ebe dige ge ei de - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLANDkroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz12-2012.pdf · impressum List hrvatskih katoličkih zajednica u Njemačkoj

ČESTIT BOŽIĆ I SRETNA NOVA GODINA!ČESTIT BOŽIĆ I SRETNA NOVA GODINA!

D 2384 E — 1,50E — PROSINAC/DEZEMBER 2012 — BR./NR.12 (330)D 2384 E — 1,50€ — PROSINAC/DEZEMBER 2012 — BR./NR.12 (330)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,-za ostale europske zemlje: € 22,-za prekomorske zemlje: € 35,-

Bankverbindung:VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland

Konto Nr.6498973(BLZ: 750 903 00),

bei der LIGA Bank eGIBAN:

DE03750903000006498973

Zadnja stranica:

15. susret zborova u Münchenu;snimio: A. Polegubić

ČESTIT BOŽIĆ I SRETNA NOVA GODINA!ČESTIT BOŽIĆ I SRETNA NOVA GODINA!

D 2384 E — 1,50€ — PROSINAC/DEZEMBER 2012 — BR./NR.12 (330)D 2384 E — 1,50€ — PROSINAC/DEZEMBER 2012 — BR./NR.12 (330)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Naslovnica:

Prizor Kristova rođenja u Hrvatskomnacionalnom svetištu Mariji Bistrici;

snimio: A. Polegubić

15. SMOTRA ZBOROVA

lebendige gemeinde

MÜNCHEN, 17. 11.2012., ODRŽANA SMOTRA CRKVENIH ZBOROVAHRVATSKIH KATOLIČKIH MISIJA I ZAJEDNICA U NJEMAČKOJ

Zbor Hrvatske katoličke misije München

Zbor Hrvatske katoličke misije Dortmund

Zbor Hrvatske katoličke misije

Düsseldorf

Zbor Hrvatske katoličke misije Augsburg

Zbor Hrvatske katoličke zajednice Esslingen

u OvOM BrOju

ŽIVA ZAJEDNICA 12/2012 3

Domovina i izvandomovinstvo jošsu pod dojmovima oduševljenja,

koje je izazvano nakon riječi sucaTheodora Merona, koji je 16. stude-noga utvrdio da „udruženog zločina-čkog pothvata“ i „prekomjernog gra-natiranja“, ratnih zločina zbog kojihsu hrvatski generali Ante Gotovina iMladen Markač suđeni — nije bilo.Potom su generali Gotovina i Markačpušteni na slobodu. Slijedilo je odu-ševljenje u hrvatskom narodu, pogla-vito kad su generali stigli u domovinu.„Dijeleći radost s našim hrvatskim na-rodom, a napose s oslo bo đenimhrvat skim generalima Antom Gotovi-nom i Mladenom Markačem te njiho-vim obiteljima, želim u ovim trenuci-ma izraziti zahvalnost Bogu i svimaonima koji su se sve ovo vrijeme pro-cesa borili za istinu. Istina je jedinojamstvo mira. A istina je u ovom slu-čaju da su hrvatski narod i hrvatskadržava u Domovinskom ratu bili izlo-ženi agresiji, stravičnim razaranjimai zatorništvu u ime mržnje i ideologi-je koje su za cilj imale zatrti pravohrvatskog naroda na vlastitu i slo-

bodnu državu. Istina je da je hrvat skinarod imao pravo braniti se i da je točinio uz ogromne žrtve koje osjeća-mo i danas. Tim žrtvama i tim rana-ma s današnjom presudom vraća senjihovo dostojanstvo. Te žrtve i ranenas opominju da sada u miru kao na-rod i društvo ne zaboravimo njihovucijenu i da kao zajednica učinimo sveda one postanu zalog društva soli-darnosti, dijaloga i vladavine prava.Ovaj dan opominje nas isto tako dau ime pobjede u Domovinskom ratu,istine i pravde, kao hrvatsko društvoučinimo sve da se isprave nepravdeučinjene u prošlosti kako bi pročišće-ne memorije mogli graditi sretnu i bla-goslovljenu budućnost“, istaknuo je uizjavi zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić, upućenoj 16. stude-noga, nakon oslobađajuće presude.

Bio je to posebno radostan dan,ne samo za oslobođene generale,već za cijeli hrvatski narod, koji jekonačno dočekao svoju slobodu.Svima čestit Božić i Božji blagoslovu 2013. godini!

Urednik

● 15. SMOTRA ZBOROVA

IZ CRKVE U DOMOVINIZahvalnost za hrvatsku slobodu islobodu generala„Dok ste kao zatočenici mislima navra-ćali u hrvatsku Domovinu, vjerujem daste se spomenuli i ove Stepinčeve kate-drale. I sada ste tu. Neka je blagoslov -ljen vaš povratak među nas!“, kazao jekardinal Bozanić generalima Gotovini iMarkaču.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5UZ POČETAK GODINE VJERERavnodušnost je gora od ateizmaDo Boga čovjek može doći putem na-ravnog razmišljanja i samom snagomvjere, a Papa je te putove sažeo u tri riječi: svijet, čovjek, vjera. Oni su put koji jasno govori i dovodi do Boga.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4OBLJETNICEČetrdeset godina HKM Saarbrückeni HKM Krefeld/Mönchengladbach

. . . . . . . . . . . . . . . . . . 10-11BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. Ivica Komadina: „Selig ist die,die geglaubt hat…“

. . . . . . . . . . . . . . . . . . 13-14

Pjesmomslavili Boga

● CRKVENO OZRAČJE I ODNOSI

Crkva na putu

Susret hrvatskih studenata izNjemačke

● FRANKFURT AM MAIN:

Iz delegatove Poruke

str. 6

str. 8

str.12

Sv. Luka u svom trećem evanđe ljuveliča slavu Božju te posebnu

pozornost upućuje ženama, takoda se običava reći da je Lukinoevanđelje evanđelje žena. Cijelupovijest Spasiteljeva začeća i rođe -nja pripovijeda pod vidom doži v -ljavanja Isusove majke Marije. KodLuke čitamo o rođakinji Elizabeti, oMarijinoj majci Ani, o udovici izNaina, o ženi koja je u farizejevojkući pomazala Isusu noge i svojomih kosom brisala. Luka je pisac ko-ji opisuje uloge sestara Marije iMarte. On nam zorno prikazuje likMarije Magdalene. Bivši poganin iliječnik Luka potječe najvjerojatnijeiz ondašnje Makedonije, u kojoj jevažnost i dostojanstvo žena bilo vi-še istaknuto nego u ostalim djelovi-ma tadašnjeg Rimskog carstva. Lje-potu susreta dviju žena sv. Luka jeveličanstveno opisao u sceni Mari-jina pohoda rođakinji Elizabeti. Či-tajmo ovih adventskih dana o sus-

retu i radosti tih dviju velikih žena.Učimo se od njih kako je mogućeradovati se međusobnom susretu,upravo onako kako se raduju dvi-je rodice ili dvije prijateljice, kojejedna drugoj priopćuju radost trud-noće, radost potomstva. Treću ned-jelju u adventu zovemo radosnomzbog blizine Kristova dolaska. Akoitko, onda upravo mi vjernici iteka-ko imamo razlog radosti jer našBog je onaj koji dolazi. On namdolazi u svome Sinu, u Isusu pos -taje jedan od nas, „rođen od Ma-rije Djevice“. Marijino bezgraničnopovjerenje u Božju providnost biloje temeljem radosti njezinoj rođa-kinji Elizabeti. Marija i Elizabetavjeruju ono što im Gospodin kaže.Vjerujmo i mi da nam je Bog blizu,da je uz nas, u svome Sinu Isusukoji je rođen od Marije Djevice. Utoj vjeri neka je svima čestit i bla-goslovljen Božić!

Vlč. Ivica Komadina, delegat

„Udruženog zločinačkog pothvata“ i „prekomjernog granatiranja“,ratnih zločina zbog kojih su suđeni hrvatski generali Ante Gotovi-na i Mladen Markač — nije bilo.

Bio je to posebno radostan dan!

„Blažena ti što povjerova...“

brinutost iznio i zbog činjenice što vje-ra danas ostaje površna i nema utje -caja na životni stil u svakodnevici. Tak-vi izrazi „praktičnoga ateizma“ još surazorniji nego li teorijsko osporava njeBožjega postojanja proteklih stoljeća.Osim toga, danas je puno teže nego uproteklim stoljećima u javnosti se priz-nati kršćanima. Ranije je vjera za ve -ćinu društava i većine u društvima bi-la sastavnim dijelom svakodnevnogaživota. Danas je pak obratno: vjernikmora biti u stanju davati razlog za svo-ju vjeru. Kršćani u odno sima s ateisti-ma, skepticima i ravno dušnima mora-ju svjedočit i svoju vjeru „blago i s po-štovanjem“. Tri su načina spoznaje Bo-ga, pojasnio je Papa: preko svijeta,preko ljudi i preko vjere. Istina se mo-že naći u nutrini osobe, u njezinoj sav-jesti koja traga za dobrom i beskona-čnim, ali i u bogatoj i raznolikoj ljepotisvega stvorenoga.

Ljudi žive kao da Boganema

Svaki čovjek u sebi nosi želju zaBogom, a Bog čovjeku daruje svojumilost da može prihvatiti objavu vjere,pa se nikada ne bi trebalo zaboravitiiskustvo svetoga Augustina: nisu ljuditi koji posjeduju Istinu nakon što su jetražili, nego ih Istina traži i posjeduje.No, postoje putovi koji mogu otvoritičovjekovo srce spoznaji Boga, postojeznakovi koji vode do Boga. Ipak, da-nas za vjeru ne nedostaju ni poteško-će ni iskušenja, jer ju se slabo shvaća,jer joj se protivi i odbacuje. Kao ne-kada, kada je sveti Petar svojim krš -ćanima rekao da moraju biti spremni„dati razlog“ za svoju vjeru, tako je idanas. Vjera mora „blago i s pošto-vanjem“ davati odgovore ateizmu,skepticizmu, ravnodušnosti prema ver-tikalnoj dimenziji čovjeka kako bi semogao nastaviti pitati o Božjem pos -tojanju i ići putovima koji dovode donjega. Do Boga čovjek može doći pu-tem naravnog razmišljanja i samomsnagom vjere, a Papa je te putove sa-žeo u tri riječi: svijet, čovjek, vjera.Oni su put koji jasno govori i dovodido Boga.

M. K.

Spočetkom Godine vjere, koju jepapa Benedikt XVI. svečano ot-vorio točno na pedesetu obljetni-

cu početka Drugoga vatikanskog kon-cila 21. listopada u nazočnosti 260 si-nodskih otaca, predstavnika svih bi-skupskih konferencija i redovničkih za-jednica, carigradskog patrijarha Bar-tolomeja I., primasa anglikanske Cr k -ve Rowana Williamsa i patrijarha ve-ćine katoličkih istočnih Crkvi, nije tekjedan od „niza“ događaja u njego-vome pontifikatu. Slobod no se možereći da je proslava Godine vjere uodređenome smislu središte i porukanjegove osmogodišnje papinske služ-be. To potvrđuje i činjenica da je općeaudijencije srijedom — a to konkretnoznači tjedno Papino naučavanje krozkatehezu za vjernike iz cijeloga svije-ta — odlučio posvetiti pitanju vjere.

Tako je još 2009. godine biskupi-ma uputio pismo o ukidanju ekskomu-nikacije četvorice biskupa koje je za-redio šizmatički biskup Marcel Lefebv-re. U njemu pojašnjava da je vjeraugrožena u mnogim krajevima svijeta,te bi se u nekima mogla i ugasiti, nes -tati. U ovome je trenutku problem čov-jeka i čovječanstva da bi Bog mogaonestati s obzorja njegove povijesti. Timotvorenim riječima Sveti Otac opisaoje dramatično vjersko stanje u svijetu,koji se više zanima za skandale u Vati -kanu i za crkvenu hijerarhiju, nego liza naviještanje evanđelje, jer ono ni-je iluzija, već istina na kojoj je pamet-no i razborito graditi vlastiti život. AkoCrkva predlaže novu Godinu vjere inovu evangelizaciju, ne čini to samokako bi proslavila još jednu obljetnicu,već zbog toga jer je to potrebno, čaki više nego li prije 50 godina, pojas-nio je Benedikt XVI. u propovijedi. Jed-nako je tako potom primijetio kako setijekom proteklih desetljeća „duhovnapustinja“ proširila. Upravo iz toga is -kus tva pustinje čovjek bi ponovno mo-gao otkriti radost vjerovanja. U suvre-menom svijetu ima bezbrojnih otvore-nih i prikrivenih znakova žeđi za Bo-gom, kao posljednjim smislom života.U toj pustinji potrebni su ljudi vjere, ko-ji će svojim životom pokazati put pre-ma obećanoj Zemlji i tako održati ži-vu nadu. Sveta je godina hodočašće

IZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 12/2012

Do Boga čovjek može doći putem naravnog razmišljanja i samom snagom vjere, a Papa je te putove sažeo u tri riječi: svijet, čovjek, vjera. Oni su put koji jasno govori i dovodi do Boga.

Ravnodušnost je gora od ateizma

po pustinjama suvremenog svijeta tije-kom kojega treba sa sobom ponijetisamo ono najvažnije, a to je „evan -đelje i vjera Crkve“, kao što uče kon-cilski dokumenti i Katekizam KatoličkeCrkve, poručio je Benedikt XVI. koji jetijekom euharistijskog slavlja predaoporuku vladarima, znanstvenicima,umjetnicima, ženama, radnicima, ise -ljenicima, siromašnima i obiteljima ko-jima je u prometnim nesrećama stra-

dala rodbina. Poruke su predane raz-ličitim ljudima, pa čak i onima koji ži-ve daleko od Crkve. To su „Benedik-tove snage“, koje bi se trebale suočitisa sekulariziranim duhom današnjegvremena i omogućiti da kršćani pos -tanu ponovno većina u Europi i u svi-jetu ili kako stoji u evanđelju: kvasac,svjetlo i sol svijeta. Među sudionicimamisnoga slavlja bilo je i 16 biskupa ko-ji su osobno sudjelovali na Drugomevatikanskom koncilu, a koristio se ististalak za čitanje, kao i Biblija kojomse služilo prije 50 godina na Koncilu.

Vjera mora utjecati na život

Prema riječima Benedikta XVI. izkateheze 14. studenoga najveća opas -nost za vjeru danas nije više ateizamnego potpuna ravnodušnost o pita njuBožjega postojanja. Pravi izazov sa-dašnjega trenutka nije toliko otvorenoodbacivanje Boga, nego daleko višestav koji tvrdi da je besmisleno tra-ganje za apsolutnom istinom, rekao jeSveti Otac na općoj audijenciji u dvo -rani Pavla VI. u Vatikanu. Svoju je za-

UZ POČETAK GODINE VJERE

metropolita i svećenika iz četrnaesteuropskih zemalja, među kojima veli-ki nadbiskup kijevsko-galicki, pogla-var Ukrajinske grkokatoličke CrkveSvjatoslav Ševčuk te veliki nadbiskupi metropolit prešovski Jan Babjak izSlovačke.

U prostorijama Nadbiskupskogordi narijata vrhbosanskog u Sarajevu

IZ CRKVE U DOMOVINI

Zahvalnost za hrvatsku slobodu i slobodu generala


Upovodu oslobađajuće presudegeneralima Anti Gotovini i Mla-denu Markaču, zagrebački

nadbiskup kardinal Josip Bozanićpredvodio je u petak 16. studenogamisu zahvalnicu i misu za Domovinuu zagrebačkoj katedrali. U organiza-ciji branitelj skih udruga na čelu s Jo-sipom Klemmom i Ilijom Vučemilovi-

Domovinskog rata Josip Klemm koji jeujedno bio inicijator i organizator togvelebnog i za hrvatsku povijest važ-nog skupa. Na središnjem zagrebač-kom trgu generale je dočekalo više od100.000 ljudi. Poslije slobode, hrvat -ske generale dočekalo je mnoštvo unjihovim rodnim mjestima, a diljemDomovine služene su mise zahvalnice.

Četiri stoljeća grkokatolikaCrkve u Hrvata

Završna proslava Velikog jubilejaGrkokatoličke Crkve u Hrvatskoj —400. obljetnice osnivanja Marčanskeeparhije i obnove crkvenoga zajedni-štva grkokatolika s Apostolskom Stoli-com u Rimu bila je u Zagrebu. Uz kar-dinala Bo zanića koncelebrirali su uZagrebačkoj katedrali apostolski nun-cij u Hrvatskoj Alessandro D'Errico,zagrebački pomoćni biskupi Ivan Šaš -ko, Mijo Gorski i Valentin Pozaić, kri-ževački vladika Nikola Kekić te pe-desetak grkokatoličkih (nad)biskupa,

Kardinal Josip Bozanić s generalima Antom Gotovinom i MladenomMarkačem u zagrebačkoj prvostolnici

Snim

ka:IK

A

„Dok ste kao zatočenici mislima navraćali u hrvatsku Domovinu, vjerujem da ste se spo-menuli i ove Stepinčeve katedrale. I sada ste tu. Neka je blagoslovljen vaš povratak me-đu nas!“, kazao je generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču kardinal Josip Boza niću zagrebačkoj katedrali.

puta spontano napunio zagrebačkukatedralu. Poslije čitanja oslobađaju-će presude na Trgu bana Jelačića unazočnosti više od deset tisuća Hrva-ta i hrvatskih građana izmoljen je po-vijesni Očenaš kao zahvala Bogu zasve što je učinio za hrvatski narod.Očenaš je predmolio predsjednikUdruge specijalne policije proizišle iz

ćem, oslobođeni ge-nerali su se s Trga ba-na Jelačića uputili pre-ma katedrali ispredkoje su ih dočekalikardinal Bozanić i po-moćni biskupi Ivan Ša-ško i Mijo Gorski, tevojni biskup Juraj Je-zerinac, a potom susvečano ušli u prvo-stolnicu. U konceleb -raciji je bio i vojni bis -kup u BiH Tomo Vuk -šić, te stotinjak sveće-nika. Kardinal Boza -nić je istaknuo kakosmo tijekom mjeseci igodina koje su za na-ma, osobito tijekom jučerašnjega da-na, u noći bdijenja i u jutru iščekiva -nja, upućivali svoje molitve Bogu, ot-varajući srce njegovoj volji i molećiblizinu i snagu našim generalima.„Zbog toga nam je srce puno što ovd-je, u zajednici vjernika, vidimo ostva-renu nadu zajedništva s našim gene-ralima: gospodinom Antom Gotovi-nom i gospodinom Mladenom Mar-kačem“, kazao je kardinal. Obraća-jući se generalima poručio je: „Dokste kao zatočenici mislima navraćali uhrvatsku Domovinu, vjerujem da ste sespomenuli i ove Stepinčeve katedrale.I sada ste tu. Neka je blagoslovljenvaš povratak među nas!“

Povijesni Očenaš na Trgubana Jelačića

Dan prije molilo se u svim crkva-ma u domovini za slobodu hrvatskihgenerala, za skidanje optužnice pro-tiv Domovinskog rata. Tako je samo umanje od 24 sata hrvatski narod tri

održan je studijski danza sve odgojitelje ubogoslovnim i malimsjemeništima u Bosni iHercegovini. Predsje-dao je nadbis kup met -ropolit vrhbosanskikar dinal Vinko Puljić,a sudjelovali su odgo-jitelji iz: Vrh bo sanskogbogoslovnog sjemeniš-ta i Fra nje vač ke teolo-gije u Sara jevu i Nad-biskupijskog misijskogmeđunarodnog sjeme-ništa „RedemptorisMater“ u sarajevskompredgrađu Vogošći teodgojitelji iz Franjeva-

čkog sjemeništa u Visokom i Nadbis -kupijskog sjemeništa „Petar Barbarić“u Travniku. Sudjelovali su i biskupijskianimatori za duhovna zvanja.

Slavile su se spomen mise na danrazaranja Vukovara, Škabrnje i dru-gih mjesta u domovinskoj Crkvi. NaOvčari su položeni vijenci, upaljenesvijeće i Bogu upućena molitva za 200 ubijenih osoba koju je pred-vodio fra Ivica Jagodić, župnik župesv. Filipa i Jakova.

Na 21. obljetnicu stradanja Ška -brnje u nedjelju 18. studenog, misnoslavlje u župnoj crkvi Uznesenja BDMu Škabrnji predvodio je zadarski nad-biskup Želimir Puljić. Nazivajući spo-men na stradanje Škabrnje i Vukova-ra manifestacijama jedinstva i vjere,kad su Hrvati jedno srce i jedna duša,nadbiskup je rekao da ne želimo tra-gediju naše Domovine iz vremena bru-talne agresije svesti samo na ta dvamjesta. Škabrnja i Vukovar su simbolstradanja i bolni podsjetnik žrtava ko-je su pale za slobodu Hrvatske. A.O.

15. smOtra zbOrOva


Tradicionalna 15. smotra hrvatskihcrkvenih zborova u Njemačkojodržana je u subotu 17. studeno-

ga u dvorani Salesianum u Münche-nu, u organizaciji Hrvatskoga dušo-brižničkog ureda iz Frankfurta naMajni i Hrvatske katoličke misije(HKM) München. Na smotri je nastu-pilo sedamnaest zborova odraslih izhrvatskih katoličkih misija i zajednica(HKZ) u Njemačkoj. Prije smotre bilaje Služba riječi u organizaciji HKMMünchen, a sve je na početku poz-dravio voditelj te najbrojnije Hrvatskekatoličke misije u svijetu fra Boris Ča-rić pritom istaknuvši: „Dolazak u Mün-chen sedamnaest zborova iz hrvatskihkatoličkih misija i zajednica iz Nje-mačke s oko 600 pjevačica i pjevačadokaz je koliko je ovo značajan do-gađaj za sve hrvatske misije i zajed-nice u Njemačkoj i predstavlja nese-bično djelovanje na slavu Gospod -nju“, kazao je o. Čarić potom zahva-livši svima koji su uložili veliki trud ipružili pomoć oko organizacije smo-tre. Ujedno je izmolio prigodnu molit-vu za slobodu Hrvatske, oslobođenjehrvat skih generala te za sve poginuleu Domovinskom ratu, poglavito u Vu-kovaru i Škabrnji. U Službi riječi sud-jelovali su o. Čarić, Lidija Papković iMilan Terzić te misijski zbor mladih imisijska ženska vokalna skupina „Lira“ pod vodstvom s. Nikoline Bilići ravnanjem Julije Jurković.

Prije smotre u ime misijskog vijećaokupljene je pozdravio Dinko JosipGrgić koji je ujedno predstavio djelo-vanje HKM München. Pročitane su iprigodne pismene riječi ravnatelja du-šobrižništva katolika drugih materin -skih jezika Njemačke biskupske kon-ferencije Stefana Schohea, ravnateljadušobrižništva za Hrvate u inozemst-vu fra Josipa Bebića i konzula Gene-ralnog konzulata RH iz Münchena Ante Jovića. Smotru je uz prigodnu ri-ječ otvorio delegat za hrvatsku pastvuu Njemačkoj vlč. Ivica Komadina, ko-ji je kazao kako se smotra po prvi putorganizira u glavnom gradu Bavar -ske. „Ovo je posebna godina. Papa

Održana 15. smotra hrvatskihcrkvenih zborova u Njemačkoj

MÜNCHEN

Benedikt XVI. proglasio je Godinu vje-re o 50. obljetnici početka Drugogavatikanskog sabora.“ Delegat vlč. Ko-madina je zahvalio svim pjevačicamai pjevačima, dirigentima i dirigentica-ma, orguljašima i orguljašicama kojisvojim pjevanjem uljepšavaju liturgij -ska slavlja u hrvatskim katoličkim mi-sijama i zajednicama u Njemačkoj.Tije kom smotre došao je i prelat JosefObermaier, koji je u NadbiskupijiMünchen i Freising na čelu Referata16 — za strane misije. Okupljenima jeprenio pozdrave nadbiskupa Mün-chena i Freisinga kardinala Reinhar-

da Marxa. Ujedno je istaknuo važnostcrkvenog pjevanja kazavši kako onajtko pjeva dvostruko moli.

Prvi je nastupio zbor HKM Mün-chen skladbama „Ovo je moje tijelo“(Š. Marović) i „Nek’ bude mir“ (obra-da F. J. Walter). Svirala je s. NikolinaBilić — voditeljica zbora, a zborom jeravnala Julija Jurković. Zbor HKMAugsburg izveo je skladbe „Gospe ri-bara težaka“ (N. Krpetić) i „Isus zo-ve, dođite“ (s. I. Azinović). Svirala jes.Verica Grabovac — voditeljica zbo-ra, a zborom je ravnala s. Marta Barišić. Zbor HKM Dortmund izveo je„Jesu dulcis memoria“ (G. P. da Pale-strina, obrada K. Veselić) i „Kad seIsus ditić u Betlem porodi“ (Pučka / J.Ćaleta). Zborom je ravnao KrešimirVeselić — voditelj zbora. Zbor HKMDüsseldorf izveo je skladbe „Božemoj, što je jutro” (Negro spiritual) i„Ave Maria” (I. pl. Zajc). Svirao je izborom ravnao Frano Milić — voditeljzbora. Zbor HKZ Esslingen izveo jeskladbe „Poslušajte svi sada“ (R.Matz) i „Pjesma mome selu“ (F. Du-gan). Zborom je ravnao Ivan Ivanko-vić — voditelj zbora. Zbor HKM Frank-furt izveo je skladbe „Svrši stopi mo-je” (K. Odak) i „Magnificat” (L. Pe-rossi). Svirao je Lovro Ivošević, a zbo-rom je ravnala s. Pavlimira Šimunović

Na smotri je nastupilo sedamnaest zborova odraslih iz hrvatskih katoličkih misi-ja i zajednica u Njemačkoj.

Prigodna riječ domaćina — voditelja HKM München fra Borisa Čarića

Program je uspješno vodio đakon MateKulteša


— voditeljica zbora.Zbor HKM Köln izveoje skladbe „Stvoreni zanebo“ (M. Žuvela) i„Znak pobjede“ (M. Žu-vela). Svirao je MarkoBoćek, a zborom je ra-vanala Vlatka Linarić —voditeljica zbora. ZborHKZ Ludwigsburg izveoje skladbe „Sav raj teslavi“ (B. Sokol) i „Tebetražim“ (A. Mateljan, Š.Marović). Svirala jeMatilda Peter, a zbo-rom je ravnala AnaMadunić — voditeljicazbora. Zbor HKMMain-Taunus/Hochtau-nus izveo je skladbe

ić — voditeljica zbora. Zbor HKMMannheim izveo je skladbe „LaudateDominum“ (A. Klobučar) i „Prinesi Bo-gu“ (M. Lešćan). Svirala je i dirigira-

la Magdalena Ferenčina — voditeljicazbora. Zbor HKM Mittelbaden (Pforz-heim-Bruchsal-Karlsruhe) izveo je skla -d be „Zdravo, Djevo čista“ ( I. Žan ) i

Sudionike je pozdravio i prelat Josef Ober-maier

Za vrijeme Službe riječi

„Zaš tito Majko“ (Š. Marović) i „Bla-goslovi, Gospode“ (A. Mateljan, Š.Marović). Svirao je Hrvoje Barnjak, azborom je ravnala s. Magdalena Viš-

Članovi zborova i svi okupljeni u dvorani Salesianum

Nastavak na sl. str.

Smotru je svečano otvorio delegat vlč. Ivica Komadina

„Adeste fideles“ ( J. F.Wade, F. Silcher). Sviraoje Tin Spajić, a zborom jeravnao Dominik Spajić —voditelj zbora. Zbor HKMNürnberg izveo je sklad-be „Pjevaj hvale, Magda-leno“ (Cithara octochor-da) i „Laudate Deum“(Henry Purcell). Svirala jei zborom ravnala Elizabe-ta Bilić — voditeljica zbo-ra. Zbor HKM Rosenheimizveo je skladbe „Gospo-de, primi“ (o. S. Golenić)i „Pjevajte Gospodinu“

Prvi susret hrvat -skih studentica istudenata s pod -

ručja Njemačke održ-an je u subotu 24. stu-denoga u prostorija-ma Hrvatske katoličkežupe (HKŽ) u Frank-furtu na Majni, u or-ganizaciji Hrvatskogadušobrižničkog uredaiz Frankfurta i HKŽFrankfurt. Na susretuse okupilo više od stohrvatskih studenata izNjemačke, koji studi-raju na brojnim sveučilištima i fakulte-tima u toj zemlji, a veliki dio njih je ro-đen u Njemačkoj.

Sve je na početku pozdravio de-legat za hrvatsku pastvu u Njemačkojvlč. Ivica Komadina zahvalivši stu-dentima na odazivu te je istaknuo ka-ko s njima računa hrvatska pastva uNjemačkoj te kako vjeruje kako će onidoprinijeti jačanju svijesti i daljnje pot -rebe pastorala na materinskom hrvat -skom jeziku. Također je izrazio nadukako će oni svojim znanjem, poglavi-

održan prvi susret hrvatskih studenata njemačke


susret studenata

(o. T. Grgat, Lj. Stipišić — Delmata).Zborom je ravnao Mirko Kapetanović— voditelj zbora. Zbor HKZ Sindelin-gen izveo je skladbe „Molitva“ (L. v.Beethoven) i „Presveta Krvi“ (S. Mati-janić, B. Sprenger). Svirala je s. Ber-nardeta Tomić — voditeljica zbora, azborom je ravnala Beate Šoljan. ZborHKZ Stuttgart Centar izveo je skladbe„O pruži, mila, ruke“ (V. Novak) i „Jase u Tvoju dobrotu uzdam“ (Š. Maro-vić). Voditeljica zbora je Marija Žuljkoja je ravnala zborom, a svirao jeMile Herceg. Zbor HKZ Stuttgart-BadCannstatt izveo je skladbe „Ave Ma-ria” (F. X. Engelhardt) i „O spase ro-da ljudskoga” (P. Crnkovački). Zbo-rom je ravnala Ursa Vukman, a sviraoje Ivan Bošnjak — voditelj zbora. ZborHKM Wiesbaden izveo je sklade „Pje-vajte Gospodinu“ (P. Wagner) i „Gos -pod Bog je pastir moj“ (A. Dvořak).Svirala je Nikolina Dedić, a zborom

Predstavnici zborova sa spomenicama i svijećama

je ravnala s. Auksilija Milić — vodite -ljica zbora.

Na kraju su delegat vlč. Ivica Komadina i prelat Josef Obermaierpredstavnicima zborova uručili spo-menice i svijeće, koje je za tu prigodusvaku unikatno uresila s. Nikolina Bi-lić. Delegat vlč. Komadina je u znakzahvale prigodni dar uručio o. Čariću

i s. Nikolini Bilić. Na kraju su članovisvih zborova otpjevali pjesmu „Lau-date omnes gentes“, nakon čega susvi pozvani na domjenak. U zabav-nom dijelu nastupila je klapa HKMMünchen „Croatia“ i skupina „Noviritam“. Kroz program je uspješno vo-dio stalni đakon u HKM München Ma-te Kutleša. Tekst i snimke: A. Polegubić

Nastavak sa str. 7

15. smotra zborova

FRANKFURT AM MAIN

to sutra kad preuzmu važne služ be uNjemačkoj ili u domovini, biti od veli-ke pomoći kako njemačkoj tako i do-movinskoj društvenoj sredini. Poz-dravnu riječ uputio je i voditelj HKŽFrankfurt fra Željko Ćurković koji jestudentima zaželio dobrodošlicu.

Predavanje o kršćaninu 21. stolje-ća održao je salezijanac mr. don Da-mir Stojić, studentski kapelan zagre-bačkog Sveučilišta. Predavač, koji jerođen 1973. god. u Torontu u Kanadi,kao najmlađi, treći sin u obitelji hrvat -

skih emigranata, na početku se pred-stavio studentima. Nakon završene os-novne i srednje salezijanske škole uKanadi najprije upisuje studij psiholo-gije, ali nakon ljetovanja u Hrvatskojodlučuje doći među hrvatske salezi-jance i upisuje studij teologije na Ka-toličkom bogoslovnom fakultetu u Zag -rebu. Pedagošku praksu vršio je u Spli-tu i Sondriu u Italiji. Godine 2002.dip lomirao je s temom „Teološko zna-čenje golotinje u Svetom pismu“. Istegodine, 29. lipnja zaređen je za sve-

Za vrijeme misnog slavlja u crkvi sv. Ante u Frankfurtu. Pjevala je skupina djevojaka HKM Frankfurt.


ne pokazuju. Svjesni te spoznaje uvi-jek se moramo obraćati. Pritom je važ -no sudjeovati na sv. misi jer vjernicina njoj primaju živoga Isusa. Bez to-ga je teško biti katolik. Ako netko ka-že da je vjernik katolik, a nema ga ucrkvi, onda je teško živjeti svoju vjeru.Kriza je u Europi jer se ne slave sv. mi-se. U životu vjernika važna je takođeri sv. ispovijed, a kroz redovitu ispovi-jed kršćanin napreduje u svom vjernič -kom životu. Ono što nije dobro, u Za-padnoj Europi vjernici su se prestaliispovijedati. Nalazimo se u Godinivjere, a vjera je na kraju jedna velikapobjeda. U nastavku je govorio o ulo-zi Isusove majke Marije — kao pomoć -nice i zagovornice u povijesti spase -nja. Isus nam je ostavio Mariju zamajku, jer On zna što znači majka uduhovnom smislu. Marija za nas za-govara kod Boga. Važno se takođermoliti i svecima. Također je za vjerni-ka važno postati i ostati dijelom svo-je Katoličke Crkve. Isus je htio Crkvu,a ona je vidljivi znak njegova spa-senja na zemlji. Isus je izabrao najs-

labije za svoje apostole. Bog se pro-slavljuje preko najslabijih, istaknuo jedon Damir Stojić.

Studenti su imali prigodu postav -ljati i pismena pitanja na koja je pre-davač kompetentno i zanimljivo od-govarao.

Tijekom susreta novi mjesečnik na hrvatskom i njemačkom jeziku „Fenix“, koji je odnedavno u prodaji uNjemačkoj, Austriji i Švicarskoj, pred-stavila je njegova glavna ured nicaMarijana Dokoza. Mario Šušak, pred -sjednik Uprave, predstavio je Hrvat -ski gospodarski savez Njema čke(www.kwvd.de), istaknuvši i pogod-nosti koje savez nudi hrvatskim stu-dentima.

Studenti su sudjelovali na misnomslavlju u obližnjoj crkvi sv. Ante kojeje predvodio don Damir Stojić u za-jedništvu s delegatom vlč. Ivicom Ko-madinom, voditelj HKM Frankfurt fraŽeljkom Ćurkovićem te s više svećeni-ka. Tijekom misnog slavlja pjevala jeskupina djevojaka HKM Frankfurt podvodstvom s. Pavlimire Šimunović uzpratnju na gitari Stjepana Nikolića.

Na susretu je bio i predstavnikRajnsko-majske regije, voditelj HKMMainz fra Ante Bilić. U pratnji stude-nata bilo je više svećenika i pastoral-nih suradnica.

Nakon misnog slavlja studenti supozvani u prostorije HKM Frankfurt navečeru i ugodno druženje. Delegat vlč.Komadina na kraju je zahvalio studen -tima na odazivu kao i svećenicima ipastoralnim suradnicama koji su došliu njihovoj pratnji, osoblju HKM Frank-furt, kao i osoblju Hrvatskoga dušo -briž ničkog ureda na organizaciji, anastavit će se i ubuduće sa susretimahrvatskih studenata, u koju su svrhu stu-denti ispunili i anketni listić. U nedjelju25. studenoga mr. don Damir Stojićpredvodio je misna slav lja u HKMFrankfurt. Tekst i snimke: A. Polegubić

ćenika te nastavlja djelovati kao sale-zijanac i kapelan u župi Duha Sveto-ga i u crkvi Sveta Mati Slobode na za-grebačkom Jarunu. Godine 2004. od-lazi na poslijediplomski studij u Was-hington, gdje je na Catholic Universityof America magistrirao pri katedri moralne teologije s temom „Načelakatoličkoga socijalnog nauka u pravi-ma manjina“. Za vrijeme studija bio ježupnik Hrvatske katoličke misije sv.Blaža i jedan je semestar radio kaostudentski kapelan na American Uni-versity u Washingtonu, DC. Ponovnose vraća u domovinu, a u rujnu 2007.dobiva dekret zagrebačkoga nadbis -kupa kardinala Josipa Bozanića zastudentskoga kapelana. Član je pov-jerenstva za pastoral mladih Hrvatskebiskupske konferencije, kao i Hrvatskesalezijanske provincije. Osim što jestudentski kapelan, redovito pastoral-no djelovanje vrši u crkvi Sveta MatiSlobode, na zagrebačkom Jarunu.

U predavanju prilagođenom mla-dima kazao je kako ima puno ljudikoji se zovu katolicima, ali životom to

Okupljeni studenti i studentice na svom susretu u Frankfurtu

Predavanje o kršćaninu 21. stoljeća održao je na zanimljiv način don Damir Stojić

Misno slavlje predvodio je i propovijedao mons. Pero Sudar

OBLJETNICE


Unedjelju 21. listopada u Saar-brückenu, glavnom gradu nje-mačke pokrajine Saarland, sve-

SAARBRÜCKEN

čano je proslavljena 40. obljetnica dje-lovanja Hrvatske katoličke misije. Eu-haristijsko slavlje u crkvi sv. Elizabete,matičnoj crkvi misnih okupljanja Hrva-ta katolika, predvodio je mons. dr. Pe-ro Sudar, pomoćni biskup sarajevski ipredsjednik Vijeća Hrvatske biskupskekonferencije i Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine za hrvat sku ino -zemnu pastvu. U koncelebraciji su bilidekan Benedikt Welter, vlč. IvicaKoma dina, delegat za hrvatsku pastvuu Njemačkoj, don Pejo Orkić, provin-cijal Hrvatske salezijanske provincije,don Rudolf Belko, voditelj Hrvatske ka-toličke misije Saarbrücken, vlč. MladenŠime Karlić, prvi voditelj Misije, donIvan Šibalić, salezijanac iz Zagreba,don Mihael Rodić, salezijanac misio-nar iz Karlsruhea i vlč. Ivan Plješa, umi -rovljeni misi onar iz Karlsruhea.

Na početku misnog slavlja sve jeokupljene srdačno pozdravio voditeljmisije don Rudolf Belko zahvalivši svi-ma na dolasku na proslavu tog veliko-ga jubileja. U nadahnutoj propovije-di biskup Sudar je naglasio važnostprisutnosti hrvatskih svećenika gdje-god žive Hrvati katolici u izvandomo-vinstvu i zahvalio svim misionarima ko-ji su od početka djelovali u ovoj misi-ji. Također je zahvalio i vjernicima ko-ji se redovito okupljaju na liturgijskaslavlja što je povezano ne tako malimteškoćama i žrtvama s obzirom na či -njenicu da stanuju raspršeno u uda -

Proslavljena 40.obljetnica misijeljenim mjestima na području cijelepok rajine, no upravo okupljanja naeuharistijska slavlja učvršćuju vjeru, ja-

čaju i njeguju hrvatski indetitet. Rodi-teljima i mladima je poručio da nje-guju istinske vrednote vjere i nacio-nalni osjećaj te ih s ponosom prenosena nove naraštaje.

Na kraju svečanoga misnog slav -lja u ime Biskupije Trier sve je poz-dravio i čestitku uputio referent za du-šobrižništvo katolika drugih materin -skih jezika u toj biskupiji FrancescoCaglioti. Svetoj misi pribivala je Mo-

nika Blumenstein, referentica za stran-ce u Saarbrückenu, generani konzulRepublike Hrvatske u Frankfurtu JosipŠpoljarić sa suprugom i prof. LucijaŠarčević, učiteljica hrvatske dopunskenastave Saarland, koordinacije Hes-sen te gosti iz Nürnberga, Ingolstadai Mainza. Završetak misne svečanostiokrunila je zahvalna pjesma „TebeBoga hvalimo“ koju je predvodio or-guljaš u misiji Krsto Perin.

Svečana proslava toga velikogadana nastavila se u župnoj dvorani uGersweileru. Nakon pjevanja hrvat -ske himne, goste i brojne vjernike poz-dravio je predsjednik misijskog vijećaBlaženko Jakić. Pozvan da opet uputisvoju pastirsku riječ, biskup Sudar jeponovno istaknuo važnost okupljanjau misiji i ponosnoga očuvanja vlasti-tog nacionalnog identiteta. Budući dasu članovi misije većinom iz Bosne,pozvao ih je da ne zaborave domo-

vinu iz koje potječu, kao i svoje hrvat -sko podrijetlo te da na njih budu po-nosni. Pozdravnu riječ i čestitku upu tilisu: delegat vlč. Ivica Komadina, pro-vincijal don Pejo Orkić, generalni kon-zul Josip Špoljarić, koji je ujedno iz-ručio pozdrave i generalnog konzulaBosne i Hercegovine u Frankfurtu, i nakraju prvi misionar u misiji vlč. Mla-den Šime Karlić. Učenica hrvatske dopunske nastave iz nastavnoga

Zajednička slavljenička fotografija za uspomenu

➧


Hrvatska katolička misija (HKM)Krefeld/Mönchengladbachproslavila je u subotu 10. stude -

noga 40. obljetnicu postojanja. Zaproslavu su se vjernici pripremali du -hov nom obnovom koja je bila u petak9. studenoga u crkvi sv. Elizabete uKrefeldu, a predvodio ju je fra VelimirBav rka. U subotu. 10. studenoga uMönchengladbachu je priređen du-hovno-kulturni program. U programusu nastupili: mješoviti crkveni zbor,

Živko (Vitalis) Petričević. U jesen1973. za voditelja misije dolazi fraFranjo Mušura. U to vrijeme mise suse slavile u Mönchengladbachu, Kre-feldu, Nettetalu i Erkelenzu. Godine1980. iz pastoralnih razloga sjedištemisije se premješta u Krefeld. Godine1988. fra Franjo Mušura odlazi u mi-rovinu, a voditeljm misije postaje fraMato Martić. Od osnutka misije pasve do 1991. misija nije imala pasto-ralnog suradnika, a 1991. pastoral-

Lucija Šarčević, profSnimke: don R. Belko

KREFELD/MÖNCHENGLADBACH Četiri desetljeća misijeu mjesnoj župi Eugen Godoj, pasto-ralna referentica iz Meerbuscha Irm-gard Brumkamp, te fra Velimir Bavrkai fra stipo Karajica.

U nedjelju 11. studenoga služe-no je svečano zahvalno slavlje ucrkvi sv. Elizabete u Krefeldu. Sv. mi-su je predvodio delegat vlč. Ivica Ko-madina, a za vrijeme mise je pjevaomješoviti i dječji zbor. Na kraju sv.mise mjesni župnik Norbrt Lucht jepozdravio vjernike i čestitao im

Sudionici duhovno-kulturnog programa u Mönchengladbachu

dječji crkveni zbor, dopunska školahrvatskog jezika, folklorna skupina„Adria“, a za zabavu je svirao „Bru-no Band“. Od gostiju su bili delegatza hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč.Ivica Komadina, Eva Hänselmann —referentica u Biskupiji Aachen za stra-ne misije, mjesni njemački župnikWolfgang Bußler, pastoralni referent

obljetnicu misije zahvalivši svima nasuradnji.

HKM Krefeld/Mönchengladbachu biskupiji Aachen osnovana je 1972.sa sjedištem u Mönchengladbachu, abiskupija Aachen povjerava dušobriž -ništvo za katolike hrvatskoga govor-nog područja franjevcima Bosne Sre-brene. Prvi voditelj misije je bio fra

nom suradnicom postaje Ruža Petko-vić, koja 1993. prelazi na drugo rad-no mjesto, a na mjesto pastoralnogsurad nika dolazi 1994. Jozo Perleta,koji ostaje do danas. Fra Mato Martićje premješten na drugo radno mjesto2009., te je od 1. listopada 2009. dodanas voditelj misije fra Šimo Grgić.

J.P.

mjesta Dillingen Ivona Barešić,krasnoslovila je pjesmu A. G. Matoša„Gospa Marija“, a četrdesetogodiš njupovijest misije u glavnim crtama je iz-nio Krsto Perin istaknuvši sljedeće:Hrvatska katolička Misija Saarbrü -cken osnovana je 1. listopada 1972.godine. Prvi misionar bio je vlč. Mla-den Šime Karlić, zatim svećenik Mos -tarske biskupije vlč. Mate Šola, potomfra Vislav Krijan, franjevac Fra nje -

vačke provincije Bosne Srebrene, aod rujna 2010. voditelj misije je sale-zijanac don Rudolf Belko. Službu taj-nice vodi Marina Milić. Misija broji1500 članova. Osim u Saarbrückenu,euharistijska slavlja na hrvatskome je-ziku slave se u Trieru i Lebachu.

Na proslavi je nastupila folklornaskupina HKM Mainz. Tijekom cijelogposlijepodneva svirala je i pjevalaglazbena grupa „Domino“ iz Nürn-

berga. Za sve prisutne priređen jedomjenak koji je obilovao brojnimspecijalietima koje su priredile vri -jedne domaćice. Proslava se održalau svečanom ozračju ispunjenom pjes-mom, plesom, razgovorom i smije-hom te ljepoti zajedništva vjernika s njihovim duhovnim pastirom don Rudolfom Belkom.

➧


Crkveno ozračje i odnosi

Put i putovanje spadaju u osnovnei utemeljujuće odrednice Crkve.Na to nas podsjeća i Drugi vati-

kanski koncil, koji Crkvu na zemlji čes -to naziva „putujućom Crkvom“ (LG 14,48, 49), odnosno „Crkvom putnika“(LG 50), a same vjernike „putnicima“(LG 49, 50). U svezi s njezinom put nič -kom naravi, kaže se: „Kao što je većIzrael po tijelu na svom putovanju pus -tinjom nazvan Crkvom Božjom (usp.2Ezdr13,1; Br20, 4; Pnz 23, 1ss), takose i novi Izrael, koji kroči nap rijed usadašnjem vremenu i traga za budu -ćim i trajnim gradom (usp. Heb13,14),naziva Crkvom Kristovom (usp. Mt 16,18)“ (LG 9). Kada sveti Augustin ka že,kako Crkva „žurno ide naprijed ho dajući između progona svijeta i utje -ha Božjih“ (De civ. Dei, XVIII, 51, 2: PL 41,614), tada on opisuje tempo inačin njezina hoda, vrstu i narav puta.Naime, dok na tom putu navješćujekriž i muku Gospodnju, „ona je okri-jepljena snagom uskrsloga Gospodinakako bi sa strpljivošću i ljubavlju svla-dala svoje unutrašnje i vanjske žalostii teškoće te u svijetu vjerno, iako zas-jenjeno, otkrivala njegovo otajstvo, svedok se ono na kraju ne bude očitova-lo u punom svjetlu“ (LG 8).

Putovanje Crkve u službispasenja

Crkva, dakle, nije na putu tek po-radi sebe same. Ona je „u Kristu naneki način sakrament odnosno znak isredstvo najprisnijeg sjedinjenja s Bo-gom i jedinstva cijeloga ljudskog ro-da“ (LG 1), „sveopći sakrament spa-senja“ (LG 48, AG 5, GS 45). Razlo-zi i motivi njezina putovanja nisu sto-ga turistički i rekreativni; oni su prven -stveno misijski i evangelizatorski, u slu-žbi spasenja. Svrha i cilj toga puto-vanja nije razgledavanje svijeta iusputna zabava, nego ulazak čovje -čanstva u kraljevstvo Božje, u životnoi vječno zajedništvo s Trojedinim Bo-gom. To je putovanje s kojeg se višene vraća na staro mjesto, na početakputa, jer susret s osobom Sina Božje-ga na tom putu, životu daje novi obzori zajedno s time konačni pravac. Upra-

Ništa ljude međusobno ne povezuje i ne zbližava toliko,koliko zajednički put i putovanje prema istome cilju.

Piše: dr. AntonTamarut

i sigurna da u ovome svijetu nema bo-gatstva, časti i vlasti koje bi mogla iz-gubiti. Njezino je bogatstvo pohra -njeno na nebesima; njezina je slava uBogu, njezina vlast u služenju. Duhputujuće Crkve, duh je blaženstava(usp. Mt 5,1-12), zaljublenost u vječ-na i neprolazna dobra. Crkva bi se je-dino trebala bojati da ne izgubi siro-mahe, bolesne i nemoćne, sve onemalene s kojima se Sin Čovječji naosobit način poistovjetio (Mt 25, 40).

Domovina Crkve je na nebesima

Baš kao i svaki pojedini vjernik, ta-ko i Crkva kao Božji narod i Isusovaobitelj uvijek mora biti svjesna da jenjezina domovina na nebesima (usp.Fil 3,20), i jedini grad koji joj pripada,nebeski Jeruzalem. Isus Krist je svijetpovjerio brizi Crkve. Njoj je namijenioulogu soli i svjetlosti. „Ako sol obljuta-vi, čime će se ona osoliti?“ (Mt 5, 13).Svjetiljka se ne užiže da se stavi podposudu, nego na svijećnjak da svjetlisvima u kući (usp. Mt 5,15). Tajna nje-zine vitalnosti i zdravlja krije se u traj-nom kretanju, u putovanju, u traženjui spašavanju izgubljenih (usp. Lk19,10). Sudbina svijeta, život otpisa -nih i izranjenih na tijelu i duši u mno-gome ovisi upravo o njezinoj pokret -ljivosti i poletu, o potpu noj posveće-nosti svome izvornom poslanju: „Putempropovijedajte: 'Približilo se kraljevst-vo nebesko!' Bolesne liječite, mrtve us-krisujte, gubave čistite, zloduhe izgo-nite! Besplatno primiste, besplatno daj-te!“ (Mt 10,7-8//).

Svijet treba Crkvu koja će mu bitizanimljiva i izazovna ne po njezinimzemaljskim dobrima i ljudskim, odnos -no diplomatskim vještinama, nego poevanđeoskoj mudrosti i naivnosti, slo-bodi, siromaštvu i radosti u trplje njimai nevoljama radi Isusa Krista. Napos -ljetku, samo kao Crkva na putu, Isuso-vi učenici mogu međusobno sačuvatiobiteljsku toplinu i intimnost, među-sobnu privrženost i pažnju. Ništa, nai-me, ljude međusobno ne povezuje i nezbližava toliko, koliko zajednički puti putovanje prema istome cilju. n

vo iz tih misijskih, za Crkvu obvezuju-ćih razloga (usp. AG 5), Benedikt XVI.i u svom apostolskom pismu u oblikumotuproprija Vrata vjere (Porta fidei),kojim se proglašava Godina vjere po-navlja poziv iz homilije prigodom po-četka svoga pontifikata: „Crkva u cje-lini, i pastiri u njoj, moraju poput Kris -ta krenuti na put da izvedu ljude iz pu-stinje i povedu ih prema mjestu života,prema Onome koji nam daje život upunini“ (PF 2). Metafori puta i slici pus -tinje Papa se ponovno vratio u svojojhomiliji prigodom otvaranja Godinevjere (11. lis topada 2012.) koju je označio kao „hodočašće pustinjamasuvremenoga svijeta na koje treba po-

Crkva na putu

Svijet treba Crkvu koja će mubiti zanimljiva i izazovna nepo njezinim zemaljskim do-brima i ljudskim, odnosno diplomatskim vještinama, ne-go po evanđeoskoj mudrostii naivnosti, slobodi, siromaš -tvu i radosti u trpljenjima inevo ljama radi Isusa Krista.

nijeti sa sobom samo ono što je bitno:ne štap, ne torbu, ne novac, ne dvijetunike […] (usp. Lk 9,3), nego evan -đelje i vjeru Crkve [...].“

Crkva mora uvijek gledatinaprijed

Crkva ne smije stajati na mjestu,niti se smije vezati samo uz određeniprostor i vrijeme, kulturu, jezik, obi -čaje. Ne smije se vraćati u prošlost ižaliti za „boljim“ vremenima. Onauvijek mora gledati naprijed. Za nju upovijesti ne smiju postojati „savršena“mjesta, niti „zlatna“ vremena. Kaoputnica na zemlji, Crkva se ne bi smi-jela vezati uz ništa što je materijalno iprolazno, uz nijednu svjetovnu institu-ciju, političku opciju ili društveno-poli-tički sustav. Ona mora biti slobodna ipokretna, svima otvorena i prema ni-kome pristrana. Mora živjeti asketski,biti samozatajana i siromašna, mirna

Maria dies erlebt hat. Auch berichtetder Evangelist Lukas, dass Frauen ei-nen guten Zugang zu Jesus fanden.So lesen wir in seinen Erzählungenüber Marias Verwandte Elisabeth,Marias Mutter Anna, die Witwe ausNain oder die Frau im Haus des Pha-risäers, die Jesus die Füße salbt, von

den beiden Schwestern Maria und Martha sowieMaria Magdalena.

Auf eine sehr berühren-de Weise berichtet Lukasüber die Begegnung zwi-schen Elisabeth und Maria:Maria besuchte ihre Ver-wandte Elisabeth, nachdemder Engel Gabriel Mariaverkündete, dass auch ihreVerwandte, die als „un-fruchtbar galt“ einen Sohnempfangen werde undschon im sechsten Monatwar, „…denn für Gott istnichts unmöglich“ (Lk 1,37), … „machte sich Mariaauf den Weg und eilte in ei-ne Stadt im Bergland vonJudäa“ (Lk 1, 39). Elisabethempfand Marias tiefenGlaube und Vertrauen aufGott als Freude und Hoff-nung zugleich. So lobt Eli-sabeth Maria mit den Wor-ten: „Selig ist die, die ge-glaubt hat, dass sich erfüllt,was der Herr ihr sagenließ“ (Lk 1, 45).

Wir Christen befindenuns gerade in der Zeit derVorfreude auf die AnkunftChristi. Nehmen wir dieAufforderung des Eröff-nungsverses vom dritten Ad-ventssonntag „Gaudete“ —„Freuet euch!“ zum Anlass,uns von der Freude und Zu-versicht, die uns aus der Begegnung der beidenFrauen Maria und Elisabeth

entgegenströmt, anstecken zu lassen.Wir haben wahrlich Grund zur Freu-de, denn unser Gott wird kommen inder Gestalt Seines Sohnes Jesus „ge-boren von der Jungfrau Maria“.

In diesem Sinne wünsche ich Ih-nen und Ihren Familien ein frohes undgesegnetes Weihnachtsfest.

Pfr. Ivica Komadina, Delegat

Im Lukasevangelium wird mehr als invielen anderen Stellen des NeuenTestaments die Gottesverehrung

und Lobpreisung zum Ausdruck ge-bracht. Der Evangelist Lukas berichtet,dass schon bei der Geburt Jesu derEngel des Herrn den Hirten die Herr-lichkeit Gottes verkündete: „Da tratder Engel des Herrn zu ih-nen und der Glanz desHerrn umstrahlte sie ...“ (Lk2, 9). „Und plötzlich warbei dem Engel ein großeshimmlisches Heer, das Gottlobte und sprach: „Verherr-licht ist Gott in der Höhe undauf Erden ist Friede bei denMenschen seiner Gnade“(Lk 2, 13-14). Dem Lukas-evangelium können wir fer-ner entnehmen, dass nichtnur Engel Gott lobpreisten,sondern vor allem auchMenschen. So erwies dervon Gott geliebte Zacharias,der Vater des Johannes desTäufers, Gott seine höchsteEhre: „Gepriesen sei derHerr, der Gott Israels!“ (Lk1, 68-79) sowie der alte Si-meon, als die Eltern Jesus inden Tempel brachten und erdas Kind in seinen Armenhielt: „Nun lässt du, Herr,deinen Knecht, wie du ge-sagt hast, in Frieden schei-den wie dein Wort es ver-heißen hat…“ (Lk 2, 29-32)und allen voran die MutterJesu Maria in ihrem großar-tigen Lobpreis: „Meine See-le preist die Größe desHerrn, und mein Geist jubeltüber Gott, meinen Retter.Denn auf die Niedrigkeit sei-ner Magd hat er geschaut“(Lk 1, 46-55). Diese einzig-artigen Hymnen Magnificat,Benedictus und Nunc dimit-tis aus dem Lukasevange-lium gingen in die Weltliteratur einund auch Komponisten verewigten siein ihren Musikstücken auf sehr ein-drucksvolle Weise.

Im Lukasevangelium wird, nebenden Lobpreisungen, auch den Frauenals Handlungsträgerinnen ein breiterRaum geschenkt; man sagt auch, die-ses Evangelium sei das „Evangelium

der Frauen“. So stellt Lukas in seinenErzählungen einem jüdischen Mor-gengebet, das lautet: „Herr, ich dan-ke Dir, dass ich weder Heide, Knechtnoch Frau bin“ und von Männern ge-sprochen wird, die Würde der Frauentgegen. Dies hängt möglicherweisedamit zusammen, dass Lukas, der ur-

sprünglich Heide und Arzt war, ver-mutlich aus dem damaligen Makedo-nien stammt, wo der Stellenwert derFrau ausgeprägter war als in anderenTeilen des damaligen Römischen Rei-ches.

Lukas schreibt so in seinen Erzäh-lungen von der Empfängnis und Ge-burt Jesu unter dem Blickwinkel, wie

BotsChaft des delegaten


BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.143

„selig ist die,die geglaubt hat…“

Wir Christen befinden uns gerade in der Zeitder Vorfreude auf die Ankunft Christi. Neh-men wir die Aufforderung des Eröffnungs-verses vom dritten Adventssonntag „Gau-dete“ — „Freuet euch!“ zum Anlass, uns vonder Freude und Zuversicht, die uns aus derBegegnung der beiden Frauen Maria undElisabeth entgegenströmt, anstecken zu lassen. Wir haben wahrlich Grund zur Freu-de, denn unser Gott wird kommen in derGestalt Seines Sohnes Jesus „geboren vonder Jungfrau Maria“.

Foto

: im

age

9/

20

12


neUersCheinUng

Der Vorsitzende der DeutschenBischofskonferenz, ErzbischofDr. Robert Zollitsch, hat am

Dienstag (20. November) das neueBuch und damit den dritten Teil desWerkes von Papst Benedikt XVI. überJesus von Nazareth in Würzburg vor-gestellt und als Glaubenszeugnis be-zeichnet. „Jesus von Nazareth — DieKindheitsgeschichten“ ist ab Mittwoch(21.) im Buchhandel erhältlich. Für diedeutsche Ausgabe zeichnet der Ver-lag Herder in Freiburg verantwortlich.

Erzbischof Zollitsch würdigte dasBestreben des Papstes, dem Geheim-nis des Jesus von Nazareth auf dieSpur zu kommen. Am Anfang der Tri-logie habe für Joseph Ratzinger die„persönliche Suche nach dem Ange-sicht des Herrn“ und die Bitte „um je-nen Vorschuss an Sympathie, ohneden es kein Verstehen gibt“ gestan-den. „Das sind ungewohnte Wortevon einem Papst. Aber sie zeigen,dass auch für Bischöfe, ja sogar fürPäpste der Glaube keine Selbstver-ständlichkeit ist, sondern ein Ge-schenk, das es immer wieder zu erbit-ten gilt. Glaube ist dynamisch, weil eraus einer gelebten Beziehung besteht“,so Erzbischof Zollitsch. Die jetzt voll-ständige Trilogie zeige einen Autor miteinem zutiefst seelsorgerlichen Anlie-gen: „Mit seiner Suche nach Gott undder Gewissheit des Glaubens soll dasBuch die Menschen dabei unterstüt-zen, die innere Freundschaft mit Jesuszu pflegen“, sagte Erzbischof Zollitsch.Der jetzige dritte Band stehe in Bezugauf seinen Inhalt vor den beiden an-deren Bänden. Darum schreibe PapstBenedikt: „Es ist nicht ein dritter Band,sondern eine Art kleiner Eingangshal-le zu den beiden bisherigen Teilen.“

Die zentrale Frage des Papstes sei,ob Jesus wirklich Gottes Sohn ist, soErzbischof Zollitsch: „Hat Jesus sichselbst als Gottessohn verstanden undzu erkennen gegeben? Oder wurdenihm diese Worte erst nachträglich vonGlaubenden, die ihn selbst gar nichterlebt hatten, zum Zweck der Missio-nierung in den Mund gelegt? Diesezentralen Fragestellungen sind geradeauch mit Blick auf das derzeitige Jahrdes Glaubens hochaktuell. Und nichtweniger müssen wir uns diesen Fragenoffen stellen, wenn wir nach Wegender Neuevangelisierung suchen.“ Der

ERZBISCHOF ZOLLITSCH: EIN GLAUBENSZEUGNIS

vorstellung des neuen Buches von Papst Benedikt Xvi.kündeten. Diese Zeugen haben wiede-rum anderen Zeugen geglaubt. Letzt-lich ist dieser Glaube entstanden beidenen, die mit Jesus zusammen warenund ihn persönlich kennengelernt ha-ben. Er selbst hat ihnen Anlass zu die-ser Gewissheit gegeben.“

sind, genau analysieren, etwaige Zu-schreibungen und Übermalungen wie-der entfernen, um zu identifizieren,was Jesus zu seinen Lebzeiten tat-sächlich gesagt hat, und sich nur dar-auf verlassen? Ist das nicht sogar um-so mehr der Fall, als unbestritten ist,dass die Evangelien unterschiedlicheJesusbilder zeichnen und teilweise so-gar sich widersprechende Angabenmachen?“ Für den Theologen JosephRatzinger und Papst Benedikt XVI. seiklar, so Erzbischof Zollitsch, dass dieBekundung Jesu im Neuen Testamentund speziell in den Evangelien aus derSicht des Glaubens entstanden sei.Erzbischof Zollitsch: „Der Papst fragt:Warum sollte man annehmen, dasssich Jahrzehnte nach dem Tod Jesu,gewissermaßen aus heiterem Himmel,der Glaube gebildet hat, Jesus sei dasmenschgewordene Gotteswort gewe-sen und vom Tod auferstanden? Wo-her sollte dieser Glaube plötzlich ge-kommen sein? Es gibt, so der Papst,keinen plausiblen Grund, anzuneh-men, dass sich dieser Glaube in denfrühchristlichen Gemeinden irgend-wann selbst entzündet hat. Vielmehrhaben die Gemeinden Zeugen ge-glaubt, die ihnen diese Botschaft ver-

Papst scheue nicht davor zurück, dasFundament des Glaubens unter die Lu-pe zu nehmen und offen und unge-schminkt zu fragen: „Muss man nichtalle Darstellungen, die in den frühenchristlichen Gemeinden entstanden

● Nova adresa HKM Solothurn —Hrvatska katolička misija Solothurnu Švicarskoj odnedavno je na novojadresi: Reiserstrasse 83, CH-4600Olten; tel. 004162 2964100; fax.0041 62 2964101; E-mail je ostaoisti — [email protected]

● Zimska škola hrvatskog folk -lora — Hrvatska matica iseljenikapoziva na Zimsku školu hrvatskogfolklora od 3. do 12. siječnja2013. u hotelu „Kaštel“ u Crikve -nici. Polaznici mogu odabrati jed-nu od skupina predavanja — ples iliglazbala (tambure ili tradicijskaglazbala). Više informacija na:0038516115116; [email protected]

OBAVIJESTI

Erzbischof Zollitsch betonte wei-ter: „Nur wenn das historisch wahr ist— und das aufzuzeigen ist das Anlie-gen dieses Buches — ist der Glaubebegründet und greift nicht ins Leere.Wichtig ist dem Heiligen Vater des-halb, herauszuarbeiten, dass und wieMatthäus und Lukas die Ereignisserund um die Geburt in einen historischverifizierbaren Rahmen einordnen,um deutlich zu machen: Die Men-schwerdung Gottes, die TeilnahmeGottes am menschlichen Schicksal istkein Mythos, sondern real und kon-kret. Gott ist wirklich nahe.“ Der Blickauf das Gesamt der Heiligen Schriftzeige, dass dieser Glaube begründetund stimmig sei. „Dafür führt der Papstbegründete Argumente an. So zeigtdieses Buch Papst Benedikt einmalmehr als jemanden, der die Bibelkennt und sie meditiert hat. Die Bibelist für ihn die Primärquelle des Glau-bens, deren Lektüre er nachdrücklichans Herz legt. Das gibt seinem Bucheinen zutiefst ökumenischen Charak-ter“, so Erzbischof Zollitsch.

Quelle: Herder-Verlag;http://www.erzbistum-freiburg.de

ju dostatnu spoznaju o vjeri i zrelostvje re, ne mogu na potpun i djelatanna čin uključiti u takva slavlja. Slijedećisvo ga božanskoga Učitelja, koji je, ka-ko čitamo u evanđelju „grlio i blagosli -v ljao djecu polažući na njih ruke“ne že - limo djecu lišiti bogatstva koje se predljude stavlja u liturgijskim slavljima. Sto-ga je već duže vrijeme u Hrvatskoj ka-toličkoj župi Frankfurt am Main uvri-

ježeno da se slavi dječja misa, svakeprve nedjelje u mjesecu, na kojoj dje-ca pjevanjem, čitanjem i molitvamaaktivno sudjeluju u liturgijskim slavlji-ma. Tako se 27. nedjelje kroz godinu,7. listopada, u toj župi zahvalilo Bogu za darove zemlje i sve drugeda rove kojima Bog u svojoj milostioba siplje. I. Č.


Direktorij o misama s djecom od1. studenoga 1973. ima u vidudjecu koja još nisu ušla u pred -

adolescenciju te predviđa mogućnostposebnih slavlja s djecom. Među tim,da bi zajedništvo kršćanske zajedni-ce moglo doživjeti svoj puni procvat isvoj najviši izraz u nedjeljnom i blag-danskom slavlju euharistije,Crkva pre -d viđa mise s djecom — kao i s drugimposebnim skupinama. Stoga se mise sdjecom imaju razumjeti i slaviti na na-čin da budu usmjerene prema punomi djelatnom sudjelova nju svih u ned-jeljnom slavlju euharis tije. Stoga ćedjeca na nedjeljnom slavlju sudjelo-vati zajedno s odraslima te na tomslav lju vršiti i zadaće koje se njimamogu povjeriti, a predsjedatelj će vo-diti brigu o njima (osobito u homiliji).

Djeca zaslužuju posebnu skrb Crk -ve, pa i kad je riječ o slavljenju litur gi -je. Liturgijski su čini, zajedno s molit va -ma i gestama, osmišljavani i sas tav lja -ni prije svega za odrasle u vjeri te jera zumljivo da se djeca, koja još nema -

Misionar o. Barišić s fra Marinkom, ministrantima i djecom u crkvi sv. Dionizija u Kelkheimu

UHrvatskoj katoličkoj župi Main-Taunus/Hochtaunus gostovao jeu subotu 17. i nedjelju 18. stu-

denoga hrvatski misionar iz Afrike fraIlija Barišić, koji djeluje u D.R. Kongo.S vjeroučenicima se susreo 17. stude-noga u Hrvatskom centru u Kelkheimui upoznao ih sa životom djece i mladihu Kongu. Na 33. crkvenu nedjelju krozgodinu, 18. studenoga, predvodio jesv. mise u Bad Homburgu, Kelkheimui Bad Sodenu zajedno s voditeljem mi-sije fra Marinkom Vukmanom koji gaje srdačno pozdravio te izrazio radostsvih vjernika i hrvatskoga puka zbogBožje dobrote koja se tih dana očito-vala našem narodu zbog oslobađaju-će presude generala Ante Gotovine iMladena Markača te je pozvao vjer-nike da slave Gospodina i da mole zadomovinu, posebno za Vukovar, kojije taj dan obilježavao 21. obljetnicutragedije i koji još uvijek liječi ratne ra-ne. O. Barišić je u propovijedi govo rioi o svom četrdesetogodišnjem misio-narskom radu, o vrednotama i rados -tima ljudi u Africi, ali i o velikoj osku-dici i nevoljama kojima su izloženi.Zamolio je sve one koji žele da se

ma i darežljivima te su prikupili 3500eura. Prijavilo se tridesetak obitelji ko-ji žele preuzeti kumstvo, financirajućiškolovanje malih Afrikanca. Akcija zakumstva još je u tijeku i traje do Boži-ća, pa se mole svi oni koji su raspolo-ženi i u mogućnosti da se uključe u todjelo hrvatskih misionara. n

Djeca za vrijeme molitve u hrvatskoj župi u Frankfurtu

FRANKFURT AM MAIN

Mise s djecom

uklju če u akciju kumstava. To je naj-bolji način pomaganja najsiromašnijojdjeci i mladima u misijskim krajevima.Primiti i pomoći jednom takvom djete-tu znači primiti i pomoći samoga Kris -ta. Milodari skupljeni te nedjelje nami -jenjeni su također za pomoć misijama,a vjernici su se pokazali velikodušni-

KELKHEIM Misionar iz konga gost hrvatske župe

Božić


BožićUgledao sam jedne noćikako se tiho spuštaju vrata.

Josip je otišao kamo i pošto?Otišao je po vrč vode do zdenca,pa ga odnio do nekog malog skrovišta,(nije mi teško zamisliti njegove muke).

Zatečen mrakom na cestipošao sam iza onih brežuljaka.Isus je spavao na postelji od grubog suknai puštao Josipu da Ga ljubi i miluje.

Marija je sjedila budnai molila Boga da izmijeni svoj naum.

Netko je viknuo: „Eto Heroda!“Potpalimo vatru i brišimo.

Uz vatru raspravljali smoo onome što se zbiloi sve smo okrenuli na šalu.

Čuo sam kako njih trojesilaze s magarčićemi prema mome žalu.

Gojko Polegubić

Božić u tuđiniBožić je. Svjetlosno jutro Mami na pute daleke. A snijeg je dubok. „Pođimo,” Netko nam tiho veli, „Jer On je već utro Puteve što Čovjek ih želi: Prohodne, bijele i meke.” Božić je. Noć se iskrada. Kroz misli, čežnje, I kroz ulice grada Prolazi poput sjene Noseć’ u nada rancu Darove za tebe, mene... I dragi pozdrav strancu. Iz sanje zapretane Tugom i zaboravom Božić nas zove U radosnije dane. Cesta je čista. Svima je pružena ruka Bogočovjeka Krista. Božić je. Glas iz daljine mami: „Krenimo. Za svjetlom slavoluka!” Dogorjela svijeća na stolu mome. Tuđina boli, guši u osami.I nemam riječ izreći kome.

Malkica Dugeč 25.12.2011.

rodio nam se Božićiščekivanje se okruniloispuni se obećanjenebesa se na zemlju spustišesâm Bog među nas dođeu krotkom djeteturiječ utjelovljenaobjavljenaEmanuelBog s nama

podari nam mirmilostljubavdobrotu i pravdusvjetlosloboduradost i spas

siromašno u slamici dijeteIsusEmanuelBog s namauđe u našu povijestBožić

Mladen Lucić

Božić dohajaPoslie AdventaBožić dohaja,njega slaviciela Domaja.Mi, stareši,siečamo se danakad Božić bil je,zabranjena tema,tvrdili su,da Boga nema!Danas slobodnoslavimo Rođenje,koje je svimadonijelo Spasenje!

Ivek Milčec

Na BadnjakI REČE mievo GA

zadrhće mi srce

tko bi bio u božićnoj noći

odosmo s plamenom krijesnica i svijećaa blaga nas je noć grlila

I reče misjećat ćeš se ove noći

Dušica Radočaj

to je naš Božićnovorođenče iz jaslicasa slamice djetešcekojem anđeli na nebesimaslavu pjevajua zemlji s radošćumir darujukog majkaushićenog pogleda pratia stvor Božji opkoljujei s veseljem okružje dijelito čovjek novi rođen jeod nas iza nasto naš je Božić

Mladen Lucić

image

9/

2012

: L

iebfra

uenk

irche

, M

ann

heim

✷✷

✷✷

✷✷

✷✷


Fra Zvjezdan Linić Božićna jela kao poziv na životKako je to lijepo! Naše asfaltira-

ne ulice i ceste, naše betonskezgrade i druge ustanove pretva-

raju se ovih dana u zelene oaze. Na-žalost, bit će to tek od Božića doblagdana Bogojavljenja ili Sveta trikralja. Potom ćemo ih ponovo pro-matrati samo ondje gdje je njihovoprirodno sjedište. Jela se uvijek pro-matrala kao posebno stablo. Ono jekao zimzeleno stablo uvijek zeleno, ti-me je simbol života i to napose u zimigdje mnoga druga stabla već odavnaizgubiše svoje lišće i svoje boje i nanjima se ne može zamijetiti životnasnaga i prisutnost. Poznato je da suljudi na mnogim mjestima od 1800.običavali uz ove blagdane ukrasitisvoje stanove granama bjelogoricekoje su se u toplim stanovima znale izazeleniti. Ipak su za tu prigodu bileprikladnije grane i stabla crnogorice.

Rodna i nerodna stabla To su biliznakovi života, znakovi onog životakoji je za nas po Isusu ušao u ovaj svi-jet i znakovi nade da Isus kao otkupi-telj ljudi nikad neće dopustiti da zau-vijek umremo. To će postati jednakotako i poziv nama da ne zaboravimokako smo pozvani u bližoj i daljnjojokolini omogućiti rascvat života, kakobismo olakšali život svakome, kakobismo život branili i poticali.

Svako je stablo od davnine gleda -no kao simbol povezanosti neba izemlje, Boga i čovjeka. Ono je svojimkorijenima duboko u zemlji, a grana-ma propinje se prema nebu. Posebnoje to vidljivo kod crnogoričnih stabalagdje se vidi uspravna linija kojom setakva stabla uzdižu prema gore. Odu-vijek je čovjek težio prema višem bi-ću, prema Bogu, kako god da su gapojedinci zamišljali ili kako su se u nji-hovim vjerovanjima predstavljali. I uBibliji se spominje stablo života kojeomogućuje vječni život. Spominju sestabla koja donose obilan rod i stablakoja ne donose roda. Ona druga sesijeku i bacaju u oganj. Dobro stablodaje pticama prostor za obitavanje,daje hlad umornom čovjeku. Dobrostablo donosi dobre plodove. U Isususu kršćani prepoznali ispunjenje svihtih slika o stablu.

Križ kao vječni podsjetnik

Isus, Sin Božji, postao je čovje-kom, na određen način „sišao” s neba

da s čovjekom podijeli njegovu sudbi-nu. Isus povezuje nebo i zemlju. Nijestoga čudo da su ljudi prepoznali ka-ko je prikladno da se blagdan utje-lovljenja i rođenja Isusa Krista obi lježistablom, jer Isus kao Bog i čovjek po-vezuje nebo i zemlju u pravom smisluriječi. Ta povezanost je počela na Bo-žić, u času rođenja. Dovršit će se naVeliki petak kad će Isus i vizu elno po-dignut na drvo križa povezati nebo sazemljom. On nas potiče da ne zabo-ravimo svoje vječno određenje i svoj

poziv na pravi i vječni život. Jer, na-ša je domovina na nebesima.

Jele i slična stabla dolaze tako nagradske trgove, u naše crkve i u našedomove. Da bi se ona što više isticala,ukrašuju se svakojakim ukrasima kojaističu božićnu radost. Nekako je ondau redu da su takva stabla pored jasli-ca, pored neizrecivog prizora kad seIsus Krist, Spasitelj svijeta, Bog i čov-jek, rodio u Betlehemu u jednoj obič-noj nastambi. Tada okićen bor upot-punjuje sliku koja nas zapanjuje, slikupovezanosti neba i zemlje, sliku kojaće trajno govoriti o tome kako ovazemlja više neće rađati samo trnjem ikorovom, kako je najavljeno u Biblijinakon grijeha prvih ljudi, nego će bitiblagoslovljena prisutnošću onoga ko-ji je došao da imamo život u izobilju.

Bit Božića nisu rasprodaje

Poplava božićnih ponuda, ras-prodaja, božićnih sajmova, blještavi-lo svjetala, reklama, sve nas to odvla-či od onog najbitnijeg bez čega ne bibilo Božića. To bitno je vjerska istina,kršćansko uvjerenje, povijesna istinada se u određenom povijesnom tre-nutku na točno određenom geograf -skom prostoru rodio Isus Krist. Bilo jeto u Betlehemu oko nulte godine na-šeg računanja vremena. Bilo je to uvrijeme cara Augusta, a u blizini gra-da Jeruzalema. Takvi povijesni poda-ci o jednom događaju govore da krš -ćanstvo nije mit ni legenda, nije teori-

ja niti ideologija. Kršćanstvo je ve -zano u korijenima svojim uz povijes-nu osobu Isusa Krista. Za Božić slavi-mo njegov rođendan, trenutak kad seto na osobit način očitovalo.

Taj Isus potom se u javnom djelo-vanju otkrivao kao osobit Božji proroki poslanik, a u krštenju ga je Otac ne-beski predstavio kao svoga ljubljenogSina.

Taj Isus će biti Spasitelj i dat će ži-vot svoj za sve ljude. Uskrsnućem odmrtvih on postaje trajno prisutan uCrkvi koja se u njegovo ime okuplja imoli, koja ga pronosi svijetom i navidljiv način dijeli ljudima ona dobrakoja je Isus u svojoj dobroti vidljivo či-nio kad je živio zemaljskim životom.

Dječja radost Božića

Pojava tog Isusa je radost svijeta izato radosno slavimo njegov rođen-dan. Božić nas poziva da učinimoono što se Bog usudio učiniti. Postaoje čovjekom. Proživio je ljudski vijekradikalno i vjerno darivajući se zadruge. Bio je blagoslov svima. A na-ma je time postao Put, Istina i Život. Ipoziva nas da po njemu i u njemu po-sebno ovog Božića i mi postanemo vi-še ljudi u punom smislu onog pozivašto ga je Bog ugradio u ljudsko bićekad je stvorio čovjeka.

Poziva nas da djelujemo kao ljudikoji će u svakom čovjeku prepozna-vati Božje stvorenje, svoga brata i ses -tru. Božić je poziv na istinitiji život jerje čovjek pozvan na život u ljubavi.

Prije nego što je Bog postao čov-jekom, odraslom osobom u Isusu izNazareta, on je postao djetetom, ro-dio se i bio malen. Dijete Isus speci -fični je izazov Božića. Djeca redovitoprivlače ljude, čovjek neiskvarenih osjećaja rado prihvaća i voli djecu,djeca su izvor radosti i blizine. Dijetenije sposobno svjesno nekoga ražalos -titi, povrijediti. Mi imamo više proble-ma u ljubavi s odraslim osobama, jertu se događaju i neugodna iznena-đenja. Ali nemamo problema s dje-com. Njih nam je lakše ljubiti. Božićnas poziva: budimo i mi barem na tre-nutak kao djeca. Otkrijmo toplinu i bli-zinu. Dajmo ljudima do znanja kakobez njih ne možemo, kako ih volimo.Onda će biti ovoga Božića u nama i oko nas više radosti. Sretan vam Božić! Izvor: blog.vecernji.hr

Snim

ka: w

ww

.pix

elio

.de

NAŠE ZAJEDNICE


Hrvatska katolička misija Nürn-berg organizirala je duhovnuobnovu od 25. do 28. listopa-

da pod nazivom „Isus Krist jedini oslo -boditelj“. Duhovna obnova je održa -

NÜRNBERG

na u župnoj crkvi sv. Ludwiga i u mi-sijskoj dvorani u Nürnbergu. Voditeljduhovne obnove bio je mons. MilivojBolobanić, vikar Zadarske nadbisku-pije. Na samom početku gosta je poz-

je uzrok našim problemima. Kako tozlo prepoznati i nadvladati? Odgovorje bio jednostavan, s vjerom u IsusaKrista možemo iskorjeniti svako zlooko sebe. Važno je vjerovati i preda-ti se Bogu. Važnu ulogu ima i osobnai zajednička molitva. Eto, to su temekoje je mons. Milivoj obradio u ovačetiri dana. Svaki dan je bila sveta mi-sa. Prilika je bila za sve sudionike dase mogu ispovjediti i osobno razgo-varati. Bilo je i subotnje večernje kla -njanje pred Presvetim. Svi koji su žel-jeli imali su priliku za osobni razgo-vor, a bio je i susret s bolesnicima.Sva če tiri dana duhovne obnove krozglazbeni dio pratio je misijski zborpod ravnanjem Elizabete Bilić. Vjer -nici su lijepo doživjeli duhovnu obno-vu i plodovi duhovne obnove već seprepoznaju, po tome što nedjeljom namisu još više vjernici dolaze u crkvu.

Vitomir Zečević

Održana duhovna obnova

Duhovnu obnovu vodio je mons. Milivoj Bolobanić (drugi slijeva)

Zadarski nadbiskup Že-limir Puljić izabran je14. studenoga, na

45. redovitom plenarnomzasjedanju Hrvatske bis -kupske konferencije (HBK)za predsjednika HBK,priop ćio je Tiskovni uredHBK. Ndbiskup Puljić rođen je 7. ožujka 1947. umje stu Kamena pokraj Mos -tara, župa Blagaj. Završio

je Dijecezansku gimnazi-ju u Dubrovniku, a studijteologije pohađao je uSplitu i Rimu. U Rimu jepostigao diplomu licenci-jata iz pastoralne teologi-je i doktorat iz psihologi-je. Za svećenika Mostar -ske biskupije zaređen je24. ožujka 1974. u Rimu.Po završetku studija vršioje razne službe u Bogos-

loviji u Sarajevu: od 1978. do 1980.bio je prefekt; od 1980. do 1985.prefekt studija; od 1985. do 1988.rektor. Sveti otac Ivan Pavao II. ime-novao ga je dubrovačkim biskupom 7.prosinca 1989. godine. Za biskupa jezaređen u Dubrovniku 14. siječnja1990. kada je i preuzeo službu. PapaBenedikt XVI. imenovao ga je 15. ožuj -ka 2010. zadarskim nadbiskupom. Uslužbu je uveden u zadarskoj prvo-stolnici 24. travnja 2010. godine. IKA

ZAGREB Nadbiskup Želimir Puljić novi predsjednik HBK

Kad je pukla vijest iz Den Haagada su oslobođeni hrvatski gene-rali Ante Gotovina i Mladen Mar-

kač, zaigrala su od radosti sva hrvat -ska srca u domovini i po cijelom svije-tu i pokušalo se izraziti tu radost nasve moguće načine. Ta radost je zah-vatila i mlade Hrvate i djecu u Hrvats-koj katoličkoj misiji Ennepetal-Lüden-scheid. Kad je župnik vlč. Branko Ši-mović s tajnicom Ivankom Krause u pe-tak 16. studenoga u 15.45 sati stigaou Luedenscheid slaviti sv. misu i držativjeronauk, bio je vrlo ugodno iznena-đen. Ulazeći u crkveno dvorište, vidioje pred kapelom hrvatske vjeroučenikei dio njihovih roditelja s hrvatskim za-stavama, a djeca su u hrvatskim dre-sovima pjevala „Lijepu našu“. Na višepovećanih fotografija s likovima gene-

rala Ante Gotovine i Mlade-na Markača bio je natpis:„Ante Gotovina heroj!“ Svisu išli u kapelu i slavili misuzahvalnicu za taj radosnidan koji je Bog darovao.Otpjevali su i zahvalnu pjes-mu „Tebe Boga hvalimo“ i„Pjevajte, pjevajte“ te molilizahvalne molitve. U subotu17. studenoga u Ennepetaluse u 11 sati s djecom slavilasv. misa zahvalnica, a u ned-jelju 18. studenoga slavile suse u Ennepetalu i Lüden-scheidu mise zahvalnice. ULüdenscheidu u „Minicentru“ je prip -rem ljeno pravo slavlje. Spontano je pri-premljen zajednički objed za sve pri-sutne, a župno vijeće se pobrinulo i za

živu glazbu. Dok su se odrasli veselili,djeca su pritom u susjednoj prostorijizajedno crtala hrvatsku zastavu s nat-pisom „Ante Gotovina heroj!“ I. K.

ENNEPETAL-LÜDENSCHEID Radost zbog hrvatske slobode

dravio vodi-telj misije don Nikio Šošić izaželio mudob rodošlicu.Kroz četiri da-na dodirnuose različitih točaka ljud -skog života iduhovnost i .Ljudi današ -njice postav -ljaju sebi pita -nje, odakle to-liko zlo i što


FRANKFURT AM MAIN

denoga, a slavio je imisna slavlja 18. stu-denoga u Hrvatskojkatoličkoj župi Main-Taunus/Hochtaunus.

Fra Ilija Barišićje rođen u mjestuGrmići u župi Prozor1942. godine. Bio ječlan Franjevačkepro vincije sv. Jeroni-ma u Dalmaciji i Istri,

Posjet hrvatskog misionara

Ukapeli Hrvatske katoličke misije München, koja osim uliturgijske svrhe služi i za izvođenje kazališnih i drugihpriredbi, gostovalo je 11. studenog kazalište slijepih

„Novi život“ iz Zagreba. Ne odstupajući od gesla „Ispeci, pareci“, svi dijelovi tog igrokaza bili su vezani uz neku poruku,a troje glumaca uvjerljivo, na humorističan način i tempera-mentno dotakli su srca mlađih i najmlađih. Veliki broj djecevrlo su zainteresirano pratili glumačku sposobnost izvođačau pokretima, riječima i glazbenoj pratnji. Bile su dirljive zah-valne riječi Vojina Perića koje je uputio voditelju misije fra Bo-risu Čariću, što im je omogućio dolazak u München, i svimanazočnima, jer je taj nastup i njih - članove najstarijeg kaza-lišta slijepih u svijetu - oduševio, obogatio i usrećio. Za vje-rovati je da će i mnogi prisutni roditelji biti potaknuti na raz-mišljanje što sve može ljude usrećiti, u kakovim okolnostima,uvjetima i zdravstvenom stanju te produbiti i u njihovim srci-ma osjećaj zahvalnosti. Barica Barbara Lorenz

a od 1985. član je Franjevačke pro-vincije sv. Benedikta Afrikanca u D.R.Kongu. Misonar je u Butembu, u istoč-nom dijelu D.R. Kongo u pokrajini Sje-verni Kivu. Ovih će dana prijeći u no-vu misiju, koja je osnovana na blag-dan sv. Klare 11. kolovoza ove godi-ne, a nova misija i crkva posvećene su

Hrvatski misonar u D.R. Kongofra Ilija Barišić posjetio je u uto-rak 20. studenoga, u pratnji vo-

ditelja Hrvatske katoličke misije Offen-bach am Main fra Petra Vučemila, ko-ji ga je pozvao u Njemačku, Hrvatskidušobrižnički ured u Frankfurtu naMajni, gdje se zadržao u srdačnom iprijateljskom razgovoru s delegatomza hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč.Ivicom Komadinom i djelatnicma ure -da. O. Barišić je boravio u Njemačkojod 9. do 23. studenoga. U nedje lju11. studenoga u HKM Offenbach jeslavio tri sv. mise. Vjernici misije Of-fenbach su se rado odazvali te su zapotrebe misija prikupili oko 8000 eu-ra. O. Barišić je sudjelovao i na sas -tanku pastoralnih djelatnika Rajnsko-majnske regije u Offenbachu 12. stu-

Misionar o. Barišić (u sredini) s delegatom vlč. Komadinom (des-no) i o. Vučemilom (lijevo) u Hrvatskom dušobrižničkom uredu

sv. Klari. O. Barišić je zahvalio svimdobročiniteljima i prijateljima u Nje-mačkoj i u svijetu koji svojom molitvomi konkretnom pomoći podupiru misije uAfrici i u svijetu. Također je podsjetiokako danas u svijetu djeluje oko stohrvatskim misionara i misionarki.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

MÜNCHEN U misiji kazalište „Novi život“ iz Zagreba

NAGOLD

Odlazak pastoralne suradnice Božice Kössig u mirovinu

Krajem godine,točnije 31. pro-sinca 2012., u

mirovinu nakon tride-set godina djelovanjana području Hrvatskekatoličke misije Freu-denstadt pastoralnasuradnica Božica Kös-sig, r. Horvatić odlaziu mirovinu. Rođena jeu Markuševcu u Zag -rebu 1950. godine.

Godine 1965., s pet-naest godina, dolazi uNjemačku. Udana jeod 1969. za RolfaKössiga. Roditelji sudvoje djece — Michae-la (38) i Miriam (25).Imaju jednog unuka —Davida (13). U misijije u početku, od 1. ož-ujka 1975., radila kaosocijalna i pastoralnadjelatnica, a kasnije

kao pastoralna suradnica. U posljed-je vrijeme djelovala je u Hrvatskim ka-toličkim zajednicama u Calwu i Na-goldu. U ovoj prigodi Božica Kössigzahvaljuje svima na suradnji tijekomrada u hrvatskom dušobrižništvu uNjemačkoj, a u ime hrvatskoga dušo-brižništva u Njemačkoj zahvalio joj jeu ime svih pastoralnih djelatnika ihrvatskoga puka u Njemačkoj, pog -lavito na području misije u kojoj jedjelovala, delegat za hrvatsku pastvuu Njemačkoj vlč. Ivica Komadina. A.P.


Slavlje „zrinskoga“WAIBLINGEN

Hrvatska kulturna i športska udru-ga „Zrinski“ iz Waiblingenaproslavila je na svečan način

dvadeset petu obljetnicu uspješnog dje-lovanja, 27. listopada, u dvorani sv.Ante, gdje se okuplio 300 posjetitelja.Okupljene je pozdravio predsjednikudruge Mirko Vidačković te se u svomkratkom govoru osvrnuo na dane ute-meljenja udruge. U toj je prigodi spo-menuo utemeljitelje a to su: dr. BartolTunjić, predsjednik, Jozo Eremut, dop-redsjednik, Mirko Vidačković, tajnik,

nAšE zAJEdnIcE

● Služba Caritasa u okružnomdekanatu Warendorf (Caritasver-band im Kreisdekanat Warendorfe.V. — Fachdienst für Integrationund Migranten — Migrationsbera-tung für Erwachsene ) nalazi se nano voj adresi: Milterstrstr. 36,48231Warendorf; telefon 0258192791312; fax.0258192791399;E-mail: [email protected]

OBAVIJEST

u svijetu osnivali hrvatske udruge. IvanPavlić, tajnik Hrvatske udruge nogo-metnih momčadi BW uru čio je slavlje-niku prigodno odličje. Udruga je na-gradila svoja tri člana za neprekidnočlanstvo od uteme ljenja do danas: Ma-rijana Lapendu, Borisa Lušu i Mirka Vi-dačkovića. Za dvadest godi na aktiv-nog članstva i za posebne zasluge sa-tove i zahvalnice je dobilo osam naestčlanova. Zahvalnice su dobili prvi osni -vači Udruge, udovice sedmorice premi -nulih članova, šponzori, dugogodišnjičlanovi i igrači. Večer nji program usp-ješno je vodila Jadranka Kolar, a zadobro raspoloženje se pobrinuo VIS„Ružmarin“ iz Stuttgarta. Tekst: M.V.

Snimke: Damir Svalina

Za 20 godina predsjedništva nadgrado-načelnik Andreas Hasky je Mirku Vidač-koviću uručio plaketu i diplomu zasluže-nog građanina Waiblingena

njoj „Jugoligi“. Športaši Zrinskog pos -tigli su više nego bilo koja druga mom -čad na tim podrjuč ima, a vjerojatno iu čitavoj Njemačkoj. Kug lači su dvijegodine 1999. do 2001. igrali u trećojnjemačkoj ligi, košarkaši su prije dvijegodine bili četveroliga ši, a nogometa-ši su u sezoni 1995/96. bili u pokra-jinskoj ligi Baden Württemberg (BW),što ni prije ni poslije nije uspio ni jedandrugi hrvatski klub. Među brojnih uz-vanika prva je govorila vicekonzulicaGeneralnog konzulata R. Hr vatske iz

Stipe Peran, rizničar, Marijan Lapen-da, kontrolor, i ostali članovi: SvetoSliš ković, Mate Palameta i pok. Ilija Su-man. Ideja za utemeljenje udruge„Zrinski“ potekla je 15. listopada 1987.od rodite lja hrvatske djece, koja su seokupljala oko folklorne skupine Hrvat -ske katoličke misije Waiblingen i svo-joj su skupini dali ime „Zrin ski“. Ponos -ni i nacionalno svjesni tra žili su povjes -no ime s kojim se mogu pono siti i diči -ti. Izabrali su ime hrvatskih naci o nalnihheroja i mučenika Zrin skih, koji su seborili za Hrvatsku i opstojnost Hrvat -skog naroda. Zrinski je osnovan prijenastanka države Hrvat ske, odupi raose komunističko-jugoslavenskim ide -jama i nije se želio natjecati u ta da š -

Stuttgarta Ana Zovkić, koja je rekla:„Zrinski nije najstarija hrvat ska udru-ga, ali može biti ponosna na svojuproš lost i uspjehe, posebno na huma-nitarnom području devedesetih godinaproš log stoljeća kada je stvarana našadomovina.“ Veliki prijatelj Hrvata nad-gradonačelnik Andreas Hasky u svomje govoru istakao: „Čestitam vam navelikim šport skim uspjesima. Zrinski jeprimjer u našem gradu kada je riječ oinegraciji, a ne asimilaciji.“ Za dvade-set godina predsjedništva Hasky jeMirku Vidačkoviću uručio plaketu i dip -lomu zasluženog građanina Waiblin-gena. Dr.Bartol Tunjić govorio je o ta-dašnjoj jugone trpljivosti prema svemuhrvatskom pa i progonima onih što su

Zahvalnice za 20 godina aktivnog članstva dijelu članova podjeljuje Jadranka Kolar25 godina aktivni u „Zrinskom“ MarijanLapenda, Boris Luša i Mirko Vidačković


na putu prema novom životu

Ovih je dana objavljena knjigaravnatelja dušobrižništva HBKi BK BiH za Hrvate u ino -

zemstvu fra Josipa Bebića na njemač-kom jeziku pod nazivom „Auf demWeg zu neuem Leben“ (Na putu pre-ma novom životu), u izdanju Hrvat -skoga dušobrižničkog ureda iz Frank-furta na Majni. U grafički skladno ob-likovanoj knjizi potkrijepljenoj brojnim(uglavnom) fotografijama u boji ob-javljeni su fra Josipovi tekstovi na nje-mačkom jeziku objavljivani u „Živojzajednici“ — mjesečniku hrvatskih ka-toličkih misija i zajednica u Njemač-koj, od srpnja 2003. do prosinca2010. — u rubrici na njemačkom jezi-ku Duhovni impuls, u vrijeme dok je au-tor obnašao službu delegata za hrvat -sku pastvu u Njemačkoj. Tako je u knji-zi kronološki — prema vremenu njiho-va objavljivanja u „Živoj zajednici“,objavljeno 76 fra Josipovih priloga.

„Sve ima svoje vrijeme“, „Hrvat -ska pripada Europi“, „Na početkuškolske godine“, „Isus — novorođeniKralj“, samo su neki od naslova teks -tova u kojima autor pišući daje pasto-ralne poticaje hrvatskim pastoralnihdjelatnicima i hrvatskim vjernicima uNjemačkoj, a s obzirom da su teks tovi

objavljivani na njemačkom jeziku,upoznaje i odgovorne u njemačkojCrkvi i njemačke čitatelje, s vrijedno-

stima kako domovinske Crkve tako ibrojne hrvatske katoličke zajednice uNjemačkoj. „Ova knjiga, još jednapovijest o doživljenom, dolazi sad upravi, trenutak, da fra Josipu Bebićuzaželimo i Božji blagoslov i nesebič-

nu suradnju sa svima, s kojima će su-rađivati, za nešto sretniju budućnostsvih hrvatskih iseljenika i čitave hrvats-ke nacije“, istaknuo je dr. fra RafaelRomić u predgovoru knjige. Kako isam autor posvjedočuje u pogovoru,pri pisanju tekstova objavljenih u knji-zi, najvećim se dijelom nadahnjivaoBožjom riječju iz Svetog pisma te ži-votom i primjerom svetaca.

Fra Josip Babić rođen u Metkoviću1948. godine, član je Franjevačkeprovincije Presvetoga Otkupitelja sasjedištem u Splitu. Svečane zavjete po-ložio je u La Verni u Italiji 1971. Zasvećenika je zaređen 1974. u Imot -skome. Nakon mlade mise bio je žup-nik u Ogorju, od 1977., nakon čegaodlazi u Njemačku, gdje ostaje pune33 godine. Od 1978. bio je kapelanu Eltvilleu, 1983. premješten je u Gies-sen, 1986. u Köln, od 1994. župnikje u St. Gabriel u Munchenu, a potomje u Mainzu. Godine 1997. izabran jeza člana provincijske uprave, defini-tora, a u lipnju 2003. povjerena mu jeslužbu delegata za hrvatsko dušobriž-ništvo u Njemačkoj. Službu ravnateljadušobrižništva za Hrvate u ino zemstvupreuzeo je 2010. u Zagrebu.

Adolf Polegubić

Fra Josip Bebić, „Auf dem Weg zu neuem Leben“ (Na putu prema novom životu), Hrvat -ski dušobrižnički ured, Frankfurt am Main, 2012., 223 str.

HKZ GÖPPINGEN I GEISLINGEN

Voditeljemzajednica pos -tao je fra IvicaJurišić koji je do-šao iz Nizo-zemske. Dosa-dašnji voditeljfra Ivan Gavranvratio se u do-movinu.

HKM MÜNCHEN

Fra Daniel Stipanović oprostio seod službe dušobrižnika u HKM Mün-chen na misnom slavlju 14. listopadau crkvi sv. Mihaela u Münchenu.

HKMFRANKFURT

Na mjesto vodite lja misije došaoje fra Željko Ćurković. Dosadašnjivodi telj fra Petar Klapež vratio se naslužbu u domovinu.

HKM BREMEN

Nakon smrti pok. vlč. Ivana Čalu-šića voditeljem misije postao je vlč.Stanko Grubić, svećenik Zadarskenadbiskupije.

HKM NÜRNBERG

Voditeljem misije umjesto don Ma-te Križića postao je don Niko Šošić

Personalne promjene koji je došao s mjesta voditelja HKMIngolstadt.

HKM INGOLSTADT

Voditeljem misije postao je donMato Križić koji je došao s mjesta vodi -telja HKM Nürnberg. Zamijenio je do-sadašnjeg vodite -lja misije don Niku Šošića.

HKM KÖLN

Novom pas -toralnom surad-nicom postala jeVlatka Linarić.

HKM SINGEN-VILLINGEN

Novim pastoralnim suradnikompostao je Dario Mrnjavac koji je zam-jenio dosadašnju pastoralnu surad nicuNadu Kolić koja je otišla u mirovinu.

Vlatka Linarićfra Ivica Jurišić

PERSOnALnE PROMJEnE

Donosimo podatke o personalnim promjenama u hrvatskim katoličkim misijama i zajednicama u Njemačkoj

djeČji kutak


boravili da je najveći dar vrijeme i zagrljaj.” Treći reče:„U toj svojoj žurbi nemaju vremena za svoju djecu. Vidi -te, djeca su isto tužna. Njima trebaju roditelji, koji ima-ju vremena za njih, koji će s njima razgovarati i igratise, pa barem sad za Božić.” Opet neki anđelčić zak -ljuči: „Da, ljudi su zaboravili vo ljeti, jer trče za nekimnebitnim stvarima.” Tako su mali anđeli promatrali lju-

de i postajali sve tužniji.Kad je profesor opet do -šao, svi su bili još duboko usvojim razmiš ljanjima. Pro-fesor, zna jući sve to, blagoih upita, jesu li uspjeli rije -šiti zadatak. „Ljudi su za-boravili da je Božić vrijemeljubavi i obi telji!”, reče je-dan anđeo umjesto svihdrugih. „Da, to ste dobrozaključili. Božić je vrijemeljubavi i obi telji! Sveti Petarvam je poručio, znajući daćete rje šiti zadatak, da odsada imate anđeosku moć isnagu pružiti ljudima po-moć. Pošaljite im Božanskusnagu i Isusovu ljubav, ko-ju vi kao anđeli nosite u se-bi, pa im tako povratite onozaboravljeno opet u srca.”Mali anđeli su bili veseli,jer su dobili tako važan za-datak i svom snagom svojihanđeoskih misli poslali su

ljudima na Zemlji sve svoje dobre želje i toplinu ljubavi.I na Božić su ljudi na Zemlji postali svjesni onoga, što jebitno u životu: sjetili se svojih bližnjih, otkrili kako je dra-gocjeno vrijeme s obitelji i da je ponekad jedan mali tre-nutak zagrljaja vrijedniji nego neki kupljeni dar. A, ma-li anđeli su promatrali preokret na Zemlji i poslali ljudi-ma Božji blagoslov da ih stalno prati… i zaželili su svimljudima radostan i blagoslov ljen Božić! n

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!

SSprosincom nam je stiglo i vrijeme došašća — radosnog isčekiva -nja Kris tova rođenja. Želimo Vam blagoslovljeno i opušteno božićno vrijeme. Nadamo se da će vašem dobrom raspoloženju

pridonijeti i ova lijepa božićna priča. Svima sretan i blagoslovljen Božić, te puno zdravlja i sreće u novoj 2013. godini!

„Danas je poseban dan”, rekao je profesor anđelana početku anđeoske nastave. „Danas ćemo sa zani-manjem promatrati Zemlju i ljude da upoznate nešto no-vo, jer ljudi se na Zemlji pripremaju za Božić,” nastaviprofesor i jednim pokretom ruke razotkrije bijeli velikioblak i tako otvori pogled prema Zemlji. Mali anđeli,koji su tek nedavno pridošli u Nebo i kojima je sve bilonovo i nepoznato, zadivlje-no su gledali u razotkriveniprizor. Zemaljska kugla jezasvjetlucavala u moru svje -t ljećih boja. Bili su za pa -njeni tim divnim prizorom.Njihov profesor, vidjevšinjihovo oduševljenje, objas -ni: „Bez obzira na ljepotuZemlje, pogledajte malobolje ljude, koji tamo žive irecite mi što vidite?” Maliandeli tako uči niše i njihovooduševljenje mahom splah-nu: „Pa, ljudi uopće ne iz-gledaju sretno i veselo. Onisamo žure nekud”, reče je-dan anđeo. A, drugi doda:„Svugdje vlada gužva i svisamo nešto kupuju.” Profe-sor se nasmiješi: „Da, to jetako s ljudima. Oni uvijekjure i ne vide ljepotu oko se-be. Nemaju vremena zaniš ta. Sada im je predboži-ćno vrijeme, ali su zabora-vili ono najvažnije. Što bi to moglo biti?”, upita strogoprofesor svoje anđele i nastavi: „To je vaš zadatak. Od-gonetnite, što su ljudi zaboravili, pa će vas sveti Petarnagraditi”. S tim rječima profesor ih ostavi same. Malianđeli su se zapanjeno pogledavali, neznajući što im ječiniti. Jedan anđeo pogleda opet prema Zemlji i vikne:„Gledajte, ljudi kupuju stalno neke darove za Božić. Alidarovi ne znače Božić.” Drugi anđeo doda: „Oni su za-

Anđeoska moAnđeoska moćć ……

„Anđelčić“ Katarina Čolić

Božićna priča

Slik

a: im

age✶✶

✶✶

SVijet MLadiH — juGeNdWeLt


Rijetko tko danas piše klasične bo-žićne čestitke i poštom ih šalje.Mlađi naraštaji to zasigurno ne

čine. Oni uglavnom čestitaju, odnos-no općenito komuniciraju elektronički:preko socijalnih mreža (osobito face-book), mobilnih telefona (SMS,MMS), putem PC-a (E-mail), pametnih(smart) telefona… Kičaste božićnečes titike ionako nisu imale neke um-jetničke vrijednosti, ali su svojedobnobile jedinstvena prilika na barem jed-nogodišnje sjećanje na rođake, prija-telje i poznanike. I to o Božiću i No-voj godini. Oba blagdana su vre-menski tako blizu, da su se jednomčes titkom mogla čestitati oba blag -dana. Elektronički put je dakako mno-go brži, tako da se svakako čestitabarem dva puta, dakle svaki blagdanposebice…

Slika govori više od riječi

Ovih sam dana, međutim, posveslučajno pronašao jednu originalnu,gotovo zagubljenu, ali vrijednu boži-ćnu čestitku, staru desetak godina.Kad mi je pala u ruke, i kad sam jepozornije promotrio, bio sam odu-ševljen. Oduševljeniji možda negoprije desetak godina, kada sam je do-bio od hrvatskog slikara Vlatka Bla -žanovića iz Zagreba. Na ovoj izvor-noj, prekrasnoj a jednostavnoj čestit-ki, umjetnik je kistom ispričao otaj -stvenu božićnu priču. Radi se o pra-vom malom remek-djelu.

Lakim potezima kista i svijetlopla-vim bojama slikar prikazuje otajstve-nu božićnu noć. Baš noć? Na slici ne-ma nigdje tamne boje. Nema ni noć-ne boje tla, odnosno okoliša. Nemazapravo ni zemlje niti noći. Prevlada-va svijetloplava nebeska boja, kojapredstavlja čudesnu i vedru svetu bo-žićnu noć. Noć svijetlu poput najsvi-jetlijega dana! Noć u kojoj su se nesamo dotakli nebo i zemlja, nego noću kojoj su se nebo i zemlja sjedinili istopili. Noć u kojoj je izbrisana gra-nica između svjetla i tame, ovostra-nosti i onostranosti. Ispunja se proroš -tvo Izaije proroka: „Narod koji je utmini hodio svjetlost vidje veliku; one

Gotovo zagubljena božićna čestitka

gov je iskon od davnina, od vječnihvremena“ (Mih 5,1-4). Prizor Isusovarođenja u štalici u Betlehemu umjetnikprikazuje odmah nadesno. Izaija o to-mu piše: „Jer, dijete nam se rodilo, sinnam je darovan. Na plećima je nje-govim vlast; ime mu je: Savjetnik div-ni, Bog silni, Otac vječni, Knez miro-nosni. Njegovo je vladanje veliko imir njegov bez kraja“ (Iz 9,5-6). Toproročko viđenje postalo je naša sli-ka: čarobna božićna idila!

To je međutim pogled iz staro-zavjetne perspektive. U prikazanojglavi pred otvorenom svetom knjigom(Biblijom) možemo prepoznati i jedannovozavjetni lik, i to Ivana evanđeli-sta. Njegov proslov evanđelju (1,1-18)čita se na prvi dan svetkovine Božića:„U početku bijaše Riječ, i Riječ bijašekod Boga — i Riječ bijaše Bog“ (Iv 1,1).Umjetnik je dakako želio prikazatiupravo to, jer to točnije izriče otajstvoBožića: „I Riječ je tijelom postala inastanila se među nama“ (Iv 1,14). Ri-

Epohalni događaj, kao što je Božić, nije smio ostati skriven ili prešućen. Njegovi svjedocisu nebo i zemlja, nebeska bića i zemaljska.

Vlatko Blažanović, Božićna čestitka

ječ Božja (logos, misao, snaga, bit,um…) utjelovila se, materijaliziralase, postala je čovjekom u novorođe-nom betlehemskom djetetu Isusu. Bogpostaje čovjekom — na čudesan na -čin, otajstveno, nepojmljivo, neopisi-vo. „Dok su (Isus i Marija) tu (u Betle-hemu) bili, njoj dođe vrijeme da rodi.I rodi sina svoga, prvorođenca, te gapovije u pelenice i položi u jasle, jeru svratištu nije bilo mjesta za njih“ (Lk 2,6-7). Upravo taj prizor, zasigur-no najčešći motiv u povijesti slikanja,prikazuje naš umjetnik. U pozadini, ukutu štalice, vide se vol i magarac.Oni brinu za toplinu. Noć je dakakoza novorođeno djetešce bila svježa.„To je novost kršćanstva: bes krajni,vječni Bog, utjelovljuje se u jednomčovjeku te time postaje sasvim ljud -skim, ali i sasvim božanskim“, objaš -njava Roger-Pol Droit svojoj kćerkici,koja nema nikakva religiozna odgojaniti znanja („Wer glaubt was? Wieich meiner Tochter die Religionen erkläre“, Heyne, München 2005).

Takav epohalni događaj, kao štoje Božić, nije smio ostati skriven iliprešućen. Njegovi svjedoci su nebo izemlja, nebeska bića i zemaljska. Nanoćnom nebu, ponad betlehemske šta-lice, ukazuje se i sjaji neobična i ri-jetka zvijezda. Njezine svjetlosne zra-ke sjaje u smjeru štalice a tragovisvjetla gotovo je dodiruju. Ova sve-mirska rijetka pojava ukazuje takođerna posebnost događanja u štalici nabetlehemskom polju. Nekoliko zvjez-doznanaca (astronomi, magi, kralje-vi) s istoka, koji nedostaju na našoj sli-ci, — doći će malo kasnije — vidjeli suda izlazi zvijezda novorođenoga kra -lja, pa su mu se došli pokloniti. I zvi-jezda će ići pred njima sve do mjestagdje je bilo dijete, te će se zaustavitiiznad štalice (Mt 2,2.9-10).

Na zemlji, pod vedrim noćnimnebom, bdjeli su siromašni pastiri ičuvali svoja stada (Lk 2,8). Vidimo ihnaprijed i vrlo jasno: dva polutamnaljudska lika, čija lica međutim sjaje.„Najedanput im pristupi anđeo Gos -podnji, i sjaj ih Gospodnji obasja“(Lk 2,9). Božićna idila bez anđela,

što mrklu zemlju obitavahu svjetlostjarka obasja“ (Iz 9,1). Možda se bašnjega, proroka Izaiju, odnosno nje-govu glavu, može prepoznati na slici:„A ti Betleheme Efrato, najmanji međupokrajinama Judinim, iz tebe će miizići onaj koji će vladati Izraelom; nje-

Nastavak na str.24

NAGRADNA KRIŽALJKA

Engleskiglumac,David

AtletičarBoldon

Darova-telj,donator

MariofilSoldo

Živa za -jednica1

Nemože se svakidan slaviti,pročitaj1,2,3,4

Nauka

Regijau Hrvat -

skoj

ArgonRatkoPerić

Prijevre-meni

Riječniribar

SumporRimskajedinica

„Op loš -je“

Vanadij

Obiljež.znakom

Lovačkipas

TekućicaNorveškiknjiževnijezik

3Delnice

Erbij

4

Ptica pjevica

Rimski:2001

Split

Zemljiš-na mjera

„Središnjiodbor“

Jara pše -nica

AnteJurić

Vještina(… vož -

nje)

Austrija

Mostar-ski bis-

kup Perić

IvanLovre -nović

Impe -rator

Hlade -tina

Arhitekt iarheologIveković

Posje-dovati

ŽarkoMilenić

Kisik

Gradić i luka

na otokuKrku

Vrsta gro ž đa ivina (Dal-macija)

AnteKovačić

Odred-ba

Slovosličnonuli

2 Pok.pjevačBebić

Grad iluka uHrvat -skoj

Žuto -smeđaboja

Način go vora ili pisanja

„Rabat“Tvrdi dio tijela(mn.)


KRIŽALJKA

Božić Rješenje poslati najkasnije do 26. siječnja 2013.

tih nebeskih glasnika i vjernih čuvara,i nije idila. Oni su zaduženi za komu -nikaciju. Oni ne priopćavaju odmahnečuveno radosnu vijest, nego ponaj-prije umiruju. Pastiri se ne trebaju pla-šiti. Naprotiv: vrijeme je za radost, zanavještaj veselja. „Danas vam se ugradu Davidovu rodio Spasitelj; On jeMesija, Gospodin“ ( Lk2,9-10). Velikoveselje naviješta se malim ljudima. Pa-stiri stoje i pružaju ruke u smjeru štali-ce. Oni pokazuju i svjedoče, ili mož-da mašu rukama i pozdravljaju no-vorođenče Isusa („Bog spašava“). Ve-seli se i životinj ski svijet. Vol i maga-rac nisu sami. Na polju planduje sta-do ovaca i ja nja ca. Ovce i janjce, bi-jelom bojom predstavljene, jedvazamjećujemo. Neke leže i gledajuprema jaslicama, neke pasu, a nekeposkakuju. Janjci pos kakuju i radujuse. Sveti Franjo Asiški prvi je u sred -njem vijeku zamijetio i označio nazo-čnost pa i radost ne samo neba i lju-di, nego i životinjskoga svijeta prigo-dom Isusova rođenja. On je ušao u

kršćansku povijest kao prvi izumiteljživih jaslica u mjestu Grecco u Italiji1223. godine. U svoje žive jaslice nije postavio samo žive ljude (pastire)nego i životinje. Legenda kaže da muse u jaslicama ukazalo djetešce Isus,koje je on potom uzeo u naručje i po-kazao nazočnima. Otada se u cije-lom svijetu postupno uveo obi čaj pos -tavljanja jaslica po crkvama, grado-vima, kućama — do danas.

Božić pak nije bajkovita fešta zadjecu. Nije to samo ni romantična idi-la. Božić je uvijek više. To zna dobro inaš umjetnik. U središtu slike (čestitke)— gotovo stojeći na krovu štalice — onpostavlja narančastu ljudsku figuru, ko-ja širi ruke i time tvori znak križa. Većponad jaslica razaznaje se križ, jerkriž i jaslice pripadaju zajedno. Isuso-va i ljudska sudbina — patnja i smrt —su u znaku križa. U gornjem kutu našeslike pojavljuje se crtež žuto-svijetlogalika, poput „oka Božjega”, koje svegleda i obuhvaća. On obuhvaća lik (Si-na, Isusa) na križu. On je jedno s njim.

Nastavak sa str. 23 Gotovo zagubljena božićna čestitka Na našoj je slici zapravo Božićjasno prikazan kao objava trojedino -ga Boga: Oca, Sina i Duha Svetoga.Sve tri božanske osobe PresvetogaTrojstva prikazane su zlatnom bojom:aureola djeteta Isusa u jaslama, svjet-losni lik Boga Oca na nebu i Duh Sve-ti kao dah Božji (izgleda također po-put zvijezde repatice, poput svjetlos-noga mlaza ili traga). Sve tri božan -ske osobe bile su onda nazoč ne i dje-latne — pri stvaranju svijeta („Neka bu-de svjetlo!”, Post. 1,1-3). One su po-novno nazočne i aktivne kod stvaran-ja novoga svijeta i novoga čovjeka,pri njegovu otkupljenju, iscijeljenju iproslavi. „Nisu važna svjetla i svjet-liljke, nisu važni sunce i mjesec, negoje najvažnije da imamo oči, koje mo-gu gledati Božju slavu” (Selma Lager-löf, „Christus Legenden“). Istina je: na-ša slika, s gotovo zagubljene i zabo-ravljene božićne čestitke, govori višeod riječi. Mi moramo međutim nau čitigledati ne samo našim vanjskim tje-lesnim nego i našim unutarnjim očima— očima srca i duše. T. G.

Fra Stipe Čirko, član Franjevačkeprovincije Presvetoga Otkupiteljasa sjedištem u Splitu, preminuo je

u nedjelju 28. listopada u 49. godiniživota, 24. redovništva i 21. svećeniš -tva. Fra Stipe Čirko rođen je 11. listo-pada 1964. u mjestu Rašeljke, u opći -ni Tomislavgrad, od roditelja Mate iLjubice r. Dujmić. Osnovnu je školu po-hađao u razdoblju od 1971. do 1980.godine u mjestima Liskovača, Kazagi-nac i Karin, nakon čega upisuje Fra -njevačku klasičnu gimnaziju u Sinju,gdje je 1984. godine i maturirao. Unovicijat na Visovcu stupio je 7. srpnja1984., a prve jednostavne zavjete po -lo žio 6. srpnja 1985. Filozofsko-teo-loški studij na Franjevačkoj visokoj bo-gosloviji u Makarskoj započinje 1985.godine i uspješno završava 1991. Sve-čane redovničke zavjete položio je uMakarskoj 11. listopada 1989. godi -ne. Red đakonata podijelio mu jemons. Ante Jurić 7. srpnja 1991. u Spli-tu. Za svećenika je zaređen od istogbiskupa u Splitu 28. lipnja 1992. Urodnom mjestu Rašeljke 2. kolovoza1992. slavio je mladu misu. Prve go-dine svoga svećeništva proveo je uSinju kao župni vikar u župi Čudot-vorne Gospe Sinjske, poslužujući ne-koliko godina i filijalnu crkvu Čitluk-Ja-sensko. Od 1998. do 2008. obnašaslužbu vojnog kapelana u Sinju. Služ-bu definitora Provincije vršio je od2006. do 2009. godine. Godine2008. odlazi u Hrvatsku katoličku mi -si ju u Berlin kao dušobrižnik i tu osta -je do 2011. godine, kada ga Provin-cijski definitorij imenuje voditeljemHrvatske katoličke misije u Kölnu, načijem čelu ostaje do svoje smrti 28. lis -topada ove godine.

Na vigiliju svetkovine Svih svetih,31. listopada u 17 sati u Minoritenkir-che u Kölnu okupio se veliki broj sve-ćenika i vjernika, rodbine i prijateljakoji su se oprostili od voditelja Hrvat -ske katolič ke misije u Kölnu fra StipeČirka. Svetu misu prevodio je fra VukBu ljan, gvardijan u samostanu St.Gab rijel u Münchenu. Na misi je kon-celebriralo 25 svećenika, uz asisten-ciju referenta za strance u Nadbisku-piji Köln Hansa Gerda Greveldinga.Na završetku mise zadušnice od fraStipe se prigodnom riječi u ime po-moćnog kölnskog biskupa za strancemons. Heinera Kocha, oprostio đakon

Grevelding. U ime Hrvatskoga dušo-brižničkog ureda u Frankfurtu, svihsvećenika i pastoralnih suradnica i su-radnika riječi oproštaja uputio je de-legat za hrvatsku pas tvu u Njemačkojvlč. Ivica Komadina. U ime vjernikamisije Köln oprostio se Slavko BracoBoček, a u ime Generalnog konzula-ta R. Hrvatske u Düsseldorfu general-ni konzul Vjekoslav Križanec. Prijeispraćaja molitvu odrješenja predmo-lio je kolega pokojnika fra Jure Zebić,voditelj Hrvatske katoličke zajedniceStuttgart-Bad Cannstatt.

S obzirom da je fra Stipe kao du-šobrižnik djelovao i u Hrvatskoj kato-ličkoj misiji Berlin, služena je misa za-dušnica u toj misiji u subotu 3. stude-noga, a predvodio ju je voditelj misi-je fra Petar Čirko.

U ponedjeljak, 5. studenoga, ucrkvi Sv. Franje u Imotskom fra JoškoKod žoman, provincijal Franjevačkepro vincije Presvetog Otkupitelja, u 14sati služio je misu zadušnicu za fra Sti-pu Čirka. U koncelebraciji su biliimotski gvardijan, župnik i dekan fraKristian Stipanović, gvardijan u Mün-chenu fra Vuk Buljan, župni vikar uKölnu fra Josip Sušić i još 112 sveće-nika. Rodbina, veliki broj časnih ses -tara, osobnih prijatelja i vjernika doš -li su se oprostiti od fra Stipe Čirka.Oko 100 vjernika iz Sinja i Čitluk-Ja -sen ska došli su također na oproštaj odfra Stipe. Pjevanje je predvodio zborimotske župe. „Dragi fra Stipe, u ime

cijele naše franjevačke zajednice, iz -ra žavam Ti iskrenu zahvalnost za Tvo-je vjerno i predano svećeničko služe -nje za dobrobit vjernika, kojima si bioposlan, za povećanje vjerodostojnostii ugleda Crkve u našem narodu i u svi-jetu. Posebno ti zahvaljujem na tvompredanom angažmanu među hrvat -skim braniteljima i vojnicima, koji sutvoje svećeničke i ljudske savjete i po-moć itekako znali cijeniti. Ponosni smošto i danas unatoč brojnim drugimpas toralnim potrebama imamo međuso bom ljude koji se uz iskrenu motiva-ciju mogu i žele identificirati s onima,bez čijih žrtava ne bismo uživali slo-bodu i osjećaj da smo svoj na svome.“Pismenu oproštajnu riječ fra Stipi upu-tili su i splitsko-makarski nadbiskupmons. Marin Barišić, vojni ordi narijmons. Juraj Jezerinac i ravnatelj dušo-brižništva za Hrvate u inozemstvu fraJosip Bebić u kojoj između ostalog sto-ji: „Uime svih hrvatskih misionarki i mi si onara diljem svijeta, uime VijećaHBK-a i BK BiH-a za hrvatsku inozem-nu pastvu, na čelu s mons. Perom Su -da rom, kao i uime Ravnateljstva za hr -vat sku inozemnu pastvu, opraštamo seod fra Stipe riječima: 'Pokoj vječnidaruj mu, Gospodine, i neka mu je la-ka hrvatska gruda!'“ Sprovodne obre-de, nakon završetka mise zadušnice,na groblju Gospe od Anđela u Imot s -kom prevodio je fra Kristian Stipano-vić, gvardijan samostana Sv. Franje uImotskom. www.franjevci-split.hr; A.P.


† Stipe Čirkosvećenik — redovnik

S oproštaja fra Stipe Čirka u Minoritenkirche u Kölnu

Sni

mio

: A

.Pole

gub

ić

NAšI poKoJNIcI

šale — SaVjeTi — ReCepTi

S V i S V e T i ■ T U N i Sl o K V a Nj ■ R U i N a ■ io d ■ e T ■ d U š N i d a NŽ o K ■ R U N d a ■ j a T oe T i K e T a ■ C j e l o VN o l a N ■ a T i l ai K a T i ■ K i N ■ CC ■ Ž ■ C ■ o S a M ■

a R a R a ■ V e ■ U d

RješeNje iz pRošloG BRoja


Nagrađen: Nikola Sarić, Lindlar

SvadbaSjede Mate i Jure u kavani i

razgovaraju o svojim svadbama.Mate duboko uzdahne i kaže:

— E moj Jure, meni ti je najdra-že pustiti snimku svadbe unatrag,samo sjedim, gledam i uživam.

Mate ga zbunjeno pogleda iupita:— Pa što baš tako?

Jure uzdahne još jednom:— Eh, vidi kako to ide … tambu-raši vraćaju novce, janje se sas -tavi, a Mara ode kući materi.

GazdaTukla žena muža i on se sak -

rije ispod stola.— Izlazi, da te ne prebijem! —poviče žena.— Ja sam gazda u kući i bit ćugde ja hoću! — veli on hrabro.

Ne zna, a hoćeŽali se Stipe Šimi:

— E moj Šime, moja žena znakuhati, a neće.— Šuti, dobro si prošao. Mojane zna, a hoće!

Malo danas,malo sutra

Kaže svekrva snahi:— Moraš pospremiti sobu!

Snaha:— Malo sutra!

A svekrva će:— Dobro, malo danas, malo sut ra!?!

Ružan sanUsred noći probudi žena mu-

ža i kaže:— Dragi, baš sam nešto ružnosanjala i prepala sam se. Znaš,kada sam bila mala i kad sam seusred noći bojala mraka, ili kadmi je bilo hladno, mama bi meuvijek privila sebi, zagrlila i po -ljubila.

A muž će:— Pa ti stvarno nisi normalna!?Sad, u pola noći, da te vozim kodmame?!

Svoj skepsi i tuzi, kojoj je naj-dublji razlog ipak čežnja za lju-bavlju, Crkva odgovara: ljubav

je više, ljubav može uspjeti i ona dois -ta uspijeva — ako se ljudi drže „uput -stva“ Onoga od koga ljubav dolazi.Kad kupimo neki uređaj, prvo prouči-mo upute proizvođača da ne bi štokrivo učinili, da bi stroj „radio“ i da sene „pokvari“.

Ova je mudrost još važnija kad jeriječ o živom biću, koje doduše u mno-gim slučajevima može ozdraviti, alinema mogućnost slobodnog ugrađi-vanja rezervnih dijelova. Svatko tkoima kućnog ljubimca zna da se trebabrižno pridržavati zakona njegova ži -vo ta ako želi da napreduje i da sedob ro osjeća. Tako je slično i s ljubav -lju: i ona je živa, raste i razvija se,ima nutarnju dinamiku usmjerenu kjednom cilju i sve ovisi o tome jesu lioni koji se vole poslušni i osjetljivi dase poza bave zakonom ljubavi, da muse povjere i dopuste mu da ih vodi.Ljubav uspijeva samo ako se podloži-mo njezinim zakonitostima. „Božje za-povijedi“ upravo su taj „zakon ljuba-

vi“, gramatika ljubavi, uputa za ljubav,naputci kako ljubav može rasti, pos -tojati i preživjeti unatoč svim poteš -koćama! Kada Crkva naviješta „šestuzapovijed“, želi učiniti ovo i samo ovo:protumačiti što je ljubav, kako ljubav„uspijeva“ i od čega je valja šti titi! Do-duše, objašnjenje što je ljubav i u če-mu se ona sastoji bilo bi premalo. Jerčovjeku ne nedostaje samo spoznajanego i snaga da udovolji zahtjevu lju-bavi. Prigovoru da su Božje zapovije-di samo ideal i da prelaze čovjekovesnage, kakav on god bio, papa IvanPavao II. u svojoj velikoj enciklici „Veri -tatis splendor“ upućuje pitanje: „O ko-jem se čovjeku govori? O čovjeku ko-jim gospodari požuda ili o čovjeku ko-jeg je Krist otkupio?“ Mi moramo, nas -tavlja Papa, imati razumijevanje i smi-lovanje za čovjekovu slabost, ali nesmijemo ni za što na svijetu našim spo-sobnostima prilagoditi mjerilo za dob -ro i zlo i učiniti našu slabost kriterijemza to što Bog smije a što ne smije za-povijedati.Andreas Laun (Preuzeto iz knjige „Ljubavi partnerstvo“ — Verbum); www.bitno.net

Može li ljubav uspjeti?

Sastojci: 1 purica (oko 3kg); 1 žlica Vegete; sol; 3 zele-ne jabuke; 3 kruške; 250 gcrnog grožđa; 100 ml ulja; 100ml vode; 100 ml bijelog vina; 1žličica Gussnela Dolcela; 250 gdomaćih mlinaca; 50 g maslca.

dite, pomiješajte s rastop ljenimmaslacem pa napunite puricu.Sve otvore zatvorite kuharskimkoncem. Stavite puricu u odgo-varajuću tepsiju, prelijte je vru -ćim uljem i pecite u pećnici za-grijanoj na 180°C oko 2 sata.Za vrijeme pečenja puricu podli-jevajte mješavinom vode i vina.Nakon sat vremena stavite okopurice oguljene jabuke i kruškeprerezane napola i očiš ćene odsjemenki. Potkraj peče nja dodaj-te bobice grožđa. Kad je puricapečena, izvadite konac i nareži-

Božićna purica

te je na komade. Voće izvadite, a umak od pečenja procijedite. U umakumi ješajte Gussnel koji ste razmutili smalo vode te kratko prokuhajte.

Posluživanje: Uz pureće odreske smlincima poslužite pečeno voće i umak od pečenja. www.vegeta.com.hr

Priprema: Puricu razrežite po du -ljini hrpta. Pažljivo izvadite sve kosti,osim bataka, a meso od krila uvucite.Iznutra je natrljajte Vegetom, a izvanasolju i ostavite neka odstoji najmanjesat vremena, a najbolje preko noći.Mlince prelijte kipućom vodom, ocije-


15. SMOTRA ZBOROVA

MÜNCHEN, 17.11.2012.,ODRŽANA SMOTRACRKVENIH ZBOROVAHRVATSKIH KATOLIČKIHMISIJA I ZAJEDNICA U NJEMAČKOJ

Zbor Hrvatske katoličke župe Frankfurt

Zbor Hrvatske katoličke misije Köln

Zbor Hrvatske katoličke zajednice

Ludwigsburg

Zbor Hrvatske katoličke župe Main-Taunus/Hochtaunus

Zbor Hrvatske katoličke misije Mannheim

Zbor Hrvatske katoličke misije Mittelbaden (Pforzheim-Bruchsal-Karlsruhe)

15.smotra zborova mÜNCHEN, 17.11.2012.

Zbor Hrvatske katoličke misije Nürnberg

Zbor Hrvatske katoličke misije Rosenheim

Zbor Hrvatske katoličke zajedniceSindelfingen

Zbor Hrvatske katoličke zajednice

Stuttgart-Centar

Zbor Hrvatske katoličke zajedniceStuttgart-Bad Cannstatt

Zbor Hrvatske katoličke misije Wiesbaden

Documents

ebe dige ge ei de - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLANDkroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz12-2012.pdf · impressum List hrvatskih katoličkih zajednica u Njemačkoj