriji novac za njegu dobivaju osobe koje po tzv. državnom zakonu o njezi imaju pravo na to, kao i:

• Osobe kojima je potrebna tuđa pomoć i njega u periodu od najmanje šest mjeseci

• Osobe kojima je mjesečno potrebno više od 65 sati njege i brige/skrbi• Osobe koje žive u Austriji.

Pod određenim uslovima/uvjetima se novac za njegu može isplaćivati i u drugim evropskim/europskim zemljama, koje pripadaju evropskom/europskom ekonom-skom prostoru (EWR). Priupitajte kod Vašeg nosioca/nositelja osiguranja!

Novac za njegu je podijeljen na sedam stepeni/stupnjeva. Kategorizacija stepena/stupnja naknade za tuđu pomoć i njegu:

Stepen/stupanj njege broj 1:

Potreba za njegom više od 65 sati mjesečno; Novac za njegu 157,30 €/mjesečno

Stepen/stupanj njege broj 2:

Potreba za njegom više od 95 sati mjesečno; Novac za njegu 290,- €/mjesečno

Stepen/stupanj njege broj 3:

Potreba za njegom više od 120 sati mjesečnoNovac za njegu 451,80 €/mjesečno38

Stepen/stupanj njege broj 4:

Potreba za njegom više od 160 sati mjesečnoNovac za njegu 677,60 €/mjesečno

Stepen/stupanj njege broj 5:

Potreba za njegom više od 180 sati mjesečno (sa posebnim izdacima za njegu)Novac za njegu 920,30 €/mjesečno

Stepen/stupanj njege broj 6:

Potreba za njegom više od 180 sati mjesečno, ukoliko je potrebna danonoćna briga ili ukoliko jedan njegovatelj mora biti uvijek prisutan. Novac za njegu 1.285,20 €/mjesečno

Stepen/stupanj njege broj 7:

Potreba za njegom više od 180 sati mjesečno, ukoliko se osoba ne može koristiti rukama i nogama ili je u sličnom stanju.Novac za njegu 1.688,90 €/mjesečno.

39

Info-telefon o njezi 0800 / 20 16 22E-Mail: p�egetelefon@sozialministerium.at

Ponuda savjetovališta je prilagođena osobama kojima je potrebna njega, njihovim članovima porodice/obitelji, kao i svim ostalim koji imaju pitanja na temu njege i skrbi/zbrinjavanja bolesnih i nemoćnih osoba. Savjete možete dobiti širom Austrije, besplatno i u povjerenju, od ponedjeljka do četvrtka (8-16 sati) i petkom (8-13 sati). Informacije ćete dobiti o slijedećem:

• Naknada za tuđu pomoć i njegu • Pogodnije penzijsko/mirovinsko osiguranje za članove porodice/obitelji

koji njeguju bolesnika• Mogućnosti primanja skrbi/brige u vlastitom stanu (mobilne službe/

mobile Dienste, 24-satna briga) • Kratkoročna njega, stacionarna daljnja njega, briga o bolesniku ukoliko član

porodice/obitelji koji se o njemu brine želi otići na odmor• Finansijska pomoć i subvencija/potpora (npr. pomagala, medicinska

pomagala, adaptacija stana prema potrebi pacijenta)• posebno odsustvo sa radnog mjesta za članove porodice/obitelji koji su u

stalnom radnom odnosu, a koji se brinu o smrtno bolesnim osobama ili djeci oboljeloj od raka

• Grupe za samopomoć (npr. za osobe oboljele od dijabetesa i njihove članove porodice/obitelji)

40

članovi porodice/obitelji koji njeguju bolesnika mogu dobiti pomoć i podršku i na internet stranici: www.p�egedaheim.at.

Socijalne usluge u Austriji nude kako javne ustanove, tako i nepro�tne organi-zacije kao što su Volkshilfe, Karitas, Crveni krst/križ, Hilfswerk, Dijakonija, itd.

Ponuda socijalnih usluga

Za podršku osobama kojima je potrebna njega i osobama sa posebnim potre-bama, kao i njihovim porodicama/obiteljima, postoji niz socijalnih usluga. Između ostalih se mogu koristiti:

• Mobilne službe: kućna njega, služba za posjete i pratnju, „jelo na točkovima“, mobilna služba za kućnu njegu djece, služba za pranje veša, transportna služba;

• Mobilne terapeutske službe: fizio i ergoterapija u Vašem domu;• Psiho-socijalna služba – za osobe sa psihičkim problemima;• Poziv za pomoć: za osobe koje žive same i tjelesno su ograničene postoji

mogućnost da pomoću telefona za hitnu pomoć u svako doba pozovu pomoć;• Dnevni centri ili dnevni domovi: ustanove za dnevnu brigu/skrb o starim

osobama ili osobama sa invaliditetom, kojima je potrebna skrb/briga, a koje žive u svojim domovima.

• Javne ustanove za stanovanje i njegu: boravak je za osobe kojima je potrebna pomoć i njega moguć kako na ograničeno tako i na neograničeno vrijeme.

Takođe(r) postoje i ambulantna, djelomično stacionarna i stacionarna udruženja za osobe koje boluju od neizlječivih bolesti. Informacije o ovim udruženjima mogu se dobiti i na internet adresi: www.hospiz.at.

Stanovanje, skrb/briga i njega za starije osobe – kada više ne ide kod kuće!

Zavodi za njegu i skrb/brigu nude podršku za osobe koje kod kuće ne mogu više biti dovoljno opskrbljene/zbrinute. Takvi zavodi su: dnevni boravišni centri za stare ljude, stambene zajednice za stare ljude, kao i zbrinuto stanovanje, starački domovi, posebne vrste stanovanja u posebno opremljenim stambenim ustano-vama, javni domovi za stanovanje i njegu.

41

8. Javna zdravstvena služba

Pored ambulantne medicinske opskrbe/zbrinjavanja (većinom kod ljekara/liječnika) i opskrbe/zbrinjavanja na odjeljenju/odjelu (dakle u bolnici), postoji i treći dio zdravstvene opskrbe/zbrinjavanja, a to je javna zdravstvena služba.

Takve službe se nalaze u različitim državnim ustanovama, koje opet djeluju na saveznoj, pokrajinskoj ili pak opštinskoj/općinskoj razini. U seoskim oblastima su uglavnom opštinske/općinske ili okružne/kotarske ustanove prve kojima ćete se obratiti za pomoć, dok su to u gradovima takozvane gradske zdravstvene službe (Gesundheitsamt). Sa javnom zdravstvenom službom ćete vjerovatno/vjerojatno imati manje kontakta nego sa ljekarima/liječnicima. Uprkos tome, javna zdravs-tvena služba obavlja vrlo važne zadatke. Ti zadaci su veoma različiti i uglavnom imaju veze sa zaštitom stanovništva od bolesti kao i sa medicinskom ekspertizom (procjenom).

Na primjer, prilikom upisa djeteta u školu, u okviru ljekarskog/liječničkog pregleda koji se obavlja pri školskoj zdravstvenoj službi, kako bi se ustanovilo da li je dijete �zički i mentalno u stanju pohađati školu. Pored ovog rutinskog pregleda, potrebno je obaviti još neke važne preglede, kako bi se prije svega na vrijeme i što ranije ustanovilo postojanje određenih zdravstvenih problema. Pomoću takvih pregleda moguće je spriječiti teža oboljenja. U slučaju sumnje na zaostatak ili smetnje u razvoju djeteta, roditelji će biti obavješteni i predložiti će im se određene mjere kako bi na vrijeme ukazali pomoć djetetu. Školski ljekar/liječnik takođe(r) može besplatno izvršiti vakcinaciju/cijepljenje djeteta, preporučenu odnosno uobičajenu za uzrast djeteta, naravno samo uz izričitu suglasnost roditelja.

Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije o vakcinaciji/cijepljenju, možete se, uz Vašeg kućnog ljekara/liječnika, takođe(r) obratiti i javnoj zdravstvenoj službi. Tamo se takođe(r) možete posavjetovati o vakcinaciji/cijepljenju ukoliko ste planirali putovanje u daleke zemlje. Pri javnoj zdravstvenoj službi se ujedno možete i vakcinisati/cijepiti na licu mjesta, s tim što je vakcinisanje/cijepljenje besplatno samo ukoliko se radi o vakcinaciji preporučenoj od Vrhovnog sanitet-skog vijeća i za osobe mlađe od 15 godina.

U slučaju pojave prijenosnih bolesti, uposlenici javne zdravstvene službe se brinu o sprečavanju širenja bolesti, tako što preduzimaju sve potrebne mjere zaštite. 42

Javna zdravstvena služba Vam takođe(r) može izdati potvrdu o radnoj sposob-nosti, koja je, kod određenih zanimanja, neophodna.

Za savjetovanje i skrb/brigu prilikom trudnoće ili porođaja/poroda Vam na raspo-laganju stoje babice/primalje podređene javnoj zdravstvenoj službi, koje najčešće takođe(r) obavljaju i kućne posjete. Za preispitivanje i rano otkrivanje smetnji u razvoju djeteta, postoje različite stručne službe, koje zabrinutim roditeljima omogućavaju jasan uvid u situaciju.

Javna zdravstvena služba se na različite načine takođe(r) brine o poboljšanju zdravstvenog stanja i zdravstvenoj skrbi/zbrinjavanju manjina i ugroženih osoba.

I na kraju, preko javne zdravstvene službe možete dobiti veliki broj informacija na temu zdravlje. Kome se obratiti, ko obavlja koju dužnost, obim usluga, kao i radno vrijeme, možete saznati preko odgovarajuće opštinske/općinske ili gradske uprave.

43

9. Adrese za daljnje informacije

1. Zdravstvene ustanove na saveznom nivou/razini

Agencija za sigurnu ishranu (AGES)Agentur für Ernährungssicherheit (AGES)Spargelfeldstraße 191, 1220 Beč; Tel.: 05/ 0555 0Produktwarnsystem der AGES: www.ages.at/produktwarnungen/

Državno ministarstvo za rad, socijalno i zaštitu potrošačaBundesministerium für Arbeit, Soziales und KonsumentenschutzStubenring 1, 1010 Beč; Tel.: 01/711 00-0; www.sozialministerium.at

Državno ministarstvo za zdravljeBundesministerium für GesundheitRadetzkystraße 2, 1030 Beč; Tel.: 01/ 711 00-0; www.bmgf.gv.at

e-card ServicehotlineKod gubitka ili oštećenja zdravstvene kartice (E-Card): 050/ 124 33 11

Javni zdravstveni portalÖ�entliches Gesundheitsportalwww.gesundheit.gv.at

GIVE – Servisni odjel/odjeljenje za zdravstveno obrazovanjeGIVE – Servicestelle für Gesundheitsbildung(ciljna grupa oblast školstva/učitelji)Waaggasse 11, 1040 Beč; Tel.: 01/ 589 00 372; www.give.or.at

Austrijsko društvo za planiranje porodiceÖsterreichische Gesellschaft für FamilienplanungAKH – Opšta/Opća bolnica grada Beča, Univerzitetska klinika za ženske bolestiWähringer Gürtel 18-20, 1090 Beč; Tel.: 40/ 400 2815

Austrijska pomoć za kancerogena oboljenja (bolesti raka)Österreichische KrebshilfeBesplatna linija za pomoć oboljelim od raka Tel.: 0800/ 699 900 (Pon.–Čet. 09:00–13:00 sati)44

Telefon za informacije o njezi pacijenta; P�egetelefonTel.: 0800/ 20 16 22 (Pon.–Čet. 08:00–16:00 sati i Pet. 08:00–13:00 sati)E-Mail: p�egetelefon@sozialministerium.at

Telefon za informacije o pušenju; RauchertelefonTel.: 0810/ 810013 (Pon.–Pet. 10:00–18:00 sati; max. 10 centi po minuti)

Centrala za informacije o trovanju; VergiftungsinformationszentraleAKH – Opšta/Opća bolnica grada BečaWähringer Gürtel 18-20, 1090 BečTel.: 01/ 406 68 98 11 (Pon.– Pet. 08:00–16:00 sati)Pozivni broj za hitne slučajeve trovanja Tel.: 01/ 406 43 43 (non-stop)

2. Komore i savezi zdravstvenih zanimanja

Profesionalno udruženje austrijskih psihologaBerufsverband Österreichischer PsychologInnenDietrichgasse 25, 1030 BečTel.: 01/ 4072671-0, Helpline: 01/ 504 8000; www.boep.at

Austrijska liječnička/ljekarska komoraÖsterreichische ÄrztekammerWeihburggasse 10-12, 1010 Beč; Tel.: 01/ 51406-3000; www.aerztekammer.at

Državna radnička komora (Bundesarbeiterkammer) – komora za radnike i službenike/namještenikeBundesarbeiterkammer – Kammer für Arbeiter und AngestelltePrinz Eugen Straße 20-22, 1040 Beč; Tel. +43 (1) 50165www.arbeiterkammer.at

Austrijsko državno udruženje za psihoterapiju (ÖBVP)Österreichischer Bundesverband für Psychotherapie (ÖBVP)Löwengasse 3/5/Top 6, 1030 Beč; Tel.: 01/ 512 70 90; www.psychotherapie.at

Austrijski krovni savez za pomoć oboljelim od rakaÖsterreichische Krebshilfe DachverbandWolfengasse 4, 1010 Beč; Tel.: 01/796 64 50, Fax. 01/796 64 50-9E-Mail: service@krebshilfe.net

45

Stomatološka/zubarska komora; ZahnärztekammerDržavna stomatološka/zubarska komora Beč, Kohlmarkt 11/6, 1010 BečTel.: 05/ 05 11 1010 (Pon.–Čet.. 09:00–15:00 sati und Pet. 09:00–13:00 sati)www.zahnaerztekammer.at

Zubarska/Stomatološka arbitražna služba(Zahnärztliche Schlichtungsstelle)Tel.: 01/ 513 23 39 (Pon., uto., čet., pet. 08:00–10:00 sati)

3. Nosioci/nositelji ob(a)veznog zdravstvenog osiguranja

Glavni savez nositelja/nosilaca socijalnog osiguranjaHauptverband der SozialversicherungsträgerKundmanngasse 21, 1031 Beč; Tel.: 01/ 71132 0; www.hauptverband.at

Opšti/Opći zavod za savjetovanje i podršku licima kojasu pretrpila nezgodu na radu (AUVA)Allgemeine UnfallversicherungsanstaltLandesstelle Wien, Webergasse 4, 1200 BečTel.: 01/ 331 33-0, Fax: 01/ 331 33-245; www.auva.at/wien

Zavod za penzijsko/mirovinsko osiguranje (PVA)PensionsversicherungsanstaltLandesstelle Wien, Friedrich-Hillegeist-Straße 1, 1021 BečTel.: 05/ 03 03; www.pensionsversicherung.at

4. Savezi pacijenata i potrošača

Udruženje za informiranje/informisanje konzumenataVerein für KonsumenteninformationTelefon za konzumente: 0900/ 310 015(Pon.–Pet. 09:00–15:00 sati; max. €0,82/Minuti)www.konsument.at

ARGE Samopomoć AustrijaARGE Selbsthilfe ÖsterreichSimmeringer Hauptstraße 24, 1110 Beč ; Tel.: 01/ 740 40 2855www.selbsthilfe-oesterreich.at

46

5. Savezi dobrovoljne socijalne skrbi/brige

Radničko-samaritanski savez Austrija (ASBÖ)Arbeiter-Samariter-Bund Österreich (ASBÖ)Hollergasse 2-6, 1150 Beč; Tel.: 01/89145 141

Karitas AustrijaCaritas ÖsterreichAlbrechtskreithgasse 19-21, 1160 Beč; Tel.: 01/ 48831 0

Dijakonija AustrijaDiakonie ÖsterreichAlbert Schweitzer Haus, Schwarzspanierstraße 13, 1090 Beč Tel.: 01/ 409 80 01

Hilfswerk AustrijaApollogasse 4/5, 1070 BečTel.: 01/ 40 442 0

Volkshilfe AustrijaAuerspergstraße 4, 1010 BečTel.: 01/ 402 62 09

Austrijski Crveni krst/križÖsterreichisches Rotes KreuzWiedner Hauptstraße 32, 1041 BečTel.: 01/ 589 00 0

6. Sport u sportskim udruženjima

ASKÖ (radna zajednica za sport i tjelesnu/�zičku kulturu u Austriji)ASKÖ (Arbeitsgemeinschaft für Sport und Körperkultur in Österreich)Steinergasse 12, 1230 Beč; Tel.: 01/ 869 32 45-0

Sportski savez AustrijeSportunion ÖsterreichFalkestraße 1, 1010 Beč; Tel.: 01/ 513 7714

Daljne adrese možete potražiti u regionalnim MiMi-dodacima 47

„Zajedno“ za Vaše zdravlje

Zahvaljujemo se svima koji su doprinijeli nastanku vodiča kroz austrijski zdravst-veni sistem/sustav. Zahvala se upućuje sljedećim osobama:

• Alexander Toth (glavni savez nosilaca/nositelja zdravstvenog osiguranja)• Dr. Elise Norden-Wainig (ljekar/liječnik opšte prakse)• Mag. Eveline Fiedler (apoteka/ljekarna Muttergottes)• Dr. Petra Drabo (stomatolog/zubar)• Dr. Ilyas Kozanli (internista/kardiolog)• Mag. Gernot Antes, MPH (znanstvenik/naučnik za ishranu i zdravlje)

Posebice/Posebno se zahvaljujemo članovima stručnog savjeta bečkog MiMi-ja:

• Mümtaz Karakurt, MAS• Univ.-Prof. DDr. Christian Köck• Dr. Ilyas Kozanli• Univ.-Prof. Dr. Jürgen Pelikan• Dr. Christine Scholten• Ass.-Prof. Dr. Andrea Topitz• MMag. Dr. Ilsemarie Walter• Univ.-Prof. Dr. Thomas Wenzel

48