5/24/2018 DOKUMENT 11

1/24

MJEOVITA SREDNJA KOLA VITEZ VITEZ

OPA GIMNAZIJA

MATURSKI RAD IZ BOSANSKOG JEZIKA I KNJIEVNOSTI

TEMA:

Simbolika i misticizam u poeziji Demaludina Latia

Ime profesora: Ime uenice:Pari Mehmed Peski Medina

Vitez, april 2014.

5/24/2018 DOKUMENT 11

2/24

2

SADRAJ

5/24/2018 DOKUMENT 11

3/24

3

UVOD

Poezija je poseban anr uknjievnosti gdje je pjesnikova poruka izreenakroz stihove. Preko ritma, govornih figura i rima, poezija djeluje na

imaginaciju ovjekai njegove osjeaje, ali i na itavusvijest, sadravajui u sebitrenutke estetskog doivljavanja, pouke i spoznaje. U savremenoj teoriji ovaj

pojam oznaava stvaralaku energiju uope, ili umjetniki ar posebno, ili lijepuknjievnostu cjelini ili knjievnu vrstu (za razliku odproze), kao lingvistikiizraz u vezanim ili nevezanim oblicima. Iako je poeziju teko definisati, ona seipak pokuava odrediti kao konkretni izraz ljudskog duha u umjetnikiosjeajnom i ritminom jeziku.

Kod predstavnika razliitihnacijanalazimo razliite vrste poezije. DemaludinLati je bonjaki pisac koji pie poeziju sa evidentnim motivima islamskebonjake tradicije, ivota muslimana u Bosni, ali i drugim krajevima islamskogsvijeta. Takoer, pie o prirodi i prirodnim pojavama te kroz njih proimaljepotu i uzvienost vjere Islama. U njegovim djelima ima i elemenatadrutvenih zakonitosti.U toku ovog rada pokuat u pribliiti ovu temu i to detaljnije je obrazloiti.

5/24/2018 DOKUMENT 11

4/24

4

PREPOZNATLJIV PJESNIKI GLAS

Rijetke su prve zbirke pjesama u naoj knjievnoj produkciji koje donoseosebujan, zreo pjesniki glas kao to je to knjiga pjesama Denaludina LatiaMejta i vodica. Ovjenana je sa dvije nagrade, dva priznanja1 , a da setamparska boja takorei nije ni osuila, ova zbirka od tridesetaki neto

pjesamapouzdan je nagovetajpjesnikakoji e umrijeti i imati ta da kae.

Ono to osobito plijeni u ovoj nevelikoj pjesnikoj zbirci i to tako ekletantnouznosi itatelja jo u prvom doticaju, jeste, iznad svega, osoben pjesnikijezik,iv, sugestivan, umjetniki prepoznatljiv govor koji se rijetko susree i kod

zrelijih pjesnika, onih sa podrubnijim pjesmotvornim iskustvomi iskazom.Bogatsvo i sveinu jezika Lati postie ponajprije uspjenom revitalizacijomakavsko- ikavskog govora, zaviajnog govora2 , koji u jednom savremenom,modernom pjesnikom postupku daje impozantne rezulate, koji, naravno,impliciraju i zgusnuto idejno jezgro iroko naslonjeno na muslimanskuorijentalno- narodnu tradiciju, na bogatu duhovnu ostavtinu iz koje se batiniisva ljepota iskaza i slojevitosti znaenja pjesme, ak i stiha ponaosob. Ta itakva jezika kompozicija, mada nije zastupljena u svim pjesmama, inaugurira3,kako je ve reeno, takvo duhovno jezgro koje tradiciju podrazumijeva kaosvoju osnovnu inspiraciju pjesme i pjesnika podjednako. Tako e it e pjesmeiznjedriti svoju finu, nostalginu melodinu, onaj pjesniki zategnuti nerv iji suakordi tako isti, preliveni nekim tamnim, gustim sjajem, peludom sjete,smrtnosti. Meutim , u toj svojoj zaokupljenosti tradicijom i tradicionalnim,Lati e, ini se, otii i dalje i ire nego to mu to snage i mogunostidozvoljavaj, pa e s, oito voen lektirom i naukovanjem na studijama, pokuatiobraditi i antikoj, koliko iindijskoj tradiciji, odnosno nekim afrikim mitskimsimbolima i tradicijskim konceptima, nastojei da u mnotvu znaenja islojevitosti pronae univerzalne vrijednosti, koje su imanentne4 ovjekovojduhovnoj batini bez obzira u kome vremenu i u kojem podneblju ivio,

postojao. To e, naalost, u veini sluajeva, biti samo optereenje za pjesm,kamen koji e pritisnuti i nagnjeiti fluidno pjesniko tkivo, ne donoseinikakvog vidnijeg rezultata, osim to e moda naznaiti svestranost i irinu

pjesnikovog interesovanja, odnosno nastojanja kompleksnijeg sagledavanja

problema. I kad smo ve kod predmeta interesovanja pjesnika, a na osnovupjesama, da se zakljuiti da on ne ostaje samo u tradiciji , nego sa njom poinje,ali zavrava u pozivanju na modernu svjetsku, odnosno evropsku poeziju i

1Nagrada Slovo Gorina i nagrada Trebinjskih veeri poezije

2Roen u Pridvorcima kod Gornjeg Vakufa3Sveano posvetiti nekoga u neko dostojanstvo, sveano uvesti u dunost ili zvanje; sveano otkriti; zapoeti

4neodoljiv, bitan, ostati unutra

5/24/2018 DOKUMENT 11

5/24

5

preuzimanja odreenih pouka, na u smislu epigonstva5 i preslikavanja, veuodreenim, rekli bismo ak i prijeko potrebnim, relacijama progodom ovakvih

poetskih i poetikih opredjeljenja.

No, postoji u ovoj knjizi i druga vrsta pjesama sa, naoko, jednostavnijimzahvatom u pjesniku materiju, sa prostijim rjeenjima,pjesme koje uoplemenjene finim patosom, oiene i svedene na kost, na sr, na materiju,

pjesme koje su, reklo bi se, plod neposrednog nadahnua, inogiskustva,odreenog emocijonalnog stava i stanja, no pjesme koje isto takogovore o mogunostima pjesnika Latia i razlozima budueg eventualnogopredjeljenja.

Iako dakle, gotovo svaka od ovih pjesama nosi embrion odreene poetike, pa suprema tome tipoloki dosa razliite, one su sjednjene nainom pjevanja,pjesnikim dahom, svojevrsnom iskrenou i istotom bia koje uranja u svijet ioslukuje njegovo odzive i dozive. Na zamiljenoj pjesnikoj klavijaturi, Lati

je, makar i ovlano, dodirnuo sve vane pjesnike tonove. Oito sav u elji, uvatri da se isproba, da osjeti frekvenciju koja odgovara njegovoj

vokaciji,njegovom pjesnikom biu. iroki spektar mogunosti koje je zbirkanaznaila, sav onaj sloeni kulturni i civilizacijski milje otvara se ovomnesumnjivo eruditivnom mladom pjesniku. Za ta e se on opredijeliti, kakvu eredukciju napraviti, ostaje da se vidi, ali je oito da se, pogotovu u poetkusvoga pjesnikog puta, ne moe nositi sa svim onim o emu je pjesniki snatrio.

( ivot, XXX/1981. , br. 2. )

5pojava slabih potomaka

5/24/2018 DOKUMENT 11

6/24

6

AUTORSKO OTKRIVANJE

Kada je 1980. Godine objavio svoju prvu knjigu pjesama Mejta i vodica,Demaludin Lati je u tekuoj knjievnoj kritici prihvaen kao peeni pjesnik.Knjiga je doekana kao osvjeenje prvog reda. Prije svega zato to je njezinoplemenjeni patos, sugestivna eleginost i svojevrsna nevinost u doivljavanjusvijeta , kako je u svojim recenzentskim preporukama primjeivao IvanLovrenovi, otvorio jednu samozatajenu, dugo potiskivanu, a nadasveautentinu i uvjerljivu viziju u tajnu, ljepotu i tragiku ivota . Od toga danaskoro da nije bilo pogleda, izbora, antologije pjesnitva u kojemu nije bilomjesta za poeziju Demaludina Latia.

Ali, kako ta vremena bijahu vremena dozirane slobode, pjesnik Lati mogao jebiti itan samo do onoga trena dok je boravio u spisateljskome metaforskomgrmlju,a a niukoliko u konkretnome javnom ivotu. Kad je, kao politikiosuenik, dospio u zatvor 1983. Godine, skoro da je do kraja 1988. Godine biozabranjeni pjesnik. im je puten na slobodu- to vrijeme pamtimo kao poetakotapanja viedecenijskog totalitaristikog lednjaka- bilo je konkretnih pokuajada se ikoliko ispravi nanesena nepravda prema ovom autoru, jednom od najveih

pjesnikih talenata u Bosni druge polovine xx. Stoljea, ali, po inerciji, bilo je i

podobrih koenja u tom pravcu. Boravak u zatvoru ostavit e, meutim, vidnogtraga u Latievom pjesnikom ivotu. On e kasnije znatno radikalnijeprihvatitiumjetniko djelo samo u vizuri i slubi zemaljske ili, pak, vrhune istine u onojmjeri u kojoj se ta umjetniki oblikovana istina javlja kao raskrivanje povjesno-sudbinskih horizonata naroda kojemu s epripada i zemlje kojoj se pripada, a

kako knjievnost jest i postoji kao lijepa la dakle, ipak la, ovaj e jedaroviti pjesnik poeti postepeno izgurivati iz svog ivota, iz svojihsvakodnevnih umnih i osjetilnih preokupacija. Posebno se to osjetilo nakonobjavljivanja Doma Davudova (1988. ) , gdje unaslovljeni vokativni oblik

stihozbirke sugerira odnos prema neemu to je i izvan pjesnikog subjekta i,opet, to je duboko pohranjeno u njegovu pamenju i konstrukciji njegova bia.S obzirom da je Latiu, ak transparentno, postalo vano naglasiti kako poezijau njegovu razumijevanjutajni, ljepota i tregike ivota nije tragalaki za tamonekim alternativnim svjetovima, s obzirom da je ovaj i ovakav svijet za njegov

pjesniki subjekat sasvim oit, sasvim stvaran, takav kakav jest darovan odBoga, poeszija treba da bude samo himnini obrub prividno ili privremeno,nevidnih nijansi unutar postojee i ivue stvarnosti. Poezija je jedino tu dastvarnost uini prisnijom jeziku i osjetilima ljudskim, a nipoto da ju zamuuje,ignorie ili izlae ironijskim neugodnostim. Mata postoji onoliko koliko je

voena intelektom, kako je to ispisujui svoje Cvjetove zla naglaavaoBaudelatie, ali i mata i intelekt uvjetovani su naglaenom svijeu o pjesmi kao

5/24/2018 DOKUMENT 11

7/24

7

preobrazbi ovjekove radosti ili zapitanosti pred izravnim bijeskovima Boijegaprisustva u stvarnosti.

MEJTA I VODICA

Ve sami naslov sihozbirke Mejta i vodica upuuje na njenu zaviajnuuvjetovanost u tematici, neposrednoj inspiraciji i ustihovljenim motivima.Kako je zaviaj najpostojaniji prostor izmeu Smrti i ivota, tako je i knjiga

pjesama poinjala od kamena na koji se sputa umrli da bi mu se klanjala

denaza do studenog zdenca, do vodice, do vjeitog teenja, ije je ue, a dami to niti znamo niti moramo znati, oduvijek zapisano u vremenu. Tu viestvarnosnu negoli mistiku dinamiku zaviajnih izvora i motiva pjesnik je,jednim

posve modernim stihooblikovanim postupkom, dodatno osnaeno bosanskimakavsko- ikavskim idiomom. Puka ikavicanudi se kao pouzdanija odjea

pjesnike rijei. U njoj se islamska i narodskopaganska tradicija najlakeprepoznaju i simboliki nadopunjuju. Ili se, pak, neutralizuju. Moda to najboljeposvjedouje pjesmaAutoportret:

Zemja zemju jubi. Zemja zemju jubi.

Dojde zla druga, pa je pojubi.

Dojde dobra pa je odjubi.

Hej, Marija, zove te kadija

na raeni kolapod glogov pokriva!Veleddalin amin!

Tu, od vodice do mrtvog lia,

tu su rajske bae-pelinja uliatu je ko krv rua, tu vino- pred rovom,tu su ogrnuti zijevom zmijskih usta

i zemlje cjelovom.

Od klice do trijea:kolopleti zmija,

strvlji vonj iz hladnog pijea,poljupci ko ambrozija.

5/24/2018 DOKUMENT 11

8/24

8

Naslov pjesme( Autoportret) namee se kao sugestija o zaviaju Latievapjesnikog subjekta, ali i o ivom povjesno- ivotnom okruenju istog togzaviaja. ivot se odvija izmeu dovitljivih blagoironijskih narodskih poskoica,

snovanja rajskih baa, ivih vodica i mrtvog lia , radovanja u ivotu i usvemu onome to ivot nosi, pa sve tamo do zijeva zmijskih usta i poljubacadjelotvornih kao ambrozija6.

Slijedee pjesme( Vranja stina, Lisiija stina, Mejta i vodica, Maeta, Baluk:harfovi i sablja, i dr. ) samo potvruju koliko je pjesniki svijet ove knjige

prosoen najsnanijim unutarnjim osjeanjem Doma i Zaviaja. Knjiga je stoga,sasvim namjerno, posveena Majci. I onda kad je u pjesmama zanesen muzikom

proljea, labudovom gutkom, sveulnim bagremovim cvatom, pjesnik neodustaje da se poraduje svemu ega mu se pjesnika imaginacija takla. Upravo

je u tom radovanju pred svijetom koji mu se otkriva, u oslikotvorenju i

metaforskom evociranju7 linih i opih uspomena , Demaludin Lati bio

sasvim nov, sasvim autentian pjesnik. Nije posegao da, poput mnogihdotadanjih pjesnika, svoj talenat, modernost, osjeaj za pjesniku sliku, ritam imjeru podvrgne ni tubalici ni ironiji. Poeziju je prihvatio kao direktni Boijidar; poezija za njega nikada nije bila proces stvaranja, nego proces otkrivanja.

Pjesnika imaginacija samo je sretni instrumentarij tok otkrivanja kroz zvuk iznaenje Rijei.

Drugi dio ove knjige, naslovljen prema staroindijskom mitskom cvijetu Sal,razlikuje se u ondosu na prvi dio( Mejta i vodica) samo po izboru motiva istilskojezikog rekvizitarija. Osjeanje prema svijetu nije se promijenilo bezobzira to je drugi dio znatno bogatiji reminiscencijama na svjetsku knjievnu imitsku klasiku. Radost otkrivanja koncetrisana je na opijajuu vjenost

prisustva ene. eznue pjesnikovo, slijedom ritmiziranih asocijacija,korespondira s bojama i kretnjama sveg ostalog kroza ta hoe promovisativlastitu dramu. Stihovi i strofe se naslanjaju jedna na drugu. Sintaksiki semeusobno pretakaju. Naslovi se dojimaju suvinima. Naroito u trenu kada se

krene uza panteistika uzdignua:

Horsko pjevanje ita, buenje prirode-tvoje jedrenje iz adora vinskih,dolazak iz bajke!

Tvoje splavarenje utihlim vodama,

Hod tvoj ka usnulom salu, cijetu-figurici,

6Biljka

7Prizvati, dozvati

5/24/2018 DOKUMENT 11

9/24

9

Pradavno iznikloj na obrvi jezera,

Pradavno zaspaloj u zatiju neopreznogGrljenja, mrtvilu spolovila, poetku nemira,I bune.

U posljednjoj pjesmiPerala, ruke, pjesnik kao da se ponovo vraa tamo odakleje krenuo. Stihovi postaju svee mirisavo rublje, pue se mirisom peraicamladih , ali netom postaje svjestan ove ruke pruene nad peralom iznovaodlutaju u snove i u pjesme . Sal je cijet mate, mitske ili pjesnikeuobrazilje. Svejedno. ena je arolija trenutka i iluzija unutar darovanogkomadia vjenosti.

Ipak, svi oni koji su itali ovu knjigu nisu toliko u prvi plan izdvajali ni jednupjesmu iz zaviajne motivike ili, pak, odreeni snop stihova iz ciklusa Sal ,koliko su to inili s pjesmomJa i svi moji prijatelji:

etvrt hljeba,Komadi siraI pehar hlorisane vode:

Svo moji prijatelji u slobi gluvoj kao grob.

U pohode kadkad dolepraOdrezana letvica sunca ....

Nevjerovatno koliko je ova pjesma, uvrtavana u sve tadanje i kasnijeantologije bosanskohercegovakog i bonjakoga pjesnitva, ovakvo bogato

jednostavna i nevinoiskustveno tana,predvidjela kasniju ljudsku i knjievnikusudbinu Demaludina Latia.

5/24/2018 DOKUMENT 11

10/24

10

DOME DAVUDOV

Lati je drugu knjigu pjesama Dome Davudov, objavio tek 1988. godine8

pojavila se njegova knjiga pjesama Nevjestina no 9. Njezino itanje moglibismo poeti od samog naslova. U kur' anskoj sintagmiDome Davudov kojuje i Mea Selimovi ciljano ukomponirao u svojemu Derviu i koju pjesnikpridodaje u naprijednim citatima, trebalo bi da se, kao oko sredinje osi, okupesvi postojei i nepostojui svjetovi prizvani k pjesmi te da se u linoje pjesnikojimaginaciji ostvari nesporedniji kontakt sa irim civilizacijskim kontinuitetima sobzirom da i Jevreji, i krani i muslimani uzimaju ovoga bogougodnika za

jednog od prenositelja Boije rijei i mudrosti.

Pjesnik priziva Dom Davudov kao vlastiti i kao zajedniki dom, dom svihpolicivilizacijskih horrizontala i vertikala. U tom bismo smislu mogli razumijeti

zbog ega su neki prikazivai prve Latieve stiho zbirke zamjerali naprevelikome kulturolokom opsegu njezina pjesnikog svijeta i nedovoljnojkoherentnosti u poetici. Dok su u Mejtau i vodici u pjesniki svijet stoeniantiki, staroindijski, islamski, kranski, mnogi savremeni simboli koji su

posebno i konetkstualno zahtjevali osobitiji recepcionestetiki napor, knjigapjesamaDome Davudovje motivski suena na znatno manju kulturoloku ravan.Inspiracija je bila najizravnije potaknuta islamskim doivljavanjem svijeta injegovih usudbenih mijena. Lati se, meutim, ni ovaj put nee libiti da mu

pjesme budu razliite i u ritmu i u inspiracijskoj grai . Do tzv. pjesnikekoherencije kao da mu uope nije ni stalo. PjesmomNered moje slobode elio jesamo obrazloiti zato hoe da vlastito ivotno i knjievno isustvo dovede doove pjesnike katarze koja nee biti svrha samoj sebi nego e u seb i nositiemociju kroz koju e se jezikom pjesme saopiti jedna lina ivotna istina idrama:

U mladosti sam imao lijep rukopis.

Prve zatvorske godine uinile su ga jo ljepim:Linije, oblik slova i niz rijei postali su klasicistiki.

Nevjerovatno!svaka rije dobila je svoga straara,to me izluivalo, izluivalo.Pisao sam vrlo tano, samo kad sam morao.

8Za vrijeme Latievog robijanja( 1985. 1986. ? )9U izdanju Bonjakog institutau Zurichu, ali niti se knjiga pod ovim naslovom kad pojavila na bosanskom

tritu niti ju je Lati kad spominjao u prigodnim autobiografskim refleksijama uizdanju svojih kasnijih knjiga

5/24/2018 DOKUMENT 11

11/24

11

U zatvorskim stihovima slova su poela da se izvraaju.Precrtavao sam rijei,Klao ih i komadao

Kao morski pas ljudska tijela.

Svakog dana uvjeravam sebe da Osipove sjene vie ne postoje,Ali avaj!na moji ramenima zauvijek uePolicijski i dounii pogledi!

Nekad sam pazio ta u bunaci u snu.

I danas se oprezno okreem okolo,A tren- dva se pripremam da bih u drutvu izrekao svoju misao.

Sada piem runo, neuljudno,I to me silno veseli.

Ne volim red i nikad ga vie neu voljeti!Knjige su mi razbacane po stolu i irom sobe,A djecu putam da vrite do kasno u noSve dok se ne zamore i sama ne polijeu.

(Nered moje slobode)

Poezija za Latia nije ni hotimina produkcija sluaja10niti, pak, treba bitiduboko skeptina umjetnost11 , ona je jedno sasvim trenutno i sasvimlinoosjeanje slobode u otkrivanju sloenih i nametnutih sastojina ovjekove prirodei njezinih ivotnih uvjetovanosti. Pjesniki oblikovani kliei12 postoje tek kaomogua a nikako kao zadata forma. Kardiogram ovjekova rukopisa je njegovnajpouzdaniji zemaljski tag. Ugroziti izvornost rukopisa znai ugroziti ivot

eljadi u arhetipskomi aktuelnom Domu Davudovu.

Ba ovakav pristup umjetnosti: cijeli civilizacijski kompleks upamtiti isintetizirati u jedan univerzalni kvalitet i tako umjetnike poruke uiniti

posvenija savremenim svojedobno su, poekom ovaga stoljea, imali akmeisti uruskoj knjievnosti. Svjetska je nulturna batina, prema njima, jednamnogograna i sloena porodica i sve to je ikada stvarao ljudski um mogue jeunivrezalisti u zajedniku radost duha. Tako su Gumiljov, Ahmetova,

10Novalis11

Valery12

Izraz, misao ili dio umjetnikog djela koji se previe koristio, pa je izgubio izvorno znaenje ili dojam.

5/24/2018 DOKUMENT 11

12/24

12

Mandeljtam i drugi svojim savremenicima i potonjim generacijama htjeliubatiniti vjeru u jedinstvo linosti, jedinstvo vremena i jedinstvo svijeta; iDemaludin Lati se kroz svoju poeziju da ono nasljeeno, upameno, uvlastitoj svijesti prefiltrirano policivilizacijsko breme rasprostre na svom

pjesnikom ognjitu, u svom pjesnikom domu, u neposrednoj radosti i strepnjipisanja. Ne bismo stoga pogrijeili ako bismo Latia u Domu Davudovunazvalinovim( ili jedinim? ) akmeistom u savremenoj knjievnosti Bosne, bez obzirato on u svom stvaralakom/ otkrivalakom postupku ide i dalje od ovogknjievnoumjetnikogkoncepta. Latiu je takoer stalo do onog neposrednogznaenja rijei. Simboliko ljepilo moe namazivati tek itateljska imaginacija,a to ju dovodi da tim inom bude udaljenija od izvornoga semantikog arita

pjesme.

U samo prividno djeakoj zapitanosti, pjesnik pjeva o koljci, o dragoj i njenimsolufima, o ptici, leptiru, iraku, svjetlosti lampe, o ljudskoj supstaniji blata, ovelu, vrtu, tabutu, naprezajui se da opoetizira vjene teme sufijske( posebice,

perzijske) knjievnosti. Zato i ne poinje nimalo sluajno prvi ciklus sapjesmom Tajne. Tajne se uvaju; ali, tajne se i otkrivaju. Latiu je, vidno, bliskasufijska metafora pa esto koristi sufijsku pjesmotvornu chemu u dospijevanjudo ukrivenijih znaenjskih zakutaka onoga to u svakidanjem ivotiimenujemo profanim ili svetim . Sve postojee sadri prijeku supstancu ili,

pak, ljuspicu svetosti. Sve ovisi o uglu promatranja pjesnikog predmeta.Posljednji stihovi u ovoj pjesmi o posvemanjem13bljetavilu tajni glase:

Na nebu bljete zvijezde, na zemlji bljete tajne.Na nebu- etelice Sunca, na zemlji- etelice Smrti.

Pogledam u nebo, razgledam po zemlji

Pa se nadnosim nad svojim bunarom.

( Tajne)

Tajne postoje onoliko koliko smo ih kadri obujmiti u dubinama vlastitog

spoznanja, koliko smo ih, zapravo, kadri izvui iz bunara svoga zemaljskogstanja usljed ope zabljesnutosti i nebesima i zemljom. U slijedeoj pjesmi,

Mistici,autoru nije dovoljna samo gola rije, nisu mu dovoljne ni one malar

13I nebeskom i zemaljskom

5/24/2018 DOKUMENT 11

13/24

13

meovske bjeline u zamiljenoj grafostrukturi pjesme, nego je stih grafikivizualiziran tako da se pjesniki subjekt vrti oko vlastite egzistentne ose, anjegov odsjaj biva neposredno svjedoenje o Beskraju . I u drugim pjesmamaLati e posegnuti za vizuelnim grafostrukturnim doradama svojih stihova, ali

ni u jednoj drugoj pjesmi kao u Misticima taj grafostrukturni design nee bititoliko pjesniki funkcionalan i uvjerljiv. Posebni ritam svim ovim pjesmamadaje duboki religijski poticaj. A u narednom ciklusu( koljke) misticizam

pjesnikog subjekta suava se na neposredni rubajiski14blijesak odreenogopjevanog sufijskog simbola. U svakoj strofi/ pjesmi blijeska po jedan biser

ope i line( pjesnikove) mudrosti. Pjesnik u svojim etverostisima nije, dodue,vodio suvie rauna o rimi i metru, a miljenja smo da bi bilo bolje da jest. Pa,ipak, leptir u istoimenoj Latievoj rubaiji opjevan je u hiljadugodinjoj tradicijimuslimaskoga mistinog pjesnitva na hiljade i hiljade puta, ali u ovomeLatievom etverostihu on je i dalje jednako simbolski svje i autentian:

Naslikah lepitira i njegove are;Niz krila mu prostrh raznobojno tkanje.

Naslikah mu bau, imir, kukurijek, -Ali ne naslikah ivo lepranje!

(Leptir)

Lati je najblii onim pjesnicima koji su svoje lirsko ja poopili u zajednikuljudsku empiriju. Samo, ne na tipini evropski nain da se pjesnitvom iumjetnou preobliava sudbina vremena, kako je to razumijevao Baudelaire, akasnije proirio kao iskorak ka ontologijskom pjesnitvu15, poto su, za Latia, i vrijeme i sudbina vremena vema izdeterminisani Bogom, odnosnoovjekovom svijeu o Boijemu Odrenju, a pjesnikovo je da to ozrcaljenobljetavilo prepozna u bunaru svoga ia u trenu kada se na da nj nadnese.

Bez obzira na te razliite pristupe poetskoj emanaciji pjesnikoga predmeta ibljetavosti njegova simbola, i ova poezija itekako ptvruje onu tezu NorthropaFryea, izreenu uAnatomiji kritike, da su najcjenjeniji i najmoderniji pjesnici20-og stoljea uglavnom oni koji su potpuno ovladali neuhvatljivom,meditativnom, rezonantnom, centripetalnom arolijom rijei osamostaljenoglirskog ritma16. Zato su u Domu Davudovu posebno zanimljivi ciklusi

14etverostihni15Navedeno prema : Hugo Friedrich, Struktura moderne lirike, Stvarnost, Zagreb ,bez godine izdanja

16Northrop Fry, Anatomija kritike (4.esej- retorika kritika: teorija rodova) Naprijed, Zagreb, 1979.

5/24/2018 DOKUMENT 11

14/24

14

Alifakovac 17iLica i tarihi , koji neto drukije nego li druge pjesme upoljavajuna itateljski duh. Mezarja su svakidanji dio ljudskih pejzaa pa i posljednja

pjesma knjige, Pjesnik na tabutu , govori o punoj autorovoj svijesti o smrti , ali

nipoto ne o preoptereenosti smru: smaragdna svjetlost lije/ nad divnim

likom , u srni majskoj: / Boe, nek' slavuj ove due tihe/ propjeva i u bairajskoj! Pjesma eli biti svojevrsna futuristika refleksija o vlastitom krajuzemaljskog pjesnikovanja. Ni u jednom stihu ne insistira se na estetici mraka i

raspada. I tarihi na balucima itaju se kao rukopisi ope ljudske nade u sretnijiivot due, ljudskih rijei i ljudskih djela. Alifakovac je samo baa mrtvih . Unjemu baluk nie ko krin u aprilu. Jedan dio ovih pjesama ispjevan jeakavsko-ikavskim izgovorom. Pjesme su time, kao nastavak pjesnikihotkrivanjaiz stihozbirkeMejta i vodica , dobila na svojoj punijoj ekspresivnostii snazi. A Demaludin Lati je, ini se, posljednji ita naih nadgrobnih biljeganakon Maka Dizdara. Dizdar je itao steke ; Lati ita baluke. Obojicastarostavne zapise i poruke majstorskih pretapaju u novi pjesniki kalup.

Posebnu aromu cijelome Domu Davudovudaje ciklus Pjesnik pamti, posveenjednom od najveih pjesnika XX. Stoljea eslavu Milou, gdje e Lati upjesmama Sarajevo, sprila te munja, Posveta, Poslije dvijegodine, Balada omedvjedici, Zeniko bdjenje, Semka, Decembar u Foi i drugima, aktualiziratiopu ivotnu i knjievniku dramu. Pjesnik pamti ono to je ubatinio u genimanaroda koje mu pripada i onoga to je lino upamtiou sarajevskim, zenikim,foanskim kaznionicama. U jednom jesenjem danu on iz zatvorske avlije uFoi posmatra staricu kako na mostu dvije hiljade mezara u svom srcu plijevi,i brezina godinja dob, i dimnjak u centru grada. Iz tog zlosretnog iskustva rodite se najbolje pjesme u ovoj knjizi( Balada o medvjedici, Nered moje slobode,

Zimski lov... ) , ali one koje su previe transparentne ( SokoiBosna, na primjer) ,gdje se knjievnosti, kako bi to rekao Branimir Donat koleba izmeu inicijacijei edukacije, dakle, izmeu upuivanjai pouavanja , to, naravno, umanjujenjenu primarnu, umjetnikoestetskufunkciju. Meutim, ni u ovom sluaju nijezgorega iznova provjeravati onu pretpostavku Johna Ruskinada je umjetnost -kunja morala .

U Latievom sluaju naelo istine je uvijek iznad naela bilo kakve i bilo ijeumjetnosti. Starica koja je na drinskom mostu plijevila hiljade mezara u svom

srcu e na istom mostu, koju godinu kasnije, biti preputena novoj barbarskojsamovolji istih onih koji su u jednom ranijem vremenu punili ta njena mezarja.

ivot i poezija se ponekad vrlo neugodno ponavljaju.

17Ovaj ciklus, pod istim ovim nazivom ( Alifakovac ) , adaptiran je 1996. godine, u okviru dramskog repertoarasarajevskog Kamernog teatra 55, a u adaptaciji i reiji Gradimira Gojera, u vrlo zanimljiv poetsko-muzikiscenski doivljaj.

5/24/2018 DOKUMENT 11

15/24

15

Koliko je Lati pjesnik neponovljiva nerva u osjetu lirske atmosfere koju nastojiosvojitisvojim stihovima najbolje pokazuje pjesma Poslije dvije godine. Kako

koja godina odmie, draga izbacuje po jedan kameni iz prstena koji joj je njendragi poklonio. Zavrni stihovi glase: Tada u bacitit prsten u travu/ i grliti te

golim rukama . Samo onaj prostor koji zauzima prsten inio je da ruka ne bude-gola. Ne treba ni ovdje, ni u mnogim drugim pjesmamloviti trope. U pitanju jeista i gola egzistencija. Erosi etosse itekako razumiju. Ljubavna pria daleko

je od toga da bude i trivijalna melodrama i izopaena igra tuim tijelom .Sudei po pjesmama u ovom ciklusu, kao i po ciklusima Jedan pogled naSarajevo 1986. I Breza, u listopadu, i Lati, za ime su svojedobno udjeliakmeisti, tei divnoj jasnoi u oblikovanju stiha. Pa ako je u,Mejtau i vodici

bilo pjesamma u kojima je esencija pjesme katkada bila zatrpana suvinimskilama i asocijacijama, u Domu Davudovu izbruena u postojaniji pjesnikikristal.

5/24/2018 DOKUMENT 11

16/24

16

SREBRENA ESMA

Srebrena esma je zbirka poezije za djecu, za koju su knjievni kritiari rekli daje "najmuslimanskija u cjelokupnom bh. stvaralatvu ove vrste."Tematski krugove poezije je priroda18 ,a njena unutarnja supstancija je jedno izravno i

nepotvoreno islamsko doivljavanje svijeta. Latieva briga za jezik, njegovaleksika, ritam, njegovo sintaksikostilski talasi u prijelivima imeuproimanjima, sva okupljena znaenjska energija, kao i ona kojudopunjuje imaginacija prenesenoga itaoca , ovu knjigu ine toliko vrstom izdravom pjesnikom cjelinom da zaista ne pretjerujemo ako kaemo da jeSrebrena esmanajbolja knjiga pjesama za djecu autora u savremenoj

bonjakoj knjievnosti.Knjiga se otvara ciklusom Iz sobe moje sestre. Nije to onaj siromanoploniugao koji nam sugerira jedna grafika pribliena u imenu vrhunskog majstora

bosanskomuslimanskih enterijera i pejzaa Safeta Zeca. Iz sobe moje sestreLatiev pjesniki subjek, svijet posmatra i prema vani koliko ga promatra i

prema unutra. Onoliko koliko posmatra netom zahvaeni prostor19 , tolikoposmatra i vrijeme. Redaju se predaje o vilama i drugim nebeskim udesima, odjevojci ejtaniji, krilatom samaru, taloe se pamenja i prie iz djetinstva,skupljaju se rasuta sjeanja, asocijacije i usporedbe, stihovi teku poput sameneumitnosti mijenja o svijesti o prolaski vremena:

Sinko, trenja je voka zlatna.Dijete i ptice njoj pjevui.Ko jednu granu polomi joj

tome se ruka sui

( Trenja)

U Latievim pjesmamaza djecu, oito, nema velikih rijei.Nema velikih stilskihinaica i pokreta. Zato ima velike atmosfere unutar svake od pjesmam. Toliko da

ju moemo sjetiti vrcima vlastitih prsta:

18 Vonjak, kua, planina, planinsko selo, proljetne vode, brljan, trenja

19PjesmeDjedov vonjak, Srebrena esma, Naa kua stara, Trenja, Bubomarai dr.

5/24/2018 DOKUMENT 11

17/24

17

Pod orahom na kraju avlije,

Slap iz duga grla lije.

Niko ko ona ne dariv.

Grle je brljan i kopriva.Grli je ovjek ednih ustaKad s njive doe,kada susta.Prne i skvasi krila ptice

Bumbar napuni svoje zembilje* * *

Naveer kada odem da spavam,esma se sa mnom doaptava.Kroz prozor sluam kako klopara;Ona se nikad ne odmara.

U noi piju vile i more,Igraju kolo sve do zore-

Kad je se elja i miju liceRaspjevane golubice.

esma se pui, od srebra sva je.Voda otie,kamen ostaje.

(Srebrena esma)

kripa vratnica je najzahtjevnija, najira i najozbiljnija velika zbirkaDemaludina Latia u kojoj ovaj pjesnik sabire sufijsko, politiko, uznikoiskustvo, ali i pie u najraznovrsnijim formama istonjake klasine izapadnoevropske moderne poezije.

Himne istog prijateljaje ciklus ibrahimovskog iskustva, u kome pjesnik otkrivanajdublju vlastitu vjeru i sueljava se sa totalitarizmom i politeizmom XXvijeka.

Srebreniki inferno je poema od devetanaest pjevanja ispjevana u tercinama,svojevrsno "pismo Danteu iz Bosne" koji je kao to je poznato svojuBoanstvenu komediju takoer ispjevao u tercinama. Ovu poemu pjesnik jeispisao potresen tragedijom u Srebrenici, koja je za njega "simbol stradanja

muslimana na Balkanu". Glavni lik je Neznana Bonjanka, bosanska

muslimanka kojoj su srpski etnici ubili sina i mua, silovali ker i odveli je unepoznatom pravcu, koja je zatim i sama doivjela silovanje i prola kroz brojne

5/24/2018 DOKUMENT 11

18/24

18

logore za silovanja bosanskih muslimanki i, na kraju, proivjela kalvarijuSrebrenice. U posljednjem poglavlju ona se, kao prognanica, nae u Raveni,gradu u kome je sahranjen Dante Alighieri, najvei pjesnik Evrope, i u kome seodvija dvadesetstoljetni disput izmeu islama i kranstva. Poznati bonjaki

kompozitor elo Jusi napisao je potresnu muziku insprisan ovom poemom.Oratorij Srebreniki inferno 2003. g. izveden je uPotoarima, mjestu u kome sesahranjuju zemni ostaci vie hiljada rtava srebrenike tragedije.Taj oratorij jeuvrten u program koji e se svake godine izvoditi pokraj potoarskog spomen -mezarja i na Dan genocida nad srebrenikim muslimanima.

Majko, majko, jo te sanjamSestro, brate, jo vas sanjam svake noi

Nema vas, nema vas, nema vas

Traimvas, traim vas, traim vasGdje god krenem vidim vas

Majko, oe, to vas nema

Bosno moja, ti si moja mati

Bosno moja, majkom u te zvatiBosno majko, Srebrenice sestro

Neu biti sam

( Srebreniki inferno)

Ja sam tavus aikaneje prvi divan ilahija i kasida na bosanskom jeziku nakon12o godina20. Latieveilahije i kaside, u muzikoj obradi, izvode se iromBosne i Hercegovine i svuda gdje ive Bonjaci. Osim tahlila i na't-i erifa, ovajdivan sadri i pjesnikove gazele21, tahmise, rubaije22 i preko stotinu ilahija ikasida u astAllaha, d.., i Njegova posljednjeg poslanika Muhammeda,s.a.w.s.

ejtanija je dramatizirana bonjaka bajka; jedinstvena drama tzv. pukogteatra s motivima crpljenim iz bonjakih legendi.

20Kada je svoj Divan objavio sarajevski pjesnik Fadil-paa erifovi21Vrsta kratka lirske pjesme koja se sastoji od 10 do 30 stihova koji ine kratkestrofe, katreni

22Kratka, jezgrovita perzijska pjesmau 4 stiha

5/24/2018 DOKUMENT 11

19/24

19

BIOGRAFIJA

Demaludin Latije bosanskohercegovaki pisac roen1957.

u Pridvorcima kod Gornjeg Vakufa u srednjoj Bosni.

Demaludin Lati

Zavrio jeGazi Husrev- begovu medresu u Sarajevu, zatim Fakultet islamskihnauka u Sarajevu i Filozofski fakultet23. Magistrirao je na Filozofskom fakultetu

Sveuilita uZagrebu24 , a doktorirao na Fakultetu islamskih nauka 1999. natemu " Stil kur'anskoga izraza" . Docent je na katedri za tefsir Fakulteta

islamskih nauka u Sarajevu, predmet Tefsir25

Kur'ana. Predaje tefsir na

Islamskoj pedagokoj akademiji uNovom Pazaru, te teoriju knjievnosti na

Filozofskom fakultetu Univerziteta u N. Pazaru. U 2010. godini kandidirao se naopim izborima u Bosni i Hercegovini za mjesto bonjakog lanapredsjednitva.

Zbog politikih ideja uhapen je 1983. g. i u poznatom sarajevskom procesuprotiv muslimanskih intelektualaca osuen na 6 i pol godina zatvora.Osloboenna intervenciju Meunarodnog PEN-centra26 1986. Po izlasku iz zatvora bio

23Odsjek jugoslavenskih knjievnosti i srpskohrvatskog/ hrvatskosrpskog jezika, kao i prvi stepen na Odsjeku

za filozofiju i svjetsku knjievnost24

Odsjek za svjetsku knjievnost25Komentar26

dobrovoljno je nestranako, nevladino i neprofitno udruenje intelektualaca u koje se udruuju i ulanjujupisci, urednici, prevodioci, romanopisci, esejisti, dramski pisci, scenaristi

5/24/2018 DOKUMENT 11

20/24

20

zamjenik glavnog urednika " Preporoda"27 , a pokrenuo je i sedmine listove "Muslimanski glas" i " Ljiljan" , iji je glavni urednik bio od1990. do 1994. Bio

je dugogodinji politiki saradnik predsjednikaStranke demokratske akcije iPredsjednitva Bosne i Hercegovine,Alije Izetbegovia, s kojim je pokrenuo

Bonjaku radioteleviziju. lan je Drutva pisaca Bosne i Hercegovine iSvjetskog drutva muslimanskih pisaca sa sjeditem u Rijadu.

Zastupljen u svim antologijama i pregledima bosanskohercegovake ibonjake poezije i u antologiji bonjake prie za djecu. Pojedini ciklusipjesama prevedeni su mu na arapski, turski, engleski, francuski i italijanskijezik, zbirka Moj Ummete prevedena je na albanski jezik pod naslovom Ummeti

im (Skopje, 1998), a Srebreniki inferno se upravoprevodi na turski jezik.

27Islamske informativne novine

5/24/2018 DOKUMENT 11

21/24

21

BIBLIOGRAFIJA

Stil kuranskoga izraza (doktorska disertacija), El-Kalem, Sarajevo, 2001.

Islam i svjetske religije, I i II, El-Kalem, Sarajevo, 2000.

Zbirke poezije:

Mejta i vodica, V. Maslea, Sarajevo, 1980.

Amberom ti cvali puti (poema), El-Kalem, Sarajevo, 1980. (dva izdanja)

Dome Davudov, Svjelost, Sarajevo, 1990. (tri izdanja; tree pod naslovom

Moj Ummete)

Srebrena esma, V. Maslea, Sarajevo, 1991. (etiri izdanja)

kripa vratnica, Bosanica-printSignum, Sarajevo-Zagreb, 2000.

Srebreniki inferno, Bosanica-print, Sarajevo, 2001. (dva izdanja)

Ja sam tavus aikane Divan ilahija i kasida, Bosanica-print,Sarajevo,2003.

ejtanija (dramatizirana bajka), Bosanica-print, Sarajevo, 2003.

Prijevodi:

Halal i haram u islamu ejha Jusufa Qaredawija ( s arapskog jezika,zajedno sa muftijom mostarskim Sejid-ef. Smajkiem), Ljiljan, Sarajevo,1997.

Tematski tefsir kuranskih sura ejha Muhammeda el-Gazalija ( s

arapskog jezika, zajedno sa prof. Zahidom Mujkanoviem), Obzorja,Sarajevo, 2003.

Islam i sekularizam Syeda Muhammada Naqiba al-Attasa ( s engleskog

jezika), Bosanica-print, Sarajevo, 2003.

5/24/2018 DOKUMENT 11

22/24

22

NAGRADE

Starjeinstvo Islamske zajednice u Republici Bosni i Hercegovini, Slovo Gorina1979. Trebinjske veeripoezije 1980. Drutvopisaca Bosne i Hercegovine 1990. Studentska nagrada "Hasan Kiki" .

5/24/2018 DOKUMENT 11

23/24

23

ZAKLJUAK

Demaludin Lati je savremeni bosanskohercegovaki i bonjaki pjesnik.Svoju prvu stihozbirku pod nazivom Mejta i vodica, napisao je jo kao vrlomladi pjesnik u svojoj 24. godini ivota. Rijetke su prve zbirke pjesama u naojknjievnoj produkciji koji donose zreo pjesniki glas kao to je zbirka pjesamaDemaludina Latia. Zbog politike aktivnosti, Lati je bio osuen na zatvorskukaznu. Njegov boravak u zatvoru, ostavio je velike tragove na njegov pjesnikirad. Takvo njegovo pisanje se posebno oituje u zbirci pjesmaDome Davudov, ukojoj nerijetko susreemo motive zatvora. Demaludin Lati, svoje motive

takoer pronalazi u prirodi, te su esti motivi poput trenje, vonjaka, planina,planinskog sela, proljetnih voda, brljana i drugi. Jedna od osnovnih inspiracijapjesnika je njegov zaviaj. Pjesnik se niti u jednom trenutku ne udaljava odmotiva zaviajate svega onoga to mu je ivot pruio tokom njegovog boravkau zaviaju. Iako, pjesnikov tematski krug proima prirodu, zaviaj njegovaosnovna supstanca je vjera, te nepotvoreno islamsko doivljavanje svijeta. Tako,taj bosanski temelj Latieve poezije nalazimo u uspjenom predstavljanjumotiva koji je sami sukus narodne predaje i mudrosti. Za ilustraciju te islamske

dugovnosti moe nam posluiti pjesma Demre gdje se i u ritmu i fotostrukturi

prua islamsko radovanje ivotu. Demaludin Lati je, nekako paralelno sapisanjem pjesama za odrasle, pisao svoje stihove i za mlae. Tu je njegovaknjiga Srebrena esma.

5/24/2018 DOKUMENT 11

24/24

24

LITERATURA

- Bonjaka knievnost u njievnoj kritici- Lati D. , Dome Davudov, Svjetlost, Sarajevo, 1989,- Lati D. , Mejta i vodica, Veselin Maslea, Sarajevo, 1980.- Lati D. , Srebrena esma, Sarajevo Publishing, 1991.-