UZGOJ PAPRIKE - eu-prolocal.info filePriprema zemljišta za sadnju voćaka 1.2. Sorte šljive 1.3. Podloge za šljivu AGROTEHNIČKE I POMOTEHNIČKE MJERE 2.1. Formiranje i održavanje

UZGOJ PAPRIKEPraktični priručnik Marko Karan

Praktični priručnik

Mile Gluvačević | Emir Sejdić | Slaviša Jovanović

Proizvodnja šljive

IzdavačDeutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH

Registrovani uredi/kancelarijeBonn i Eschborn, NjemačkaProgram za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj, EU ProLocal

Ured SarajevoSplitska 671000 SarajevoT +387 33 564-520F + 387 33 261-566

Ured Banja LukaPatrijarha Makarija Sokolovića 378000 Banja LukaT +387 51 434 240F +387 51 434-241

[email protected]

Godina izdavanja2019

ŠtampaAmos Graf d.o.o. Sarajevo

Tiraž500

DizajnSelma Operhal

AutorMile Gluvačević | Emir Sejdić | Slaviša Jovanović

“Izradu ove publikacije finansira Evropska unija i Vlada Njemačke. Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost GIZ-a, i ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta Evropske Unije ni Vlade Njemačke.

Publikacija se izdaje u okviru Programa za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u Bosni i Hercegovini - EU ProLocal, kojeg finansiraju Evropska Unija i Vlada Njemačke, a implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.”

PROIZVODNJA ŠLJIVE

Mile Gluvačević | Emir Sejdić | Slaviša Jovanović

SADRŽAJ1. PODIZANJE NASADA ŠLJIVE

1.1. Predradnje za podizanje nasada šljive1.1.1. Ekologija šljive1.1.2. Pripremazemljištazasadnjuvoćaka1.2. Sorte šljive1.3. Podloge za šljivu

AGROTEHNIČKE I POMOTEHNIČKE MJERE 2.1. Formiranjeiodržavanjeuzgojnogoblika2.2. Rezidba2.2.1. Kategorije rodnih elemenata2.2.2. Karakterističnizahvatiurezidbi2.2.3. Sortnekarakteristikeurezidbišljive2.2.4. Izvođenjerezidbe2.3. Održavanjezemljištauvoćnjacima2.4. Ishrana šljive2.5. Navodnjavanje šljive

ZAŠTITA OD BOLESTI I ŠTETOČINA

3.1. Bolestiištetočinešljive3.1.1. Manjeznačajnebolestišljive3.1.2. Ekonomskiznačajnebolestišljive3.1.3. Štetnicišljive3.2. Orijentacioniprogramzaštitešljivepofenofazama;

OPERACIJE U TOKU BERBE

4.1. Specifikacijekvalitetašljive4.2. Higijenaberbe4.3. Transportičuvanješljive

EKONOMIČNOST PROIZVODNJE ŠLJIVE 5.1. Analiza troškova i prihoda u proizvodnji šljive

2.

3.

4.

5.

98

1. PODIZANJE ZASADA ŠLJIVE

1.1. Predradnje kod podizanja zasada šljive

Podizanju zasada šljive prethodi prikupljanje podataka o ekološkim uslovima parcele na kojoj će se vršiti uzgoj šljive, izbor mjesta za podizanje voćnjaka, priprema zemljišta za sadnju voćaka, razmjeravanje za zasnivanje zasada, odabir sadnica, izbor sorte i podloge, izbor uzgojnog oblika te sadnja voćaka.

1.1.1. Ekologija šljive

Ekološke karakteristike parcele na kojoj se šljiva uzgaja su veoma bitne za optimalan uzgoj šljive. Neophodno je poznavati karakteristike položaja, ekspozicije, zemljišta, temperature, vode i vlažnosti. One utiču na pravilan izbor parcele, sortimenta i sistema gajenja šljive.

PODIZANJE NASADA ŠLJIVE | Mile Gluvačević PODIZANJE NASADA ŠLJIVE | Mile Gluvačević

Položaj i ekspozicija

• Talasasti brdsko-planinski tereni; • Nagib do 5 stepeni;• Blizina velikih vodenih površina - povoljno dejstvo;

Zemljište

• Duboka (preko 1,0 m), rastresita, propustljiva;• Kiselost – pH 5,5 – 7,0;• Organska materija – najmanje 3%;• Poželjno zemljište: gajnjače, antropogenizirane smonice,

aluvijalni nanosi, černozem;• Nepoželjno zemljište: pseudoglej, podzoli, ritske crnice, krečna

zemljišta;• Da nije zaraženo gljivicama, bakterijama, nematodama i

grčicama običnog gundelja.

Temperatura

• Utiče na intenzitet fotosinteze i drugih fizioloških procesa;• Uspješna proizvodnja: -25 do +35˚C;• Umjereno kontinentalna klima;• Srednja godišnja temperatura 9 do 12˚C;• Srednja temperatura u toku ljeta 18 do 20˚C;• Mrazevi mogu da oštete pojedina tkiva;• Visoke temperature u vrijeme cvjetanja isušuju žig tučka;• Visoke ljetne temperature izazivaju ožegotine,

prijevremeno otpadanje plodova i ubrzano dozrijevanje;• Manjak toplote u vrijeme dozrijevanja – nedovoljno šećera

i dosta kiselina.

Voda i vlažnost

• Rastvara i transportuje hranjive materije po biljci;• Održava turgor (ćelijski napon);• Reguliše toplotni režim biljke;• Učestvuje u životnim funkcijama ćelija;• Godišnja suma od 700 - 1100 mm padavina; • Suma u toku vegetacije: 350 – 600 mm padavina;• Relativna vlažnost od 75–85 %;• Najviše vode troši se u periodu intenzivnog rasta mladara i

zametanja plodova;• Šljiva je najosjetljivija prema suši u periodu obrazovanja

koštice (oko 30 dana poslije cvjetanja)• U uslovima viška vode dolazi do asfiksije korijena;

Tabela 1: Optimalni ekološki uslovi za uzgoj šljive

1110

1.1.2. Pripremazemljištazasadnjuvoćaka

Priprema zemljišta za sadnju podrazumjeva dovođenje zemljišnih uslova u optimum za uzgoj šljive. Veoma važno je da vodno-vazdušni režim zemljišta i opskrbljenost hranjivima budu na optimalnom nivou.

Ako je na zemljištu prethodno već bio voćnjak ili šuma, neophodno ga je ‘’odmoriti’’ prije nego što se ponovo zasadi voćnjak. Najbolje je to zemljište neko vrijeme koristiti za uzgoj drugih poljoprivrednih kultura. Ako je zemljište bilo ledina ili su uzgajane ratarske ili povrtlarske kulture onda se ono može meliorativnim mjerama dovesti u optimalno stanje za podizanje voćnjaka. Na takvom zemljištu prije svega treba uraditi analizu zemljišta kako bi se ustanovilo stanje opskrbljenosti sa hranjivima. Ona se radi svake 3-4 godine. Uobičajeno je da se uzorci uzimaju sa dubina 0-30 cm i 30-60 cm. Na osnovu analize zemljišta se rade kalcifikacija i povećanje sadržaja humusa u zemljištu. Kalcifikacija se vrši mljevenim krečnjakom, dolomitom, negašenim krečom ili gašenim krečom. Povećanje sadržaja humusa se vrši unošenjem organskih đubriva (stajnjak) u zemljište.

Nedostaci hranjiva se mogu popraviti dodatno i upotrebom mineralnih đubriva. Mineralna đubriva ne koristiti u slučaju uspostavljanja organskog voćnjaka. Stajnjak, mineralna đubriva i krečnjak je neophodno zaorati u zemljište. Zatim je potrebno poravnati zemljište da bi se pravilno mogli postaviti redovi voćnjaka.

Kod pripreme zemljišta neophodno je obratiti pažnju na sljedeće:

• Rigolovanje - vrši se po potrebi. Rigolovanje se vrši na dubinu od oko 60 cm i neophodno je ako je zemljište teško i zbijeno sa nepropusnim B horizontom. Za jesenju sadnju rigolovanje se vrši početkom godine, u proljeće. Za proljetnu sadnju rigolovanje se vrši prethodne jeseni. Prilikom rigolovanja može se izvršiti i kalcifikacija.

• Unošenje ½ stajnaka i ½ mineralnih đubriva u trake od 1-1,2 m. • Oranje na dubinu 30-40 cm (da se unese đubrivo u dubinu).• Unošenje preostalog stajnjaka i mineralnih đubriva u trake od 1-1,2 m.• Frezanje traka (da se đubrivo rasporedi po dubini).• Bušenje rupa za sadnju.

Primjer kvalitetne pripreme zemljišta za sadnju.

PODIZANJE NASADA ŠLJIVE | Mile Gluvačević

Unošenje stajnjaka u rupe za sadnju

PODIZANJE NASADA ŠLJIVE | Mile Gluvačević

Unošenje mineralnog đubriva pri sadnji

Unošenjem stajnjaka i mineralnih đubriva u trake moguće je izvršiti značajne uštede prilikom zasnivanja voćnjaka. Takođe, na taj način se izbjegava ishrana korova u međurednom prostoru. U slučaju da se voćar ipak odluči na unošenje hranjiva na čitavu površinu onda je neophodno koristiti veće količine đubriva.

1312 PODIZANJE NASADA ŠLJIVE | Mile Gluvačević

Sadnja

Kod sadnje neophodno je obratiti pažnju na sljedeće:

- Dopremanje i raspored sadnica po redovima.- Paziti da korijen i razgranjenja nisu suvi i oštećeni.- Jesenja sadnja: obavezno na temperaturama iznad 0° stepeni.- Proljetna sadnja: potapanje sadnica u smjesu balega/ilovača/voda u omjeru 1:2:1.- Dubina sadnje: na istu dubinu na kojoj su bile u rastilu (da je kalem spoj što više iznad zemlje).- Zaliti sa 5-10l vode.

Lijepo razgranat i zdrav korijen Zalivanje nakon umetanja stabla u rupe

Kalem treba biti minimalno 10cm iznad zemlje

1.2. Sorte šljive

Šljiva je voćna vrsta koja se u BiH najviše uzgajala. Međutim, širenjem virusa šarke površine pod šljivicima su značajno smanjene. Značajan doprinos za smanjenje površina pod šljivicima nose i sami uzgajivači koji su ovu voćnu vrstu shvatali kao voćku koja će uvijek donositi rod, bez bitnih intervencija. Sa druge strane. moderna proizvodnja šljive podrazumijeva cijeli sistem mjera za intenzivni uzgoj.

Selekcije šljive iz Čačka su danas svjetski poznate i priznate. Uzgajaju se i daju veoma dobre rezultate svugdje. Zanimljivo je da su neke organoleptičke osobine ovih sorti mnogo bolje u našem podneblju. Za ukus plodova Čačanske lepotice iz našeg podneblja se često tvrdi da je neuporedivo bolji nego npr. iz Njemačke.

Bujnost. Bujna sorta.Cvjetanje. Srednje rano, samobesplodna.Berba. Druga polovina jula.Plod. Srednje krupan, 25-30g, ovalan ili izdužen, plavoljubičaste boje, ukusan. Cepača je.Osobine. Otporna na Monilia i virus šarke (otpornost potiče od hipersenzibilnosti). Rano prorodi i redovno rađa. Nedostatak je što ubrani plodovi brzo gube pepeljak.

Katinka

Bujnost. Srednje bujna.Cvjetanje. Srednje rano, samooplodna.Berba. Kraj jula – početak avgusta.Plod. Srednje krupan, 30-40g, okruglast, kratka peteljka, čvrst.Osobine. Tolerantna na šarku i Monilia, osjetljiva na plamenjaču i rđu, rađa redovno i obilno, osjetljiva na pucanje kore.

Čačanskalepotica

Bujnost. Vrlo bujna.Cvjetanje. Srednje rano, samobesplodna.Berba. Druga polovica avgusta. Prije Stanley-a.Plod. Vrlo krupan, 44-100g.Osobine. Oprašuje je čačanska ljepotica. Tolerantna na šarku, otporna na Monilia, srednje osjetljiva na plamenjaču i rđu.

Čačanskanajbolja

1514

Bujnost. Srednje bujan.Cvjetanje. Srednje rano, samooplodan.Berba. Druga polovica avgusta.Osobine. Tolerantna na šarku, plamenjaču, rđu i sušu, osjetljiva na Monilia. Plod puca ako posle suše padne kiša. Ima rijetku krunu, i traži jaču rezidbu. Dobar oprašivač, rađa na majskim kiticama.

Stanley

Bujnost. Srednje bujna.Cvjetanje. Srednje rano, sa Čačanskom rodnom i Čačanskom ljepoticom. Samooplodna.Berba. Kraj avgusta, posle Stanley-a.Plod. Srednje krupan, 26g, jajast, puno šećera.Osobine. Osjetljiva na šarku, plamenjaču i rđu, veoma rodna, zahtjeva oštriju rezidbu.

Čačanskarodna

Bujnost. Srednje bujna.Cvjetanje. Srednje rano, samooplodna.Berba. Druga polovica septembra.Plod. Srednje krupan, 35-45 g, atraktivno plav, transportabilan.Osobine. Rano prorodi i redovno rađa, tolerantna na šarku, koristi se u svježem stanju i za industrijsku preradu.

Elena

PODIZANJE NASADA ŠLJIVE | Mile Gluvačević PODIZANJE NASADA ŠLJIVE | Mile Gluvačević

Bujnost. Srednje bujna.Cvjetanje. Srednje rano, samooplodna, dobar oprašivač.Berba. Odmah poslije Elene.Plod. srednje krupan, 32-35g, ovalan, plav sa crvenilom.Osobine. Rano prorodi i redovno rađa, tolerantna je na šarku, pogodna za toplije regione, koristi se u svježem stanju i za pravljenje kolača.

Prezenta

Bujnost. Umjereno bujna.Cvjetanje. Srednje rano, samooplodna.Berba. Desetak dana prije Stanley.Plod. Krupan, izduženo jajast, ljubičaste pokožice prožete plavetnilom. Cepača je.Osobine. Deklarisana od strane proizvođača kao otporna prema virusu šarke. Zaštićena je sorta.

Jojo

Bujnost. Umjereno bujna.Cvjetanje. Srednje pozno, obilno, samooplodna.Berba. Oko 5 dana prije Stanley-a.Plod. Krupan, eliptično jajast sa zaobljenim vrhom. Pogodan za industrijsku preradu. Cepača je.Osobine. Tolerantna prema virusu šarke i otporna prema mrazevima. Postoji određena osjetljivost prema Monilia i Pseudomonas-u. Često traži prorjeđivanje plodova. Zaštićena je sorta.

TOP 2000

1716 PODIZANJE NASADA ŠLJIVE | Mile Gluvačević

1.3. Podloge za šljivu

Selekcija manje bujnih podloga za uzgoj šljive do sada nije dala rezultate kao selekcija podloga za jabuku, gdje je M9 prihvaćena kao standardna podloga. Vodeća podloga kod nas je džanarika. Dvije su srednje bujne podloge (stvorene u Francuskoj), koje u Evropi imaju značaj i to su:

Jaspi (Fereley). Ovo je hibrid Prunus domestica. Srednje bujna je podloga, sa dobrom kompatibilnošću sa vodećim sortama šljive. Moguć je uzgoj na različitim tipovima zemljišta. Nedostatak ove podloge je izražena osjetljivost na Pseudomonas. Sorte na ovoj podlozi rano prorode i u pravilu imaju krupne plodove.

St. Julien GF 655-2. (Prunus domestica ssp. insititia). Srednje bujna podloga, sa dobrom kompatibilnošću sa vodećim sortama. Takođe je moguć uzgoj na različitim tipovima zemljišta. Sorte šljive na ovoj podlozi rano prorode i daju redovne i obilne prinose. Nedostaci ove podloge su osjetljivost na Thielaviopsis basicola i to što stvara korjenove izdanke.

Džanarika je vodeća podloga kod nas. Razmnožava se sjemenom, a neki klonovi reznicama i korijenovim izdancima. Korijenov sistem, koji sejanac džanarike stvara je snažan i sastoji se od 3-4 snažne skeletne žile, na kojima su raspoređene poluskeletne žile, sa malo obrastajućih žila. Stanley i Kalifornijska plava imaju slabiju kompatibilnost sa džanarikom. Pogodna je za sve tipove zemljišta, ali najbolje se pokazala na zemljištima normalnih fizičko-hemijskih osobina. Na plodnim zemljištima, stabla na džanarici mogu biti prebujna. Nedostatak se ispoljava i na težim zemljištima, na visokoj nadmorskoj visini i na izrazito sjevernim položajevima, jer se na njima produžava vegetacija te postoji opasnost od oštećenja od mrazeva.

Prorođavanje sorti na džanarici se obično dešava u trećoj ili četvrtoj godini, mada kvalitetne sadnice daju rod i u drugoj godini poslije sadnje. Stvaranje korijenovih izdanaka u zasadu šljive na džanarici ne predstavlja problem. Dobro podnosi krečna zemljišta. Stabla na džanarici su dobro otporna na sušu i imaju uniforman razvoj. Sjemenom iz kojeg se dobija ova podloga se ne prenosi virus šarke šljive, što je još jedan razlog širenja ove podloge kod nas.

AGROTEHNIČKE I POMOTEHNIČKE MJERE | Mile Gluvačević

2. AGROTEHNIČKE I POMOTEHNIČKE MJERE

2.1.Formiranjeiodržavanjeuzgojnogoblika

Prilikom podizanja zasada, izbor lokaliteta, kombinacija sorta/podloga, te izbor adekvatnog sistema gajenja moraju biti u skladu sa odgovarajućim i očekivanim prinosima i kvalitetom plodova. Pored toga neophodno je težiti što manjoj upotrebi agrohemikalija (mineralna đubriva, pesticidi, regulatori rasta i rodnosti, i slično) i oštre rezidbe.

Šljivu u našim agroekološkim uslovima je najbolje gajiti u formi vretena.

Vitko vreteno – presjek sa strane

(dužine grana odozdo ka gore formiraju piramidu)

Vitko vreteno – presjek odozgo

(dužine grana odozdo ka gore se spiralno skraćuju)

1918

Osnovne karakteristike vitkog vretena:

• Formiranje traje 4 godine.• Visina stabla se održava na 2,5 – 3 m.• U donjoj etaži su 3-4 jače grane koje se prikraćuju,

pri čemu je prva grana na visini od oko 60 cm.• Iznad su nosači rodnog drveta sa obrastajućim

grančicama sa razmakom od 15-25 cm. • Deblo je do prve grane očišćeno od prirasta.• Suviše bujni ljetorasti i oni sa oštrim uglom

grananja se uklanjaju.• Vrh je zaustavljen tako što je preveden na rodnu

granu ili ljetorast povijen na dolje.

Lijepo formirano stablo u četvrtoj godini

Karakteristični zahvati prilikom formiranja stabla su prikraćivanje provodnice tj. produžnice, čišćenje debla od prirasta, razvođenje čačkalicama (štipaljke i slično), uvrtanje mladara, povijanje mladara, odstranjivanje pupoljaka, rovašenje iznad pupoljaka, i prikraćivanje višegodišnjih grana.

Da bi se pravilno formirao uzgojni oblik vitkog vretena, u prvim godinama neophodno je posvetiti pažnju mnogim aktivnostima formiranja i održavanja voćnjaka. U nastavku su prikazane ove aktivnosti po godinama.


Radovi u prvoj godini

• Prikraćivanje sadnica – vrši se poslije sadnje. Razgranate sadnice se prikraćuju na 40-60 cm

iznad gornje dobro razvijene grane. Nerazgranate sadnice se prikraćuju na 90-110 cm.

• Čišćenje debla do prve grane – sve priraste ispod prve grane je neophodno ukloniti.

• Razvođenje čačkalicama (štipaljkama ili drugim sredstvima za dobijanje pravog ugla

grananja) – se vrši kad mladari porastu 15-20 cm, prije odrvenjavanja baze mladara. Razvođenje

čačkalicama se vrši radi dobijanja ugla grananja od 90˚ koji je osnova za dobijanje kvalitetne

rodne grane.

• Uvrtanje baze mladara – se vrši početkom jula dok baza mladara još nije odrvenila. Pravilno

uvrnut mladar ima dobar ugao grananja i lako postaje kvalitetna rodna grana. Mladar

u momentu uvrtanja mora imati aktivan rast vrha. Zahvate ponoviti nekoliko puta u toku

vegetacije. Uvrtanje se izvodi dok se ne primjeti boranje kore, a dobro uvrnut mladar pada na

stranu i oslabljen je.

• Povijanje mladara – umjesto uvrtanja mladara može da se vrši povijanje mladara pomoću

kanapa, žice i sl. Povijanje mladara se vrši kad on postigne dužinu preko 30 cm.

• formiranje prve etaže sa 3-4 jače grane koje su formirane pod uglom od 45-60 .̊ • da ljetorasti budu formirani pod uglom od 90 .̊

Cilj na kraju prve godine je:


• 1.

2120

Prikraćivanje produžnice – vrši se na početku vegetacije. Izvodi se jedna od sljedećih radnji:

• Prevođenje produžnice na neki ljetorast ispod nje i prikraćivanje tog ljetorasta na 1/3

ili 1/2 svoje dužine.

• Prikraćivanje postojeće produžnice i rovašenje iznad pupoljaka do 1/3 baze.

• Razvođenje čačkalicama.

• Uvrtanje ili povijanje mladara.

• Odstranjivanje vodopija, prebujnih ljetorasta i onih sa oštrim uglom grananja.

• formiranje druge etaže sa ljetorastima povijenim pod uglom od 90 .̊

Cilj na kraju druge godine je:

Od druge godine potrebno je voditi računa o mladarima koji se formiraju u tekućoj godini i o ljetorastima koji su se formirali prethodne vegetacije.


• Prikraćivanje produžnice – isto kao i drugoj godini.




• Prikraćivanje dvogodišnjih grana na bočna ili donja razgranjenja. Donje grane treba da

budu duže od gornjih grana. Treba zapamtiti da se ljetorasti ne prikraćuju dok je rodna

grana u fazi formiranja. Kad se rodna grana formira, onda se vrši prikraćivanje.

• Rovašenje iznad pupoljaka ili slabijeg prirasta – vrši se po potrebi ako ima golih zona na

stablu.

• formiranje treće etaže sa ljetorastima povijenim pod uglom od 90 .̊

Ciljnakrajutrećegodineje:


Pravilno formirana trogodišnja sadnica u vrijeme cvjetanja.

Radovi u drugoj godini

• 2.

Radoviutrećojgodini

• 3.

2322 AGROTEHNIČKE I POMOTEHNIČKE MJERE | Mile Gluvačević

• Završna godina formiranja vitkog vretena.

• Prikraćivanje sadnice na nosač rodnih grana ili na ljetorast savijen pod uglom od 90 .̊




• Prikraćivanje dvogodišnjih i trogodišnjih grana na bočna ili donja razgranjenja. Donje

grane treba da budu duže od gornjih grana.

• Rovašenje iznad pupoljaka ili slabijeg prirasta – vrši se po potrebi ako ima golih zona na

stablu.

• Završiti formiranje posljednje etaže tako što će vrh biti preveden na rodnu granu ili ljetorast pod uglom od 90 .̊ Rodne grane trebaju biti pod pravilnim uglovima grananja.

Ciljnakrajučetvrtegodineje:


2.2.Rezidba

Da bi voćar mogao pravilno da pristupi rezidbi neophodno je da poznaje sljedeće:- Kategorije rodnih elemenata.- Karakteristične zahvate u rezidbi.- Sortne karakteristike po pitanju reakcije na rezidbu.- Izvođenje rezidbe.

2.2.1. Kategorije rodnih elemenata.

Kopljasti izraštaj (trn). To su izraštaji u vidu trna sa bočnim cvjetnim pupoljkom.

Majska kitica. Vrlo kratke rodne grančice sa cvjetnim pupoljcima i vršnim vegetativnim pupoljkom.

Kratka rodna grančica. Kraća grančica sa bočnim cvjetnim pupoljcima uglavnom u bazi grane i vegetativnim vršnim pupoljkom.

Duge rodne grane. Duge rodne grane, kao i kratke imaju cvjetne pupoljke na nodusima. Obično se u bazi grane nalaze cvjetni pupoljci a na vrhu grane mogu biti i vegetativni.

Mješovite rodne grane. Ove grane imaju kolateralne pupoljke, tj. na jednom nodusu mogu imati 2-3 pupoljka od kojih jedan bude vegetativni a ostali cvjetni. U vrhu grane se često mogu naći i samo vegetativni pupoljci.

Majska kitica Kratka rodna grancica

Radoviučetvrtojgodini

• 4.

2524

2.2.2.Karakterističnizahvatiurezidbi.

Rovašenje. Rovašenje se vrši iznad spavajućeg pupoljka ili slabog prirasta. Svrha rovašenja je da se u golim zonama podstakne porast rodnih nosača. U slučaju potrebe za intenzivnijim rovašenjem poželjno je da se izrovašena mjesta premažu fungicidom (bakarna sredstva). Rez na patrljak. Rez na patrljak se vrši tako što se prirast prikrati na patrljak od 15-20 cm. U principu, starije grane se prikraćuju na duži patrljak. Rez treba da bude ravan sa što manjom površinom. Prikraćivanje nosača rodnog drveta. Prikraćivanje nosača rodnog drveta se vrši tako što se donji nosači ostavljaju duži a prema vrhu stabla se ostavljaju kraći. Prikraćivanje se vrši na bočna ili donja razgranjenja. Podrezivanje ljetorasta.

2.2.3.Sortnekarakteristikeurezidbišljive.

Sortne karakteristike u rezidbi šljive se odnose tip rodnih grančica na kojima pojedine sorte uglavnom plodonose i na starost rodnih nosača.

Čačanska lepotica i Stanley su sorte koje uglavnom plodonose na kratkom rodnom drvetu. One rod donose na kratkim rodnim grančicama ili majskim kiticama koje se obično razviju na dvogodišnjoj grani. Na vrhu te dvogodišnje grane je obično ljetorast koji naredne godine može postati nosač rodnog drveta. Rezidba kod ovih sorti se svodi na prikraćivanje nosača rodnog drveta na odgovarajuću dužinu.

Čačanska rodna uglavnom plodonosi na dvogodišnjem dijelu prikraćenog ljetorasta koji na sebi ima rodne grančice. Kod ove sorte je poželjno formiranje rodnih čvorova tako što se uspravni ili bujni ljetorasti prikraćuju na 4-5 baznih pupoljaka. Na rodnim čvorovima se formiraju majske kitice ili kratke rodne grančice a iz vršnih pupoljaka se formira novi ljetorast. Na ovom novom ljetorastu se postupak formiranja rodnog čvora ponavlja.


Prilaskom stablu, rezač treba, između ostalog, da procijeni njegovo stanje sa stanovišta bujnosti i broja rodnih pupoljaka. Poslije procjene, pristupa rezidbi s ciljem da izvuče maksimalno od stabla kako bi ostvario potreban broj plodova po stablu. Na svakom stablu treba ostvariti sljedeće:

2.2.4. Izvođenjerezidbe

Za prinos od 40-50 t/ha, u zasadu sa 2500 sadnica/ha u vretenastoj formi, potrebno je ostvariti 20kg po stablu. Prilikom izvođenja rezidbe neophodno je ostvariti da na 1 stablu u punom rodu ima oko 500 plodova po 40 grama, što je ispunjeno sa 10-12 nosača rodnog drveta sa oko 40-50 plodova po grani, tj. sa 130 cvijetnih pupoljaka odnosno 25-45 rodnih grančica.


PRINOS40-50t

500plodovapostablu

40-50 plodova po grani

1 plod=40gr

10-12nosača

25-40rodnihgrančica

130cvjetnihpupoljakapograni

2.500sadnica

20kg po stablu

2726

VRH - provodnica se prevodi na rodni nosač ili na povijeni ljetorast.

SREDIŠNJI DIO STABLA – na središnjem dijelu stabla se vrše zahvati koji održavaju rodnost. Rade se sljedeći zahvati:a) Nosači rodnog drveta se prikraćuju na ugao podčinjenosti, tj. nastoji se da donje grane budu duže, a što se ide prema vrhu da su kraće. Prikraćivanje se vrši na bočna ili donja razgranjenja. Takođe, određeni broj nosača rodnog drveta je neophodno u potpunosti ukloniti na patrljak. Ponekad se umjesto uklanjanja na patrljak može izvršiti podsijecanje nosača do ½ debljine grane kako bi se taj nosač oslabio.b)U slučaju golih zona potrebno je vršiti rovašenje iznad spavajućih pupoljaka ili slabijih prirasta. c) Vodopije se uklanjaju u osnovi. d) Jaki prirasti koji imaju oštar ugao grananja ili na drugi način narušavaju strukturu stabla se uklanjaju na patrljak. Cilj reza na patrljak je da se u narednoj vegetaciji dobije mladar koji će poslije da postane nosač rodnog drveta.

BAZA - U bazi krošnje je neophodno da postoje 3-4 jake grane pod oštrijim uglom grananja koje donose ravnotežu stablu. Ove grane se prikraćuju jače ako su tanje, a ako su deblje onda se ostavljaju duže.


Voćnjak orezan u proljeće pred kretanje vegetacije. Na pojedinim stablima su u vrhu ostavljeni nosači rodnog drveta na kojima je rezač izvršio

podrezivanje.


2.3.Održavanjezemljištauvoćnjacima

Najpoželjniji način održavanje zemljišta u šljivicima se postiže zatravljivanjem međurednog prostora uz tretiranje rednog prostora herbicidima.

Međuredni prostor se vještački zatravljuje sjetvom višegodišnjih klasastih trava (manje je poželjno korištenje već izniklog travnog pokrivača). Taj prostor se zatim održava redovnim košenjem više puta u toku vegetacije. Veoma bitno je da prilikom rada kosilica pokošenu travu ostavlja u rednom prostoru, čime ga snabdijeva sa organskom materijom. U slučaju da pokošena trava ostaje u međurednom prostoru onda ona može da spriječi porast nove trave i time stvori dijelove u međuredu koji su bez travnog pokrivača, što pak može dovesti do proklizavanja mehanizacije.

Redni prostor se održava dozvoljenim herbicidima.

2.4. Ishrana šljive

Za rast i razvoj voćaka su, pored vode i ostalih faktora, potrebni makro (azot, fosfor, kalijum, magnezijum, kalcijum) i mikro elementi (željezo, mangan, cink, bor, sumpor, bakar, molibden, hlor). Pored ovih elemenata, voćkama su još potrebni i natrijum, silicijum, selen i nikl, fluor i aluminijum.

Zemljište treba da bude obezbijeđeno osnovnim biogenim elementima u dovoljnoj količini, da ima optimalnu pH vrijednost, te optimalnu količinu organske materije.

Neophodno je razlikovati sljedeće vrste đubrenja: meliorativno đubrenje, osnovno đubrenje i đubrenje za rod.

Meliorativno đubrenje. Meliorativno đubrenje se izvodi obavezno prilikom zasnivanja voćnjaka jer je to termin kada se đubriva najlakše mogu pravilno unijeti u zemljište da bi se stvorila potrebna rezerva u zemljištu i obezbijedio optimalan razvoj voćnjaka. Stajnjak i krečnjak se obavezno zaoravaju, tj. frezaju. Bitno je da se oni ne miješaju zajedno jer jedan drugi neutrališu. Obično se stajnjak duboko zaore a krečnjak poslije toga zafreza ali postoje i druge kombinacije. Treba poštovati preporuke iz analize zemljišta prije podizanja zasada jer ako se one ne poštuju naprave se greške koje je poslije teško ili gotovo nemoguće popraviti.

Osnovno đubrenje. Osnovno đubrenje može da se vrši u jesen (na kiselijim zemljištima) ili u proljeće. Koriste se najčešće razne formulacije NPK đubriva i poželjno ih je zafrezati.

2928 AGROTEHNIČKE I POMOTEHNIČKE MJERE | Mile Gluvačević

Đubrenje za rod. Ovim đubrenjem se voćkama dodaje potrebna količina hranjiva kako bi iznijele rod koji imaju na granama. U slučaju da je rod slabiji ovo đubrenje se može u nekim slučajevima i potpuno propustiti u pojedinim godinama.

Voćna vrsta

pH (H2O) Humus % Vrsta tla Dubina profila

cmPadavina u toku vegetacije mm Najniže temperature oC

Šljiva 5-6,5 2-3Laka do srednje teška

Do 100 400 -25

Tabela 2. Okvirni zahtjevi šljive prema zemljištu

Nivo obezbijeđenosti P2O5 mg/100 g K2O mg/100 g

M - vrlo nizak < 4 < 7

A - nizak < 6 < 8

B - srednji 6 - 10 9 - 15

C - optimalan 11 - 20 16 - 25

D - visok 21 - 30 26 - 35

E - vrlo visok > 30 > 35

Tabela 3. Obezbijeđenost zemljišta hranivima u mg/100 g

Da bi se hranjiva u zemljištu dovela u optimalan nivo, potrebno je prije đubrenja uraditi analizu zemljišta. Ona se radi svake 3-4 godine. Uzorci se uzimaju sa dubina 0-30 cm i 30-60 cm.

Za postizanje optimalne pH vrijednosti zemljišta, neophodno je na kiselim zemljištima izvršiti kalcifikaciju. Ona se može izvršiti mljevenim krečnjakom, dolomitom, negašenim krečom ili gašenim krečom. Od sadržaja kalcijuma u ovim đubrivima zavisi količina koja će se upotrijebiti za kalcifikaciju. Kalcifikaciju je preporučljivo uraditi prije zasnivanja voćnjaka, i to tako što se potrebne količine krečnjaka unose u zemljište zaoravanjem. Preporuke sa količinama i načinom i vremenom unošenja krečnjaka se dobiju uz svaku analizu zemljišta i potrebno ih je ispoštovati.

Pored kalcifikacije, veoma bitna mjera meliorativne popravke zemljišta je povećanje sadržaja humusa. Povećanje sadržaja humusa se vrši unošenjem organskih đubriva u zemljište. U tu svrhu se najčešće koristi stajnjak. Stanjak se takođe unosi u zemljište zaoravanjem. Preporuke sa količinama i načinom i vremenom unošenja stajnjaka se dobiju uz svaku analizu zemljišta i potrebno ih je ispoštovati.

Povećanje sadržaja ostalih elemenata se vrši uglavnom složenim đubrivima NPK (7:20:30, 10:20:30 i sl.). I ova đubriva je poželjno zaorati. Ova đubriva se mogu koristiti u jesen ili u proljeće.


Elemenat Nedostatak VišakPokretljivost Vrijeme aplikacije

đubrivau biljkama u zemljištu

Azot (N)

Starije lišće sitno i svijetlozeleno, vrhovi lišća mogu nekrotirati. Prirasti

kratki, plodovi sitni, ali izražene obojenosti.

Tamnozeleno lišće, velika bujnost, slaba obojenost plodova,

produžena vegetacija, gorke pjege.

Pokretljiv iz starijeg u mlađe

lišće.

NO3 forma veoma

pokretljiva, NH4 forma nije.

U 2-3 navrata, prvi pred cvjetanje

ili odmah nakon cvjetanja, zadnji do

15.5.

Fosfor (P)

Starije lišće je sitno, tamnozeleno, a kasnije bronzano, ranije opada,

umanjeno cvjetanje, slabiji prinos, kasnije sazrijevanje.

Rijetka pojava, ispoljava se kao nedostatak

jednog od elemenata Zn, Cu, Fe ili Mn.

PokretljivNije pokretljiv,

usvajanje zavisi od pH.

Jesen ili proljeće.

Kalijum (K)

Hloroza donjih listova mladara, slabije

razgranavanje korijena, plodovi opadaju, bez arome

i kvaliteta.

Nije zapažen. Pokretljiv. Nije pokretljiv. Jesen ili proljeće.

Kalcijum (Ca)

Fiziološke bolesti ploda izražene (gorke pjege,

plutaste pjege), savijanje oboda najmlađeg lišća u

obliku kupe.

Poremećaji prometa drugih elemenata,

blokiranje usvajanja željeza.

Nije pokretljiv. Nije pokretljiv.Jesen ili proljeće, folijarno tokom

vegetacije.

Magnezijum (Mg)

Između nerava lista žuto-zelene površine, nervatura

zelena. Kasnije pojava nekrotičnih pjega, sitni

plodovi, slabog kvaliteta.

Nije specifično uočen. Pokretljiv. Nije pokretljiv. Folijarno.

Bor (B)

Sitni deformisani plodovi sa ulegnućima sa plutastim

pjegama, pucanje ploda, slabiji razvoj cvjetova, slaba klijavost polena, prestanak rasta apikalnog meristema.

Odumiranje grančica, skraćeni nodusi,

smolotočina, pucanje plodova, prerana

zrelost, oplutnjavanje i opadanje plodova, skraćeno trajanje u

skladištima.

Nije pokretljiv. Pokretljiv. Folijarno pred cvjetanje.

Tabela 4. Značaj nekih makro i mikroelemenata u ishrani voćaka

ŠLJIVA

PRINOS t/ha

N kg/ha

P2O5 kg/ha

K2O kg/ha

Mg kg/ha

10 40 10 35 5

15 60 15 50 5

20 80 20 65 10

40 100-120 40 180-220 40

Tabela 5. Potrebe šljive u odnosu na prinos po hektaru

3130

2.5. Navodnjavanje šljive

U našim agroekološkim uslovima, za postizanje optimalnih prinosa i kvaliteta plodova navodnjavanje je neophodna mjera. Najprikladniji sistem navodnjavanja je sistem „kap po kap“ koji pomoću specijalnih kapaljki dovodi vodu do samo određene površine zemljišta gde se nalazi najveća količina korijena voćke.


Navodnjavanje u vocnjaku

Ključni preduslovi za navodnjavanje voćnjaka po sistemu kap po kap su dostupnost i kvalitet vode za navodnjavanje. Za navodnjavanje se koristi voda iz prirodnih vodotoka rijeka i potoka, prirodnih i vještačkih akumulacija jezera i bazeni kao i voda iz bunara različite dubine. Svi navedeni izvori vode moraju biti održivi i neophodno je od nadležnih organa dobiti dozvolu za korištenje voda.

Za navodnjavanje se može koristiti samo čista voda bez kanalizacionog mulja, ljudskog otpada ili otpadnih voda. U slučaju dodavanja đubriva kroz sistem za navodnjavanje (fertirigacija), neophodno je dodate količine đubriva ubrojiti u ukupnu godišnju dozvoljenu količinu đubriva.


Zalivna norma predstavlja količinu vode koja se dodaje prilikom jednog navodnjavanja, a koju je neophodno dovesti u zonu zemljišta u kojoj se nalazi najveći dio korijena. Iako se u praksi koriste metodi praćenja vlažnosti zemljišta pomoću instrumenata kao što su tenziometri (irometri), nutronski mjerači vlage i drugi, zbog jednostavnosti se najčešće zalivanje vrši prema kritičnim periodima biljaka za vodom, tj. prema fenofazama. U određenim periodima voćka troši najveće količine vode i ako u tim fazama razvoja dođe do nedostatke vode, to ostavlja najveće posljedice na prinos i kvalitet. Kritični momenti za voćku kad je neophodno da voćaka ima dovoljnu količinu vode su:

1. Neposredno poslije cvjetanja. 2. Početkom jula – kad je najveći porast vegetativnih organa, kada se formiraju cvjetni pupoljci za narednu

godinu i rastu plodovi.3. Početkom avgusta - za porast plodova, koji stižu za berbu u toku avgusta.

U prosjeku se za jedno zalijevanje koristi oko 500 m3/ha vode (=50mm).

Trenutak početka navodnjavanja određuje se u praksi na osnovu:- spoljnih morfoloških promjena na voćkama.- unutrašnjih fizioloških promjena voćke.- procjene ili mjerenja vlažnosti zemljišta (npr. tenziometrima).

Navodnjavanje se vrši samo po noći, da bi se smanjili gubici vode usljed isparavanja i da se kod biljaka ne bi izazvao fiziološki šok.

Sistem za navodnjavanje se treba redovno čistiti i održavati. To podrazumjeva provjeru stanja sistema i, po potrebi, njegovo čišćenje.

3332

3. ZAŠTITA OD BOLESTI I ŠTETOČINA

ZAŠTITA OD BOLESTI I ŠTETOČINA | Emir Sejdić

Jedini ispravan koncept zaštite šljive je koncept u skladu sa principima integralne zaštite, poznatiji kao integralna proizvodnja (IP). Integralna zaštita podrazumijeva kontrolu štetnih organizama na način da se mogu koristiti sve dozvoljene metode tzv. alati, kako bi se oni zadržali ispod ekonomskog praga štetnosti.

Program kontrole štetnih organizama podrazumijeva praksu uzgoja, fizičke metode, biološke metode te hemijske metode. Proizvodnja u kojoj praktikujemo ovakav koncept naziva se integralna proizvodnja (IP). Za implementaciju ovog programa pored navedenih metoda moramo osigurati stalno praćenje štetnih organizama, pravilnu strategiju upravljanja resursima i opremom, te redovnu evidencija svih aktivnosti.

Zaštita šljive sigurno je jedan od najvažnijih momenata u proizvodnji, stoga, integralna zaštita između ostalog podrazumijeva usmjerenu, kontrolisanu i pravovremenu primjenu ekološki prihvatljivih hemijskih sredstava.

3.1.Bolestiištetočinešljive

3.1.1.Manjeznačajnebolestišljive

a) Šupljikavost lista – lat. Stigmina Carpophilla

Simptomi bolesti na listu - Hlorotične pjege (2-5mm) koje kasnije postaju crvenkaste te nekrotiziraju, a tkivo iz pjege ispada (šupljikav list).

Simptomi bolesti na mladicama• eliptične pjege;• pucanje kore;• rak ranice;

Zaštita: Tretiranje preparatima na bazi bakra (proljeće-jesen), a nakon cvatnje preparatima na bazi dithana i captana.


b) Rogač šljive – lat.Taphrina Pruni

Simptomi bolesti: • Nakon zametanja, plod brže raste, izdužuje se i deformira; • koštica je zakržljala ili je nema;• meso je spužvasto;• plod se osuši, ostane visiti ili opadne;Bolest se javlja periodično kod kišnih proljeća. Može uništiti i do 80% uroda.

Zaštita: tretiranje preparatima na bazi bakra (proljeće-jesen).

c) Hrđa šljive – lat. Tranzschelia pruni spinosae

Simptomi:• Tokom maja na listu su vidljive žućkaste pjege a

na naličju se formiraju smeđe-crvene nakupine spora;

• zaraženi listovi otpadaju;

Zaštita: tretiranje bakarnim preparatima (proljeće-jesen) te suzbijanje nakon cvatnje preparatima na bazi dithana i captana.

Hrđa šljive – lat. Tranzschelia pruni spinosae – Dijagnostička tabela

Organi koje napada i opis simptoma Način prezimljavanja Infekcija

List, mladari, vrlo rijetko plod.

U početnim fazama simptomi podsjećaju na oštećenja koje čine insekti sisanjem. Kasnije, na listu se razvijaju sitne, svjetložute pjege, a

na naličju praškaste, mrkocrvene gomilice koje podsjećaju na rđu.

U opalom lišću i mladarima.

Počinje u proljeće u povoljnim uslovima. U toku vegetacije dolazi do opadanja lišća.

3534 ZAŠTITA OD BOLESTI I ŠTETOČINA | Emir Sejdić

d) Plamenjača šljive – lat. Polystigma rubrum

Simptomi na listu:• Žute, a kasnije žutocrvene pjege.• Zaraženi listovi se suše i otpadaju.

Zaštita: tretiranje bakarnim preparatima (proljeće-jesen) te suzbijanje nakon cvatnje preparatima na bazi dithana i captana.

e) Šarka šljive – lat. Plum pox virus

Bolest zahvata sve dijelove biljke a najviše list i plod. Prezimljava na stablima šljive, džanarike, kajsije, breskve i crnog trna. Infekcija se najčešće ostvaruje putem prenosioca biljnih vaši ili rezidbom.

Simptomi na listu: Blijedo-žute prstenaste pjege, koje često u sredini imaju zonu normalne boje lista. Veličina pjega može biti 2–15mm.

Simptomi na plodu:• Prstenaste pjege plavičaste boje. • Plod je naboran i izbrazdan.• Meso ploda je tamnije boje.• Dozrijeva 2-3 sedmice ranije.• Sadrži 2% manje šećera.• Sadrži 0,3% više kiselina.

Simptomi na koštici: Kod nekih sorti: tamno ljubičaste pjege


Šarka šljive – lat. Plum pox virus – Dijagnostička tabela

Organi koje napada i opis simptoma Način prezimljavanja Infekcija

Svi dijelovi biljke, najviše list i plod. Na zaraženom lišću formiraju se blijedozelene

pjege različitog oblika. Na plodovima se pojavljuju polukružne i prstenaste zatvoreno plave pjege.

Na stablima šljive, džanarike, kajsije, breskve i

crnog trna.

Najčešće se ostvaruje putem prenosioca biljnih vaši ili rezidbom.

3.1.2. Ekonomskiznačajnebolestišljive

Monilioze

Monilioze su trenutno najopasnije bolesti na šljivi. Monilia je gljiva koja je prisutna na kori, pupu, i stablu. Općenito je uvijek u nasadu i čeka vrijeme cvatnje, jer tada ostvaruje infekciju na otvorenom cvijetu. Čim se cvijet otvori, spore monilije padaju na krunične listiće i inficiraju ih, zatim na prašnike, pa na tučak, a potom se spuštaju u cvijetnu ložu. Nakon toga inficiraju rodni pup a u toku vegetacije ta infekcija ulazi u drvenasti dio te suši cijelu granu ili dio grane.

Infekcijom cvijeta smanjuje se urod jer takav cvijet ne daje plod, a u drugom dijelu sezone ti rodni pupovi odumiru. Infekcija nakon cvatnje nastavlja se u drugom dijelu vegetacije u fazi rasta i sazrijevanja plodova.

Monilia je bolest prisutna u nasadu u toku cijele godine(kružni ciklus monilije u nasadu)

Trulež plodova šljive i njihovo prijevremeno propadanje također uzrokuje gljiva iz grupe monilioza. Problem truleži plodova šljive je velika i uzrokuje velike probleme sa kvalitetom, umanjuje prinos, a u slučaju kišne sezone može se izgubiti i cijeli urod. Zato je jako važna kontrola ove bolesti i blagovremeni tretmani u vrijeme nalivanja plodova da se ne bi umanjio kvalitet plodova ili u potpunosti izgubio urod.


Kompleks vrsta monilije kao izazivača bolesti su:1. Monilia laxa2. Monilia fruktigena3. Monilia frukticola4. Monilia polistoma

U posljednje vrijeme u svijetu su se razvili novi sojevi bolesti u vrsti monilia, te da je samim tim još agresivniji njen uticaj na grupu koštičavog voća. Monilia polistoma je do sada registrovana na području Japana, dok je Monilia fruktigena detektovana u našem okruženju: Hrvatska i Srbija. U Bosni i Hercegovini još uvijek njeno prisustvo nije potvrđeno.

Najvažniji momenti u borbi protiv monilije su:• Tretmani bakarnim preparatima (proljeće-jesen).• Tretman u fazi početka cvatnje odnosno kada je 5 – 10 % cvijetova otvoreno.• Tretman u fazi opadanja kruničnih listića, odnosno u fazi procvjetavanja, tj. u fazi pred završetak cvatnje.• Tretmani u fazi kada plodovi počinju mijenjati boju iz zelene u plavu.

Monilia fruktigena – trulež plodovaMonilia laxa – Sušenje cvjetova i mladica


3.1.3.Štetnicišljive

a) Šljivine osice – lat. Haplocampa minuta L., Haplocampa flava Crist

Hoplocampa minutaŽuta šljivina osica

Hoplocampa FlavaCrna šljivina osica

Razlikujemo dvije vrste šljivine osice: žutu i žutu. Ličinke osice prezimljavaju u zemlji, na dubini do 15cm. Odrasle osice se javljaju početkom cvjetanja, kada se temperatura tla digne na 100 C i mogu se naći u krošnji (lete u vrijeme cvatnje). Njihova jaja se javljaju u vrijeme precvjetavanja, na čašičnim listićima, pojedinačno položena. Ženka osice može da položi do 70 jaja. Ličinke se javljaju nakon formiranja plodića te se ubušuju u plodić. Jedna ličinka ošteti u prosjeku 3-6 plodića, tako što izgriza tkivo ploda. Svi oštećeni plodovi padaju na zemlju kada narastu na 4-5mm.

Monilija – Dijagnostička tabela

Organi koje napada i opis

simptoma Način prezimljavanja Infekcija

Cvijet, grančice, grane, plod.

Izaziva sušenje cvjetova,

grančica, grana, rak-rane i mrku trulež plodova.

Na granama i grančicama i u mumificiranim plodovima.

U proljeće, nakon sporulacije dolazi do širenja gljive putem vjetra, insekata ili kišnih kapi. Cvijet se zarazi odmah po

otvaranju. Kroz peteljku cvijeta vrši se zaraza grana i grančica. Plod bude zaražen preko rana.


Tretman se radi u procvjetavanju, kada otpadne 50% latica.

Šljivine osice – Dijagnostička tabela

Broj generacija Stadij Opis Vrijeme pojave Gdje gledati?

1

Odrasli

CŠ - Crno sjajne boje.

ŽŠ - Žuto-crvene boje.

Početkom cvjetanja. U krošnji.

Gusjenica Svijetložute do žućkasto smeđe. Nakon formiranja plodića.

Prezimljava u zemlji. U toku vegetacije se može naći u plodu i na

plodu.

Jaja Žućkasta. U vrijeme precvjetavanja. Na čašičnim listićima pojedinačno položena.

b) Šljivin savijač – lat. Cydia funebrana

Šljivin savijač je štetnik iz grupe leptira, pri čemu štetu čini njegova larva koja se ubušuje direktno u plod (pojava crvljivosti).

Na šljivi se pojavljuju 2 pune generacije i jedna nepotpuna treća generacija savijača. U prvoj generaciji, nakon pojave leptira iz zimskog prezimljavanja, on kopulira sa ženkom, a nakon nekog vremena ženka odlaže jaja, iz kojih se javljaju male gusjenice koje se ubušuju u plod. Nakon određenog vremena ti plodovi opadaju na zemlju kao vrlo sitni zeleni plodići.


Crvljivost plodova I generacije - Ženka jaja polaže na list, a potom tek ispiljene larve sa lista prelaze na plod i odma se ubušuju.

Iz opalih plodića na tlu ponovno izlaze leptiri, koji čine drugu generaciju. U drugoj generaciji, nakon ubušivanja gusjenica u plodove, dobijemo crvljive plodove koji ili opadnu na tlo prije berbe ili ostanu crvljivi te se kao takvi beru. Zbog prisutva larve, neupotrebljivi su kao konzumni a nisu interesantni ni za preradu.

Crvljivost II generacije - Ženka jaja polaže direktno na plod, a ličinka se nakon piljenja ubušuje, obično sa donje strane ploda.

Šljivin savijač – lat. Cydia funebrana – Dijagnostička tabela


2 potpune i jedna

nepotpuna

Leptir sivo smeđe boje, 3-15 m.

1 gen - početkom maja, 2 gen - od početka jula do

avgusta.U krošnji stabla.

Gusjenica žućkasta do crvenkasta 10-12 mm. Glava tamnosmeđe boje.

U maju, te od jula do avgusta.

Prezimljujuća gusjenica ispod ispucale kore ili drugim

skrovitim mjestima. U toku vegetacije na plodu i u plodu.

Jaje Bijeličasta, 0,7 mm, spoljoštena, 9-15 dana se razvijaju.

Početkom maja, te od jula do avgusta.

Položena pojedinačno na donju stranu ploda.

Lutka Svijetlosmeđa, 6-7 mm, zapredena u kokonu. Juni, avgust. Skrovitim mjestima na kori

grana ili u zemljištu.


c) Lisne vaši (uši)

Javljaju se jako rano u proljeće sišući sokove i stvaraju defolijaciju lista čiji se efekat negativno odražava na prinos i kvalitet plodova. Postoji više vrsta lisnih vaši: zelena lisna vaš, crna lisna vaš, itd. Međutim, ekonomski najznačajnija je šljivina uš uvijalica.

Šljivina uš uvijalica - Dijagnostička tabela


Mnogo beskrilnih

i krilata generacija

Beskrilne jedinke

1,6 do 2,0 mm. Zelena, oker žuta ili maslinastozelena. Prekrivene bijelim

voštanim prahom.

Tokom čitave vegetacije.

U listu, često zajedno sa krupnom zelenom uši šljive i zelenom uši

breskve.

Krilate jedinke

1,4 do 1,7 mm. Glava i prsa su crni ili tamnosmeđi, a zadak zelen sa smeđom

uzdužnom prugom.

Krajem maja, sele se na

sekundarnog domaćina.

U listu, često zajedno sa krupnom zelenom uši šljive i zelenom uši

breskve.

d) Crveni voćni pauk – lat. Panonychus ulmi

Crveni voćni pauk siše sokove lista što se negativno odražava na prinos i kvalitet plodova. Prezimljava kao zimsko jaje na stablu. Ličinka izlazi kraj marta. Pojavljuje se u 6 do 7 generacija, a u toplim godinama i do 12 generacija.


Bolest i štetnici Fenofaza Preparat

Koncentracija (Količina preparata

u 100 l / vode)

Doza (Količina preparata

/ ha)Važne napomene

Periodmirovanja–početakvegetacije

Svi prezimjeli oblici bolesti

koji mogu prozrokovati

infekciju u toku godine.

Nordox

0,15 – 0,20 %

150 – 200 gr/ 100 litara vode)

1,5 – 2 kg

Tretman se obavlja u periodu mirovanja do početka kretanja vegetacije, obično nakon zimske rezidbe. Tokom prskanja koristiti dovoljno vode od 1000 – 1500 l/ha da bi se što bolje okupala biljka. U starim nasadima i godinama sa dugim i hladnim proljećem preporučuju se i dva tretmana u razmaku od 15 dana

Periodprijecvjetanja

Monilija (palež cvjetova i

mladica)Chorus

0,40 – 0,50 %

(40 – 50 grama u 100 litara vode)

400 – 500 grama

Potrebno praćenje fenofaza biljke, tretman se vrši u fazi kada je 5-10 % cvjetova otvoreno. Voditi računa da se ne otvori veći broj cvjetova posebno ako su prisutne i padavine, a u tom slučaju se mora voditi računa i o letu pčela. Kod nasada koji su viši od 2,5 m povećati dozu.

U slučaju potrebe moguće miješanje sa folijarnim đubrivima.

Monilija (palež cvjetova i

mladica)Chorus

0,40 – 0,50 %

(40 – 50 gr/100 l vode)

400 – 500 grama

Potrebno praćenje fenofaza biljke, tretman se vrši kada je opalo 50% kruničnih listića. Tretman ne raditi dok dok su prisutne pčele na cvjetovima, tretman obaviti rano ujutro ili kasno navečer. U slučaju potrebe Chorus-u dodati Dithan zbog proširenja spektara na ostale bolesti. Kod nasada koji su viši od 2,5 m povećati dozu.

Hrđa, Plamenjača, Šupljikavost

lista, itd.

Dithan ili Merpan

0,25 % 25 gr/ 100 l vode

250 grama

Šljivina osica,

Lisne vaši, Cvjetojed,

Savijači lista, itd.

Karate zeon 20 mil/ 100 l vode 200 militara

U fazi procvjetavanja neophodno je obaviti tretman sa insekticidom zbog prisustva šljivine osice koja može umanjiti prinos i preko 50 %. Pored šljivine osice ovim tretmanom rješava se i drugih štetnih insekata koji su u tom periodu prisutni u nasadu.

Moguće kombinirati u isti tank mix Chorus + Dithan + Karate zeon


Periodnakoncvatnje-Rastmladicaiplodova

Šljivin savijač Insegar

0,50 – 0,60 %

(50 – 60 grama na 100 l vode)

500 – 600 grama

Za pravovremeni tretman šljivinog savijača i generacije neophodno je praćenje štetnika na feromonskim klopkama ili konsultacija sa stručnjacma iz te oblasti. Ovo je usmjereni tretman tako da ako su prisutni i drugi štetnici ili bolesti neophodno je kombinirati druge preparate za proširenje spektra. Praćenje štetnika je neophodno zbog potrebe ponavljanja tretmana.

Šljivin savijačAfirm

2,5 – 3,5 %

(250 – 350 grama/ 100 l vode)

2,5 – 3,5 kg

Za pravovremeni tretman šljivinog savijača II generacije neophodno je praćenje štetnika na feromonskim klopkama ili konsultacija sa stručnjacma iz te oblasti. Ako su prisutni i drugi štetnici ili bolesti neophodno je kombinirati druge preparate za proširenje spektra.

Tretman se može izvršiti i drugim preparatima slične namjene (neophodna konsultacija sa stručnjacima).

Periodprijeberbe

Monilioze (Trulež plodova) Signum

0,56 – 075 %

(56 – 75 grama / 100 l vode) 500 – 750 grama

Tretman se radi u periodu od 30 – 20 dana prije berbe zavisno da li se radi jedan tretman ili split aplikacija. Pratiti fazu nalijevanja plodova i vremenske uvjete.

Tretman u ovom periodu neophodno je obaviti zbog kvaliteta plodova, kvaliteta plodova i dužeg vremena čuvanja, te kontrole monilioza u nasadu. Bilo bi poželjno povećati potrošnju vode.

Usmjereni tretmani

Grinje, pauci, eriofidne grinje U toku vegetacije, samo u

slučaju pojave grinja Vertimec

0,6 – 0,7 %

(60 – 70 mililitara / 100 l vode) 6 – 7 deci

Pratiti štetnika, usmjereno prskanje radi se samo ako štetnik pređe prag štetnosti (2 pauka na listu). Prskanje je potrebno provesti rano ujutro ili kasno navečer i obavezno dodati okvašivač. Obavezno dobro okupati biljku.

Korovi u rednom prostoru

Ouragan sistem 4 ili Touch-

down sistem 4

0,1 – 0,2 %

10 militara / 10 l vode Obične

prskalice,

10 – 25 %

0,5 – 1 l / 5 litara samo za herbi

prskalice

0,8 – 1,5 litara

Prvo prskanje: kada su korovi visine 10 -15 cm. Ponoviti prema potrebi. Za bolju kontrolu korova u toku naredne godine preporučuje se jesenska primjena Ouragan-a. Paziti da Ouragan ne dospije na zelene dijelove (izdanke iz podloge ili list). Ne raditi tretmane po vjetru.

OPERACIJE U TOKU BERBE | Mile Gluvačević

4. OPERACIJE U TOKU BERBE

4.1.Specifikacijekvalitetašljive

Plodovi šljive se beru za upotrebu u svježem stanju ili za preradu. Za upotrebu u svježem stanju, šljiva se bere između fiziološke i tehnološke zrelosti. Za preradu se bere u tehnološkoj zrelosti. Procjena zrelosti šljive se najčešće radi vizuelnom procjenom na osnovu izgleda ploda. Za potrebe izvoza se vrše mjerenja hemijskog sadržaja ploda, prije svega sadržaja šećera i kiselina u plodu.

Zbog transporta na udaljena tržišta, stone sorte je potrebno brati nekoliko dana ranije od pune zrelosti. Udaljenost tržišta, skladišni uslovi i organizacija otkupa diktiraju koliko dana ranije treba pristupiti berbi.

Ako se šljiva bere za preradu onda se bere u punoj zrelosti. U slučaju organizovanog otkupa, ipak je neophodno poštovati specifikacije koje određuje sam otkupljivač.

U praksi, šljiva se bere kao prva klasa i za industrijsku upotrebu. Prva klasa podrazumjeva ispunjenje sljedećih karakteristika:• Očuvan pepeljak,• Promjer: 32-42mm,• Bez mehaničkih ili drugih oštećenja,• Max. 70% zrelosti tokom branja, • 14 Bx suve materije, mjereno refraktometrom na 200 C,• Najviše 2,3% jabučne kiseline,• Bez prisustva crva,• Učešće trulih plodova i plodova sa plijesni maximalno 0,5%.• Bez stranih predmeta, lišća, dijelova biljke i slično.

4544 OPERACIJE U TOKU BERBE | Mile Gluvačević

Po pojedinim sortama potrebno je dodatno ispoštovati i sljedeće:

ČAČANSKA LJEPOTICA STANLEY

Spoljni izgled plodova

Zdrav, svjež, čist i suv plod, bez mehaničkih oštećenja od biljnih bolesti i štetočina te bez pojave truljenja, pljesnivosti i

fermentacije. Ovalan oblik. Brazda dijeli plod na dva jednaka dijela.

Kratka peteljka.

Zdrav, svjež, čist i suv plod, bez mehaničkih oštećenja od biljnih bolesti i štetočina te bez pojave truljenja, pljesnivosti i fermentacije.

Masa oko 35-40 g. Oblik je izduženo–ovalan. Izdužen grlić ploda. Brazda je široka.

Ukus i MirisPlodovi moraju da imaju specifičan ukus šljivu i izraženu aromu karakterističnu za

šljivu

Meso je čvrsto, slatkasto, slabo izražena aroma. Koštica je relativno krupna.

BojaBoja pokožice je tamnoplava sa obilnim

pepeljkom, a dobija plavu boju znatno pre zrenja ploda

Ravnomjerna, tamno plava i tipična za sortu. Sa zelenim površinama do 25%.

OPERACIJE U TOKU BERBE | Mile Gluvačević

4.2. Higijena berbe

Higijena obuhvata opšte i praktične postupke koji osiguravaju dobro zdravlje i čistoću. Ovi postupci služe u svrhu sprečavanja bolesti, njihovog širenja i poboljšavanja zdravlja. Kod higijene berbe potrebno je obratiti pažnju na:

Higijena u voćnjaku Higijena radnika Higijena transportnih vozila Higijena ambalaže Higijena oruđa za

berbu

Voćnjak čist i uredan

Visoka lična higijena, ne nositi nakit ili

sat, podsjeći nokte, svezati kosu ili nositi

kapu

Redovno čišćenje i održavanje

Ambalažu očistiti prije berbe

Oruđa za berbu prije berbe očistiti

Spriječiti prisustvo životinja tokom berbe Radna odjeća čista

Za čišćenje upotrebljavati

dozvoljena sredstva za čišćenje ili samo

vodu

Ambalažu koristiti samo za ubrane

plodove

U toku berbe oruđa čistiti po potrebi

Sanitarni objekti moraju biti čisti,

održavani i u blizini berbe

Obavezno pranje ruku sapunom

Ambalažu slagati na čisto mjesto, u hladu

Voditi računa o otpadu, izduvnim gasovima, prašini, odbačenoj opremi

Zdravlje radnika na nivou

Uklanjati plodove sa parcele prije noći

Tokom berbe ne jesti, ne pušiti, dozvoljeno

je piti vodu

Skladišni objekti moraju biti čisti,

održavani, sa zaštićenim sijalicama,

bez štetočina

Prijaviti ako je radnik bolestan ili ako se

ozlijedio,

4746 OPERACIJE U TOKU BERBE | Mile Gluvačević

4.3. Transport i čuvanje šljive

Transport šljive podrazumjeva transport ubranog ploda u okviru farme i van nje. U oba slučaja, transport ne smije da dovede kvalitet plodova u pitanje. Ipak, treba uzeti u obzir da će prilikom transporta da se javljaju određeni gubici što zavisi od sorte, načina pakovanja ambalaže, vrste i dužina transporta, stanja puteva, vremenskih uslova, itd. Zbog toga je transport neophodno što bolje organizovati uz preduzimanje potrebnih mjera predostrožnosti za smanjenje ili potpuno otklanjanje mogućih uzroka za smanjenje kvaliteta plodova. Farmeri trebaju da obrate pažnju na transport plodova od mjesta berbe do mjesta prodajnog mjesta. Prilikom transporta je neophodno da se ispune sljedeći uslovi:• Da transportna vozila ispunjavaju higijenske zahtjeve, tj. da se redovno čiste i održavaju bez stranog

mirisa;• Da transport od mjesta berbe do mjesta preuzimanja plodova bude što brži;

Za transport na kraćim relacijama se koriste prevozna sredstva kojima se raspolaže na gazdinstvu (traktori i prikolice), a za duži transport se koriste isključivo kamioni-hladnjače. Poželjno bi bilo koristiti specijalizovano vozilo koje bi služilo samo za transport šljive. Ako transport šljiva traje 2 do 3 dana, plodovi moraju da budu na temperaturi od 0 do 7°C, a ako traje 5 do 6 dana na temperaturi od 0 do 3°C. Na višim temperaturama i pri dugotrajnijem prevozu nastaje veliki kalo plodova šljiva.

Šljivu sto prije dopremiti u skladište.

EKONOMIČNOST PROIZVODNJE ŠLJIVE | Slaviša Jovanović

5. EKONOMIČNOST PROIZVODNJE ŠLJIVE

5.1. Analiza troškova i prihoda u proizvodnji šljive

Pri izradi kalkulacije proizvodnje šljive, potrebno je uzeti u razmatranje dvije glavne kategorije troškova: 1) troškovi uspostave voćnjaka i 2) troškovi održavanja proizvodnje (uključujući berbu). Troškovi uspostave proizvodnje su uvijek prisutni u prvoj godini proizvodnje, te u slučajevima kada se proizvodnja širi. U slučaju šljive ovi troškovi mogu biti obrada zemljišta, nabavka stabala, bušenje rupa za sadnju stabala, sadnja stabala, pokrivanje stabala zaštitnim mrežicama, unošenje hrane u zemljište, sistem za navodnjavanje, ograde oko voćnjaka i sl. Troškovi održavanja voćnjaka su troškovi koji se ponavljaju u svakoj sezoni, i mogu uključiti nabavku zaštitnih sredstava, đubriva, radne snage za razne operacije održavanja, ambalažu, standarde, i sl. Unutar obje kategorije troškova, pojedinačni troškovi mogu biti fiksni ili pak varijabilni (promjenljivi). Fiksni troškovi su troškovi koji su isti svake godine, bez obzira na smanjenje ili povećanje obima proizvodnje, dok su varijabilni troškovi upravo suprotno: sa povećanje ili smanjenjem proizvodnje oni se mijenjaju.

U nastavku će biti pružen okvirni pregled troškova uspostave i održavanja proizvodnje za površinu od 1ha. Vrijednosti jediničnih troškova su preuzeti iz analize ekonomičnosti proizvodnje i prerade u lancu vrijednosti šljive, koju je radila konsultantska kuća AFC Agriculture and Finance Consultants GmbH u sklopu EU ProLocal programa, 2017. godine.

Troškovi uspostave proizvodnje šljive na površini od 1ha – 1. godina proizvodnje

Br. Stavka Cijena po jediniciSklop od 1000 sadnica

Ukupno jedinica Ukupno KM

1 Oranje 300 KM/ha 1 ha 300 KM

2 Sadnice 3,5 KM/sadnici 1000 sadnica 3.500 KM

3 Bušenje rupa za sadnice (mehanički) 3 KM/rupi 1000 rupa 3.000 KM

4 Stubovi 1,5 KM/stubu 1000 stubova 1.500 KM

5 Radna snaga za sadnju 30KM/dnevnici 20 dnevnica 600 KM

Ukupno za uspostavu: 8.900 KM

Ovo su osnovni troškovi, za sklop od 1000 sadnica, odnosno moderni sklop sa vitkim vretenom na razmak 4x2,5m. Ovdje takođe mogu biti uključeni i troškovi navodnjavanja, troškovi zaštitnih mreža, ili druga investiciona ulaganja. U slučaju da se ide na rjeđi sklop od 600 sadnica, troškovi uspostave su oko 5.560 KM (37% manji od primjera u tabeli) dok je za gušći sklop od 1.250 sadnica trošak uspostave 11.020 KM (odnosno 19% veći u odnosu na primjer u tabeli).

4948 EKONOMIČNOST PROIZVODNJE ŠLJIVE | Slaviša Jovanović

Troškovi održavanja proizvodnje šljive na površini od 1ha – 1-7. godina proizvodnje

Br. StavkaGodina

I II III IV V VI VII

1 Ponovna sadnja 2% stabala - 70 KM - - - - -

2 Ishrana 720 KM 550 KM 550 KM 550 KM 550 KM 550 KM 550 KM

3 Sredstva za zaštitu 300 KM 600 KM 1.000 KM 1.500 KM 1.500 KM 1.500 KM 1.500 KM

4 Folijarni tretman 100 KM 200 KM 300 KM 300 KM 300 KM 300 KM 300 KM

5 Radna snaga za đubrenje, zaštitu, rezidbu i kontrolu 210 KM 120 KM 180 KM 240 KM 300 KM 360 KM 360 KM

6 Međuredno održavanje 300 KM 300 KM 300 KM 300 KM 300 KM 300 KM 300 KM

7 Prskanje traktorom - - 750 KM 750 KM 750 KM 750 KM 750 KM

8 Radna snaga za berbu - 30 KM 510 KM 1.350 KM 1.800 KM 2.160 KM 2.400 KM

9 Ambalaža - 50 KM 850 KM 2.250 KM 3.000 KM 3.600 KM 4.000 KM

Ukupno po godini: 1.630 KM

1.920 KM 4.440 KM 7.240 KM 8.500 KM 9.520 KM 10.160 KM

Troškovi održavanja se značajno povećavaju iz godine u godine, a posebno u III, IV, i V godini, nakon čega se rast tih troškova stabilizuje. Od VII godine pa nadalje, troškovi održavanja su na istom nivou. Generalno, sezonama sa punim ili skoro punim rodom, značajni troškovi proističu u segmentu radne snage za berbu, te ambalažu. Troškovi berbe zavise od prinosa na voćnjaku, učinkovitosti radne snage prilikom ručnog branja plodova kao i od cijene ambalaže koja se koristi za sakupljanje i prijevoz ubrane šljive. Ovi troškovi zavise naravno i od broja sadnica na proizvodnoj površini, odnosno sklopa koji je uspostavljen. Troškovi ambalaže se mogu minimizirati ukoliko proizvođač dobija povratnu ambalažu od otkupljivača, ili sam uloži u višekratnu ambalažu. Tačke gdje se odlivi sredstava mogu uslovno smanjivati su raspolaganje sopstvenom mehanizacijom te učešćem članova porodice u aktivnostima gdje se inače angažuje radna snaga. Dodatni troškovi koji se ovdje mogu prikazati su na primjer troškovi raznih laboratorijskih analiza, ili pak certifikata dobre poljoprivredne prakse.

Prihodi od voćnjaka šljive se određuju na osnovu omjera šljiva visokog i nižeg kvaliteta, kao i njihovih odgovarajućih cijena. Omjer kvaliteta može znatno varirati u zavisnosti od vremenskih uslova i brige koja je posvećena voćnjaku. U kvalitetnim voćnjacima, udio šljiva koje zadovoljavaju kriterijume prve klase je oko 80%. Sve pomenuto pak značajno utiče na profitabilnost ove proizvodnje. Sam prinos zavisi od mnogo faktora, kao što su gustina sklopa, uzgojni oblik, ulaganje i održavanje voćnjaka, adekvatna berba, i sl. Za sklop od 1000 sadnica po hektaru, sa uzgojnim oblikom vitko vreteno, očekivani prinos u punoj rodnosti se kreće oko 40t, a veoma često i u većem obimu. Ekstenzivniji voćnjaci imaju značajna variranja u prinosu, koja se kreću najčešće od 12-30t, dok savremeni intenzivni voćnjaci veoma lako postižu prinose do 45-50t. U narednoj tabeli profitabilnosti prikazan je scenario u kojem proizvođač ostvaruje do 40t šljive po ha (VII godina i nadalje), od čega je 80% prva klasa a ostatak roba za industriju.

EKONOMIČNOST PROIZVODNJE ŠLJIVE | Slaviša Jovanović

Profitabilnost proizvodnje sa prinosom od do 40t/ha u punoj rodnosti

Br. Prihodi

Godina

I II III IV V VI VII

1 Prihodi i klasa - - 3.400 KM 9.000 KM 12.000 KM 14.400 KM 16.000 KM

2Prihodi

niže klase

- 125 KM 425 KM 1.125 KM 1.500 KM 1.800 KM 2.000 KM

Ukupni prihodi 0 KM 125 KM 3.825 KM 10.125 KM 13.500 KM 16.200 KM 18.800 KM

Ukupni rashodi 10.530 KM 1.920 KM 4.440 KM 7.240 KM 8.500 KM 9.520 KM 10.160 KM

Ukupan tok gotovine

-10.530 KM - 1.795 KM - 615 KM 2.885 KM 5.000 KM 6.680 KM 8.640 KM

Kumulativni tok gotovine

-10.530 KM

- 12.325 KM - 12.940 KM -10.055

KM - 5.055 KM 1.625 KM 10.265 KM

Uzimajući u obzir podatke o troškovima i prihodima, te izračunavanjem interne stope povrata, dolazi se do zaključka da proizvodnja šljive u trenutnim i zabilježenim okolnostima u BiH može biti vrlo profitabilna grana poljoprivrede. Sa sklopom od 1000 sadnica na hektaru, te uz dobru praksu u proizvodnji, ova plantaža već u četvrtoj godini ostvaruje veće prihode od troškova održavanja, dok na kraju šeste godine, cijela investicija je povraćena.

Od sedme godine pa na dalje, ostvaruje se osjetljiv profit. Interna stopa povrata za 7 godina za ovu proizvodnju je 15,39%, a za 10 godina je 26,52% što je vrlo dobar indikator. Ukoliko se ostvaruje prinos od 45 ili 50t, (optimistični scenario) dobit se u odnosu na vrijednost u tabeli (VII godina) povećava za 15% odnosno 30%. U slučaju da je prinos 30t ili 35t (pesimistični scenario), dobit bi se svela na 3.340KM odnosno 5590KM/ha. Manji prinosi od 30t/ha, uz navedena ulaganja i troškove, mogu dovesti do nezadovoljavajuće isplativosti proizvodnje, dok prinosi ispod 23t/ha dovode do kumuliranja gubitaka.

5150

EU ProLocal ProgramUred Sarajevo I Splitska 6, 71 000 Sarajevo

Ured Banja Luka I Patrijarha Makarija Sokolovića 3, 78 000 Banja Luka

Bosna i Hercegovina

[email protected] I www.eu-prolocal.ba

Documents

UZGOJ PAPRIKE - eu-prolocal.info filePriprema zemljišta za sadnju voćaka 1.2. Sorte šljive 1.3. Podloge za šljivu AGROTEHNIČKE I POMOTEHNIČKE MJERE 2.1. Formiranje i održavanje