■ ● ▼ ▲

23/O7 ¬ O4/O9

O3/O6 ¬ 22/O6/2OO3START SOLO #OO1

MARIO MI©KOVI∆ ▲ | ▼ | ● |

O4/O6 | u 21 hkoncert ÆARKO HAJDARHODÆIÊ & EDIN KARAMAZOV: CONFRONTING SILENCE ▲ |

O7/O6 | u 19 htribina ODNOSI UMJETNI»KIH INSTITUCIJA I GRADOVA ▲ |

24/O6 | u 20 i 21 hWATT+EAO / ÆELJKA SAN»ANIN: PRIVATE IN VITRO ▼ ▲ |

27/O6 ¬ 2O/O7/2OO3START SOLO #OO2

HU©MAN ANA ©ERI∆CROSS TREE ▲ |

O3/O7 ¬ 2O/O7/2OO3START SOLO #OO3

DUNJA SABLI∆VILA VELEBITA ▼ |

O8/O7 | u 19 hGORAN –OR–EVI∆: POVIJEST I MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI ▲ |

1O/O7 ¬ 2O/O7/2OO3START SOLO #OO4

MARKO TADI∆HOUSEHOLD ● |

12/O7 | u 21 hprojekcija filmova TOMISLAVA GOTOVCA ▲ |

23/O7 ¬ O4/O9INVENTURA ▲ |

O5/O9 ¬ 21/O9/2OO3START SOLO #OO5

TIHOMIR MATIJEVI∆ZE»JA POSLA ▲ |

START SOLO #OO6MARTINA ME©TROVI∆»OVJEK JEDNE DIMENZIJE ▼ |

25/O9 ¬ 17/1O/2OO3PRIVREMENO BEZ NASLOVA ■ ● ▼▲ |

24/1O ¬ 21/11/2OO3CODE:RED ¬ SEKTOR ZAGREB ■ ● ▼▲

|

INVENTURA JE TRAJNI PROJEKT GALERIJE NOVA KOJI

ÆELI PROPITIVATI TEME VEZANE ZA UMJETNOST I

INSTITUCIONALNI KONTEKST SUVREMENE UMJETNOSTI

_ ©TO JE UMJETNOST DANAS? _ KOJA JE ULOGA

GALERIJA? _ POLOÆAJ KUSTOSA? _ GALERIJA KAO

MJESTO NA RAZME–I JAVNOG I INTIMNOG PROSTORA?

_ KAKO INSTITUCIJE DANAS ODRE–UJU ZNA»ENJE I

RECEPCIJU UMJETNOSTI? _ KOME SE PRUÆA PRILIKA

BITI UMJETNIK? KAKVE STRATEGIJE UMJETNICI

ZAUZIMAJU U GALERIJSKOM KONTEKSTU? _ KAKVA JE

DRU©TVENA ODGOVORNOST UMJETNIKA DANAS?...

SANJA IVEKOVIÊ ■ ÆELJKO JERMAN ● VLADO MARTEK

▼ MLADEN STILINOVIÊ ▲ GORAN TRBULJAK ...

CODE:REDSEKTOR ZAGREBCODE:RED [1999/2000-2004] je dugoroËni projekt koji istraæuje i razmatra aspekte globalne prostitucije iseksualnog rada kao specifiËan oblik paralelne ekonomije. Projekt istraæuje analogne ekonomske modele: oneizoliranih skupina i druπtvenih manjina. Projekt upotrebljava realne i virtualne prostore, te ima oblik otvorenogdijaloga izmeu umjetnika, seksualnih radnika i javnosti u odabranim urbanim okruæenjima i lokalnim kontekstima.Projekt CODE:RED predstavlja prototipski pokuπaj otvaranja i zajedniËkog stvaranja temelja za komunikacijui dijalog izmeu publike, umjetnika i zajednice seksualnih radnika.Projekt Sektor Zagreb posljednja je faza projekta CODE:RED, zamiπljena kao druπtveni kolaborativni projekt.Projekt se ostvaruje kao suradnja izmeu Tadeja PogaËara [p.a.r.a.s.i.t.e. museum of contemporary art] iarhitektice Anje PlaniπËek, te ukljuËuje istraæivanje ne terenu, nove urbane prijedloge i modele za konstrukcijunovih urbanih [i urbanistiËkih] situacija u Zagrebu. Cilj projekta jest podræati javnu raspravu o tim temama tepruæiti nove ideje za urgentne druπtvene potrebe s fleksibilnoπÊu i novim vizijama.

Prava prostitutki su ljudska prava.[tadej pogaËar]

http://www.parasite-pogacar.si

N O V IN E _ GA L E RI J E _N O V A■ # O 1

SHOWROOM ●

BLACK BOX ▼

WHITE CUBE ▲

AR

TIS

T P

AG

E:

MA

RIO

MIπ

KO

VIÊ

Serije meusobno povezanihradova Maria MiπkoviÊa usvakodnevnom kontekstusustavno biljeæe i propitujupozadinu informacijske ma-nipulacije, podruËje i dosegemedijske kontaminacije, kaoi niz rubnih socijalnih, sub-urbanih i kulturoloπkih feno-mena.

Serija impersonalno obli-kovanih slika transkript je di-jaloga jedne od kljuËnih sek-venci filma Bad LieutenantAbela Ferrare. Serija nastalafragmentacijom ∫lmskogkadra i postupnim negiranjemslikarskog poteza povezana jesa ranijim autorovim slikar-skim radovima koji za svojepolaziπte uzimaju scene ili dijaloge popu-larnih ameriËkih hitova poput: Karate KidI, American Ninja, Youngblood... Mario mani-pulira ∫lmskim materijalom na naËin dadigitalnim fotoaparatom isprva snima tele-vizijski ekran, te potom fotogra∫je kojestrukturom evociraju ∫lmski kadar i tele-vizijski ekran koristi kao matricu kojudodatno obrauje. IzdvajajuÊi iz kontinu-iteta ∫lmske naracije pojedini kadar ilidijalog, autor naglaπava naËine odræavanjai mijenjanja komunikacije uslijed redis-tribucije informacija. KoristeÊi titlove kaoglavni slikarski motiv, Mario se svjesnopoigrava prijevodom koji je u odnosu naoriginal Ëesto neadekvatan te pojedina∫lmska reËenica odmakom od originalapostaje viπeznaËna.

Dva niza on the road fotogra∫ja izloæenihna nasuprotnim zidovima galerije svojevr-sni su dokumentarni, dnevniËki prizorisvakodnevice snimljene digitalnim apara-tom za vrijeme voænje automobilom. Serijanastaje kao kontinuirani work in progressna putu iz Zagreba u Veliku Goricu te popovratku iz Gorice za Zagreb. SvakodnevnoprolazeÊi navedenu putanju u ritmu odla-ska na posao i povratka kuÊi, kroz prozorautomobila snimljeni prizori na brzinu,usputno, iz ruke biljeæe jednoliËnu putanjuceste markiranu jumbo plakatima. SerijaupuÊuje na Ëinjenicu da danas gotovo dai nema javnog mjesta liπenog medijskih,propagandnih ili politiËkih poruka. Onese legitimiraju kao odreena vrsta sustav-nog, svakodnevnog zatupljivanja, propa-gandnog nasilja ekonomske tranzicije kojase uz prostor grada i medije protegnula narazliËite meuzone i samu prirodu. Drugidio foto-video dnevnika biljeæi neke naokoobiËne mikrosituacije koje se cikliËki po-navljaju u svakodnevnom æivotu sela Kuri-lovec, u kojem se nalazi umjetnikov ate-lijer. Autor biljeæi speci∫Ënu dinamikuæivota na selu sustavno portretirajuÊi ljudekako stoje ispred raspela na raskrπÊu uzkoje se nalazi i autobusna stanica. Opse-

sivno fotografiranje istog mjesta koje fun-kcionira kao svojevrsni mikro-centar sela,takoer se dogaa usputnim registriranjemuobiËajenih, nepretencioznih pomaka.Jedan od motiva koji biljeæi ritam seoskesvakodnevice su biciklisti; Mario ih snimaiskljuËivo u Kurilovcu, iznova kroz prozorautomobila. Dok je u gradu voænja bici-klom vezana za svojevrsni urbani æivotnistil, na selu bicikl je osnovno prijevoznosredstvo koje se koristi bez obzira na klasnui dobnu pripadnost.

TreÊi dio izloæbe problematizira spe-ci∫Ëan oblik legaliziranog nasilja. Serijadijapozitiva iz privatnog albuma donosiscene ubijenih æivotinja u profesionalnomlovu. U izvorni fotoalbum nalik onim obi-teljskim, umjetnik je intervenirao na naËinda je skeniravπi fotogra∫je prekadriraonjihov izrez te iz kadra izostavio lica lovacakoja bi upuÊivala na njihov identitet, pasrediπte fotogra∫ja zauzima samo mnoπtvomrtvih æivotinja. IzlaæuÊi zajedno ove serijeradova, umjetnik suËeljava i posrednousporeuje dvije vrste drugaËije usmje-renih opsesija, propituje njihovu opra-vdanost i smisao naglaπavajuÊi njihov“besmisao” ali i egzistencijalnu vaænostkoja se realizira kroz uporna i gotovo pri-silna ponavljanja.

Radovi Maria MiπkoviÊa razvijajuspeci∫Ëan senzibilitet razotkrivanja neo-biËnih detalja i pojava unutar svakodnev-nog i poznatog. Pozicija koju pri tomezauzima sam autor mogla bi se opisati kaospeci∫Ëan oblik distancirane ambivalencijekoja se realizira kretanjem a svoju meta-foru pronalazi u automobilu - mobilnomsuvremenom domu, pokretnoj utvrdi kojadopuπta da kamo god krenuli okolinu kojapromiËe pokraj moæemo percipirati kaoprostor u kojem se nalazimo i iz kojegasmo istodobno izdvojeni, kao spektakl obi-Ënog koji poput ∫lmskih sekvenci promiËepored nas. [a.d/whw]

▼

START SOLO #OO1MARIO MI©KOVI∆mario.miskovic@zg.hinet.hrIlica 174, HR-10000 ZagrebRoen 1977. u Windsoru - Ontario, Kanada1996. upisuje likovnu akademiju u Zagrebu - slikarski odjel.2002. diplomirao u klasi E. Kokota.Æivi i radi u Zagrebu.

SKUPNE IZLOÆBE1998. 25. salon mladih, Zagreb1999. Zaboravljeno selo, Attack, Zagreb

SG2.0, Split2000. Novi poËetak, SC, Zagreb Break 21, Ljubljana 2. zagorski salon, Krapina Tjelesno, HDLU, Zagreb2001. Media City, Windsor Short Film Festival, Oberhausen2002. ko je ubio harmoπa oskara?, ALU, Zagreb Break 21, Ljubljana2003. 3. zagorski salon, Krapina

POPIS RADOVATitlovi | 10 medijapan ploËa 100x30, 2003.Iz Zagreba | 40 fotogra∫ja, 9x13, 2003.Iz Gorice | 40 fotogra∫ja, 9x13, 2003.Kurilovec | 6 fotogra∫ja, 20x30, 2003.V Kurilovec | video, 1.20, 2003.Photo album | 80 dijapozitiva, 2002.

Galerija NOVA

E-mail: nova@agm.hr

AGM

MihanoviÊeva 28 | Zagreb

Tel. +01/4856 307

Fax. +01/4856 316

E-mail: agm@agm.hr

program: ©to, kako i za koga/WHW

tehniËka realizacija: Davor MihaliÊ

program Galerije Nova podræavaju:

Gradski ured za kulturu Grada Zagreba

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

Institut Otvoreno druπtvo Hrvatska

British Council

predavanja ostvarena kroz platformu Clubture

WHW se zahvaljuje svima koji su svojim

strpljenjem i podrπkom omoguÊili realizaciju

programa

Galerijske novine br. 01

Zagreb | lipanj 2003.

suizdavaËi: ©to, kako i za koga/WHW

AGM

urednici novina: ©to, kako i za koga/WHW

vizualni identitet Galerije NOVA: Dejan KrπiÊ

pisma: FF Bonn, HTF Gotham, Swift EF

soundtrack: Momus

papir: Munken Print

tisak: Tiskara Zelina

naklada: 1000

N O V IN E _ GA L E RI J E _■ ● ▼ ▲# O 1 ■S H O WR O O M● B L AC K B OX ▼ W HI T E CU B E ▲T E S LI N A 7■ Z A GR E B ●H R - 1O O O O▼ + O 1_ 4 8 72 5 8 2▲ N O VA @ A GM . H R■ ● ▼ ▲

SADRÆAJARTIST PAGES:O2 | MARIO MI©KOVI∆O4 | HU©MAN ANA ©ERI∆O6 | DUNJA SABLI∆1O | MARKO TADI∆12 | MARTINA ME©TROVI∆13 | TIHOMIR MATIJEVI∆

O8 | ÆARKO HAJDARHODÆIÊ &EDIN KARAMAZOV

| CHARLES ESCHEO9 | GORAN –OR–EVI∆: POVIJEST I MUZEJ

MODERNE UMJETNOSTI| TOMISLAV GOTOVAC| WATT+EAU / ÆELJKA SAN»ANIN

11 | PRIVREMENO BEZ NASLOVA

14 | RENATA SALECL:KUSTOSI IZME–U NOVCA I UMJETNOSTI

15 | CODE RED: SEKTOR ZAGREB

16 | INVENTURA | CODE RED

STR. O3 / INTRO & START SOLO

AR

MO

RY

SH

OW

, N

YC

19

13.

STR. O4 / ARTIST PAGE: HU©MAN ANA ©ERI∆

aseric@net4u.hrRoena 1978. u Zagrebu.1998. upisuje nastavniËki odsjek na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.2000. upisuje usmjerenje multimedija, klasa Ladislava Galete

Apsolventica na ALU Zagreb.2001. CEPUS stipendija, vitvarny umeni, Brno, klasa Richarda FajnoraOd 2002. voditeljica video workshopa u centru za kulturu novi zagreb.

IZLOÆBE1997. 24. salon mladih, HDLU, Zagreb2001. Globalfoto skole, Kopenhagen2002. START, Mestna galerija Ljubljana2002. Here Tomorrow, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb2002. 2001 Svijet nikad viπe neÊe biti isti 2002, LOODS6, Amsterdam2003. Moj zagreb kak imam te rad [samostalna izloæba], Galerija MoËvara,

Zagreb2003. START, Galerija Karas, Zagreb

FILM | NAGRADE | FESTIVALI1997. happening Krik, Multimedijalni centar Zagreb2001. animatorica na animiranom filmu In Between, autorice

Nicole Hewittfilm Target ulazi u panoramu na Svjetskom festivalu animiranog ∫lma u Zagrebu [Animafest]nagrada galerije HajdareviÊ, Festival jednominutnog ∫lma, Poæega∫lm Target ulazi u sluæbenu konkurenciju na Festivalu animiranog ∫lma u Utrechtu

2002. Kamov - autorica jedne od Ëetiri sekvence omnibusa, produkcija Zagreb film

2003. SKAZ - animirane video sekvence za kazaliπnu predstavu U æivotu je vaæno autorice Æeljke Veverice

START SOLO #OO3DUNJA SABLI∆VILA VELEBITA

dusablic@inet.hrRoena 1978. u Rijeci.Apsolventica umjetniËke akademije sveuËiliπta u splitu, Odsjek za dizajnvizualnih komunikacija, klasa Dan Okija.

1994. autorica slikovnice Lavagrad, tisak Novi List, Rijeka;predstava na temu slikovnice Lavagrad, pod vodstvom Siniπe PosariÊa,amatersko kazaliπte Viktor Car Emina, Rijeka

2000-2001. sudionica workshopa Minute audio/Tomas & Craighead. Gosti umjetniËke akademije sveuËiliπta u splitu, www.umas.hr/1audio

2001. nagrada Galerije Beck, 9. hrvatska revija jednominutnog filma, Poæega.2002. samostalna izloæba, MMC,Galerija OK, Rijeka.2003. autorica cd-roma meunarodna likovna kolonija, Medulin;

predstavljenog u mmc luka, Pula

CD-ROM: VILA VELEBITA>...jedan crteæ broda u plamenu koji je djed Anton nazvao Vila Velebita,“krivac” je za nastanak ovog projekta koji piπe istinite dogaaje havarijebroda Velebit.<Interaktivna priËa o stvarnim dogaajima obuhvaÊa Ëetiri dijela:pomorski dnevnik Antona SabliÊa [II. Ëasnik stroja] o odisejibroda Velebit [1941-1944]; interaktivnu poetsku video igru, kojanas vodi kroz djedove crteæe; biogra∫ju obiteljskog albuma krozfotogra∫je i video bakinog pripovijedanja; rodni grad Bakar krozvideo priËu najstarijeg mjeπtanina Teodora Luzera, pjesnika,suosnivaËa i voditelja radijskog programa “Primorska poneπtrica”.Ovaj cd-rom je vrsta slikovne knjige koja audio-vizualnominterakcijom oæivljava proπlost i vjerno iπËitava dogaaje πetnjomkroz virtualni prostor. [dunja sabliÊ]

Ovo je priËa o imaginarnoj povijesti naπe obitelji, koja je poËelakada su na kronici revije jednominutnog hrvatskog filma uPoæegi nehotiËno zamijenili naπe identitete. Nakon toga,pregledavajuÊi fotografije iz obiteljskih albuma, zakljuËile smoda neki dogaaji, bez obzira na nepodudaranja u vremenu iprostoru, imaju vrlo sliËan vizualni identitet. Tako smo zakljuËileda su se naπi preci Ëesto “susretali” na prostorima Balkana ibivπe Austro-Ugarske Monarhije, da su zajedno putovali,meusobo se posjeÊivali...ZakljuËivπi da smo ipak u nekakvoj krvnoj vezi, a krv nije voda,odluËile smo izraditi obiteljsko stablo i pronaÊi taj kljuËni trenutak.BuduÊi da smo i same dio takozvane cyber generacije, odrasle u doba u kojem stvarnost veÊ pomaloizmiËe kontroli i gubi se granica izmeu stvarnog i virtualnog, u doba genetskog inæenjeringa ivisokih tehnoloπkih dostignuÊa, nismo naπle niti jedan razlog zbog kojeg ova priËa ne bi bila istinita.[huπman ana πeriÊ]

ana@mi2.hrHrastova 73, HR-10000 ZagrebRoena 1977. u Zagrebu.2002. diplomirala na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, odjelmultimedija.1999. CEEPUS stipendija, academy of fine arts, Cluj-Napoca.2000. CEEPUS stipendija, favu, Brno.

IZLOÆBE1998. 25. godina ZILIK-a, Karlovac1999. Break 21, Ljubljana, Slovenija2000. Festival jednominutnog ∫lma, Poæega2001. Art-me, hrvatska selekcija, Velika galerija ALU, Sarajevo

14es Instants Video, Manosquein >side<out, s Lalom RaπËiÊ i Æeljkom BlaÊe, Galerija PM, Zagreb34. zagrebaËki salon, http://www.beforeandafter@mi2.hr

2002. Les ∫lms du dimanche de l’Institut Français d'Architecture11. dani hrvatskog ∫lmaProjekt: Broadcasting, posveÊen Nikoli Tesli, TehniËki muzej, ZagrebSTART, Mestna galerija LjubljanaFemisfera festival, PoreËDeseta hrvatska revija jednominutnih ∫lmova, PoæegaTime Codes, Meunarodni bijenale mladih umjetnika, Vrπac7. Meunarodni festival novog filma i videa, SplitUrbani festival, TreÊa smjena, ZagrebContemporary Croatian photography & video art, photo 2002, AmsterdamVideo galerija, Zagreb

2003. 12. dani hrvatskog ∫lmaAll The extras [s Lalom RaπËiÊ], Galerija MoËvara, Zagreb

VIDEO | FILM | ANIMACIJA1998/99. asistentica-animatorica, in/dividu, reæija: Nicole Hewitt1999. Daily Progress, hi8/mini dv, 1’

O Ljubavi, 12 stop frame animacija 1’- 2’, 16 mm ∫lm2000. Bunar, mini dv 42’

koautorica festivalske πpice za 19. Festival animiranog ∫lma Zagreb

2000/01. animatorica na ∫lmu In between, reæija: Nicole Hewitt2001. Daily Progress, mini dv 6’47”

©trikanje, hi8/mini dv, 6’2002. video spot Ruke, Darko Rundek, s Lalom RaπËiÊ

Broadcastingthing, video 5’32”, s Lalom RaπËiÊJabuka/The Apple, animacija, 0’35”Sirena - 2’, ©ora u busu - 1’, Psi - 2’ animacije, produkcija grupa KUGLASelidba ateliera Ivana KoæariÊa za izloæbu Dokumenta 11, mini dv, dokumentarni film, 8’, produkcija hdlu

2003. Dom, mini dv, 22’, video

START SOLO #OO2HUπMAN ANA ©ERIÊ

CROSS TREE

STR. O5 / START SOLOS

▼

STR. O6 / ARTIST PAGE: DUNJA SABLIÊ

Instalacija ZeËja posla koristi galerijski prostor za metaforiËko prikazivanje odreenih aspekatasuvremenog druπtva. To prikazivanje ostvareno je crtaËkom i skulptorskom realizacijomhumanoidnog zeËjeg lika kroz upotrebu komunikacijskog modela znakovnog priopÊavanja,te kiË predmeta potroπaËkog druπtva, Ëijim se povezivanjem i rekontekstualiziranjem uspostavljajunova znaËenja. Humanoidni zeËji likovi koriπteni u instalaciji svojom formalnom realizacijom,odnosom dimenzija i prostornim rasporedom, uspostavljaju znaËenja koja se iπËitavaju kao

stanja straha i nesigurnosti u suvremenom druπtvu, vezana uz situacijukonstantne podloænosti nadzoru i nadgledanju, te izloæenosti pogledu drugog.Pribliæno tisuÊu glinenih ∫gurica [5-15 cm] dobroÊudnih humanoidnih zeËeva,postavljenih u zbijenu grupu unutar kruga, Ëine podni reljef u srediπtuizloæbenog prostora. Na zidovima galerije iscrtani su u natprirodnoj veliËini[2-2.5m] obrisi prijeteÊih likova humanoidnih zeËeva, kojima je umjesto licaupisan natpis ‘BEWARE’.ZnaËenje instalacije proizlazi iz prostornog i semantiËkog odnosa ovih dvajudijelova, te iz pozicije promatraËa. U instalaciji je koriπten lik zeca jer zeckonotira kukaviËluk. SimptomatiËno je za “kukavice”, kao i za psihologijumase, “dræanje u grupi” gdje jedan drugome “Ëuvaju lea”. Pribliæno identiËnooblikovane ∫gure zeËiÊa, koji nalikuju masovno proizvedenim igraËkamaili ukrasnim kiË ∫guricama, ukazuju na uniformnost i konformizam kara-kteristiËan za suvremeno potroπaËko druπtvo, pozivaju na identi∫kaciju,suosjeÊanje s poznatim kliπeiziranim simpatiËnim likom. Nasuprot masijednakih i malenih stoje veliki i moÊni pojedinci koji posjeduju moÊ nadzorai manipulacije. Njihov je lik vizualno realiziran krajnje reducirano, u formiznaka, apostro∫rajuÊi stvarnu neodredivost, netransparentnost i nedodirljivoststrukture vlasti iz pozicija malenih i slabih. U prostoru izmeu zida, tj.zidnog crteæa i podnog reljefa, nalazi se promatraË Ëija je pozicija ambigvitetna- nalaæe preispitivanje udjela vlastite pripadnosti pasivnoj jednoobraznojmasi, ili moguÊu izuzetost iz prostora pod kontrolom i nadzorom. Instalacijasvojom strukturom aludira na Benthamov Panopticon [ovdje prisutan uinverznom obliku] te konotira Foucaultov pojam “panopticizma”, Ëiji jeparadigmatiËan oblik zatvorska ustanova. “Glavna je uloga panoptikona kodzatvorenika stvoriti osjeÊaj stalne i svjesne vidljivosti koja omoguÊava trenutnuprimjenu vlasti” [michel foucault, nadzor i kazna, zagreb 1994]. U pitanjuje “nehumana” tehnologija nadzora, a “humanost” nadgledanih u instalacijipotencirana je tehnologijom proizvodnje zeËeva od gline, koja je manualna.

ZeËevi nisu multipli, tj. umjetniËka djela industrijski proizvedena u viπe istovjetnih komada, nego su modelirani rukom. Radi se o dvostrukojinverziji: ne oponaπa stroj Ëovjeka, nego Ëovjek oponaπa stroj. Upravo taj postupak multiplikacije osnovnog modela u gotovo identiËne primjerkeomoguÊava osnovno znaËenje rada i funkcioniranje metafore o suvremenom druπtvu dezindividualiziranih pojedinaca, prepuπtenih kontrolii manipulaciji struktura moÊi i diskursa kulture. [ana marija koljanin]

Sjenjak 10, HR-31000 Osijektihomir_matijevic@yahoo.comRoen u Naπicama 1975. Æivi i radi u Osijeku.2000. diplomirao na akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu,odjel kiparstva, klasa Stanka JanËiÊa.1998. stipendija, indiana university of pennsylvania kod prof.Jima Nestora. Od 2001. predaje crtanje, modeliranje i likovnuobradu metala na πkoli za tekstil, primijenjenu umjetnost idizajn, OsijekDjeluje u sklopu likovne udruge GRADDONJI, Osijek.

IZLOÆBE1998. Sculpture from the basement, Philadelphia1999. Raiffeisen bank, izloæba sudionika kiparske kolonije

Veselje, Zagreb2000. Prva internacionalna kolonija Neoprimitivs, PoËitelj

Internacionalni projekt Pax Dunubiana, Vukovar2001. Galerija VN, Zagreb [samostalna izloæba]

17. slavonski biennale, Galerija likovnih umjetnosti, OsijekGraddonji, Muzej Slavonije - Napad na muzej, BoæiÊ u Osijeku

2002. Panonija, Galerija Lurdy, BudimpeπtaHotel Kazamat, radionica Rona Sluika, Osijek

2003. 18. slavonski biennale, Galerija likovnih umjetnosti, Osijek

KNJIGE UMJETNIKA2003. Æabakazuda za poËetnike, samizdat

NAGRADE I PRIZNANJA2003. 18. slavonski biennale, otkupna nagrada

martinamestrovic@net.hrPere Kvræice 6, HR-10000 ZagrebRoena 1974. u Zagrebu. Diplomirala kiparstvo 1998. na alu, Zagreb.

IZLOÆBE1995. Galerija Matice iseljenika, Zagreb1997. Galerija Vladimir Nazor, Zagreb

Galerija SC, izloæba Veselje, Zagreb6. triennale hrvatskog kiparstva, Gliptoteka, Zagreb6. memorijal male plastike i medaljarstva “Ivo KerdiÊ”, Osijek

1998. Krijes koncert - multimedijski projekt, Gornje VrapËe1999. izloæba Zaboravljeno selo, Attack, Zagreb2000. Galerija SC, izloæba mozaika, Zagreb2001. Galerija SC, izloæba Od preæivljavanja do hedonizma, Zagreb

NAGRADERektorova nagrada SveuËiliπta u Zagrebu,1997.Posebna rektorova nagrada za izloæbu Veselje, 1997.

JAVNI RADOVISkulptura 2 - “Prizemljena privlaËnost, jedno brdo i jedna πuma”, BrezovicaBista Alojzija Stepinca - Caritas, BrezovicaSkulptura “Plavo u bijelom”, Raiffeisen banka, Zagreb

START SOLO #OO4MARKO TADI∆HOUSEHOLDmarkotadicus@yahoo.comRoen 1979. u Sisku. Studira slikarstvo na accademia di belle artiu Firenzi.

IZLOÆBE2002. START, Mestna galerija Ljubljana2003. START, Galerija Karas, Zagreb

Radovi Marka TadiÊa nastaju kao crossover slikarstva, gra∫ta iambijentalnih instalacija. Marko Ëesto slika na odbaËenim ili jeftinimupotrebnim predmetima: kiËastim plastiËnim tanjurima, drvenimkuhinjskim daskama, jeftinim podloπcima, poklopcima za boje...Njegove slike razvijaju speci∫Ënu ikoniku spajajuÊi atraktivan,koloristiËki grafizam s fragmentima rijeËi i reËenica, oblikujuÊi takoapsurdne slogane i neobiËne slikovne kombinacije. Posredno, Markoviradovi referiraju πirok registar popularne kulture koji uz urbanikontekst svakodnevice zahvaÊa elemente ∫lmske i strip estetike,ikonografiju suvremenog dizajna, mode i muzike. U ambijentuHousehold gra∫tiranje izmjeπta iz urbanog konteksta u svijet obiËnih,upotrebnih predmeta domaÊinstva. Household propituje statusumjetniËkih te svakodnevnih objekata, upotrebnu i dekorativnufunkciju, njihovo preklapanje i reverzibilnost. Household se oblikujeu dijalogu s prostorom izlaganja. Cjelokupno zateËeno stanjenapuπtenog prostora, nekad duÊana popularne obuÊe, posluæilo jekao podloga i kontekst u koji autor unosi svoje radove, u koji slobodnointervenira grafitirajuÊi zidove, slikajuÊi po tapisonu i zateËenomizvornom mobilijaru. Uz gra∫tirane ready-made domaÊinske predmete,Household ukljuËuje slike, polaroide i plakate. Household je svojevrsniwork in progress koji tematizira proces i nastanak umjetniËkog radai istodobno funkcionira kao privremeni radni atelijer u kojem umjetnikmoæe boraviti i raditi te druæiti se posjetiteljima i prijateljima i nakonsamog otvorenja. Projekt upuÊuje na preklapanje umjetniËke praksei svakodnevnog æivota, te opÊenito, na manjak radnog umjetniËkogprostora kao i na moguÊnosti privremenog kreativnog prisvajanja i'privatiziranja' razliËitih disfunkcionalnih urbanih zona. [ad/whw]

START SOLO #OO6MARTINA ME©TROVI∆»OVJEK JEDNE DIMENZIJE

START SOLO #OO5TIHOMIR MATIJEVIÊZEËJA POSLA

“Sloboda da se radi ili gladuje ukljuËuje mukotrpan rad, neizvjesnosti bojazan za veliku veÊinu stanovniπtva. Suvremeni Ëovjek zarobljenje obavezama posla, stjecanjem, razapet je, podloæan plimama iosekama, tj. inæenjeriji i maπineriji suvremenog druπtva koje guta,ædere, melje pojedinca, sve do gubitka vlastitog identiteta. Timskirad, zajedniËki æivot i zabava prodiru u unutarnji æivot privatnostii praktiËno eliminiraju moguÊnost takve izolacije u kojoj pojedinac,povuËen u sebe samoga, moæe misliti, pitati, nalaziti se. Teorija ipraksa sputavanja, prividno dinamiËko, ovo druπtvo je potpunostatiËki sistem æivota.” [herbert marcuse, Ëovjek jedne dimenzije:rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog druπtva,“veselin masleπa”, svjetlost, sarajevo, 1989]

STR. O7 / START SOLOS

■ ▲ ■

● ▼ ▲ ● ▼ ● ▲

● ▲ ● ▲ ▼ ■ ▲

● ▲ ● ▼ ■

● ▲ ● ▲ ▼ ■ ▲ ● ▼

● ▲ ● ▼ ■ ▼ ▲ ●

▲ ■ ● ▼ ▲ ● ▲ ▼ ■

▼ ▼ ▲ ■ ● ▼ ■

■ ● ▼ ■ ▲ ■ ● ▼

▲ ■ ● ▼ ▲ ● ▲ ▼ ■

▼ ▼ ▲ ■ ● ▼ ■

■ ● ▼ ■ ▲ ■ ●

■ ▲ ▼ ▲ ■ ■ ● ▼

▲ ■ ▼ ▲ ■ ● ▼

▲ ● ▲ ▼ ■ ▲ ■ ●

● ▼ ▲ ● ▼ ● ▲ ● ▼ ■ ▲ ■

● ▲ ● ▲ ▼ ■ ▲ ● ▼ ▼ ▲ ■ ● ▲

● ▼ ■ ▼ ▲ ●

■ ● ▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▲ ● ▲

▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▼ ▲ ■ ● ▼ ■

▲ ● ▼ ● ▲ ■ ●

▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▲ ● ▲ ▼ ■

▲ ▼ ▲ ■ ■ ● ▼ ● ● ▼ ● ▲

■ ▼ ▲

■ ● ▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▲ ● ▲ ▼

■ ▲ ■ ● ▼ ▼ ▲

■ ● ▼ ▲ ● ▼ ● ▲ ● ▼ ■ ▲

■ ● ▲ ● ▲ ▼ ■ ▲ ● ▼ ▼ ▲

■ ● ▲ ● ▼ ■ ▼ ▲ ● ■

● ▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▲ ● ▲ ▼ ■

▲ ■ ● ▼ ▼ ▲ ■ ● ▼

■ ▲ ● ▼ ● ▲ ■ ● ▼ ■ ▲ ■

▼ ▲ ● ▼ ● ▲ ● ▼ ■ ▲ ■

● ▲ ● ▲ ▼ ■ ▲ ● ▼ ▼ ▲ ■ ● ▲

● ▼ ■ ▼ ▲ ●

■ ● ▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▲ ● ▲

▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▼ ▲ ■ ● ▼ ■

▲ ● ▼ ● ▲ ■ ●

▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▲ ● ▲ ▼ ■

▲ ▼ ▲ ■ ■ ● ▼ ● ● ▼ ● ▲

■ ▼ ▲

■ ● ▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▲ ● ▲ ▼

■ ▲ ■ ● ▼ ▼ ▲ ■

● ▼ ▲ ● ▼ ● ▲ ● ▼ ■ ▲ ■

● ▲ ● ▲ ▼ ■ ▲ ● ▼ ▼ ▲ ■

● ▲ ● ▼ ■ ▼ ▲ ● ■ ● ▼ ■

▲ ■ ● ▼ ▲ ● ▲ ▼ ■ ▲ ■ ●

▼ ▼ ▲ ■ ● ▼ ■ ▲ ● ▼ ● ▲

■ ● ▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▲ ● ▲ ▼

■ ▲ ▼ ▲ ■ ■ ● ▼ ● ● ▼ ●

▲ ■ ▼ ▲ ■ ● ▼ ■ ▲ ■ ● ▼

▲ ● ▲ ▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▼ ▲ ■

▲ ● ▲ ▼ ■ ▲ ● ▼ ▼ ▲ ■ ● ▲

● ▼ ■ ▼ ▲ ●

■ ● ▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▲ ● ▲

▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▼ ▲ ■ ● ▼ ■

▲ ● ▼ ● ▲ ■ ●

▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▲ ● ▲ ▼ ■

▲ ▼ ▲ ■ ■ ● ▼ ● ● ▼ ● ▲

■ ▼ ▲

■ ● ▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▲ ● ▲ ▼

■ ▲ ■ ● ▼ ▼ ▲ ■

● ▼ ▲ ● ▼ ● ▲ ● ▼ ■ ▲ ■

● ▲ ● ▲ ▼ ■ ▲ ● ▼ ▼ ▲ ■

● ▲ ● ▼ ■ ▼ ▲ ● ■ ● ▼ ■

▲ ■ ● ▼ ▲ ● ▲ ▼ ■ ▲ ■ ●

▼ ▼ ▲ ■ ● ▼ ■ ▲ ● ▼ ● ▲

■ ● ▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▲ ● ▲ ▼

■ ▲ ▼ ▲ ■ ■ ● ▼ ● ● ▼ ●

▲ ■ ▼ ▲ ■ ● ▼ ■ ▲ ■ ● ▼

▲ ● ▲ ▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▼ ▲ ■

● ▼ ▲ ● ▼ ● ▲ ● ▼ ■ ▲ ■

● ▲ ▲ ▼ ■ ● ▲ ● ▼ ▼ ▲ ■

■ ▲ ▼ ▲ ■ ■ ● ▼ ● ● ▼ ●

▲ ■ ▼ ▲ ■ ● ▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▲

Kako su institucije oblikovane u odnosu na politiËke, kulturne,povijesne i ekonomske moguÊnosti grada u kojem se nalaze?Kako odraæavaju gradski identitet i koje su razlike izmeurazliËitih urbanih lokacija? Ima li umjetnost ulogu u oblikovanjuidentiteta grada? Zaπto u danaπnje vrijeme postoji usmjerenostna umjetniËke zajednice u gradovima? Odraæava li to idejuautentiËnosti i odreene lokalne boje koju umjetniËka scenaomoguÊava, ili je rijeË o izazovu kapitalistiËkoj verzijiglobalizacije s kojom smo suoËeni? Izraæavamo li ideju gradakoja je suprotstavljena nacionalnoj dræavi, ili joj je paralelna?sudjeluju:Charles Esche [rooseum centar za suvremenu umjetnost, malmö]Lene Crone Jensen [rooseum centar za suvremenu umjetnost, malmö]studenti poslijediplomskog programa KritiËkih studija, akademijalikovnih umjetnosti malmö i rooseum centar za suvremenuumjetnost, malmöSlaven Tolj, art radionica lazareti, dubrovnikEmina ViπniÊ, urbani festival, zagrebNada Beroπ, muzej suvremene umjetnosti zagrebAleksandar Battista IliÊ, community art, zagrebIvana Mance, nezavisna novinarkaPlatforma 9.81, zagreb/split©to, kako i za koga/WHW, zagrebTribina Êe se odræati na engleskom jeziku

“Mislim da je oduvijek bila uloga umjetnosti ponuditi imaginativneprijedloge o tome kakve bi stvari mogle biti, i Ëini mi se da bi upravoumjetniËka institucija, kao mjesto koje promovira ljudsku imaginaciju,odnosno na neki naËin vodi brigu o tom imaginativnom dijelu svihnas, trebala postati mjesto na kojem bi se zamisao svijeta drukËijegnegoli πto jest, upravo trebala i mogla odvijati.Pitanje, dakle, glasi, mogu li se postojeÊe umjetniËke institucijetransformirati iz neËeg πto u osnovi funkcionira tek kao sabirno tijelo,u neπto gdje Êe se ljudi moÊi skupiti i zajedniËki poËeti misliti stvarina drukËiji naËin. To predstavlja izazov za sve umjetniËke institucije.[…]Ne mogu vam, dakako, dati potvrdan odgovor ali mogu pokuπatipokazati da se iduÊi malim koracima, zaobilaznim putem skromnih,nenametljivih prijedloga, ljudi susreÊu s umjetniËkim projektima izajedniËki promiπljaju stvari drukËije. Imaginacija je, dakle, kljuË, aokupljanje praksa.”[interview: Charles Esche - Model skromnih prijedloga, Ivana Mance,zarez, broj 91, 07/11/2002]

KRITI»KI STUDIJI, MALMÖKritiËki studiji u Malmöu su poslijediplomski program koji jenastao u suradnji izmeu akademije likovnih umjetnosti irooseum centra za suvremenu umjetnost u Malmöu. Taj novimodel suradnje propituje uloge institucija, stvarajuÊi noveuvjete za prouËavanje πirokih tema umjetnosti, produkcije iizlaganja, u kontekstu javnog prostora, vizualne kulture iekonomskih tendencija. Namjera KritiËkih studija u Malmöuje ukinuti granice izmeu umjetniËke teorije i prakse. KritiËkistudiji okupljaju manju grupu studenata iz razliËitih podruËja:umjetnike, teoretiËare, kritiËare i kustose.critical_studies@khm.lu.se

rooseum center for contemporary artBox 4097, Gasverksgatan 22, SE-20312 Malmöwww.rooseum.se

malmö art academyBox 17083, Föreningsgatan 42, SE-20010 Malmöwww.khm.lu.se

SRIJEDA | O4/O6/2OO3 | 21 HKONCERT: ÆARKO HAJDARHODÆIÊI EDIN KARAMAZOV:CONFRONTING SILENCERene Eespere: TRIVIUM za flautu, violinu i gitaru [1993]Giovanni Zamboni: SUONATA a Liuto solo [1718]Toru Takemitsu: TOWARD THE SEA za alt-flautu i gitaru [1980]

I The NightII Moby DickIII Cape Cod

Kompozicije Torua Takemitsua izvode se prvi put u Hrvatskoj.

“Takemitsu, da, ah, Takemitsu, mogu zamisliti kako Takemitsuputuje Japanom ne da bi vidio razliËite prizore mjeseca, nego dabi sluπao vjetar u razliËitim stablima i vratio se u grad noseÊidarove. Ti darovi su transformacija prirode u umjetnost. Mi smozahvalni.” [john cage]

UmjetniËki radovi Tomislava Gotovca su kompleksni, viπeslojni cross-roads projekti u kojima se isprepleÊu likovne umjetnosti, avangardni∫lm, preformans, body art i konceptualistiËka praksa. Jedan je od doajenastrukturalistiËkog avangardnog filma, preformansa i body arta koji jeveÊ potkraj pedesetih, na neki naËin najavio inovativne tendencije kojesu obiljeæile rad nadolazeÊe generacije umjetnika i ∫lmaπa.“Trilogija: Pravac - Plavi jahaË - Kruænica” svojom konceptualnom jasnoÊomkulminacija je avangardnog, strukturalistiËkog ∫lma u Hrvatskoj, anjeni fascinirajuÊi uËinci postignuti su pomno de∫niranim reæijskimpostupcima i snimateljskim metodama. Tomislav Gotovac od 1963.prikazuje ∫lmove na domaÊim i inozemnim ∫lmskim festivalima [geff,Zagreb, 1963 - 1970; The Third Avant-Garde Film Festival, London, 1979 idr.] te uËestvuje u brojnim antologijskim predstavljanjima [Other Side,European Avant-Garde Cinema 1960-1980, American Federation of Arts, NewYork, 1983; Avant-Garde Films and Videos from Central Europe, London, 1998.i dr.]

“Pravac” [Stevens - Duke]eksperimentalni dokumentarni ∫lm1964, 16 mm, 79 m, 9 min, c/b, zvuk

“Plavi jahaË” [Godard - Art]eksperimentalni dokumentarni ∫lm1964, 16 mm, 135, 14 min, c/b, zvuk

“Kruænica” [JoutkeviË - Count]eksperimentalni dokumentarni ∫lm1964, 16 mm, 12 min, c/b

kamera, montaæa: Petar BlagojeviÊ-AraneloviÊproduced by: Petar BlagojeviÊ-AraneloviÊ, Tomislav Gotovacakademski kino klub, Beograd

UTORAK | 24/O6/2OO3WATT + EAU / ÆELJKA SANËANIN:PRIVATE IN VITRO

20 h - absent / introversion21 h - ecstatic / live

koncept / video: Æeljka SanËanin, Andrej VuËenoviÊkoreografija / izvedba: Æeljka SanËaninprodukcija: Projekt WATT+EAU / Bad.Co & EkS-Scena

Solo koreografija/video instalacija Private in Vitro dio je koreografskogresearch projekta WATT+EAU nastalog kroz suradnju Bad.Co i

EkSperimentalne slobodne scene.Koreogra∫ja je dosada bila izvedena narazliËitim lokacijama [salon namjeπtaja,predvorje hotela, privatni stan, umjetniËkagalerija], a buduÊe izvedbe se planiraju nakazaliπnoj pozornici, prostoru shopping centrai uliËnom prostoru. MijenjajuÊi mjesto svojeizvedbe, osnovni koncept Private in Vitro svakise put iznova osmiπljava voen osnovnimpitanjem i interesom projekta: koji parametridefiniraju privatno i javno odreenog prostora,gdje su njihove granice i kojim se elementimaizvedbe oni mogu naruπiti, kako oblikovatiintimno mjesto solo igre s obzirom na javni

prostor publike, u kakvom su oni meusobnom odnosu te na koji naËinizvoaËevo privatno ulazi/parazitira u polje privatnosti drugoga/gledatelja,posjetitelja.

BIOGRAFIJARoena u Zagrebu 1979. Apsolventica komparativne knjiæevnosti i povijestiumjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Zajedno sa Saπom BoæiÊem i Andrejom VuËenoviÊem osniva 1998.alternativnu kazaliπnu grupu OBEPYU. 2001. godine suosnivaËica jeEkSperimentalne slobodne scene, udruge za edukaciju i istraæivanje uplesnim i izvedbenim umjetnostima.

Goran –oreviÊ, nekadaπnji umjetnik, posljednjih desetak godina radi kao vratar u njujorπkom Salonde Fleurus, instituciji posveÊenoj sakupljanju i oËuvanju sjeÊanja na modernu umjetnost.Jedan od posjetitelja Salona de Fleurus prije viπe je godina ispriËao –oreviÊu priËu o povijesti modernei o muzeju moderne umjetnosti [museum of modern art]. Ta mu je priËa bila zanimljiva, pa ju je umnogim prilikama prepriËavao prema sjeÊanju. To je priËa o porijeklu povijesti moderne umjetnosti20. stoljeÊa i o ulozi koju je u njoj odigrao njujorπki muzej moderne umjetnosti [moma] i njegov prvidirektor Alfred H. Barr Jr. PriËa datira iz sredine 30-ih godina proπlog stoljeÊa, a nakon 2. svjetskograta prenesena je u Evropu i usaena u kolektivno pamÊenje kao prirodna povijest moderne umjetnostikakvu je poznajemo danas.Salon de Fleurus nalazi se na adresi41, Spring Street #1ARNew YorkNY 10012Radno vrijeme: srijeda - subota 20:00-22:00.Posjet se moæe dogovoriti na tel: [212] 334 4952.

UTORAK | O8/O7/2OO3 | 19 H | PREDAVANJEGORAN –OREVIÊ: POVIJEST I MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI

“Trenuci perceptualne subverzije,manipulacije gledateljeva pogleda kadase slika u pokretu shizofreno odvoji odtijela u pokretu, uvode konceptdeteritorijalizacije. Granice izmeuvirtualnog i imaginarnog su otuene,fragmentirane i distorzirane.Neizbjeæan osjeÊaj nadgledanja, invazijena privatnost izvoaËice, istovremenokonstituira nelagodan osjeÊaj vlastiteuloge promatraËa, ali i ugodne distancekoja onemoguÊuje neposredno ukljuËenjepublike u izvedbu.” [ivana ivkoviÊ]

SUBOTA | O7/O6/2OO3 | 19 HTRIBINA “ODNOSI UMJETNIËKIHINSTITUCIJA I GRADOVA”

»ETVRTAK | 12/O7/2OO3 | U 21 SATTOMISLAV GOTOVACTRILOGIJA: PRAVAC - PLAVI JAHA» - KRUÆNICA

STR. O8 / PROGRAM STR. O9 / PROGRAM

STR. 1O / ARTIST PAGE: MARKO TADIÊ

● ▼ ▲ ● ▼ ● ▲ ● ▼ ■ ▲ ■

● ▲ ● ▲ ▼ ■ ▲

▼ ▼ ▲ ■ ●

● ▼ ■ ▼ ▲ ● ■

▼ ■ ▲ ■ ●

▲ ● ▲ ▼ ■ ▲ ■

▼ ▼ ▲ ■ ● ▼

▲ ● ▼ ● ▲

● ▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▲ ● ▲ ▼

▲ ▼ ▲ ■ ■ ● ▼ ● ● ▼ ●

■ ▼ ▲ ■ ● ▼ ■ ▲

● ▼ ▲ ● ▲ ▼

▲ ■ ● ▼ ▼ ▲ ■

● ▼ ▲ ● ▼ ● ▲ ●

■ ▲ ■ ● ▲ ●

▼ ■ ▲ ● ▼ ▼ ▲ ■

● ▲ ● ▼ ■ ▼ ▲ ●

● ▼ ■ ▲ ■ ● ▼

● ▲ ▼ ■ ▲ ■ ●

▼ ▲ ■ ● ▼ ■ ▲ ● ▼

▲ ■ ● ▼ ■ ▲ ■

▼ ▲ ● ▲ ▼ ■ ▲

▲ ■ ■ ● ▼ ● ● ▼ ● ▲ ■

▲ ■ ● ▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▲ ●

● ▼ ▲ ● ▼ ● ▲ ● ▼ ■ ▲ ■

● ▲ ● ▲ ▼ ■ ▲ ● ▼ ▼ ▲ ■

● ▲ ● ▼ ■ ▼ ▲ ●■ ●

▼ ■ ▲ ■ ● ▼▲ ●

▲ ▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▼

▲ ■ ● ▼ ■ ▲ ● ▼● ▲

■ ● ▼ ■ ▲ ■ ●▼ ▲

● ▲ ▼ ■ ▲ ▼▲ ■

■ ● ▼ ● ● ▼ ● ▲

■ ▼ ▲ ■ ● ▼ ■ ▲■ ●

▼ ▲ ● ▲ ▼ ■▲ ■

● ▼ ▼ ▲ ■ ● ▼ ▲ ● ▼ ● ▲

● ▼ ■ ▲ ■ ● ▲ ● ▲ ▼ ■ ▲

● ▼ ▼ ▲ ■ ● ▲ ● ▼ ■ ▼ ▲

● ■ ● ▼ ■ ▲ ■ ●

▼ ▲ ● ▲ ▼ ■ ▲■ ●

▼ ▼ ▲ ■ ● ▼ ■▲ ● ▼

● ▲ ■ ● ▼■ ▲ ■

● ▼ ▲ ● ▲ ▼ ■ ▲

▼ ▲ ■ ■ ● ▼ ●● ▼ ●

▲ ■ ▼ ▲ ■ ●▼ ■ ▲

■ ● ▼ ▲ ●▲ ▼ ■

▲ ■ ● ▼ ▼ ▲ ■ ●

▼ ▲ ● ▼ ● ▲ ●▼ ■ ▲

■ ● ▲ ▲ ▼ ■ ● ▲ ● ▼ ▼ ▲

■ ■ ▲ ▼ ▲ ■ ■ ●

▼ ● ● ▼ ● ▲ ■ ▼

▲ ■ ● ▼ ■ ▲ ■ ● ▼

▲ ● ▲ ▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▼

▲ ■ ▲ ■ ● ▼ ▲ ●

▲ ▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▼

▲ ■ ● ▼ ■ ▲ ● ● ▲ ●

▼ ■ ▼ ▲ ● ■ ● ▼ ■ ▲ ■ ●

▼ ▲ ● ▲ ▼ ■ ▲ ■ ● ▼ ▼ ▲

Kad se neπto dogodi po prvi put, biva doæivljeno

kao kontingentna trauma, kao upad stanovitog

nesimboliËkog realnog; tek Êe se kroz ponavljanje

taj dogadaj poËeti prepoznavati u svojoj povijesnoj

nuænosti - pronaÊi Êe svoje mjesto u simboliËkoj

mreæi; ostvarit Êe se u simboliËkom poretku. /.../

Drugim rijeËima, ponavljanje objavljuje pojavu

Zakona, stupanje Imena Oca na mjesto mrtvog,

ubijenog oca: dogaaj koji se ponavlja zadobija

svoj zakon retroaktivno, kroz ponavljanje.

[Slavoj Æiæek: Sublimni objekt ideologije, 1989]

PRIVREMENO BEZ NASLOVA25/O9 ¬ 17/1O/2OO3

…Ponavljanje je presudan izraz za ono πto jekod Grka bilo sjeÊanje. Kao πto su Grci tada uËilida je svako saznanje sjeÊanje, tako nova ∫lozofija æeliuËiti da je Ëitav æivot ponavljanje…… Ponavljanje i sjeÊanje su isto kretanje, samo usuprotnom smjeru. Jer ono Ëega se sjeÊamo bilo je ipovratno se ponavlja, nasuprot Ëemu se stvarno ponav-ljanje unaprijed sjeÊa. Zato ponavljanje usreÊuje Ëovjeka,dok ga sjeÊanje Ëini nesretnim...… Potrebna nam je mladost da bismo se nadali,mladost da bismo se sjeÊali, ali nam je potrebnahrabrost da poæelimo ponavljanje…… Onaj tko je izabrao ponavljanje, taj æivi…… Da nema nikakvog ponavljanja, πto bi tada bio æivot?…… Ponavljanje to je stvarnost i ozbiljnost bivstvovanja.Onaj tko æeli ponavljanje, sazrio je do ozbiljnosti…… Ponavljanje je nova kategorija, koju treba otkriti…… Dijalektika ponavljanja je laka, jer ono πto se ponavlja,bilo je, inaËe se ne bi moglo ponoviti, no baπ to πto jebilo Ëini ponavljanje novinom…… ponavljanje je rjeπenje u svakom etiËkom pogledu, ponavljanje je conditio sine qua non svakog dogmatiËkog problema…[Sören Kierkegaard, Ponavljanje, Pokuπaj u eksperimentalnoj psihologiji Konstantina Konstantinusa, 1843]

… Koja je, dakle, ta funkcija traumatskog ponavljanja,ako se Ëini da ga niπta ne moæe opravdati sa stanoviπtanaËela ugode? Zavladati bolnim dogaajem, kazat Êe vam se- ali tko vlada, gdje je tu gospodar, da zagospodari?…

… Nema razloga da se s ponavljanjem pobrkaju ni povratakznakova, ni reprodukcija, ili modulacija s ponaπanjemjedne vrsti potaknute rememoracije. Ponavljanje je neπtoπto je po svojoj pravoj prirodi u analizi uvijek zamagljeno, zbogtoga πto se ponavljanje i prijenos positovjeÊuju ukonceptualizaciji analitiËara….

… Ono πto se ponavlja, zapravo je uvijek neπto πtonastaje - (…) kao sluËajno (…)

… Kao ni u Kierkegaarda, ni u Freuda se ne radi ni o kakvomponavljanju koje poËiva na prirodnome, ni o kakvom povratkupotrebe. Povratak potrebe smjera na potroπnju, koja je na usluziapetitu. Ponavljanje traæi neπto novo……Sve πto se ponavlja, mijenja, modulira, samo je otuenjenjegova smisla. Odrastao Ëovjek ili naprednije dijete traæe usvojim aktivnostima, u igri, novo. Ali ovaj pomak prikriva pravutajnu ludiËkoga, naime najradikalniju razliËitost koju uspostavljaponavljanje u sebi samom…

[ Jacques Lacan, Seminar XI, 4 temeljna pojma psihoanalize,1964]

“…repetition--even in its most mechanical, quotidian,habitual, stereotypical forms--has a place within art . . . for the onlyesthetic problem is how to insert art into everyday life. the more our dailylife appears standardized, stereotyped, submitted to the acceleratedreproduction of consumer goods, the more art must become part of life andrescue from it that small difference which operates between levels ofrepetition, making habitual consumption reverberate with destruction anddeath; linking cruelty to inanity; discovering, beneath consumption, thechattering of the schizophrenic; and reproducing esthetically, beneath themost ignoble destructions of war (which are still processes of consumption),the illusions and mystifications which are the real essence of this civilization--so that, in the end, difference can express itself . . . even if it's only in theform of a contradiction here or there, thereby liberating the forces neededto destroy this world…”

“history does not happen by negation of negation but by the decisionof problems and the affirmation of differences”

[gilles deleuze, répétition et différence, 1968]

Repetition is a form of change.[oblique strategies, brian eno & peter schmidt]

STR. 11 / PRIVREMENO BEZ NASLOVA

… u ljudskoj duπi postoji prisila ponavljanja koja nadilazi naËelo ugode…

… prisila ponavljanja Ëini se prvotnijom, elementarnijom, nagonskijomod naËela ugode koje je njome istisnuto…

… ispoljavanje prisile ponavljanja (…) u visokom stupnju pokazuje nagonskikarakter, a tamo gdje dolazi u opreku s naËelom ugode, i demonski…

… Nagon (…) je poriv svojstven æivoj organskoj tvari koji tjera na ponovnouspostavljanje nekog ranijeg stanja (…) Ovo shvaÊanje nagona zvuËizaËuujuÊe jer smo se navikli da u nagonu vidimo moment koji tjera napromjenu i razvoj, a sada bismo u njemu trebali prepoznati neπto upravosuprotno, izraz konzervativne prirode æivih biÊa…

… Ako su, dakle, svi organski nagoni konzervativni, historijski steËeni iusmjereni na regresiju, na ponovno uspostavljanje neËeg ranijeg, ondamoramo sva postignuÊa organskog razvoja pripisati vanjskim utjecajimakoji ometaju i otklanjaju postizanje cilja…

… Konzervativni organski nagoni preuzeli su svaku od tih silomnametnutih promjena æivotnog toka i saËuvali je za ponavljanje. Stogaoni moraju ostaviti varljivi utisak sila koje teæe promjeni i napretku,dok zapravo streme tek starom cilju, sustiæuÊi ga kako starim, tako inovim putovima…

[Sigmund Freud, S onu stranu naËela ugode, u: BuduÊnost jedne iluzije, 1920]

SANKalugin je zaspao i sanjao kako sjedi u grmlju, dok pokraj grmljaprolazi policajac.Kalugin se probudio, poËeπao usta i opet zaspao, i opet je sanjao kakoide mimo grmlja, a u grmlju se pritajio policajac.Kalugin se probudio, stavio pod glavu novine da ne bi slinom smoËiojastuk, i ponovo je zaspao te sanjao kako sjedi u grmlju a pokraj grmljaprolazi policajac.Kalugin se probudio, promijenio novine, legao i ponovno zaspao.Zaspao je i ponovo sanjao kako prolazi mimo grmlja, a u grmlju sjedipolicajac.Tada se Kalugin probudio i odluËio da dalje ne spava, ali je istoga Ëasazaspao i sanjao kako sjedi iza policajca, a mimo njih prolazi grmlje.Kalugin je vrisnuo i prevrtao se u postelji, ali se viπe nije mogaoprobuditi.Kalugin je spavao Ëetiri dana i Ëetiri noÊi za redom i petoga se danaprobudio tako mrπav, da je morao Ëizme vezivati za noge konopcemda ne padnu. U pekarnici, gdje je Kalugin uvijek kupovao pπeniËnikruh, nisu ga prepoznali i uvalili su mu raæeni. A sanitarna inspekcija,koja je iπla po stanovima, kad je spazila Kalugina, zakljuËila je da jeantisanitaran i nepodoban pa je naredila Stambenoj upravi da Kaluginaizbaci - zajedno sa smeÊem.Kalugina su preklopili popola i iznijeli kao smeÊe.

[ Danil Harms, SluËajevi ]

MARTINA ME©TROVI∆

»OVJEK JEDNE DIMENZIJE

www.mravi.com

STR. 12 / ARTIST PAGE: MARTINA ME©TROVI∆

STR. 13 / ARTIST PAGE: TIHOMIR MATIJEVIÊ

Prije nekoliko godina na izloæbi uBerlinu, jedna umjetnica nije bilazadovoljna naËinom na koji je kus-tos postavio njezin rad i odluËilaje zatraæiti sudski nalog da se njez-in rad ukloni s izloæbe.IznenaujuÊe, sud joj je udovoljio.Takvoj sudskoj odluci lako se su-protstaviti, jer ona kustoski posaoËini izliπnim. Kad bi se izloæbe os-lanjale na æelje pojedinih umjetni-ka kako da njihov rad bude izloæen,bilo bi nemoguÊe usuglasitimiπljenja Ëiji rad bi gdje trebao bitismjeπten i kolektivne izloæbe bilobi nemoguÊe postaviti. Uloga kus-tosa ne zaustavlja se na tome dasmisle koncept izloæbe, veÊ takoerda uspostave odnose izmeu pojed-inaËnih umjetniËkih radova, tj. daodreenim pozicioniranjem djelaispriËaju priËu izloæbe.

U proteklom je desetljeÊu moÊ kustosa usvijetu umjetnosti iznimno porasla. Kustosnastupa kao posrednik izmeu umjetnika ipublike, i to ne samo tako πto bi publici govorioπto je umjetnost a πto ne, nego istodobnopreuzimajuÊi ulogu osobe koja na stanovitnaËin uæiva na mjestu publike. Da bi oznaËiostanje u kojemu subjekt polaæe uæitak u posred-nika koji uæiva umjesto njega austrijski ∫lozofRobert Pfaller skovao je termin ‘interpasivnost’.Primjer toga bio bi Ëovjek koji neprestanosnima ∫lmove na video kazete ali ih nikad negleda, jer je sam video rekorder posrednik kojije umjesto njega veÊ uæivao. U suvremenojumjetnosti kustos Ëesto nastupa upravo kaotakav posrednik u kojeg publika polaæe uæitakpotaknut umjetniËkim djelom. Kada doemna izloæbu a da nisam posve sigurna πto bi bilaumjetniËka vrijednost izloæenog djela, pret-postavljam da je kustos u umjetninama pre-poznao neπto πto ih Ëini umjetnoπÊu u njegov-im oËima - dakle, smatram kustosa za nekogatko uæiva u umjetnosti s moje pozicije.ObilazeÊi galeriju, mogu nastaviti razmiπljatio bijednom poslu ili osobnim dilemama, dokje kustos taj koji Êe zapravo prepoznati umjet-nost za mene, i uæivati u njoj.

Kustosi danas nalikuju CNN-ovim novinari-ma koji u ratu funkcioniraju kao posrednicikoji nam pokazuju slike nasilja i daju brzeteorije o prirodi rata. Kao da sami reporterigledaju rat umjesto publike koja moæe nastavitisa svojim svakodnevnim aktivnostima dok TVpati umjesto njih.

Meutim, kustosi su na sebe preuzeli joπjednu vrst posredniπtva - oni postaju sveuspjeπnijim biznismenima koji umjetniËkodjelo znaju reklamirati i prodati na træiπtu. Unedavnoj internet debati o ulozi kustosa uratnim uvjetima jedan je njemaËki umjetniËkikritiËar dovitljivo sugerirao da se biznismeni

obiËno osjeÊaju nebitnima u doba rata, jer jetada donoπenje odluka o ratu i miru prepuπtenopolitiËarima i generalima. Taj je kritiËar bioiznenaen tendencijom da bi menadæeri-kustosi opet htjeli iÊi s onu stranu umjetnosti,pretvarajuÊi se u kustose s politiËkom poru-kom, odnosno osobe koje kontroliraju politiËkiokvir naπe civilizacije. Svoj je istup kritiËarzavrπio pitanjem nije li vrijeme da imamonormalne, prosjeËne, Ëak banalne kustose; akosu umjetnici veÊ otkrili strategije banalnosti,preostaje joπ samo pitanje kada Êe ih otkriti isami kustosi.

Ustvrdit Êu da je taj korak prema banalnostiveÊ naËinjen - naravno, i ovdje je opet na scenilogika kapitala. Pogledamo li suvremenu umjet-niËku scenu, moæemo reÊi da ona umnogomenastoji prikazati banalnosti svakodnevnogæivota. Izgleda kao da je Foucaultova teza izposljednjeg poglavlja njegove teorije seksual-nosti - teza da svatko treba od sebe napravitiumjetniËko djelo - u danaπnjoj umjetnostishvaÊena posve ozbiljno. Taj je trend pretva-ranja svakodnevice u umjetniËki predmet biou modi veÊ πezedestih godina, ali razlikaizmeu danaπnje i tadaπnje umjetnosti jesteda je ova druga pokuπala naËiniti politiËkugestu, dok danaπnja umjetnost odustaje odpolitiËkog: povratak u naπa vlastita tijela ilipretvaranje svakodnevice u umjetniËko djelosmatraju se za geste koje potvruju kako nemasmisla uËestvovati u politiËkim debatama, itd.,te da je jedina prava moÊ kojom raspolaæemomoÊ nad nama samima.

Taj apolitiËni preokret u umjetnosti povezanje s logikom danaπnjeg kapitalizma. U uvjetimaglobalizacije nacionalnim je politiËkim snaga-ma sve manje moguÊe zadræati kontrolu nadkapitalom. Paradoksalno, kapital takoerobiljeæava danaπnji trend obuzetosti svakod-nevicom u suvremenoj umjetnosti. Ideologijaokretanja samom sebi duboko je ideoloπkipovezana s logikom razvijenog kapitalistiËkogdruπtva. Nikako ne bismo smjeli zaboraviti daFoucaultov poziv na pretvaranje sebe samogu umjetniËko djelo ide ruku pod ruku sapotroπaËkom ideologijom, koja od nas ne-prestano zahtijeva da mijenjamo svoju po-javnost i koja nas takoer tjera da shvatimokako nema svrhe brinuti se o politici itd, jerse na kraju moæemo promjeniti samo sebe iimamo tek neznatan utjecaj na druπtvo kaocjelinu. Takoer, moja primjedba o vezi izmeulogike kapitala i aktualnih umjetniËkih tren-dova funkcionira i na jednom posve banalnomnivou.

Posegnimo za primjerom nove britanskeumjetnosti, koja je, nakon πto je CharlesSaatchi prikazao svoju kolekciju na izloæbiSensations, ocjenjena kao jedan od najvaænijihumjetniËkih pokreta posljednjih godina.Saatchijev interes za mlade britanske umjet-nike ima zanimljivu ekonomsku podlogu. Kra-jem osamdesetih njegova je reklamna agencijapretrpjela veliku ekonomsku krizu, πto jeSaatchija natjeralo da rasproda veliki dio svojeumjetniËke kolekcije. Kasnije je poËeo priku-pljati djela nepoznatih mladih umjetnika,kupujuÊi ih po veoma niskoj cijeni. Nakonnekog vremena Saatchi je pomoÊu svoje rek-lamne maπinerije orkestrirao veliku medijskufamu o postojanju nove britanske umjetnosti.Nastala je izloæba Sensations, koja je nastavilaæivjeti uz pomoÊ brojnih πokiranih kritiËara.Ne bi me iznenadilo ako bismo nakon nekogvremena saznali i da je Saatchi zapravo plationjujorπkom gradonaËelniku Gulianniju danapadne njujorπki postav izloæbe.

Ako s jedne strane umjetnost danas um-nogome nastoji prikazati svakodnevicu kaoumjetniËko djelo, s druge strane ona nastojipokazati i naliËje stvari, njihovu unutraπnjost,primjerice, unutraπnjost tijela. »ini se kao daje sve dostupno pogledu te da nas niπta nemoæe iznenaditi kao ono za πto pretpostavljamoda se nalazi ‘iza maske’. Kao u sluËaju rata,gdje na ekranu moæemo vidjeti svaku patnju,gdje se tijela sakate pred naπim oËima, gdje seljudi meusobno ubijaju, snimajuÊi to videokamerama, i u umjetnosti imamo sliËne tren-dove - Ëini se da nema tog nasilja nad tijelomkoje danas nije predstavljeno kao umjetnost.Oba su ova trenda posebno doπla do izraæajau izloæbi Sensations. Otkrivanje onog za πto sepretpostavlja da treba ostati skriveno na djeluje u raspoluÊenim æivotinjama Damiena Hir-sta, video radu Mone Haotum koji prikazujeutrobu, slici Alaina Millera koja prikazuje licesa kojeg je odstranjena koæa, koæi bez tijela uradu Marka Quinna, radu Dead Dad RonaMuecka i Ëak u upotrebi æivotinjskih ekskretau radovima Chrisa Ofilija. S druge strane, tuje prikaz svakodnevice u radovima Tracey Eminkoja otkriva imena svih svojih ljubavnika iSarah Lucas u radu o madracu, itd.

Ipak, ova razotkrivanja unutraπnjosti i sva-kodnevnog æivota sve su samo ne subverzivna,jer idu ruku pod ruku s vladajuÊom ideologi-jom. »ini se da u danaπnjem druπtvu viπe nemadruπtvenih antagonizama, odnosno da nemanedostatka. Sve se doima vidljivim - kao da viπenema tajni. Primjere te logike ‘bez tajni’moæemo pronaÊi na mnogo mjesta udanaπnjem druπtvu. Pogledamo li kako je danasarhitektonski koncipiran veliki broj novihrestorana, uoËiti Êemo da je u njima procespripremanja hrane posve razotkriven pogledujavnosti. Danas svugdje moæemo naÊi restoranekoji su poput tvornica - kada uete, vidite slaboplaÊene radnike kako spravljaju jela, peruposue, itd. Te radnike promatramo kaoukrasne predmete, i ne pomiπljajuÊi na teπkoÊenjihovih poslova i nelagodu koju mogu trpjeti,izloæeni kao æivotinje u zooloπkom vrtu.

Drugi primjer te logike izlaganja tajne nudenam danaπnje predizborne kampanje. PolitiËariu svojim TV reklamama viπe ne nude konaËanproizvod - govor koji bi trebao uvjeriti biraËe.»esto, reklama prikazuje samu pripremu gov-ora. Vidimo politiËara koji se brije u kupaonici,pije jutarnju kavicu, razgovara sa svojim savjet-nicima koji pripremaju govor, itd. U proπlostibi politiËar krio Ëinjenicu da on sam nije autorsvog govora, danas, pak, samo ovo objeloda-njivanje koristi se kao reklama. Koja poruËuje- pokazujemo vam istinu, ovaj je politiËar samoobiËan Ëovjek poput vas, vrlo je iskren, πtodokazuje i Ëinjenica da on ne krije kako nepiπe svoje govore, itd.

Meutim, taj utisak da je sve vidljivo, danema tajni, ide rukom po ruku s Ëinjenicomda u danaπnjem druπtvu globalni kapital ug-lavnom vodi glavnu rijeË ne dopuπtajuÊi politicida ima puno utjecaja na najvaænije dogaajedanaπnjeg svijeta. Dok ideologija moæenaglaπeno tvrditi kako je sve vidljivo, stvarneodnose moÊi koji su vezani uz logiku kapitalateπko je razaznati, kako u danaπnjoj politiËkojsferi tako i u svijetu umjetnosti. /.../

RENATA SALECL

KUSTOSI IZMEUNOVCA I UMJETNOSTI

STR. 14 / IZ PREDAVANJA RENATE SALECL ART OF WAR AND THE WAR OF ARTS, 2OO2 | PRIJEVOD: NEBOJπA JOVANOVIÊ

»ini se da u danaπnjem druπtvu viπe nema druπtvenih antagonizama, odnosno da nema nedostatka. Svese doima vidljivim - kao da viπe nema tajni. Ipak, ova razotkrivanja unutraπnjosti i svakodnevnog æivotasve su samo ne subverzivna, jer idu ruku pod ruku s vladajuÊom ideologijom.

STR. 15 / CODE RED

■ ● ▼ ▲

23/O7 ¬ O4/O9

O3/O6 ¬ 22/O6/2OO3START SOLO #OO1

MARIO MI©KOVI∆ ▲ | ▼ | ● |

O4/O6 | u 21 hkoncert ÆARKO HAJDARHODÆIÊ & EDIN KARAMAZOV: CONFRONTING SILENCE ▲ |

O7/O6 | u 19 htribina ODNOSI UMJETNI»KIH INSTITUCIJA I GRADOVA ▲ |

24/O6 | u 20 i 21 hWATT+EAO / ÆELJKA SAN»ANIN: PRIVATE IN VITRO ▼ ▲ |

27/O6 ¬ 2O/O7/2OO3START SOLO #OO2

HU©MAN ANA ©ERI∆CROSS TREE ▲ |

O3/O7 ¬ 2O/O7/2OO3START SOLO #OO3

DUNJA SABLI∆VILA VELEBITA ▼ |

O8/O7 | u 19 hGORAN –OR–EVI∆: POVIJEST I MUZEJ MODERNE UMJETNOSTI ▲ |

1O/O7 ¬ 2O/O7/2OO3START SOLO #OO4

MARKO TADI∆HOUSEHOLD ● |

12/O7 | u 21 hprojekcija filmova TOMISLAVA GOTOVCA ▲ |

23/O7 ¬ O4/O9INVENTURA ▲ |

O5/O9 ¬ 21/O9/2OO3START SOLO #OO5

TIHOMIR MATIJEVI∆ZE»JA POSLA ▲ |

START SOLO #OO6MARTINA ME©TROVI∆»OVJEK JEDNE DIMENZIJE ▼ |

25/O9 ¬ 17/1O/2OO3PRIVREMENO BEZ NASLOVA ■ ● ▼▲ |

24/1O ¬ 21/11/2OO3CODE:RED ¬ SEKTOR ZAGREB ■ ● ▼▲

|

INVENTURA JE TRAJNI PROJEKT GALERIJE NOVA KOJI

ÆELI PROPITIVATI TEME VEZANE ZA UMJETNOST I

INSTITUCIONALNI KONTEKST SUVREMENE UMJETNOSTI

_ ©TO JE UMJETNOST DANAS? _ KOJA JE ULOGA

GALERIJA? _ POLOÆAJ KUSTOSA? _ GALERIJA KAO

MJESTO NA RAZME–I JAVNOG I INTIMNOG PROSTORA?

_ KAKO INSTITUCIJE DANAS ODRE–UJU ZNA»ENJE I

RECEPCIJU UMJETNOSTI? _ KOME SE PRUÆA PRILIKA

BITI UMJETNIK? KAKVE STRATEGIJE UMJETNICI

ZAUZIMAJU U GALERIJSKOM KONTEKSTU? _ KAKVA JE

DRU©TVENA ODGOVORNOST UMJETNIKA DANAS?...

SANJA IVEKOVIÊ ■ ÆELJKO JERMAN ● VLADO MARTEK

▼ MLADEN STILINOVIÊ ▲ GORAN TRBULJAK ...

CODE:REDSEKTOR ZAGREBCODE:RED [1999/2000-2004] je dugoroËni projekt koji istraæuje i razmatra aspekte globalne prostitucije iseksualnog rada kao specifiËan oblik paralelne ekonomije. Projekt istraæuje analogne ekonomske modele: oneizoliranih skupina i druπtvenih manjina. Projekt upotrebljava realne i virtualne prostore, te ima oblik otvorenogdijaloga izmeu umjetnika, seksualnih radnika i javnosti u odabranim urbanim okruæenjima i lokalnim kontekstima.Projekt CODE:RED predstavlja prototipski pokuπaj otvaranja i zajedniËkog stvaranja temelja za komunikacijui dijalog izmeu publike, umjetnika i zajednice seksualnih radnika.Projekt Sektor Zagreb posljednja je faza projekta CODE:RED, zamiπljena kao druπtveni kolaborativni projekt.Projekt se ostvaruje kao suradnja izmeu Tadeja PogaËara [p.a.r.a.s.i.t.e. museum of contemporary art] iarhitektice Anje PlaniπËek, te ukljuËuje istraæivanje ne terenu, nove urbane prijedloge i modele za konstrukcijunovih urbanih [i urbanistiËkih] situacija u Zagrebu. Cilj projekta jest podræati javnu raspravu o tim temama tepruæiti nove ideje za urgentne druπtvene potrebe s fleksibilnoπÊu i novim vizijama.

Prava prostitutki su ljudska prava.[tadej pogaËar]

http://www.parasite-pogacar.si

N O V IN E _ GA L E RI J E _N O V A■ # O 1

SHOWROOM ●

BLACK BOX ▼

WHITE CUBE ▲