ebedige geeide - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLANDkroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz10.2011.pdf · da i u latinskom dolazi od vijenca ruža na glavi, što je od davnina

D 2384 E - 1,50€ - LISTOPAD/OKTOBER 2011 - BR./NR.10 (318)D 2384 E - 1,50€ - LISTOPAD/OKTOBER 2011 - BR./NR.10 (318)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Blažene Drinske mučenice

Pastoralni skup

01und28_ 01und28 II 06.10.11 20:19 Seite 2

imp

ress

um

list hrvatskih katoličkihzajednica u njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

uredništvo/Redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,-za ostale europske zemlje: € 22,-za prekomorske zemlje: € 35,-

Bankverbindung:Konto Nr.6498973(BLZ: 750 903 00),

bei der LIGA Bank eGIBAN:

DE03750903000006498973

Zadnja stranica:

Jesenski ugođaj;snimio: A. Polegubić

D 2384 E - 1,50€ - LISTOPAD/OKTOBER 2011 - BR./NR.10 (318)D 2384 E - 1,50€ - LISTOPAD/OKTOBER 2011 - BR./NR.10 (318)

lebendige gemeindelebendige gemeindeBlažene Drinske mučenice

Pastoralni skup

Naslovnica:

S pastoralnog skupa u Bad Honnefu;snimio: A. Polegubić

aktualno

lebendige gemeinde

FREISING: 15. MEĐUNARODNI KONGRES RENOVABISA

Ruralni prostori u promjeniTijekom kongresa sudionici su upoznati s kritičnom situacijom pojedinih ruralnih prostora u Mađarskoj,Poljskoj, Bosni i Hercegovini, Ukrajini i Armeniji.

Petnaesti po redu međunarodni kongres Renovabisa - akcije solidarnosti nje-mačkih katolika s ljudima u Srednjoj i Istočnoj Europi o temi „Ruralni pros -tori u promjeni - izazovi u Srednjoj i Istočnoj Europi“ održan je od četvrtka

1. do subote 3. rujna u Kardinal-Döpfner Haus i Dom-Gymnasium u Freisingu.Na kongresu se okupilo 330 sudionika iz 29 zemalja. Od predstavnika iz domovinske Crkve između ostalih sudjelovali su požeški biskup mons. Antun Škvorčević, pomoćni biskupi: đakovačko-osjećki mons. Đuro Hranić i sarajev skimons. Pero Sudar, prof. dr. Adalbert Rebić, provincijalke školskih sestara fra -

njevki: Bosansko-hrvatske provincije s. Ivanka Mihaljević i Hercegovačke pro-vincije s. Franka Bagarić. Valja podsjetiti kako je Renovabis pomagao i još uvi-jek pomaže brojne projekte u domovinskoj Crkvi i domovini. Prigodnu riječ sudionicima kongresa uputio je i papa Benedikt XVI. u pismu preko apostolskognuncija u Njemačkoj nadbiskupa dr. Jean-Claudea Périsseta, a pozdravnu riječ pismeno je uputila i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Biskup Magdeburga dr. Gerhard Feige otvorio je rad kongresa istaknuvšikako ruralni prostori imaju veliku važnost u proizvodnji živežnih namirnica, tekako ljudima koji žive na tim prostorima treba višestruko pružiti pomoć. Tijekomkongresa sudionici su upoznati s kritičnom situacijom pojedinih ruralnih pros -tora u Mađarskoj, Poljskoj, Bosni i Hercegovini, Ukrajini i Armeniji. Govorećio sutuaciji u Bosni i Hercegovini kancelar Mostarsko-duvanjske biskupije i žup-nik župe Nevesinje mr. don Ante Luburić je kazao: „Župa Nevesinje se pros -tire na prostoru od 4000 m2, na kojem živi 82.146 stanovnika, a od toga neš -to više od 500 katolika. Broj katoličkog stanovništva na tom je području posebnosma njen tijekom godina rata u Bosni i Hercegovini, od 1995. godine, što se posebno odrazilo na lošoj demografskoj slici župe Nevesinje“, kazao je podsje -tivši na komunističko vrijeme kada je uništavana poljoprivreda zbog čega su ljudi napuštali seoske ruralne prostore. Također je istaknuo kako taj krajima potencijale koje je potrebno višestruko koristiti, a pritom je posebno ukazaona mogućnost veće proizvodnje voća, kao i razvoja stočarstva. Istaknuo je navažnost ekološke proizvodnje. Ujedno je uputio zahvalu Renovabisu na dosa-dašnjoj pomoći u projektima razvoja toga kraja. Tekst i snimka: Adolf Polegubić

Krunica

Hrvatska riječ krunica ili još sta-riji naziv ružarij dolazi od la-

tinske riječi „rosarium“. Vjeruje seda i u latinskom dolazi od vijencaruža na glavi, što je od davninasimbol djevičanstva. Isti korijen imai njemačka riječ „Rosenkranz“. Veću prvoj polovici 11. stoljeća redov-nik, crkveni reformator i kardinal uRavenni Petar Damiani formuliramolitvu Isusovoj Majci Mariji preu-zimajući riječi anđela Gabrijela izLukina evanđelja. Gotovo pet sto -ljeća kasnije, točnije 1508. godine,dodan je drugi dio molitve: „Sveta,Marijo, Majko Božja, moli za nasgrešnike, sada i na času smrti naše.Amen“. Prvi dio molitve Zdravo Ma-rije — Ave Maria molili su po mno-gim samostanima već od početka12. stoljeća redovnici i redovnicelaici koji nisu znali latinski, umjestoobvezatne dnevne molitve psalamau brevijaru-časoslovu, molitvu Zdra-vo Marije. Tako je nastao tzv. Marijanski psaltir od 150 Zdravo Marija kao zamjena za 150 psala-ma Staroga zavjeta. U 13. stoljećunastaje običaj moljenja 15 otajsta-

u OvOM BrOju

ŽIVA ZAJEDNICA 10/2011 3

Pastoralni skup o medijima i Crkvi

Veliki je utjecaj medija na cjelinu ljudskog života i djelovanja.

Ovih je dana u Bad Honnefuodržan pastoralni skup hrvat -

skih pastoralnih djelatnika iz Za-padne Europe. Bilo je riječi o medi-jima, Katoličkoj Crkvi i globalizaciji.Na prethodnih dvanaest skupova,počevši od 1999. godine do danas,o kojima svjedoči dvanaest objav -ljenih zbornika, obrađene su teme ostanju i perspektivi hrvatskoga dušo-brižništva u Njemačkoj, hrvatskimobiteljima u pokretu, liturgijskoj mis-tagogiji starom putu nove obnove,hrvatskoj dijaspori u Crkvi i domovi-ni, suvremenom pristupu Bibliji, iza-zovu nove religioznosti, a bilo je riječi o budućnosti hrvatskih katolič-kih misija, aktulanom trenutku Crkvei domovine, novim karizmatskim po-kretima, fenomenu (ne)religioznostiu književnosti, teološkom promiš -ljanju o pastoralu samaca te tajni ži-vota u ozračju suvremenog odnosaznanosti i vjere. Skupovi su se održ-avali i ranije, od 70-ih godina pro-

šloga stoljeća. Veliki je utjecaj me-dija na cjelinu ljudskog života i dje-lovanja. Papa svake godine šaljesvoju Poruku za svjetski dan sredsta-va društvenog priopćavanja. U ovo-godišnjoj, 45. po redu, govori o važnosti širenja komunikacija inter-net mrežom. Predavači: dr. Danijel Labaš govorio je o ulozi medija udruštvu i komunikacji (u) novim me-dijima: Facebook — nova (župna)zajednica? Mons. Ivan Miklenić pre-davanje je naslovio „Smisao crkve-nih medija — od dosade do evange-lizacije“. Dr. Igor Kanižaj govorio jeo medijima u Hrvatskoj i svijetu podvidom vjerodostojnosti na križu, adr. Adolf Polegubić pokušao je od-govoriti, živi li dijaspora samo u Živoj zajednici. Skup zasigurno nijedao odgovore na sva pitanja, ali jepotaknuo na razmišljanje i domiš -ljanje medijske situacije u globali-ziranoj Hrvatskoj i u svijetu, u općoji domovinskoj Crkvi. Urednik

● PASTORALNI SKUP

IZ CRKVE U DOMOVINIDrinske mučenice proglašene blaženima

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

GESTE VJERE: dr. Ivica ŽižićVjera i osjećaji

Geste vjere kao „blagdani osjeta“ naj-bolje govore o veličini susreta s Kristom.One su žarišta kršćanskog življenja idjelovanja, koje se na poseban načinsabiru u Euharistiji — gesti Božje bli zinepo kojoj Krist iznova dolazi ususret čov-jekovoj osjet nosti.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

GEISLINGEN AN DER STEIGEHrvatsko obiteljsko hodočašćeTijekom hodočašća blagoslovljena je iotkrivena spomen-ploča grofici MarijiKotromanić na ruševinama dvorca iznad Geislingena.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. Ivica Komadina: Der Rosenkranz

AKTUELLES: Papst Benedikt XVI. besuchte Deutschland

. . . . . . . . . . . . . . . . 13--15

Mediji, Katolička Crkva i glo ba lizacija

● HODOČAŠĆAHrvati hodočastiliDjevici siromaha u Banneux

Crkva je tu da otvori novi život

● PAPA TREĆI PUT U NJEMAČKOJ

Iz delegatove Poruke

va krunice, a pred kraj 14. stoljećanas taje običaj da se svakom otaj -stvu od 5 x10 Zdravo Marija doda-je po jedan Očenaš na početku iSlava Ocu na kraju. Današnji oblikmoljenja krunice nastao je u došaš -ću 1409. u Trieru, najprije u obliku50 otajstava iz života Isusova, dabi se nešto kasnije ustalila formamo ljenja od 15 otajstava iz Isusovai Marijina života. Papa Sixto IV. usvom pismu-buli „Ea que“, 9. svib -nja 1479. toplo preporuča dnevnomoljenje krunice.

Današnja praksa moljenja kru -ni ce sastoji se od petnaest otaj -stava, koja su podijeljena na tri jed-naka tematska dijela, tj. tri temat skakruga koji obuhvaćaju Isusov život.Tako se na temelju biblijskih teksto-va razmišlja o radosnim, žalosnimi slavnim otajstvima. U povodu Ve-likog jubileja 2000. godine bla že - ni papa Ivan Pavao II. uveo je i čet -v r to otajstvo pod nazivom otaj stvosvjetla. Neka i nama mjesec lis to -pad bude poticaj za redovito,dnev no moljenje krunice, bilo poje-dinačno, bilo u našim vjerničkimza jednicama, a napose pak u na -šim kršćanskim, katoličkim obitelji-ma! Vlč. Ivica Komadina, delegat

Drage sestre i braćo!

str. 6

str. 4

str.10

zbog žudnje za slobodom za koju suljudi bili spremni i žrtvovati živote. No,Papa je kritički progovorio o razvojunakon pada Berlinskoga zida i zapi-tao jesu li nove mogućnosti i slobodaljude uopće približili Bogu. Brojneposljedice „smeđe i crvene diktature“djelovale su poput „kiselih kiša“ na krš-

ćansku vjeru. Stoga jePapa sve pozvao nazauzetije i „ofenzivnije“ispovijeda nje vjere: „Neželimo se sakrivati u čisto privatnu vjeru, ne-go želimo odgovornoobliko vati stečenu slobo-du“, poručio je Papa i izrijekom zahvalio svimsvećeni cima i crkvenimdjelatni cima iz dobaDDR-a, kao i svim rodi-teljima koji su svoju dje-cu odgajali vjerski, una -toč nepri jateljskom po -litičkom sus tavu.

Nebo je otvoreno tamogdje Bog djeluje

Završetak drugoga dana pohodaPape Njemačkoj i prvi puta jednojistočnonjemačkoj saveznoj pokrajinibio je veličanstven. U marijanskomhodočasničkom mjestu Etzelsbachu uEichsfeldu Sveti Otac je molio mari-jansku Večernju molitvu s 90 tisućavjernika, više nego na Olimpijskomstadionu u Berlinu. U svom je nago-voru Sveti Otac objasnio smisao po-ruke marijanskih svetišta i podsjetiona geslo svoga pohoda: „Gdje jeBog, tamo je budućnost“. A on jepreuzet iz propovijedi što ju je prije 4godine održao u austrijskom mari-janskom svetištu Mariazell, gdje je Pa-pa rekao: „Činjenica je: Tamo gdjedopustimo da Božja ljubav djelujepotpuno u našem životu, tamo je ot-voreno nebo.“ Pod križem, Marija jepostala pratiteljica i zaštitnica ljudi nanjihovim životnim putovima. U toj svi-jesti, stoljećima su bezbrojni ljudi od16. stoljeća hodočastili u Etzelsbach,rekao je Papa, podsjetivši da se ma-rijanska pobožnost usredotočuje narazmatranje odnosa između majke i

Apostolski pohod pape Benedik-ta XVI. rodnoj Njemačkoj — potreći puta u pontifikatu — nije

bio šou niti senzacija, nego dubokosvjedočanstvo vjere i nade. Putovanjeje započelo u četvrtak 22. rujna, kadaje prva postaja puta bio Berlin, a usli-jedili su potom Erfurt i Etzelsbach, dokje putovanje završilo unedjelju 25. rujna u Frei-burgu. Tako je Papa u če-tiri dana pohodio tri sa-vezne pokrajine — Thürin-gen, Baden-Württembergi Berlin.

Crkva u Njemačkojje blagoslov

Središnji događaj za -d njega dana pohoda unedjelju 25. rujna bila jemisa na turističkom aero-dromu u Freiburgu i molit-va Anđeoskog pozdrav -ljenja. Na misi se okupiločak 100 tisuća vjernika kojima je Pa-pa poručio: „Crkva u Njemačkoj i da -lje će za svjetsku katoličku zajednicubiti blagoslov, ako ostane vjerno osta -ne povezana s nasljednicima svetogaPetra i apostola.“ U svojoj je propovi-jedi stoga Sveti Otac snažno pozvaona crkveno jedinstvo, na povezanostvjernika s biskupima i mjesnomCrkvom, te s Papom. Sve je vjernikepodsjetio na velike zasluge Crkve uNjemačkoj, te pozvao da se i daljetrude oko produbljivanja i obnove vje-re. Bez brojnih suradnika vjerski bi život u župama bio gotovo nezamis-liv, rekao je Benedikt XVI. zahvaljuju-ći svima koji su spremni djelovati natom, ali i na socijalnom i karitativnom,kao i drugim važnim područjima. Vje-ru mogu obnoviti samo zauzeti vjer -nici, a ne „pozeri“, oni koji žive od„floskula i navika“ i koji su „crkveni ru-tineri“, koji u Crkvi još vide samo„aparat, a da im srce ne dira vjera“.Nakon objeda s biskupima, BenediktXVI. susreo se sa sucima Ustavnogasuda, te potom vjernicima katolicimazauzetima u Crkvi i društvu, nakon če-ga je održana svečanost ispraćaja, tese Papa vratio u Rim. Na bdjenju usubotu navečer 24. rujna s mladima u

Freiburgu, Papa je istaknuo: „Vi stesvjetlost svijeta“, te je oko 30.000okupljenih mladih pozvao da odluč-nije žive kao kršćani. „Dopustite da uvama gori Krist, pa i onda kada to tra-ži žrtve i odricanje“, potaknuo je Sve-ti Otac mlade i dodao kako vjeruje dasu mladi katolici mnogima u njemač-

kom društvu „svjetla nade,koja ne osta - ju skrivena“, premda svatko prepo -znaje i nešto loše u sebi i zlo u svije-tu. No, Kristu nije važno koliko je tkoputa pao, nego kako često ustane uznjegovu pomoć i nastoji živjeti sveto.Premda se sveci danas često karikira-ju, oni su stvarne osobe sa svojim ra-dostima, a ne naivci koji žive dalekood svijeta. Ranije toga dana, Papa jeprije podne posjetio katedralu, susreose s nekadašnjim njemačkim kancela-rom Helmutom Kohlom, sjemeništarci-ma i bogoslovima, predstavnicimapravoslavnih Crkava i Vijećem Sredi-šnjega odbora njemačkih katolika.

„Kisele kiše“ pale na vjeru

U subotu ujutro, Sveti Otac slavioje misu ispred katedrale u Erfurtu, nakojoj je sudjelovalo 30 tisuća vjernika.U svojoj je homiliji Papa izrazio div -ljenje zbog vjernosti evanđelju i Crkvisvih onih koji su živjeli u nekadašnjojkomunističkoj Njemačkoj Demokrat -skoj Republici (DDR). Bila je to ujednoi prva papina misa na području neka-dašnjeg DDR-a. Berlinski zid nije paosamo zbog želje za boljim životom umaterijalnom smislu, nego ponajprije

IZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 10/2011

Papa je pohodio po treći put Njemačku od četvrtka 22. do nedjelje 25. rujna.

Crkva je tu da otvori novi životNJEMAČKA

Papin dolazak na Olimpijski stadion u BerlinuSn

imila

: S.

Bre

ljak

(Nastavak na str. 24)

IZ CRKVE U DOMOVINI

Pet službenica Božjih proglašeno blaženima


Drinske mučenice su u Sarajevu proglašene blaženima, a posvećena je i Crkvahrvatskih mučenika na Udbini.

Sveti otac Benedikt XVI., udovo -ljavajući želji vrhbosanskog nad-biskupa Vinka kardinala Puljića

te brojne druge braće u biskupstvu,ses tara Kćeri Božje ljubavi i mnogihvjernika, pošto je razmotrio mišljenjeZbora za proglašenje svetih, Njego-vom apostolskom vlašću dopustio jeda se pet službenica Bož -jih iz Družbe sestara Kće-ri Božje ljubavi u narodupoznatih pod zajednič-kim imenom Drinske mu-čenice: s. Mariju Julu Iva-nišević, s. Mariju Berch-manu Leidenix, s. MarijuKrizinu Bojanc, s. MarijuAntoniju Fabjan i s. Ma-riju Bernadetu Ba nja odsada naziva blaženica-ma i da se svake godinena dan njihova rođenjana nebo, petnaestogaprosinca, može slaviti nji-hov spomendan na mje-stima i na način kako jeto određeno kanonskimpropisima. U ime Oca iSina i Duha Svetoga“ —riječi su koje je u Olim-pijskoj dvorani Zetra uSarajevu u subotu 24.rujna izgovorio pročelnikKongregacije za progla-šenje svetih i izaslanikSvetoga Oca kardinalAngelo Amato tijekomsvečane mise, kojima suDrinske mučenice progla-šene blaženima. Na misibeatifikacije sudjelovaloje gotovo dvadeset tisućavjernika iz Bosne i Her-cegovine, Hrvatske, Slo -venije, Mađarske, Polj - ske, Češke, Slovačke,Alba nije, Njemačke, Švicarske, Eng -leske i Brazila, mnoštvo redovnika iredovnica, provincijali i provincijalkebrojnih redovničkih zajednica, međukojima i vrhovna poglavarica DružbeKćeri Božje ljubavi s. Lucyna Mrockekiz Rima, provincijalna glavarica izZag reba s. Elvira Tadić, bogoslovi,novaci i sjemeništarci.

U koncelebraciji misnog slavlja bi -li su vrhbosanski nadbiskup kardinal

Vinko Puljić, zagrebački nadbiskupkardinal Josip Bozanić, apostolski nun-cij u Bosni i Hercegovini nadbiskupAlessandro D'Errico, apostolski nunciju Republici Hrvatskoj nadbiskup Ma-rio Roberto Cassari, apostolski nunciju Kuvajtu, Bahrainu, Katru, ArapskimEmiratima i Jemenu te apostolski dele-

gat na Arapskom poluotoku nadbis -kup Petar Rajič, 29 biskupa iz Bosnei Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore,Makedonije, Slovenije, Mađarske iAlbanije te tristotinjak svećenika.

Svečanim misnim slavljem u sa-mostanskoj crkvi Sv. Lovre u Šibenikuobilježena je u srijedu 21. rujna 305.obljetnica smrti službenice Božje Maj-ke Klare Žižić, utemeljiteljice Družbesestara Franjevki od Bezgrešne. Slav -

Snimka: IKA

(Nastavak na str. 8)

lje je predvodio postulator kauze Maj-ke Klare dr. fra Ratko Radišić uz kon-celebraciju osmorice svećenika. Nasvečanosti su uz brojne vjernike sud-jelovale redovnice iz svih zajednica spodručja Šibenske biskupije te redov-nice iz Podstrane.

U Kninu temeljnikamen za crkvu

Predsjednica VladeRepublike Hrvatske Jad -ran ka Kosor u Kninu jepoložila temeljni kamenza gradnju crkve GospeVeli kog hrvatskog krsnogzavjeta za što je Vladaizdvojila 9,8 milijuna ku-na inicijalnih sredstava.Provincijal Franjevačkeprovincije Presvetog Otku -pitelja dr. fra Željko Tolićblagoslovio je gradilište.Temeljni kamen s grobasv. Petra u Rimu blagoslo-vio je i darovao 1997. go-dine papa Ivan Pavao II.Prigodom pros lave deseteobljetnice osnutka župebl. Augustina Ka žotića uzagrebačko me naseljuPeščenici, kojom uprav -ljaju oci dominikanci, za-grebački je nad bis kupkardinal Josip Boza nić unedje lju 25. rujna posve-tio tamošnju župnu i sa-mostansku crkvu.

Suslavili su biskup ta-lijanske biskupije Lucera-Troia Domenico Cornac-chia, učitelj Reda pro-povjednika o. Bruno Ca-doré, provincijal Hrvat -ske dominikanske provin-

cije o. Anto Gavrić, župnik o. NikolaLeopold Noso i brojni redovnički idije cezanski svećenici, među kojimaje bio i mons. Ciro Fanelli, generalnivikar bis kupije Lucera-Troia i župnikkatedrale u Luceri u kojoj po čivajuzemni ostaci bl. Augustina Ka žotića.

Trodnevni međunarodni Susret europskih tajništava Kursilja održan jeu Zadru.

Drinske mučenice: s. Marija Jula Ivanišević, s. Marija Berchmana Leidenix, s. Marija Krizina Bojanc, s. Marija Antonija Fabjan i s. Marija Bernadeta Banja

Papinom apostolskom vlašću papa Benedikt XVI.dopustio je da se pet službenica Božjih iz Družbesestara Kćeri Božje ljubavi u narodu poznatih podzajedničkim imenom Drinske mučenice: s. MarijuJulu Ivanišević, s. Mariju Berchmanu Leidenix,s. Mariju Krizinu Bojanc, s. Mariju Antoniju Fab-jan i s. Mariju Bernadetu Banja od sada nazivablaženicama i da se svake godine na dan njiho-va rođenja na nebo, petnaestoga prosinca, mo-že slaviti njihov spomendan na mjestima i na način kako je to određeno kanonskim propisima.

Mediji, Katolička Crkva i glo-balizacija — tema je godišnje-ga pastoralnog skupa hrvat -

skih svećenika, đakona i pastoralnihsuradnica i suradnika iz Zapadne Eu-rope koji je održan od utorka 27. dočetvrtka 29. rujna u Katoličkom soci-jalnom institutu Nadbiskupije Köln uBad Honnefu kod Bonna, u organiza-ciji Hrvatskoga dušobrižničkog uredaiz Frankfurta na Majni. Skup, na ko-jem se okupilo oko devedeset sudioni-ca i sudionika iz hrvatskih katoličkihmisija iz Njemačke, Švicarske, Skan-dinavskih zema lja, Francuske, Austri-je, Nizozemske i Velike Britanije, za-počeo je zazivom Duha Sveto-ga. U radu skupa sudjelovali su ipred sjednik Vijeća Hrvatske bis -kupske konferencije i Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovi-ne za hrvatsku inozemnu pastvupomoćni sarajevski biskup mons.Pero Sudar, ravnatelj dušobriž -ništva za Hrvate u inozemstvu fraJosip Bebić te uz domaćina de-legata za hrvatsku pastvu u Nje-mačkoj vlč. Ivicu Komadinu i de-legati: za skandinavske zemljemons. Stjepan Biletić, za Francu-sku i okolne zemlje vlč. StjepanČukman i novoimenovani dele-gat za Švicarsku fra Mićo Pinjuh,koji će preuzeti službu u siječnjusljedeće godine. Sve je na po-četku pozdravio uime organiza-tora delegat vlč. Komadina svima za-željevši plodonosne dane skupa. Rav-natelj o. Bebić je okupljenima preniopozdrave hrvatskih (nad)biskupa. „Nauporabu medija u evangelizaciji poti-ču nas i crkveni dokumenti. Crkvenoučiteljstvo upozorava nas da bismo bi-li odgovorni pred Gospodinom kadane bismo ta moćna sredstva, koja, vje-rujem, svi mi koristimo radi posla,infor macija ili zabave, koristili i uevangelizaciji i pastoralu. Na tometragu želio bih kao ravnatelj Hrvatskeinozemne pastve pokrenuti mrežnustranicu našega Ureda u Zagrebu nakojoj bi se na jednom mjestu moglepronaći informacije o našim hrvatskimkatoličkim misijama, misionarima i nji-hovu djelovanju. To bi, vjerujem po-taknulo na suradnju među našim misi-

jama, pobo ljšalo informiranost i pove-zalo i nas svećenike i pastoralne dje-latnike međusobno, kao i vjernike“, ka-zao je ravnatelj o. Bebić, potaknuvšiokupljene u tom smislu na potporu isurad nju.

Potom je dr. Adolf Polegubić uveou rad skupa, podsjetivši kako su u pre-thodnih dvanaest skupova, počevši od1999. godine do danas, o kojimasvjedoči dvanaest objavljenih zborni-ka, obrađene teme o stanju i per-spektivi hrvatskoga dušobrižništva uNjemačkoj, hrvatskim obiteljima u po-kretu, liturgijskoj mistagogiji — staromputu nove obnove, hrvatskoj dijaspori

u Crkvi i domovini, suvremenom pris -tupu Bibliji, izazovu nove religioznos -ti, a bilo je riječi o budućnosti hrvat -skih katoličkih misija, aktualnom tre-nutku Crkve i domovine, novim kariz-matskim pokretima, fenomenu (ne)re-ligioznosti u književnosti, teološkompromišljanju o pastoralu samaca tetajni života u ozračju suvremenog od-nosa znanosti i vjere. Istaknuo je ka-ko se skupovi održavaju od 70-ih go-dina prošloga stoljeća.

Uloga medija u društvu

Predavanje o ulozi medija u druš -tvu održao je dr. Danijel Labaš s Hrvat -skih studija u Zagrebu koji je započeopredavanje riječima kako su mediji ne-što veličanstveno. „Oni nam pružaju in-

formacije, omogućuju komunikaciju, ot-varaju putove do drugih zemalja i kul-tura, daju krila našoj mašti i služe namza zabavu i opuštanje. Bez njih u in-dustrijskim društvima ne bi funkcioniralini istraživanje ni gospodarstvo, ali nitisvijet rada jer informacijske i komuni-kacijske tehnologije upravljaju strojevi-ma i robnim razmjenama, te prekointerneta omogućuju izgradnju infra-strukture kakvu trebaju današnja mo-derna društva. Unatoč tome, mediji suveć dugo izloženi kritika ma. Često sena njih gleda kao na one koji omo-gućuju pristup pornografiji i kao onimakoji su uzrok divljaštva i nasilja. Pripi-

suje im se odgovornost za sve manjekretanja, za manjak društvenih veza islab uspjeh u školi. Isto tako, govori seda su 'velika napast' i da mame i za-vode 'sjajnim prividnim svijetom' kojimnogima izgleda atraktivniji od borbes poteškoćama svakoga dana“, istak-nuo je. U nastavku je dodao kakoClaude-Jean Bertrand upozorava da jeparadoksalna i činjenica da za sve zlooptužujemo medije, „dok oni zapravonikad nisu bili bolji. Da bismo se u touvjerili, dovoljno je prelistati prošlosto -ljetne novine, pogledati nekoliko emi-sija iz pedesetih godina — ili pročitatižestoke napade negdašnjih kritičara“.Mediji su, dakle, bolji, ali ostaju me-diokritetski: ako je nekoć većina ljudi imogla bez njih, danas se čak i u ru-ralnim nacijama osjeća potreba ne sa-

Sudionici pastoralnog skupa u Bad Honnefu

PASTORALNI SKUP


Mediji, Katolička Crkva i globalizacijaBAD HONNEF KOD BONNA

Na skupu se okupilo oko devedeset hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe.


mo za medijima nego zakvalitetnim medijima. Prem-da je riječ samo o sredstvi-ma, o „posrednicima“ izme-đu čovjeka i stvarnosti, me-diji su da nas postali čovje-kovo okru ženje i dio su nje-gove kulture. Bez njih ljuds-ki život postaje nezamisliv, anjihova uloga u suvremenomdruštvu nezamjenjiva jer slu-že za informiranje, ali i za

dakcije bez etičkih kodeksa zbog če-ga pojedini novinari poriču moralnuodgovornost i posljedice za svoje dje-lovanje, što će ostaviti trajne poslje-dice na profesiji. Aktualna gospo-darska situacija samo je pojačala na-vedene procese. Kona č no, obrazov-ne institucije ne njeguju u dovoljnojmjeri kritičko promišljanje pa djeca imladi, ali i njihovi roditelji postajuravnodušni potrošači medija, što ukonačnici ima utjecaja na cjelokupnidruštveni razvoj Hrvatske. Mediji su u21. stoljeću postali industrija koja mo-že utjecati na sve društvene procese,možda čak i više nego što to možemopretpostaviti, zaključio je dr. Kanižaj.

U večernjim satima toga danaodržan je duhovno-kulturni programtijekom kojega je predstavljen i zbor-nik radova s prošlogodišnjeg skupaodržanog u Bergisch Gladbachu kodKölna o temi „Tajna života u ozračjusuvremenog odnosa znanosti i vjere“.

Na početku drugoga dana sku-pa, u srijedu 28. rujna, sve je poz-dravio mons. Pero Sudar, kazavši ka-ko je hrvatska inozemna pastva nasrcu domovinskoj Crkvi. „U najpre-sudnijim trenucima naše novije povi-jesti hrvatsko je iseljeništvo odigraloodlučujuću ulogu. Inozemna pastva jejako važna. Mi smo premali da bis-mo se odricali bilo kojeg našeg na-rodnog dijela“, kazao je, obećavši idaljnju potporu hrvatskoj inozemnojpastvi, koja je, kako je istaknuo, žividio naše Crkve. Ujedno je potaknuookupljene i na buduće takve dragoc-jene susrete. Pozdravnu riječ uputio jei generalni konzul Generalnog kon-zulata R. Hrvatske iz Düsseldorfa Vje-koslav Križanec, a na skupu je sudje-lovao zajedno s konzulom Kristija-nom Tušekom. Ujedno je zahvaliohrvatskim pastoralnim djelatnicima izZapadne Europe na svemu što su či-nili i čine za dobro svoga naroda utom dijelu svijeta, a i za sve što su či-nili i još čine za svoju domovinuHrvatsku.

Smisao crkvenih medija

Predavanje o smislu crkvenih me-dija — od dosade do evangelizacijeodržao je glavni urednik Glasa Kon-cila mons. Ivan Miklenić. „Suvremeničovjek da bi mogao funkcionirati i uosobnom i u društvenom životu nužnotreba informacije i to vjerodostojne in-formacije da bi mogao ne samo raz-umjeti okolnosti u kojima se nalazi ne-go da bi mogao donositi i ispravneodluke. Toj objektivnoj i neizbježnojpotrebi suvremenog čovjeka, osobitou razvijenim društvima, trebali bi od-govoriti mediji, trebali bi, ali to činetek djelomično. Na tragu te elemen-tarne ljudske potrebe za informira -nošću mediji su se razvili u svojevrsnuindustriju, kojoj je prvotni cilj zarada,profit, pa svoju ponudu tako usmjeru-ju da ta zarada bude što veća. Pritomčesto mediji postaju svojevrsni servisrazličitih centara moći, gospodarskih,političkih i ideoloških, uvjeravajućisvoje konzumente da su neovisni“,istaknuo je u uvodu. Potom se osvrnuona specifičnost crkvenih medija. Udrugom dijelu govorio je o smislu i ci -ljevima crkvenih medija. „Vjernici,htjeli to ili ne, počevši od djece prekomladih do odraslih, zapljusnuti su vrloatraktivnim i vrlo agresivnim različitimpa i medijskim ponudama. Daleko sunajutjecajniji internet i televizija — ko-ji zajedno s drugim medijima često ra-zaraju prave vrednote i stvaraju ne-gativan stav prema Bogu, vjeri i Crkvi.Ako bi to ostao jedini medijski izvorinformacija, stavova i vrednota, vjer-nici bi bili suočeni sa sustavnim obez -vređivanjem i potkapanjem svojih sta-vova, pogleda i svojih vrijednosti — tebi, ako bi podlegli medijskom utjeca-ju, teško očuvali i samu vjeru i pov-jerenje u Crkvu. Stoga je očito da da-nas naši katolički vjernici trebaju svo-je crkvene, katoličke medije — i to vi-še nego što su to svjesni oni sami, ačesto i više nego li su te potrebe svjes-ni mnogi njihovi duhovni skrbnici. Iz-

Za vrijeme okruglog stola: (slijeva nadesno) dr. Kanižaj, dr. Polegubić, mons. Miklenić i dr. Labaš

formiranje, za prenošenje vrijednosti ipospješivanje demokracije u društvi-ma“, istaknuo je dr. Labaš.

Mediji u Hrvatskoj

U popodnevnim satima toga da-na predavanje o medijima u Hrvat -skoj pod vidom vjerodostojnosti nakrižu održao je dr. Igor Kanižaj sFakul teta političkih znanosti u Zag -rebu. Prije predavanja pozdravnu ri-ječ uime Međunarodnog katoličkogdušo brižništva u Nadbiskupiji Köln ipomoćnog biskupa dr. Heinera Ko-cha, koji je na čelu toga tijela, upu-tio je referent đakon Hans Gerd Gre-velding. Dr. Kanižaj je u predavanjukazao kako su mediji danas više ne-go ikada prije prisutni u našim životi-ma. „S novom tehnologijom u redak-cijama je sve manje kvalitetnih novi-nara, promijenile su se navike konzu-miranja medija, a publika je sve višefragmentirana. Relevantna istraživa -nja pokazuju kako je kvaliteta medij -skog sadržaja značajno pala zadnjihnekoliko godina, ali građani i daljeimaju relativno veliko povjerenje umedije, usprkos brojnim slučajevimaetičkih prijepora koji su svakodnevnoprisutni u medijima. Vjerodostojnostje postala karakteristika malobrojnihmedija u Hrvatskoj“, istaknuo je.Zbog trajne ovisnosti tradicionalnihmedija o oglašivačkoj industriji te raz-nim interesnim skupina, publika sveviše sadržaja preuzima i(ili) stvara nainternetu. Navedeni su procesi osta -vili traga na kvaliteti medijskog sa-držaja, primarno u tisku, gdje domi-niraju tekstovi sa samo jednim izvo -rom informacija, a prostora za temekoje nisu ekonomski isplative takođerje sve manje. Građani su pritom izlo-ženi medijskim manipulacijama, kojesu najviše istaknute u području oglas-ne industrije, u redovitom prakticira -nju prikrivenog oglašavanja. U istovrijeme mediji i dalje ostaju većim di-jelom bez učinkovite regulacije, a re-

nimno je važna zadaća pastoralnihdjelatnika omogućiti svojim vjernicimakonzumiranje crkvenih medija — jer jeto dio njihove vlastite pastirske ponu-de pripadnicima svojih crkvenih za-jednica“, zaključio je mons. Miklenić.

Hrvatski mediji u ZapadnojEuropi

U popodnevnim satima toga danapredavanje pod nazivom „Živi li dija-spora samo u Živoj zajednici?“ održ-ao je dr. Polegubić kazavši kako usuvremenom naviještanju evanđeljamediji imaju nezaobilaznu ulogu.„Naša Crkva u domovini i u dijaspo-ri davno je uočila važnost sredstavadruštvene komunikacije u suvremenomnaviještanju Božje riječi. U domovinisu pokretani listovi i časopisi. Vjerskase poruka prenosi i putem audio-vizu-alnih sredstava: radija, televizije, a unajnovije vrijeme i interneta. U našojCrkvi u dijaspori, poglavito u Njema-čkoj, prije 33 godine se shvatila važ-nost medijskog djelovanja među naš-im narodom u vjerskom, nacionalnomi općedruštvenom planu. Počeo se ob-javljivati list Živa zajednica, koji imavrlo važnu ulogu u djelovanju našeganaroda i Crkve u ovome dijelu svijeta.Kolika je važnost hrvatskog lista Mo-


PASTORALNI SKUP

vis u Švicarskoj, nije potrebno poseb-no isticati. Hrvatski dušobrižnici iz Švi-carske koji se godinama rado okup -ljaju na ovim našim skupovima, moglibi to i osobno posvjedočiti. Jasno jeda dijaspora medijski ne živi isključi-vo u Živoj zajednici u Njemačkoj iliMovisu u Švicarskoj, ili u drugim mi-sijskim listovima u Zapadnoj Europi,ali, istaknuo bih, da ipak ponajviše ži-vi u Živoj zajednici, Movisu i drugimmisijskim listovima u tom dijelu svije-ta. Nestankom tih listova, nestao bi je-dan važan znak hrvatske prisutnosti uZapadnoj Europi. Nestalo bi mnogopodataka o crkvenom i društvenom ži-votu Hrvata u tim zemljama. Spome-nuti se listovi ne boje konkurencije. Bi-lo bi poželjno da je hrvatski narod uinozemstvu organiziraniji na raznimpodručjima i da više brine o svom na-cionalnom, kulturnom i vjerskom biću,uz pomoć svoje domovinske Crkve isvojih matičnih država Hrvatske i Bos-ne i Hercegovine“, zaključio je dr. Po-legubić.

Posljednje predavanje na skupu, učetvrtak 29. rujna, o komunikaciji (u)novim medijima - Facebook - nova(župna) zajednica“ održao je dr. Da-nijel Labaš koji je podsjetio kako jenova digitalna tehnologija uzrok go-lemih promjena u medijskoj slici 21.

stoljeća. „Računalo, internet, digitalnatelevizija, mobilni telefon, iPod i slič-na informacijska i komunikacijskasred stva, postaju dio naše svakod-nevnice te mijenjaju način na koji do-življavamo medije i na koji se odno-simo prema medijskom sadržaju. Nai-me, medijska publika više nije isklju -čivo pasivna. Sve je veći broj aktivnihkorisnika koji ne koriste isključivo po-nuđeno, već sami kreiraju nove me-dijske forme i sadržaje. Internetskestranice, primjerice, nude blogove, fo-rume, pričaonice, društvene mreže po-put MySpacea, Facebooka i Twitterai tako dalje, putem kojih se mogu ob-javljivati, razmjenjivati i komentiratirazni sadržaji. Korisnici također mo-gu sudjelovati u kreiranju wiki sadr ža -ja ili u dosad nepoznatoj formi, građ-anskom novinarstvu. Novi se medijiod tradicionalnih razlikuju po brojnimtemeljnim obilježjima, kao što su većainteraktivnost, hipertekstualnost, mul-timedijalnost i digitalizacija svih vrstapodataka. Nakon predavanja prire-đen je okrugli stol. Skup je završio pri-godnom riječju mons. Sudara i dele-gata vlč. Komadine te zahvalnompjesmom „Te Deum“. Misna slavlja ti-jekom skupa predvodili su mons. PeroSudar i mons. Miklenić. A. Polegubić

Snimili: F. Čugura i A. Polegubić

(Nastavak sa str.5)

Prisiljavanje učenika na etiku

Pod predsjedanjem mons. MarinaSrakića, đakovačko-osječkog nadbis -kupa i predsjednika Hrvatske bis -kupske konferencije održana je sjed-nica Stalnoga vijeća HBK u TajništvuHBK u Zagrebu. Na sjednici su sud-jelovali i ostali članovi Stalnoga vije-ća HBK: kardinal Josip Bozanić, nad-biskup zagrebački i potpredsjednikHBK-a, mons. Marin Barišić, nadbis -kup splitsko-makarski, mons. Ivan Devčić, nadbiskup riječki, mons. EncoRodinis, generalni tajnik HBK, i Fabi-jan Svalina, zamjenik generalnogatajnika HBK.

Glavna točka dnevnoga redasjednice Stalnoga vijeća bila je pri-prema XLIII. plenarnog zasjedanjaHBK koje će se održati u Varaždinuod 18. do 20. listopada 2011.

Stalno vijeće uobičajeno se osvr-nulo na aktualnu situaciju u hrvatskomdruštvu. Između ostalog, biskupi su iz-

IZ CRKVE U DOMOVINI

razili zabrinutost zbog pojava u ne-kim školama da se zbog manjka po-laznika nastave etike prisiljavaju uče-nici koji pohađaju nastavu vjeronau-ka da prijeđu na etiku.

Dvadeseti susret mladih Forumakatoličke mladeži Ka.Mo.BROD odr -žan je u srijedu 21. rujna u franjevač-kom samostanu u Slavonskom Brodu.

Na sastanku svećenika i redovni-ka u Dubrovačkoj biskupiji 21. rujnau dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovni-ku dubrovački biskup Mate Uzinićproglasio je Godinu Caritasa za Du-brovačku biskupiju te najavio osni-vanje župnih caritasa.

Vicepostulatura sluge Božjega fraIve Perana, franjevca zadarske pro-vincije Sv. Jeronima, glazbenika, od-gojitelja, pedagoga, sportaša, pjesni-ka, osuđenika na smrt i višegodišnjegrobijaša — mučenika komunističkogzlosilja, objavila je prvi broj povre-menog glasila „Radostan Božji igrač“,koji je izašao sredinom rujna.

U Tisak media centru u Varaždinuu ponedjeljak 19. rujna uručene su

donacije obiteljima s područja Varaž -dinske biskupije kojima je dodijelje-na pomoć te tvrtke u sklopu huma -nitarne akcije Hrvatskog Caritasa i TISAKmedie „100.000 kuna za 100obitelji“ u povodu početka nove škol -ske godine.

Zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić posvetio je u sveča -nom koncelebriranom misnom slavlju10. rujna oltar Crkve hrvatskih muče-nika na Udbini, u koji su položenemoći bl. Alojzija Stepinca. Time jezavršen projekt izgradnje te crkve ko-ji je počeo prije šest godina. Nakonpozdrava domaćega biskupa MileBogovića, u propovijedi je kardinalBozanić najavio kako će ubudućeglavno slavlje u Crkvi hrvatskih mu-čenika biti na posljednju subotu mje-seca kolovoza, kao spomen na žrtvedaleke i nedavne prošlosti. Zbog to-ga će se odsad na nacionalnoj razi-ni, u skladu s poticajima Europskogparlamenta, obilježavati Dan crkve-nog spomena na žrtve totalitarnih re-žima upravo ovdje na Udbini. A.O.

putovima marije od bosne


Hrvatsko obiteljsko hodočašćeBis kupije Rottenburg-Stuttgartodržano je u subotu 1. listopada

pod geslom „Putovima Marije od Bos-ne“ u Geislingen an der Steige. Ho -dočasnici su se u prijepodnevnim sati-ma okupili na ruševinama dvorca Hel-fenstein iznad Geislingen an der Stei-ge, gdje se održala prva od tri postajeobiteljskog hodočašća vjernika izhrvatskih katoličkih zajednica (HKZ) utoj Biskupiji. Susret je započeo njema-čkom i hrvatskom himnom. Potom jeokupljene pozdravio domaćin fra IvanGavran uime koordinacijskog odborahrvatskih zajednica iz te biskupije, vo-ditelj hrvatskih katoličkih zajednica uGeislingenu i Göppingenu.

„Dobro došli, dragi hodočasnici,na ove slavne ruševine dvorca od Hel-fensteina gdje je oko 1100. godinezapočelo naselje Geislingen. Danasse davna prošlost povezuje sa sadaš -njošću. Nekadašnja vlasnica ovogdvorca Marija Kotromanić, naša su-narodnjakinja, bila je preteča dana-šnjih hrvatskih doseljenika u ove kra-jeve. Njoj u čast i zahvalnost otkrit će-mo danas ovdje na ruševinama dvor-ca spomen ploču. Sve nas povezujezajednička nit — katolička vjera ihrvatski korijeni. Neka ovo naše obi -teljsko hodočašće bude prožeto timduhom i zajedništvom“, kazao jeo. Gavran. Uime grada Geislingenapozdravnu riječ uputio je dogradona-čelnik Holger Scheible posebno zah-

valivši na ideji povezivanja hrvatskedomovine i Geislingena, o čemu ćesvjedočiti i spomen ploča postavljenaMariji od Bosne. Povijesni prikaz ži-vota i djela grofova od Helfensteinadao je povjesničar i voditelj Gradskogarhiva i Domovinskog muzeja u Gei-slingenu Hartmut Gruber. Posebno seosvrnuo na vrijeme grofa Ulricha V.,sup ruga grofice Marije od Bosne.Istaknuti hrvatski domoljub i stomato-log u Njemačkoj dr. Ivo Jolić, koji seovih dana, nakon što su im se djecaveć vratila, zajedno sa suprugom vra-ća u domovinu, iznio je na hrvatskomjeziku osnovne crte iz života Marijeod Bosne. Marija Kotromanić (1315.—1403.) bila je sestra bosanskoga kra -lja Stjepana II. Kotromanića. Odgoje-

GEISLINGEN AN DER STEIGE Hrvatsko obiteljsko hodočašće

(Nastavak na str.11)

Tijekom hodočašća blagoslovljena je i otkrivena spomen-ploča grofici Mariji Kotro-manić, ženi grofa Ulricha V. od Helfensteina, a živjeli su u dvorcu iznad Geislingena.

na je na dvoru u Budimu. Udala se1352. godine za grofa Ulricha V. odHelfensteina. Rodili su devetero dje-ce, od koji je najstariji bio nadbiskupu Koloci (Ugarska). Živjela je s mu-žem četrdeset godina u dvorcu iznadGeislingena. Nakon muževe tragičnesmrti, teško je uspijevala upravljati ci-jelom grofovijom. Umrla je u 90-ojgodini i najvjerojatnije je pokopanau Geislingenu. Mnoge sačuvane po-velje govore o njoj kao darežljivoj iširokogrudnoj osobi, vjernoj supruzi idobroj majci te istinskoj kršćanki ipravoj dobrotvorki. Valja podsjetitikako je prva bolnica na širem podru-čju Geislingena sagrađena 1351. go-dine u Wiesensteigu i to uz veliku po-moć grofice Marije Kotromanić. UBad Überkingenu je darovala zajed-nici imanje Steinle, pa su joj sve do19. stoljeća na tomu zahvaljivalidnevnom molitvom uz večernja zvo-na. Pjesmu uz njezin sprovod, ne-poznatog autora, na hrvatskom jepročitala Svjetlana Vujasić, a na nje-mačkom Marion Vater. Spomen plo-ču je, uz prigodni obred, blagosloviodelegat za hrvat sku pastvu u Njema-čkoj vlč. Ivica Komadina, koji je istak-nuo kako danas izražavamo radost izahvalnost Bogu što nekoliko stoljećanakon smrti možemo blagosloviti spo-men-ploču plemenitoj osobi hrvatskihkorijena grofici Mariji Kotromanić.„Neka sjeća nje na naše slavne pret-ke bude svima nama poticaj da se

Za vrijeme prigodnog blagoslova na ostacima dvorca iznad Geislingena

Spomen-ploču otkrili su dogradonačelnik Scheible i dr. Jolić

učimo poniznosti. Izvršavati Božju vo -lju nije lako, ali je moguće po Mariji-nu primjeru. Hodočasnik je čovjek ko-ji se moli za svoje ili potrebe svojih bli-

žnjih. Svatko je od nas do-šao u ovo drago svetištemoliti za svoje brojne po-trebe, ali i nakane i potre-be naših bližnjih“, kazaoje vlč. Komadina, potak-nuvši okupljene neka moleza duhovna zvanja, izra-žavajući čestitke zlatomis-niku vlč. Skorinu. „Neka-da nama iz domovinepredbacuju kako nemadovoljno mladih Hrvata iz-van domovine koji odlazeu svećenička i redovničkazvanja, te kako smo pre-

malo učinili na tome području. Situ -acija se u posljednje vrijeme ipak mi-jenja, tako da smo ove godine imalidva mladomisnika u domovini, koji surođeni u Njemačkoj. Imamo i mladihizvan domovine koji studiraju teologi-ju.“ Četiri vjernice u narodnim noš -njama iz hrvatskih krajeva prinijele susvijeću, Bibliju, kruh i grožđe.

Na kraju su još jednom upućenečestitke zlatomisniku vlč. Skorinu i

Hrvati katolici iz hrvatskih katoli-čkih misija (HKM) iz ZapadneEurope hodočastili su i ove go-

dine, u subotu 17. rujna, u poznatobelgijsko marijansko svetište Gospe si-romaha u Banneuxu kod Liegea u Bel-giji. Svečno misno slavlje u Gospinojcrkvi predvodio je zlatomisnik vlč. Mir-ko Skorin, svećenik Šibenske biskupi-je, koji djeluje na belgijskoj župi u Lie-geu, a pastoralno djeluje i u Hrvatskojkatoličkoj zajednici u tome belgijskomgradu, u zajedništvu s voditeljem HKMAachen fra Franom Trogrlićem koji je

HODOČAŠĆA


došli organizirano iz Njemačke: izMülheima a.d. Ruhr, Duisburga, Kre-felda, Mönschengladbacha, Aachenai Moersa; iz Nizozemske: Amsterda-

ma i Rotterdama; iz Luxembourga; izBelgije: Bruxellesa i Antwerpena teone koji su došli pojedinačno i iz dru-gih hrvatskih misija i zajednica.

Delegat vlč. Komadina je u pro-povijedi kazao kako Blažena DjevicaMarija nosi brojna imena, a u tomsvetištu se naziva Djevicom siromaha.„Marija je velika zato što je znala bi-ti ponizna. U tome se možemo od Ma-rije učiti da se i mi po njezinu primjeru

BANNEUX (BELGIJA)

Hrvati hodočastili Djevici siromahaI ove se godine veliki broj Hrvata iz hrvatskih katoličkih misija iz Zapadne Euro-pe okupio na hodošašću u poznatom belgijskom marijanskom svetištu Banneux.

Za vrijeme koncelebracije u Gospinoj Crkvi. Misu je predvodio slavljenik zlatomisnik vlč. Mirko Skorin.

Propovijedaoje delegat vlč. Komadina

bio zadužen za organizaciju hodo -čašća, delegatom za hrvatsku pastvuu Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom,voditeljem Hrvatskih katoličkih misijaMülheim a.d. Ruhr i Duisburg o. Vida -nom Miškovićem, voditeljem HKM Kre-feld fra Šimom Grgićem, voditeljemHrvatskih katoličkih zajednica u Bru-xellesu i Antwerpenu, svećenikom Mo-starske biskupije vlč. Lukom Mamićemte župnikom Hrvatske katoličke župe uNizozemskoj sa sjedištem u Rotterda-mu fra Ivicom Jurišićem. U asistenciji jebio bogoslov Rotterdamske biskupijeBoris Plavšić kojega su roditelji porije-klom iz Viteza, a tijekom Domovin -skog rata su došli u Nizozemsku. Mis-nom slavlju pribivali su i generalni kon-zul Generalnog konzulata R. Hrvatskeiz Düsseldorfa Vjekoslav Križanec isavjetnica za gospodarstvo, iseljeniš -tvo i voditeljica konzularnog ureda uHrvatskom veleposlanstvu u BruxellesuSanja Szabo.

Sve je na početku pozdravi o.Tro -grlić, posebice hodočasnike koji su

„Nekada nama iz domovine predba-cuju kako nema dovoljno mladih Hrva-ta izvan domovine koji odlaze u sveće-nička i redovnička zvanja, te kako smopremalo učinili na tome području. Situ-acija se u pos ljednje vrijeme ipak mi-jenja, tako da smo ove godine imalidva mladomisnika u domovini, koji surođeni u Njemačkoj. Imamo i mladihizvan domovine koji studiraju teologi-ju“, istaknuo je delegat vlč. Komadina.


predani su mu prigodni darovi, aon je svima uputio riječi zahvale.Pjevao je zbor Hrvatske katoličkezajednice u Liegeu pod vodstvomJelice Džanko, dok je za orgulja-ma bio Jean-Marie Barin-Turica.Slavlje je završilo hrvatskom him-nom. Prije misnog slavlja vjernicisu imali prigodu za ispovijed iosobne molitve. U popodnevnim

Misno slavlje uveličao je zbor iz Liegea

Vjernice u narodnim nošnjama koje su prinijele prikazne darove

Okupljeni vjerniciza vrijeme

misnog slavlja

satima se molilo za bolesnike, a or -ga nizirana je i pobožnost križnogaputa.

Valja podsjetiti kako se od 15.siječ nja do 2. ožujka 1933. godineBlažena Djevica Marija ukazalaosam puta jedanaestogodišnjoj dje-vojčici Marietti Beco, najstarijoj od

sedmero djece, rođenoj 25. ožujka1921. godine, predstavivši se Djevi-com siromaha. Kapela ukazanja jesagrađena iste 1933. godine. Od ta-da svake godine u svetište dolaze sto-tine tisuća hodočasnika. Gospinaukazanja i poruke službeno je priz-nao biskup Liegea mons. Louis-JosephKerkhofs 22. kolovoza 1949. godine.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

nikada ne odreknemo svojih hrvatskihkorijena, da uvijek cijenimo doprinosnaših pradjedova, i naše hrvatske vri-jednosti prenesemo svojim potomci-ma.“ Spomen ploču, na kojoj nahrvatskom i njemačkom jeziku piše:„U ovom je dvorcu od 1356. do1396. godine sa svojim suprugom,grofom Ulrichom V. od Helfensteina,živjela bosanska vojvotkinja MarijaKotromanić, sestra bosanskoga kraljaStjepana II. Kotromanića, ugledna že-na i kršćanska dobrotvorka hrvatskihkorijena“, otkrili u ime Hrvata dr. Jo-lić, a u ime grada Geislingena do-

(Nastavak sa str. 9)

GEISLINGEN AN DER STEIGE

gradonačelnik Scheible. Spomen plo-ču podigla je HKZ Geislingen i gradGeislingen an der Steige. Za vrijemeobreda pjevao je zbor HKM Geislin-gen. Na dvorcu se tijekom svečanostiuz njemački viorio i hrvatski barjak.Kroz program je vodio Anto Majić.

Nakon blagoslova i otrkivanjaspomen-ploče hodočasnici su se oku-pili u crkvi Sv. Marije u Geislingen ander Steige na drugi dio hodočašća —svečano misno slavlje. Predvodio gaje voditelj HKZ Heilbronn fra RadovanĆorić, propovijedao je delegat vlč.Komadina, a u koncelebraciji su bilidomaćin voditelj HKZ Geislingen ander Steige fra Ivan Gavran, voditeljHKZ Ulm vlč. Ilija Krištić, dušobrižniku HKZ Stuttgart-Bad Cannstatt fra Jo-sip Repeša i vlč. Marijan Kopić. Poz-

dravnu riječ na početku uputio je o.Gavran te u ime njemačke župe Sv.Marije Marion Vater. Delegat vlč. Ko-madina se u propovijedi posebnoosvrnuo na pohod pape BenediktaXVI. Hrvatskoj, kada se ujedno slavlioi Prvi nacionalni susret hrvatskih kato-ličkih obitelji. Potaknuo je hrvatskeobi telji na molitvu i zajedništvo.

U prikaznim darovima prinesenisu srce, cigla, voda, košara s povrćemi voćem, Novi zavjet, hostije, vino isvijeća.Tijekom misnog slavlja pjevaoje zbor HKZ Geislingen i Göppingenpod vodstvom i orguljskom pratnjomBranka Galića.

Nakon misnog slavlja slijedio jetreći dio obiteljskog hodočašća — za-jednički objed i druženje.


Hrvatsko obiteljsko hodočašće


geste Vjere

Doba u kojem živimo moglo bi ses pravom nazvati hiper-emotiv-no. Emocije su svuda oko nas —

u javnosti, u politici, u reklamama proi -zvoda i svjetonazora — ali i duboko unama — u osobnim pričama i sudbi-nama, u velikim životnim događajima,ali i u tihoj pozadini naše svakodnevi-ce. Kolektivna atmosfera „dobrog osjećanja“ uvjetuje da se emocije da-nas javno ispovijedaju i pripovijedaju,da za njima se traga i da se s njimatrguje. Netko će reći da je naše dobaobi lježeno kultom emocija, jer emoci-ja postaje predmetom štovanja, a sen-timentalizam stil življenja. Ljudi želebit dirnuti, poneseni, zaneseni; želeprekinuti sivu svakodnevnicu i stvoritiprostora emotivnim uzletima. Sve mo-ra biti osjećajno da bi bilo prihvatljivoi shvatljivo. Postoji živa težnja da sesve pretvori u sveobuhvatni spektaklosjećaja. Tko danas zna komuniciratiosjećajima taj će vrlo brzo pridobitiljude, jer se ljudi u osjećajima otvara-ju; osjećaji postaju prostor povjerenja;oni bivaju „stvarniji“ od zbilje u kojojljudi žive. Osjećaji postaju nezaobila-zan dio osobne i društvene stvarnostikoju valja promotriti sa gledišta vjereponajprije zato jer emotivno buđenjenaše kulture upućuje neka pozitivnapitanja životu vjere. Poznaje li vjeraosjećaje? Ponekad se može čuti davjera na razini osjećaja nije dovoljnozrela da se suoči sa izazovima života.No, je li vjera zapravo duboki osjećajsusreta i povjerenja s Kris tom i upravozato snaga kršćanskoga življenja? Čini se da je vjera bez osjećaja ne-povjerljiv i hladan sustav istina koji ni-je kadar zahvatiti čovjekov duhovnisvijet. Vjera zasigurno nije plod domiš -ljanja, nego emocija susreta. U vjeri ječovjek pozvan prionuti Isusu Kristu čitavim svojim bićem i u otvorenostiprepunoj povjerenja pronaći istinitosti veličinu tog spasonosnog odnosa.

Utjelovljenje i istinaosjećaja

Stranice Svetoga Pisma ispisanesu iskustvima osjećaja susreta s Bo-gom i taj osjećaj je najčešće bio pre-

Euharistija kao gesta povjerenja daje nam osjećati„kako je dobar Gospodin“.

Piše: dr. IvicaŽižić

otvara prostora vjeri, koja se trebautjeloviti u sve sfere čovjekova živ -ljenja, pa tako i u osjećaje. Budućida su upravo osjećaji mjesto gdje seživot intenzivno doživljava i velikimpitanjima smisla i istine, vjera se tre-ba ugraditi u središte života, posredčovjekove osjetnosti da bi odatledarivala stil kršćanskoga živ ljenja.Doista, da bi vjera bila susret s Kris -tom treba se utjeloviti i da bi se ot-krila u svojoj istini treba se zadobitiu redu istinskog osjećaja povjerenja.Tu se ne radi o ispraznom sentimen-talizmu koji ispunjava medijske pri-če, nego o snazi koja je kad ra po-nijeti čovjeka u odnos povjerenja.Znademo dobro da narušeno pov-jerenje, nosi sa sobom ne samo krajdobrih međuljud skih odnosa, negoduboku emotivnu povrijeđenost kojuje teško iscijeliti. Ali isto tako zna-demo da je vjera ozarena istinskimosjećajem, kadra preobraziti život,dati mu pozitivne poticaje, otkriti muobzore budućnosti. Već nas našeljudsko iskustvo uči da istinski osje -ćaj u sebi uvijek nosi poziv na vjeru,a vjera uvijek traži osje ćaj da bi semogla utjeloviti i prožeti sav život.Kad nas Krist poziva da vidimo i ču-jemo, da dodirnemo i da se osvje-dočimo, On nas poziva na geste vje-re. U gestama vjere čovjek osjeća nesamo neku površnu ugodu, nego do-dir s Bogom kao izvorom svake sre-će i ljepote. Geste vjere kao „blagd-ani osjeta“ najbolje govore o veliči-ni susreta s Kristom. Geste vjere sužarišta kršćan skoga življenja i dje-lovanja, koje se na poseban načinsabiru u Euharistiji —gesti Božje bli-zine po kojoj Krist iznova dolaziususret čovjekovoj osjetnosti. Euha -ris tija je slavlje osjeta otvorenih navjeru. Euharistija daje istinski žudje-ti za zajedništvom s Bogom, jer da -ruje „razloge vjere“ dok istodobnopotiče čovjeka da se razvija u svojojhumanosti, u suživ ljavanju sa čitavimstvorenjem, u rastu u dobroti i ljepo-ti, u izgradnji boljega svijeta. Euha-ristija kao gesta povjerenja dajenam osjećati „kako je dobar Gos -podin“. n

poznat kao prvi trenutak vjere. Vrhu-nac te veličanstvene povijesti susretaBoga i čovjeka dosegnut je u Kristu —Utjelov ljenoj Riječi. Otajstvom svoje-ga Utjelovljenja On preuzima ljudskuosjetnost darujući joj novu, nadna-ravnu vrijednost. Osjeti neće biti slije-pa ticala tijela nošena žudnjom, negomjesta otvorenosti Božjoj blizini. Kris -tovo čovještvo naviještaj je spasenjačovjekovoj osjetnosti. U Kristu Bog dolazi ususret čovjeku. Bog se objav -ljuje kao ispunjenje čovjekova smislai istine upravo na onim mjestima gdje

se život intenzivno doživljava — u os-jećajima. Radosna vijest kao da želiprobuditi i ozdraviti ljudsku osjetnost,unijeti je u prostore svetoga, otkriti jeu njezinoj istini. Tako Krist susrećeljud sku glad i žeđ, potrebu za oz-dravljenjem, ljud sku radost i žalost,koje sve redom nose u sebi žarkužudnju za Bogom.

Osjećaji i geste vjere

Ako je vjera nošena osjećajem,to ne znači da je nestvarna, ima -ginarna i sentimentalistička, negoupravo suprotno: vjera je stvarnost,jer nas stvarno dodiruje i nosi, otva-ra nam obzore istine i ljepote, a našduhovni svijet preobražava, oz-dravlja cjelinu naše humanosti. Isti-na, u zaglušujućem tonu suvremenihindustrija sreća, teško je razaznatiistinski osjećaj od trenutne ugode.Ali to ne znači da je čovjek danasprestao tragati za duhovnom istinomsvoje osjetnosti. I upravo to traga nje

Vjera i osjećaji

Geste vjere kao „blagdaniosje ta“ najbolje govore o ve -li či ni susreta s Kristom. Gestevjere su žarišta kršćanskogaživljenja i djelovanja, koje sena poseban način sabiru u Euharistiji — gesti Božje blizinepo kojoj Krist iznova dolaziususret čovjekovoj osjetnosti.

Das kroatische Wort für Rosen-kranz „krunica“ oder die nochältere Bezeichnung „ružarij“

stammt vom lateinischen Wort „rosa-rium“.

Es wird angenommen, dass auchder lateinische Begriff „rosarium“ aufdas Motiv „ein Kranz aus Rosen aufdem Kopf“ zurückgeht, das seit jeherein Symbol für Jungfräulichkeit war.

Das Wort „Rosenkranz“ hat diegleiche Wurzel. In den Litaneien vonder seligen Jungfrau Maria, den so-genannten Lauretanischen Litaneien,deren Ursprung im Jahre 1561 im ita-lienischen Loreto zu finden ist, lauteteine der Anrufungen „Du geheim-nisvolle Rose“. Die Entstehung desRosenkranzgebets könnteebenso mit dieser Anrufungin Verbindung gebrachtwerden.

Der Rosenkranzund seine Form —eine Schnur mitau fgezogenenSteinen als Zähl-kette für wieder-holt gesprocheneGebete — wirdzum ersten Malals eine Gebets-form, die von der an-gelsächsischen Adli-gen Lady Godiva(+1085) praktiziert wur-de, erwähnt.

Bereits in der ersten Hälfte des11. Jahrhunderts schuf der Ordens-mann, Krichenreformator und Kardi-nal von Ravenna, Petrus Damiani, dieGebetsform des „Ave Maria“ und ver-wendete dabei den Gruß des EngelsGabriel aus dem Lukasevangelium:„Sei gegrüßt, du Begnadete, der Herrist mit dir“ (Lk 1, 28).

So entstand das Gebet: „Gegrü-ßet seist du, Maria, voll der Gnade,der Herr ist mit dir. Du bist gebenedeitunter den Frauen, und gebenedeit istdie Frucht deines Leibes, Jesus.“

Fast fünf Jahrhunderte später, ge-nauer gesagt im Jahre 1508, wurdeder zweite Teil des Gebets angefügt:„Heilige Maria, Mutter Gottes, bittefür uns Sünder jetzt und in der Stundeunseres Todes. Amen.“

Der erste Teil des Gebets „Gegrü-ßet seist du, Maria“ — „Ave Maria“

wurde bereits seit dem Beginn des 12.Jahrhunderts in vielen Klöstern ge-sprochen. Laienbrüder und -schwe-stern, die meist nicht lesen und Lateinkonnten, haben statt der lateinischenPsalmen des Stundengebets das „AveMaria“ gebetet. So entstand der so-genannte Marienpsaltir von 150 „AveMaria“ in Anlehnung an die 150 Psal-men des Alten Testaments.

Im 13. Jahrhundert kam derBrauch des Betens der fünfzehn Ro-senkranzgeheimnisse auf und kurz vorEnde des 14. Jahrhunderts kam dann

hinzu, jedes Geheimnis — bestehendaus fünfmal zehn „Ave Maria“ — miteinem „Vaterunser“ zu beginnen undeinem „Ehre sei dem Vater“ zu been-den.

Die gegenwärtige Form des Ro-senkranzgebets entstand im Advent1409 in Trier. Dieses umfasste zu-nächst die Ereignisse des Lebens Jesuin 50 Schlusssätzen und etwas späterfolgte dann die uns vertraute Gebets-form der 15 Geheimnisse aus dem Le-ben Jesu und Mariens.

Einer weit verbreiteten Legendenach hatte der hl. Dominikus, Gründerdes Dominikanerordens, eine Marien-erscheinung, bei der Maria ihn bat,das regelmäßige Rosenkranzgebet inden Dominikanerorden einzuführen.Die Legende erzählt weiter, dass Ma-ria den Rosenkranz Dominikus als die

Botschaft Des Delegaten


stärkste Waffe im Kampf gegen dieHäretiker aus dem südfranzösischenAlbi, die sogenannten Albigenser, ge-schenkt habe.

Das tägliche Rosenkranzgebetwurde von Papst Sixtus IV. in seinerBulle „Ea quae“ vom 09. Mai 1479wärmstens empfohlen.

Am Vorabend der Seeschlacht ge-gen die islamischen Eroberer rietPapst Gregor XIII. den Gläubigen inganz Europa den Rosenkranz zu be-ten. Dank des standhaften Rosen-kranzgebets gelang es der katholi-schen Seestreitmacht unter Juan de

Austria, dem Stiefbruder des spani-schen Königs, tatsächlich die über-mächtige türkische Mittelmeerflottein der Seeschlacht von Lepanto am07. Oktober 1571 auf wundersame

Weise zu besiegen.Darauffolgend

führt Papst Gre-gor XIII. im Jahre1573 das Festder allerseligstenJungfrau Mariavom Rosenkranz,kurz Rosenkranz-

fest genannt, einund nach dem festlän-

dischen Sieg über dieTürken bei Peterwardein

am 5. August 1716 erhobPapst Klemens XI. dieses Fest

zum Gedenktag in der ganzenkatholischen Kirche. So begehen wir

bis heute jeweils am 07. Oktober dasRosenkranzfest.

Die heutige Form des Rosenkranz-gebets besteht aus fünfzehn Formulie-rungen für Geheimnisse, die in dreianaloge thematische Gruppen einge-teilt sind. Auf der Grundlage der Bibeltexte wird in den freudenreichen,schmerzhaften und glorreichen Ge-heimnissen das Leben Jesu betrachtet.

Anlässlich des Großen Jubiläumsim Jahr 2000 fügte Papst JohannesPaul II. eine vierte Gruppe von Rosen-kranzgeheimnissen, die sogenannten„lichtreichen Geheimnisse“ hinzu.

Möge der Monat Oktober auchfür uns ein Impuls für das tägliche Ro-senkranzgebet sein — sei es einzelnfür sich, gemeinsam in der Kirchen-gemeinde, im Besonderen aber alsGebet in der Familie.

Pfr. Ivica Komadina, Delegat

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.131

Der Rosenkranz


aktuelles

Vom 22. bis 25. September be-suchte Papst Benedikt XVI. dieBundesrepublik Deutschland.

Nachdem er in 2005 am Weltju-gendtag in Köln teilnahm und in 2006seine Heimat Bayern besuchte, wardies für den 84-jährigen Papst der drit-te Hirtenbesuch in seinem HeimatlandDeutschland und zugleich sein ersteroffizieller Staatsbesuch. Das großeInteresse am Papstbesuch und diezahlreiche Teilnahme an den Eucha-ristiefeiern mit dem Heiligen Vaterüberraschten viele. Am 22. Septem-ber um 10.16 Uhr landete die Alitalia-Maschine mit dem deut-schen Papst an Bord amFlughafen Berlin-Tegel.Dort wurde Papst BenediktXVI. vom neuen BerlinerErzbischof Rainer MariaWoelki empfangen. Um11.30 Uhr folgte dann dieoffizielle Begrüßung durchBundespräsident ChristianWulff im Schloss Bellevue.Um 12.30 Uhr fand dasTreffen mit der Bundes-kanzlerin Angela Merkelim Haus der Deutschen Bi-schofskonferenz statt. Inden Nachmittagsstunden,genauer um 16.15 Uhr, sprach Bene-dikt XVI. als erster Papst überhaupt imDeutschen Bundestag. In seiner histo-rischen Rede thematisiert BenediktXVI. aktuelle weltliche Themen und for-derte die Politik auf, moralische Ver-antwortung für die Schöpfung, denFrieden und mehr Gerechtigkeit zuübernehmen. Die meisten Abgeord-neten begrüßten die Papstrede imBundestag. Allerdings gab es auchAbgeordnete, die aus Protest fernblie-ben. Zum Boykott im Vorfeld derPapstrede im Bundestag rief der SPD-Politiker Rolf Schwanitz, Mitbegründerder Gruppe „Laizisten in der SPD“,auf. Schwanitz meinte, dass dies mitder weltanschaulichen Neutralität derBundesrepublik nicht vereinbar sei.Nach seiner Rede im Plenarsaal desBundestags sprach Benedikt XVI. mitVertretern des Zentralrats der Juden inDeutschland (17.15 Uhr). Anschlie-ßend ging es Richtung Berliner Olym-piastadion zur dortigen Eucharistie-feier, die um 18.30 Uhr begann.Bundespräsident Wulff und Kanzlerin

DEUTSCHLAND

Papst Benedikt XVI. besuchte DeutschlandMerkel nahmen an dem Gottesdienstteil. Über 70.000 Menschen kamenzusammen, darunter auch eine be-trächtliche Anzahl von Kroaten ausder Kroatischen Katholischen Missionin Berlin. Im Vorprogramm trat der Ju-gendchor der kroatischen Mission alseinziger Jugendchor überhaupt sowieals einziger Chor der Gemeinden an-derer Muttersprache auf.

Am zweiten Tag seines Besuches,am 23. September, traf der Papst mitVertretern der muslimischen Gemein-de in Berlin zusammen und reiste an-schließend in das Bundesland Thürin-

gen, wo er die nächsten zwei Tageverbrachte. Thüringens Ministerpräsi-dentin Christine Lieberknecht begrüß-te den Heiligen Vater auf dem ErfurterFlughafen (10.45 Uhr).

Neben Erfurt besuchte der Papstdas thüringische Eichsfeld mit seinerüberwiegend katholischen Bevölke-rung. Mit 200.000 Einwohnern ist Er-furt zwar eine der kleinsten, aberauch eine der schönsten Hauptstädteder deutschen Bundesländer. Ebensowie das katholische Eichsfeld im Süd-westen von Thüringen gehörte Erfurtlange zum Bistum Mainz. In 1994wird Erfurt zum eigenständigen Bistumerhoben. In Thüringen, wie auch imübrigen Osten Deutschlands bildendie Christen eine Minderheit, und dieAnzahl der Katholiken ist noch gerin-ger. Das Bistum Erfurt zählt etwasmehr als 154.000 Katholiken, von de-nen allein 83.000 in Eichsfeld leben.So ist es keine Seltenheit, dass der rie-sige Erfurter Mariendom sonntagsnicht schnell voll wird. Unmittelbarnach seiner Ankunft in Erfurt besuchte

der Papst den gotischen Dom (11.15Uhr). Danach um 11.45 Uhr traf PapstBenedikt XVI. mit der Spitze der Evan-gelischen Kirche in Deutschland (EKD)im ehemaligen Augustinerkloster vonErfurt, wo Martin Luther als Ordens-mann lebte, zusammen.

In einem Teil des Gebäudes, dasansonsten vor allem als Tagungs- undBegegnungszentrum genutzt wird, le-ben heute die Schwestern der evan-gelischen Communität Casteller Ring.

Im Anschluss an das Gesprächwurde um 12.20 Uhr ein ökumeni-scher Wortgottesdienst gefeiert. Diese

ökumenische Begegnungwar ein ausdrücklicherWunsch des Papstes, sodass das Programm ent-sprechend angepasst wur-de. Papst Benedikt XVI. istam Nachmittag von Erfurtaus mit dem Hubschrau-ber zur abendlichen Ve-sper nach Etzelsbach ge-reist. Die Marienvespermit dem Heiligen Vaterum 17.45 Uhr an derWallfahrtskapelle Etzels-bach wurde weltweitübertragen. Am Abendflog der Papst mit dem

Hubschrauber zurück in die thüringi-sche Landeshauptstadt.

Am Samstag, dem 24. Septem-ber, um 9.00 Uhr zelebrierte der Hei-lige Vater ein feierliches Pontifikalamtauf dem Domplatz zu Erfurt.

Die Tickets für diese Eucharistie-feier waren lange vorher vergriffen, sodass den Besuchern die Möglichkeitgeboten wurde, per Großleinwandam Erfurter Stadion die Heilige Messezu verfolgen, berichtete Mandy Neu-mann von Thüringen Tourismus. Im Anschluss an die Heilige Messe ver-ließ Papst Benedikt XVI. Thüringen undflog nach Baden-Württemberg. DieAnkunft in Lahr war um 12.50. Am frü-hen Nachmittag (14.00 Uhr) besuchteder Papst das Freiburger Münster. Um 16.50 Uhr fand eine Zusammen-kunft zwischen Papst Benedikt XVI.und Bundeskanzler a.D. Dr. HelmutKohl im Priesterseminar der Erzdiöze-se Freiburg statt. Anschließend um17.15 Uhr traf der Papst mit demgriechi sch-orthodoxen Metropoliten inDeutschland Augoustinos Labardakis ➧

Während der Messe im Berliner Olympiastadion


NAŠE ZAJEDNICE

BERLIN

Dosadašnji pomoćni kölnski bis -kup mons. Rainer Maria uvedenje u subotu 27. kolovoza u služ-

bu nadbiskupa Berlina. Na svečanommisnom slavlju u katedrali Sv. Hedwi-ge, u glavnom gradu SR Njemačke,sudjelovalo je 35 biskupa, predstav-nici vjerskih zajednica, državne vlasti,diplomatski predstavnici drugih drža-va, te brojni vjernici. Mons. Woelki jenasljednik u lipnju preminulog kardi-nala Georga Sterzinskog, koji je čes -to pohađao brojnu hrvatsku katoličkuzajednicu u Berlinu. Riječi pozdravanajprije je uputio pomoćni biskupMatthias Heinrich koji je od smrti kar-dinala Sterzinskog privremeno uprav -ljao Berlinskom nadbiskupijom. Potomse obratio i apostolski nuncij JeanClaude Perisset. Uime VeleposlanstvaR. Hrvatske u Berlinu bio je Daniel Glu-nčić, drugi tajnik Veleposlanstva. Sve-čanost je glazbeno upotpunio nadale-ko poznati zbor St.Hedwig Katedrale.

Predsjednik Njemačke biskupskekonferencije nadbiskup Freiburga

Dr. Rainer Maria Woelki uveden u službu nadbiskupa Berlina

Mons. Woelki u ophodu prije mise uvođenja u službu

dati svjedočanstvo sa svojom vjerom ivjerom Crkve. Geslo novog nadbisku-pa glasi 'Mi smo svjedoci', a to jeujedno i program“, kazao je u poz-dravnoj riječi nadbiskup Zollitsch.

S. B./A.P.

mons. dr. Robert Zollitsch je novoganadbiskupa ocijenio kao iskusnog du-šobrižnika i biskupa. „Voli ljude, a sa-mim tim i pastoral u zajednicama. Tkoje nadbiskup u glavnom gradu, nemože nego stajati u središtu svijeta i

➧ zusammen. Dieses Treffen sollte einImpuls zum Dialog zwischen der ka-tholischen und orthodoxen Kirche sein.Um 17.45 Uhr fand eine Zusammen-kunft mit Seminaristen der ErzdiözeseFreiburg im Priesterseminar statt. DerPapst hat im Anschluss das Präsidiumdes Zentralkomitees der deutschen Ka-tholiken (ZdK) in Audienz empfangen.Am Abend hielt Benedikt XVI. dann ei-ne feierliche Jugendvigil in Freiburg,womit sein offizielles Tagesprogramm

für den Samstag endete. Am Sonntag,dem 25. September um 10 Uhr nah-men mehr als 100.000 Menschen andem feierlichen Gottesdienst auf demFreiburger City-Airport-Gelände teil.

Beim anschließenden Mittagessensprach der Papst mit den Mitgliedernder Deutschen Bischofskonferenz per-sönlich im Freiburger Priesterseminarüber die jüngste Dialoginitiative derdeutschen Kirche. Am Nachmittag um16.20 Uhr fand eine Begegnung mit

den Bundesverfassungsrichtern statt.Anschließend folgte ein Treffen mit en-gagierten Katholiken in Kirche undGesellschaft im Freiburger Konzert-haus, wo Papst Benedikt XVI. um17.00 Uhr eine Rede hielt.

Vor dem Abflug des Papstes gabes um 18.45 Uhr auf dem FlughafenLahr eine Abschiedszeremonie. AmAbend um 19.15 Uhr trat Papst Bene-dikt XVI. vom Flughafen Lahr die Rük-kreise nach Rom an. DBK/IKA/A.P.

GEISLINGEN

Unedjelju 3. srpnja za vrijeme sv. mise u Hrvatskoj katolič-koj zajednici u Geislingenu, svečano su ispraćeni na pov-ratku u domovinu, obitelj Inge i dr. Ive Jolića, poznatog

stomatologa, s tog područja. Cijeli svoj radni vijek proveli su uNjemačkoj, rodili i odgojili četiri sina: Grgura, Zvonimira, Bra-nimira i Zdeslava, koji su nakon završene srednje škole u Nje-mačkoj, preselili se u Zagreb, upisali i završili fakultet i sadasvi žive i rade u Hrvatskoj, gdje im se svojim povratkom, sadapridružuju i roditelji. Inga i Ivo su dugi niz godina bili veoma aktivni članovi te vjerničke zajednice. Ivo kao član pastoralnogvijeća u nekoliko mandata, a obadvoje kao izvanredni djelite ljipričesti i liturgijski čitači. Za svoju svestranu zauzetost na vjer -skom području, dobili su i vrijedno priznanje Biskupije Rotten-burg-Stuttgart. Uime zajednice na svemu im je zahvalio župnikfra Ivan Gavran. Fra Ivan Gavran

Snim

ila:

Sonj

a B

relja

k

Povratak u domovinu

MAIN-TAUNUS/HOCHTAUNUS

Proslavljena Gospa — zaštitnica župe i10. obljetnica folklora

naše zajednice


Hrvatska katolička župa Main-Tau-nus/Hochtaunus (MTH) proslavila

je u nedjelju 25. rujna svoju zaštitni-cu Gospu Velikoga hrvatskog krsnogzavjeta, a u subotu 24. rujna i 10. ob -ljetnicu folklora. Svečano misno slav ljeu punoj crkvi Sv. Dionizija u Kelkhei-mu u tom je povodu predvodio glavniurednik Glasa Koncila mons. Ivan Mik le nić u zajedništvu sa župnikomfra Marinkom Vukmanom. Prije mis-nog slavlja išlo se u ophodu od sakris -tije, dvorištem ispred crkve te u crkvu.U ophodu su išli ministranti te vjernici,pretežito mladi, obučeni u hrvatske na-rodne nošnje. Nosili su repliku likaGospe Velikoga hrvatskog krsnog zav-jeta koju su položili ispred oltara.Mons. Miklenić je uz prigodnu molitvublagoslovio Gospin lik. Misnom slav -lju pribivao je i konzul Generalnogkonzulata R. Hrvatske iz Frankfurta

„Slaveći danas zaštitnicu Gospu Veli-koga hrvatskog krsnog zavjeta, sjeća-mo se veli čanstene proslave 13 stolje-ća kršćan stva u Hrvata, koja je zapo-čela u Solinu 12. rujna 1976. godine,a završila je veličanstvenim Nacional-nim euharistijskim kongresom 1984.godine u Mariji Bistrici. Bilo je to do-gađanje kojemu je osobit znak dala

slavlja za sve je ispred crkve pri-premljen domjenak. Mons. Miklenić jemisna slavlja toga dana predvodio ipropovijedao i u Bad Homburgu i uBad Sodenu.

Večer ranije, 24. rujna, proslav -ljena je pod geslom „Oj Hrvatska, dokti ime traje, čuvat ćemo tvoje običaje“10. obljetnica folklora u toj hrvatskojžupi, u Gradskoj dvorani u Kelkheimu.Među gostima bili su mons. Miklenić,konzul Sabljak, uime grada KelkheimaWolfgang Männer, izaslanica gradaHattersheima za strane sugrađaneHrvatica Bosiljka Dreher i drugi. FraMarinko je kazao: „Nadam se da sedanašnje voditeljice našeg folkloraDražena Brešić, Klara Banovčić i Mar-tina Višić nisu umorile i da će i da lje sistim žarom i ljubavlju nastaviti vjež-bati našu djecu i mlade.“ U bogatomprogramu nastupile su odrasla i sred -nja folkorna skupina župe MTH, sku-pina muškaraca iz te župe s bećarcomi gangom, skupina žena također iz težupe s gangom te folklorne skupinehrvatskih katoličkih misija Offenbach,Frankfurt am Main i Mainz. Odraslaskupina župe MTH izvela je ples izopere „Ero s onoga svijeta“ JakovaGotovca, a na kraju su sve folklorneskupine otplesale Slavonsko kolo. FraMarinko je Wolfgangu Männeru uimehrvatske župe MTH uručio ček od1000 eura kao doprinos Hrvata te žu-pe za socijalne projekte Kelkheima. Bina je prigodno bila ukrašena, amog li su se vidjeti i stari kućanski i dru-gi predmeti, dok je skupina žena u na-rodnim nošnjama dočarala kako je ne-kad bilo prelo. Uz obilje jela i pića,pripremljena je i bogata tombola, a uzabavnom programu nastupio je Mate Bulić i glazbeni sastav „Delta“.


Misno slavlje predvodio je mons. Ivan Miklenić uz koncelebraciju fra Marinka Vukmana

Svečano je proslavljena 10. obljetnica folklora, kojega od početka uspješno vodi D. Brešić

Damir Sabljak. U uvodnoj riječi fraMarinko je kazao: „Poznato je da sva-ki dio naše zemlje, svaka naša pokra-jina ima svoje omiljeno Gospino sve-tište. Sjetimo se Gospe Sinjske, Bistrič -ke, Trsatske, Aljmaške, Voćinske, Tekij -ske, Olovske, Komušinske, Širokobri-ješke, Međugorske, Škrpeljske. Ali likGospe Velikoga hrvatskog zavjeta sta-riji je od svih zavjetnih i čudotvornihnjezinih slika i kipova u svim tim crkva-ma. Tim likom označena je sva hrvat -ska crkvena povijest u znaku Marije.Zvonimirova Gospa, koja je devet sto -ljeća bila zaboravljena pod ruševina-ma u Biskupiji kod Knina, u ruševina-ma po kojima su gazili tuđinski osva-jači i krvnici, postala je znakom buđenja hrvatske katoličke samosvije-sti osobito u prošlom stoljeću.“ U pro-povijedi je mons. Miklenić istaknuo:

Gospa Velikoga hrvatskog krsnog zav-jeta, koja je otkopana u ostacima ba-zilike podignute za vrijeme slavnogahrvatskog kralja Zvonimira. Taj lik obi -lazio je naše župne zajednice i našehrvatske katoličke misije u inozemstvu,kako bi se hrvatski vjernici podsjećalina početke i svoga narodnog krštenja,a i na važnost osobnog krštenja.“ Na-kon obnove krsnih obe ćanja, fra Ma-rinko je blagoslovio vjernike. Mons.Miklenić je molio posvetnu molitvuhrvatskog naroda Majci Božjoj. Misnoslavlje uveličao je svojim izvrsnim pje-vanjem župni mješoviti zbor pod vod -stvom s. Magdalene Višić. Za orgu -ljama je bio Hrvoje Barnjak, a ti je komjedne melodije i Edmund Majdak nagitari. Milodari toga dana bili su na-mijenjeni Caritasu za potrebe osoba sposebnim potrebama. Nakom misnog

ŽIVA ZAJEDNICA 10/201117

Unedjelju 11. lipnja pomoćni biskupMainza mons. dr. Ulrich Neymey-

er pohodio je Hrvatsku katoličku misi-ju Offenbach am Main u kojoj je pri-godi podijelio sakrament potvrde, aprimilo ga je pedeset sedmero djevo-jaka i mladića. Svečano misno slavljeu crkvi Sv. Josipa u Offenbachu, poz-natom kao njemačkom gradu kožneindustrije, predvodio je mons. Ney-meyer u zajedništvu s voditeljem misi-je, svećenikom Franjevačke provincijePresvetoga Otkupitelja sa sjedištem uSplitu fra Petrom Vučemilom.

Pozdravnu riječ ocu biskupu upu-tila je krizmanica Anita Marić podsje-

tivši ga na intenzivno vrijeme pripremekrizmanika za sakrament sv. potvrdete kako su se odazvali i dali svoj nov -čani doprinos u iznosu od 720 euraprojektu „Die Diaspora- Kinder- und-Jugendhilfe“ Bonifatiuswerka. O.Vu -če milo je također pozdravnu riječ upu-tio ocu biskupu, krizmanicima, njiho-vim roditeljima i kumovima, te svimaokup ljenima. „Ovo je trenutak kadmladi pri manjem sakramenta sv. potvr-de svje doče svoju pripadnost Isusu Kri-stu, Bogočovjeku, koji je došao naovaj svijet da nas otkupi.“

„Radujem se da sam danas s va-ma i da vam mogu podjeliti sakrament

potvrde“, kazao je mons. Neymeyer upropovijedi, koji govori i hrvatski jezik.Potaknuo je krizmanike neka se otvo-re Duhu Božjem i budu Kristovi svjedo -ci u ovom svijetu. U prikaznim da ro -vima prineseni su kruh, vino, voda,kalež i Biblija. Ocu biskupu su krizma -nici darovali kožnu torubu u znak sje-ćanja na taj veliki njihov dan. Kriz ma -ni ke su za sakrament prip rema li o.Vu-čemilo i pastoralni referent ZvonkoOrlović koji je ujedno ravnao misij s -kim zborom, a sakramnet potvrde pri -mila su i dvojica njegovih sinova Ivani Dominik, dok je za orguljama bilaKornelija Nikolić. Tekst i snimka: A.P.

Otvorite se Duhu Božjemu!OFFENBACH AM MAIN

Krizmanici s mons. dr. Ulrichom Neymeyerom, fra Petrom Vučemilom i pastoralnim referentom Zvonkom Orlovićem

Nedavno je u gradskoj bolnici u Bay-reuthu, u sjevernoj Bavarskoj, pre-

minuo Vidan Dominković u 67. godini života. Rođen je u Vidovicama u Bosan -skoj posavini. Godine 1968. došao je uNjemačku. U početku je bio sam, a kas-nije je došla i supruga Vera i nastanili su se u tom bavarskommjestu. Tu je radio u tvornici konaca gdje je zaradio mirovinu.Dugo je godina bolovao. Prije četiri godini umro mu je sin ko-ji je imao dvadeset godina. Ima dvije kćeri od kojih jedna s obi -telji živi u Županji, a druga s obitelji u Bayreuthu. Sahranjenje na gradskom groblju u Bayreuthu. Redovito je pohađao mi-su u hrvatskoj zajednici. Pogrebne obrede predvodili su dekannjemačke crkve Schlosskirche Siegbert Keiling i voditelj Hrvat -ske katoličke misije Nürnberg o. Mato Križić. Pavo Mikić

†IN MEMORIAM

Vidan Dominković E-tečaj hrvatskoga jezika

Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska matica ise -ljenika i Sveučilišni računski centar „Srce“

organiziraju Hrvatski internetski tečaj HiT 1, e-tečaj hrvatskoga jezika za početnu razinuučenja. Tečaj je namijenjen osobama kojihrvatski jezik ne znaju ili znaju samo osnovehrvatskoga, a odvijat će se od 12. rujna do4. prosinca 2011. HiT 1 se sastoji od 7 nas -tavnih cjelina u sustavu MoD (utemeljen naMoodlu), 150 nastavnih aktivnosti, 24 sataonline nastave uživo koju vode iskusni lek tori,stručnjaci za hrvatski kao ini jezik. Za iscrp-nije informacije, kao i za slanje obrasca zaprijavu na tečaj, možete se javiti na e-mailadresu: [email protected] n

OBAVIJESTI

NAŠE ZAJEDNICE


VADSTENA

Birgitta Birgersdotter, spisateljica, te-ologinja, utemeljiteljica duhovnog

reda, svetica i zaštitnica Europe, ro-đena je 1303. Točno mjesto njezinarođenja nije utvrđeno, ali postoje dvi-je teorije. Sveta Birgitta (hrv. oblik Bri-gita) potječe iz najuglednijih obiteljisvoga vremena. Njen otac bio je vitezi član kraljeva vijeća. Njena majkapotječe iz kraljevske obitelji Folkunga.Već kao djete, Birgitta je primalaukazanja. U ukazanjima je već kaosedmogodišnje dijete vidjela Gospu, akao desetogodišnjakinja i mučenogIsusa. Kada je Birgitti bilo jedanaest

u Europi. Sveta Birgitta je osobno da-la detaljne nacrte samostanske crkvete opise odora za redovnike i časnesestre, a te opise i nacrte primila jekroz ukazanja. Gradnja crkve u Vad-steni započeta je još za Birgittina ži-vota, prema njenim nacrtima. Birgittanikada nije vidjela ni crkvu ni samo-stan jer je tek nakon smrti donešenau Švedsku. Danas se crkva u Vadstenismatra jednom od najljepših ali i naj-većih srednjovjekovnih, crkava uŠvedskoj. Uz oltar crkve stoji i sakro-fag sa relikvijama sv. Birgitte koji jeuvijek dobro posjećen i od vjernika iod turista.

Svake godine krajem svibnjaHrvati iz Švedske hodočaste sv. Bir - gitti. Ova hodočašća redovito pred-vode ugledni gosti iz domovine međukojima su bili kardinal Josip Bozanić,kardinal Vinko Puljić, nadbiskup Nikola Eterović, biskup Ratko Perić,bis kup Franjo Komarica, biskup Mile Bogović i drugi.

Hrvati iz Švedske nedavno su ho -do častili dvanaesti put sv. Birgitti u gra -dić Vadstena gdje je Birgitta krajemXIV. stoljeća dala izgraditi velebnucrkvu. Ovogodišnje hodočašće pred - vo dio je ravnatelj dušobrižnišva zaHrvate u inozemstvu fra Josip Bebić.Vrhunac je hodočašća, kao i svakegodi ne, sv. misa koja se slavi u spome -nutoj Birgittinoj crkvi. Kao i svake godi -ne, crkva Sv. Birgitte je, unatoč svojojve ličini, bila ispunjena do zad njegmje sta, a nemali je broj i onih koji sumo rali stajati. I ove godine kon ce le bri -rali su svećenici hrvatskih katoličkih mi-sija u Šved skoj: delegat za hrvatsku ➧

godina umrla je njena majka. Od ta-da je o Birgitti skrbila jedna rođaki nja.S trinaest godina otac je, protiv njenevo lje, udaje za osamnaestogodišnjegviteza Ulfa Gudmarssona. Vjeruje seda je Birgittina želja bila da živi kaodjevica. Poznato je da je njena vjerasnažno utjecala i na njezina muža ko-ji je i sam bio dobar vjernik. Supruž-nici su prvih godina braka živjeli upotpunoj suzdržanosti. Mladi bračnipar hodočastio je i u Nidaros u Nor-veškoj te u Santiago de Compostela.Birgitta je rodila osmero djece, četiridječaka i četiri djevojčice. Ulf umire1344. Nakon muževe smrti Birgitta jerazdijelila svo svoje imanje nasljedni-cima i siromasima, obukla vrlo skrom-nu odjeću i počela živjeti vrlo jednos -tavno. Već ranije je Birgitta skrbila osiromašnim djevojkama, djeci pa čak

i prostitutkama iz Stockholma, kojimaje nalazila poslove i pomagala da seudaju. U ukazanjima je dobila zapo-vijed da osnuje novi red te podignesamostan i za muškarce i za žene.Godine 1346. kralj Magnus Erikson jeu svojoj oporuci darovao samostanukraljevsko imanje Vadstena te čitav nizdrugih privilegija, uz obećanje da ćebiti pokopan u samostanskoj crkvi.Godine 1349. Birgitta putuje u Rim dabi slavila Svetu 1350. godinu i da biod pape dobila dopuštenje da podig-ne samostan. Ne suzdržava se kritizi-rati pojave koje je smatrala pogreš -

nima kao niti zahtijevati da se papavrati u Rim (iz Avignona). U jednomukazanju vidjela je da će se papa icar susresti u Rimu. Uistinu, godine1368. papa se vratio u Rim gdje se ulistopadu susreo sa carom Karlom IV.Papa je 1370. potvrdio Birgittino pra-vilo Reda. Godine 1371. Birgitta pu-tuje u Svetu zemlju, a 1372. Birgittinsin Birger Ulfsson imenovan je Vite-zom Sv. Groba Jeruzalemskog. Na-kon povratka iz Svete zemlje Birgittaumire 1373. u Rimu, u svojoj kući naPiazza Farnese. Papa Bonifacije IX.proglašava Birgittu svetom godine1391., a papa Ivan Pavao II. progla -šava ju, zajedno s Katarinom od Sie-ne i Edith Stein, zaštitnicom Europe.

Red Presvetoga Spasitelja, pozna -tiji kao Birgittinski red, aktivan je još idanas i ima samostane u više zema lja

Sliku sv. Birgitte naslikao je Hrvat DavorZovko

Ravnatelj fra Josip Bebić i vlč. Vladimir Švenda u ovogodišnjoj molitvi pred sarkofagomsv. Birgitte Švedske

Hodočašće Birgitti Švedskoj

Nedavno su na nedjeljnom misnom slavlju u Hrvatskojkatoličkoj misiji (HKM) u Berlinu riječi zahvale upuće-

ne misijskom dušobrižniku fra Stipi Čirku (lijevo), koji je oti-šao na mjesto voditelja HKM Köln. Prigodnu riječ uputiomu je voditelj misije fra Petar Čirko i predsjednica župnogvijeća Marija Kolak. Fra Stipe Čirko oprostio od vjernikau sve tri crkve gdje se služba Božja slavi na hrvatskom je-ziku. Istovremeno s fra Stipinim oproštajem i odlaskom, uHKM Berlin stigao je iz domovine mladi svećenik fra IvanAnte Rezić. www.hrvatskiglas-berlin.com


FRANKFURT AM MAIN

Personalne promjene

Na misnom slavlju, koje je u kate-drali Sv. Bartolomeja u Frankfur-

tu na Majni, u nedjelju 4. rujna pred-vodio župnik Hrvatske katoličke župeoca Ante Antića u Frankfurtu fra PetarKlapež, dušobrižnik fra Ante-KrešoSamardžić se oprostio od zajednice,a fra Marko Domazet Lošo u toj je za-jednici preuzeo službu dušobrižnika.Sve je na početku pozdravio o. Kla-pež podsjetivši kako je o. Samardžiću Frankfurtu djelovao dvanaest godi-na te odlazi na službu dušobrižnika uHrvatsku katoličku misiju (HKM) Mün-chen. O. Domazet Lošo dolazi uFrankfurt sa službe dušobrižnika uHKM Köln, gdje je djelovao od 1.lipnja 2008. godine.

Na kraju misnog slavlja uime žup-nog vijeća o. Samardžiću je zahvaliopredsjednik vijeća Franjo Akmadža,a uime Hrvatskoga dušobrižničkog ureda u Frankfurtu i delegata vlč. Ivi-

ce Komadinedr. Adolf Pole -gubić koji jeujedno pro -čitao dekretep o m o ć n o gl imbu r š kog b i s k u p amons. Thoma-sa Löhra i uru -čio ih dušobrižnicima. Mons. Löhr udekretu podsjeća kako je o. Samar-džić u Frankfurtu djelovao kao anga-žirani i cijenjeni dušobrižnik te kakoje upravo ta hrvatska zajednica jednao najjačih i najaktivnijih zajednicadrugih materinskih jezika u biskipijiLimburg. „Crkveni život hrvatske za-jednice u mnogočemu je primjer iohra brenje za pastoral i život zajed-nica u biskupiji Limburg.“ Ujedno jemons. Löhr. o. Domazetu Lošo poželioplodno pastoralno djelovanje u Frank-

furtu. Uime svećenika i časnih sestarazahvalnu riječ o. Samardžiću i riječidobrodošlice o. Domazetu Loši uputioje župnik o. Klapež. Na kraju je svi-ma na suradnji zahvalio o. Samar džićkazavši pritom kao je zahvalan Boguza dvanaest godina djelovanja u tojzajednici. Ujedno je potaknuo vjerni-ke neka mole za svoje svećenike dados ljednije služe Bogu. Misno slavljeuveličao je župni zbor „Mato Lešćan“pod vodstvom s. Pavlimire Šimunović.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

BERLIN

Oproštaj i predstavljanje

Sni

mio

: A

. M

atij

aše

vić

➧ pastvu u Skandinavskim zemljama ivoditelj misije u Stockholmu mons.Stjepan Biletić, voditelj misije u Jönkö-pingu vlč. Drago Ćumurdžić, voditeljmisije u Malmöu vlč. Vladimir Švendate voditelj misije u Göteborgu vlč. IlijaJanjić. Gost hodočašća bio je i fraHenrik Roelvink, ekumenski teolog uŠv ed skoj. U pozdravnom govorumons. Biletić je sve hodočasnike pod -sjetio na geslo hodočašća „Uči meGos podine svojemu putu, da hodim uistini Tvojoj“. „Na hodočašće smo doš -li sa svim svojim radostima, ali i žalos -tima, problemima i nedoumi cama. Un-atoč tomu, mi nismo ni očajni ni beznade.“ Mons. Biletić je pozvao nazoč -ne vjernike da s pouzda njem mole zazagovor sv. Birgitte te majke Marije.

Kao i ranije, svi su se sjetili i vlč. Sti-pe Šošića, koji je nedavno preminuo.U propovijedi je ravnatelj o. Bebić go-vorio o Božjoj ljubavi koja nikad neprestaje niti se sma nju je. Svaki vjernikjoj se s pouzda njem može prepustiti.I u trenutku najvećih teškoća treba zna-ti da je Bog uz nas i da nas ljubi. Broj-ni sveci pokazali su da nas Božja lju-bav okružuje i u nezamislivo teškim ži-votnim situacijama. U toj ljubavi uvijekse može naći nova snaga i nova ra-dost. Za jednog vjernika podjednakoje važno živjeti u stalnom dodiru s Bo-gom. Ljudi što slijede riječi vjere kojuispovijedaju, zavjete koje su dali Bo-gu, braći i su pružnicima, te obvezekoje su preuzeli prema djeci i bližnji-ma, ne trebaju se plašiti u trenutku ka-

da zazovu Boga u pomoć. Vjernici suvažan signal svjet losti društvu u kojemžive i ljudima koje susreću, kazao je.Tijekom misnog slavlja pjevao je zbormisije Jönköping pod vodstvom The -rese Sebastian, uz prat nju orguljašiceKristine Sebastian.

Program hodočašća — prema tra-diciji — nastavljen je zabavom i kon-certom odabrane glazbe. Ove godineje za hodočasnike nastupio mladi pje-vač Miro Lipovac iz Jönköpinga tefolklorna skupina „Plitvice“, čiji su čla-novi pokazali zavidno poznavanjehrvatskih narodnih plesova unatoč či njenici da najmlađi član grupe imasamo pet godina, a najstariji samo deset! D. Z.

Snimke: M. Orlovac

Za vrijeme oproštaja i uvođenja: (desno) o.Samardžić i o.Domazet Lošo

stUdijsko pUtovanje


Referat za pastoral katolika drugihmaterinskih jezika BiskupijeMainz, pod vodstvom referenta

Bernda Krämera, i ove je godine or-ganizirao studijsko putovanje za pa-storalne djelatnike tih zajednica. Takosu od 28. kolovoza do 2. rujna puto-vali po drugi puta u Poljsku. U skupinije bilo 38 sudionica i sudionika,uglavnom iz Biskupije Mainz, a od toga broja 12 Hrvatica i Hrvata. Let-jelo se od Frankfurta do Gdanjska, a sudionici su bili smješteni u hotelu„Muzyka“, u samome središtu grada.

U ponedjeljak 29. kolovoza su seupoznali sa središnjim znamenitosti-ma Gdanska: s „Kraljevskom ulicom“(Königlicher Weg), Arthushofom i Marijinom ulicom. Posjetili su velebnecrkvene građevine: crkvu Sv. Martina,crkvu Sv. Brigite i crkvu Sv. Katarine.Protonotar Bogdanowicz nakon obje-da sudionike je u jednom restoranuupoznao s crkvenom situacijom uPoljskoj. Pitanja nakon kratkog izlaga -nja odnosila su se na pastoral mladih,školski vjeronauk i svećenička zvanja.I poljski pastoral zastaje pred pita -njem pastorala mladih i kuša iznaćišto bolje putove kako bi zaustavio sveprisutniju sekularizaciju.

U utorak 30. kolovoza posjetili sukatedralu u Olivi, najdužu katedralu uPoljskoj (107 m). Nakon liturgijskogslavlja razgledali su katedralu i njezi-ne sporedne oltare i kapelice, a po-tom je slijedio koncert naorguljama. U toj se kate-drali nalaze jedne od najz-namenitijih orgulja na koji-ma sami glazbeni virtuoziimaju čast svirati djela crk -vene glazbe. Odvezli su sezatim u Gdyniu, a odatlebrodom u Helu, danas po-luotok i turističko mjesto naIstočnom moru, a nekadavažno vojno-strateško mjesto koje jetek nedavno dostupno turistima. S nje-govog svjetionika može se dobro vid-jeti Gdanjski zaljev. Tu se nalazi naj-starija gotička crkva, danas muzej ribarstva te „Muzej (vojne) obrane“.

U srijedu 31. kolovoza su posjeti-li Malbork (Marienburg), najveću eu-ropsku građevinu iz opeke. Tu je biloi sjedište njemačkog viteškog reda.Malbork je tijekom povijesti mijenjaovlasnike: Poljake, Nijemce i Šveđane.Bio je zu glavno središte viteškog re-da, ali kasnije kao vojarna i kao meta

POLJSKA Upoznavanje poljskih društvenih i crkvenih prilika

ratnih razaranja, opet je bio obnav -ljan. Danas je u dobroj mjeri obnov -ljen i predstavlja turističku atrakciju zasve narode. Popodne su posjetili From-bork (Frauenburg), mjestance od2700 stanovnika i tzv. biser Sjevera.Nalazi se 30 km istočno od Elblanga

i 12 km od ruske granice. Mjesto jepoznato po Nikoli Koperniku, koji jetu od 1505. pa do smrti 1543. živio iradio i napisao svoje životno djelo do-kazujući heliocentrični sustav, tj. kakose Zemlja okreće oko svoje osi i okoSunca.

Četvrtak, 1. rujna, za Gdanjsk,Poljsku, Europu, pa čak i za cijeli svi-jet, jest povijesni datum: napad nje-mačkog broda na poljsko skladišteoružja u Gdanjskoj luci (Westerplatte)i pogibija poljskih vojnika, uzima seslužbeno za početak Drugoga svjet -

Sudionici putovanja ispred „Spomenika braniteljima obale“ u Gdanjsku. Spomenik pod -sjeća na obranu poljskih vojnika Westerplatte na početku Drugoga svjetskog rata.

skog rata. Poljaci su taj dan obilježilisvečanom komemoracijom: polaga -njem vijenaca pred spomenikom naWesterplatti u ranim jutarnjim satima,točno u vrijeme kad se dogodio povi-jesni napad. Ispod spomenika na veli -kom panou pisalo je na poljskom jezi -ku: „Nikada više rata!“ Popodne togadana su posjetili Sopot (Zoppot), gra-dić u Gdanjskom zaljevu, koji zajed-no s Danjskom i Gdyniom (Gdingen)čini trograđe (Trójmiasto). Kvalitativnarazlika spram drugih dvaju mjesta, ko-ja žive od trgovine, industrije i brodo -gradnje, Sopot je slikovito mjes tan cekoje zbog svoje klime i termalnih kup-ki poglavito živi od turizma.

Zadnjeg dana putovanja, 2. ruj-na, na putu prema zračnoj luci posje-tili su Nadbiskupijski centar za reko-lekciju u mjestu Straszynu, u kojem seslavila sv. misa. Gdanjsk je grad ple-menite smole jantara, izvrsnih arhi-tekturskih spomenika, stjecište povi-jesnih putova i interesa. U njemu sezrcali mješavina različitih kulturnih ru-kopisa i povijesnih konflikata. Studij -sko im je putovanje omogućilo i ugod-no druženje i još bolje upoznavanje,kao i mnogobrojne kulturno-umjetnič-ke, povijesne i religiozne dojmove.

M. Valjan

Tijekom studijskog putovanja bilo jeriječi o pastoralu mladih, školskomvjeronauku i svećeničkim zvanjimja uPoljskoj. I poljski pastoral zastaje predpitanjem pastorala mladih i kuša iznaći što bolje putove kako bi zaus -tavio sve prisutniju sekularizaciju.


Tajna života u ozračju suvremenog odnosa znanosti i vjere

KNJIGA

Tajna života u ozračju suvremenogodnosa znanosti i vjere, naziv jezbornika radova s Godišnjega

pastoralnog skupa hrvatskih pastoral-nih djelatnika iz Zapadne Europe,održanog od 11. do 14. listopadaprošle godine u Bergisch Gladbachu,u organizaciji Hrvatskoga dušobrižni-čkog ureda iz Frankfurta na Majni. Toje ujedno dvanesti po redu zbornik ra-dova sa spomenutih skupova.

Dr. Tonči Matulić u prvom preda-vanju objavljenom u zborniku govori osuvremenoj dinamici odnosa znanostii vjere pod vidom izazova i perspekti-ve, a u drugom predavanju govori otajni života u ozračju znanstveno-teh-ničkog napretka pod vidom ovlada-vanja životom i/ili služenja životom.Dr. fra Luka Tomašević u svojim pre-davanjima govori o ljudskom životu iodgoju spolnosti kao služenju životu.„Moralno-etičke implikacije stare i no-ve eugenike“ naziv je predavanja dr.Ivana Kešine i Duška Jelaša. U zborni-ku je i predavanje dr. Ivana Kešine obioetičkim dvojbama suvremene medi-cine. Na kraju svakog predavanja jei sažetak na njemačkom jeziku.

Predgovor je uime izdavača i or-ganizatora skupa napisao tadašnji de-legat za hrvatsku pastvu u Njemač koj,a sadašnji ravnatelj dušobrižništva zaHrvate u inozemstvu fra Josip Bebićkoji ističe: „Teološki pojmovi o životu,o čovjeku, o Bogu i pojmovi kojima sekoristi suvremena znanost, na prvi supogled potpuno neusporedivi, drukči-ji, jedni drugima strani. Crkvi se k to-mu često predbacuje da ne ide ukoraks modernom znanošću i tehnologijom,da je staromodna te da se ne moženositi s novim znanstvenim dostignu -ćima. Umovi okupljeni na ovome sku-pu i članci u ovome zborniku umno-gomu su odgovorili na pitanje: Moželi se znanost promatrati odvojeno odvjere i može li vjera opstati bez raz-uma? Kad nas iz svijeta znanosti za-spu pojmovima kao što su: kloniranje,umjetna oplodnja, surogat majka, cije -panje embrija, genski modificiranorga nizam, mikročipiranje i slično, uz

dužno poštovanje svakom napretku,onaj kojemu to nije struka gotovo dase smrzne. Nadalje, u teoriji znanst-veno mogućeg stoji da će se djeca ra-đati bez genetskog oca ili bez majke,sa samo jednim tjelesnim ocem. Nekiidu tako daleko govoreći da će dijeteu istom imati i oca i majku. Mnogisvjetovni bioetičari pak razmišljaju dasve što je tehnički izvedivo jest etički i

dopustivo. Nasuprot tomu valja rećida kršćanska etika jasno ističe da svešto je tehnički izvedivo nije uvijek mo-ralno i dopustivo. Tijekom prošlog i uovome stoljeću svjedoci smo da nekeznanstvene metode čine sve za po-boljšanje kvalitete ljudskoga života, aiskustvo pokazuje da se čovječanstvo'koprca' u rascijepu između materijal-nog i duhovnog te da mu upravo zbogkvalitete života nikad nije bila potreb-nija duhovna komponenta nego štomu je potrebna danas.“

„Ljudi koji gledaju, ljudi koji želevidjeti i čuti što se oko njih događa,ljudi koji vjeruju u Boga, ljudi koji tra-že Istinu, sve češće sebe hvataju u ulo-zi glasnogovornika ljudskoga dosto-janstva“, ističe dr. Matulić dodajući:„Tajna života u kršćanskom poimanju,ali kudikamo više u kršćanskom svje-dočenju, neodvojiva je od tajne bo -

žanskoga života koji nam je darovanu Isusu Kristu po Duhu Svetome. Krš -ćansko shvaćanje života nije, pa on-da ni ne smije biti, pozitivističko shva-ćanje u smislu modernih čovjekovih te-žnji za ovladavanjem i kontroliranjemživota. Kršćansko shvaćanje života jeutemeljeno u osobi Isusa Krista kojinam šalje obećanoga Duha Braniteljapo kojemu više ne živimo starim, ne-go novim životom koji nam je dar-ovan“, ističe dr. Matulić.

Dr. fra Luka Tomašević podsjećakako je danas tu i pitanje razvoja bio-medicinske znanosti i njezine moći,zbog čega se pitanje dostojanstvačovjeka ili dostojanstva ljudske osobeponovno nameće kao krucijalno pi-tanje samoga života, ali posebiceljudskog života. „I koliko god pojamdostojanstva ljudske osobe bio ute-meljen, o njemu se i nadalje živo ra-spravlja“, istaknuo je dr. Tomaševićdodavši kako se pritom postavlja ipravo pitanje nije li riječ o dvostrukompleonazmu, i nije li dovoljno govoritisamo o dostojanstvu osobe.

Dr. Kešina napominje kako nasu-prot stajalištima laissez faire — ideolo-gije, koja se temelji na ideologijamaekstremnog individualizma i tehniciz-ma, za koju nema objektivnog mora-la, u radu se ističe stajalište o čovjekukao etičkom biću, koje na temelju su-da pravilnog uma dolazi do spozna-je naravnog moralnog zakona koji sestalno nameće i čini osnovu sveukup-nog morala. „Taj zakon može razaz-nati svaki normalan čovjek koji se pra-vilno služi svojim umom. Na kraju bi-va vidljivo kako se eugenika, nova,kao i stara, u svojim posljedicama ra-zotkrila kao pseudoznanost, tj. zna-nost stavljena u službu ideologije naznanstven način.“ Zbornik radova da-je kvalitetan hrvatski inozemni dopri-nos razvoju hrvatske teološke misli teće biti posebno od koristi pastoralnimdjelatnicima, ali i svima koje zanimata po mnogo čemu izazovna tematika.Rješenje naslovnice i ovoga je putauspješno ostvarila Romana Kašaj.

Adolf Polegubić

„Tajna života u ozračju suvremenog odnosa znanosti i vjere“, zbornik radova, Dia-spora croatica knj.16, Hrvatski dušobrižnički ured, Franfurt am Main, 2011.,196 str.

dJeČJi kutak

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!


SSlistopadom je stigla jesen i već se približavamo jesenskom odmoru.Za dobro raspoloženje i opuštanje ovoga smo vam puta pripremili jesensku priču. Budite nam i dalje dobro. Neka vas posluži dobro vri-

jeme i uživajte u prekrasnim bojama jeseni.

KKiša pada. Tmurni su se oblaci objesili na nebu izavili sve oko sebe u neko žalosno sivilo. Iako jebilo jutro, sunce se skrilo iza tamnog neba.

Marijan žalosno pogleda kroz prozor promatrajućikapljice kiše kako klize po prozorskom staklu. Ah, ovabezvezna kiša, kad će konačno prestati, pomisli Mari-jan, baš ne volim kada je ovako. Mama, primijetivši nje-govo neobično tiho ponašanje, upi-ta ga: „Zlato, što je? Nisi mi nekakodobre volje? Jel' te nešto muči?” Ma-rijan uzdahne: „Ovo vrijeme jestraš no. Volio bih da je sunčano itop lo, pa bih se mogao igrati u vrtu.Ovako je dosadno.” Mama će na tos osmjehom: „To je jesen. Dani pos -taju hladniji. Kiša češće pada. Drve-će gubi lišće. Ali i u jesen se možešlijepo igrati vani, vidjet ćeš.” „Da,da, znam”, nestrp ljivo će Marijan,„ali ne znam zašto je Bog stvorio je-sen, sasvim je suvišna.” „Ne, u pri-prodi nije ništa suvišno, sve ima svojrazlog. Bog je stvorio četiri godiš njadoba“, objasni mama, „jer priroda,a to znači drveće, cvijeće, voćke,trebaju svoje vrijeme. U proljeće sesve budi, sve počinje iznova rasti.To ti je priprema za ljeto, kad bude jako vruće. A, jesenznači smirivanje. Priroda se priprema na hladnoću, nazimu koja će uskoro nastati. To ti je kao neki krug, kojise svake godine ponavlja.” Marijan se zamisli: „Znači,drveće odbacuje lišće da napravi mjesta za snijeg ili?”„Da, moglo bi se tako reći”, odgovori mama i nastavisa smješkom, „ali i u jesen se možeš isto lijepo igrati uvrtu. Kad kiša prestane, idemo skupljati lišće i vidjet ćešda je vrlo zanimljivo, a možeš ga ne samo lijepiti, negoi bojati“. Poslije podne, kad je kiša prestala, dan je većizgle dao ljepši. Sunce se pojavilo i bacalo svoj sjaj našarenilo lišća na krošnjama. Marijan, toplo obučen i ugume nim čizmama je hodao s mamom kroz vrt i pro-matrao lišće na drveću. Krenuo je u skupljanje različi-

Jesensko lišće

Zanimljiva pripovijest

tih obli ka lišća. Iznenađeno je ustanovio da ima malih,velikih, širokih, uskih listova u smeđoj, žutoj ili crvenkas -toj boji. Marijan, držeći cijelu hrpu lišća u rukama,odušev ljeno će: „Mama, vidi, svi su različiti — niti jedannije isti. Napravit ću od njih cijeli album, naravno odonih najljepših.” I tako je zadovoljno ponio tu hrpu liš-ća sa sobom u sobu. Sljedeći dan je bio sunčan. Mari-

jan pojuri u vrt u potrazi za štoljepšim lišćem. Dok je mama po-kušala grabljicama skupljati lišćena hrpu da očisti vrt, Marijan biradosno i veselo projurio kroz tunakupinu lišća i promatrao kakose ponovno razleti kroz zrak.Nakon nekog vremena, mamido jadi ta igra, pa reče: „Marija -ne, dosta je sa skakanjem po liš -ću, sad bi mi mogao pomoćisakup ljati da ga mogu baciti ukantu za otpad.” Marijan zasta-ne i krikne: „O neee, mama, pane možeš baciti tako lijepo lišćeu otpad. Neću imati što za skup -ljanje!” Mama se nasmije: „Neboj se, ima i bit će tu lišća, koli-ko hoćeš, ali sad moramo rješa-vati ovu hrpu, jer će nam vrt bit

pun lišća.” Marijan se usprotivi: „Ali ti si rekla da mo-gu sakupljati lišće, a sad ga hoćeš baciti, pa to ne ide!”Mama ga zagrli i objasni: „Gle, svaki dan lišće pada sdrveća i bit će ga previše u vrtu, a ti opet ne možeš sveovo lišće ponijeti u kuću. Zamisli kako bi izgledala tvo -ja soba. Donesi jednu posudu u koju možeš staviti onolišće, koje želiš upotrijebiti za svoj album. Za danas bito bilo dosta, a sutra možeš opet skupljati novo liš će. Aliovo ostalo moram počistiti. Je li to u redu?” Mari jan senasmiješi: „Dobro, danas ću uzeti jednu od tvojih posu-da iz kuhinje, a mogu li sutra uzeti jednu, koju ja želim?”Mama radosno pristane, a Marijan još rados nije pomislikako će sutra uzeti onu veliku maminu ko šaru za veš, ukoju može stati doista puno, puno lišća … n


SVIJET MLADIH — JUGENDWELT

Digitalni naraštajPitanje je što će uistinu ostati od digitalne zbilje i hoće li se digitalni zapisi uopće moći rekonstruirati za nekoliko desetljeća. Ili to više neće biti toliko ni važno?!

Još od šezdesetih godina prošlogastoljeća ustalio se običaj da se po-jedine naraštaje (generacije) mla-

dih nazove osobito znakovitim nazi-vom: „šezdesetosmaši“, „Woodstock-generacija“, „rock & roll- naraštaj“,„pop-naraštaj“, „punk-naraštaj“, „šmin-keri“, „generacija X“, „zlatni naraštaj“,„papinski naraštaj“, „internet-naraštaj“,„facebook-generacija“… Današnjumladež se označava kao „facebook-generaciju“. Naziv dakako ne izričesve što bi trebao, jer u međuvreme-nu preko te društvene mreže komu-niciraju i stari i mladi (koriste je za-sad oko 800 milijuna ljudi diljemsvijeta). Slikovitiji i izričitiji naziv zadanašnju mladež jest „digitalni na-raštaj“ ili „digitalna generacija“.Taj naziv izriče više o današnjojmladeži kao onoj kojoj suvremenidigitalni mediji, osobito komunika-cijski, pa i tehnički, svakodnevni iuglavnom lagani za uporabu iuprav ljanje. Primijetno je kako većdjeca u dječjim vrtićima bez puno tru-da ovladavaju različitim digitalnimure đajima, kao što su pametni telefo-ni, ipadi, prijenosna računala, uređa-ji za igranje… Razvitak digitalne teh-nologije je u punom jeku, iako se tomože još uvijek smatrati početkom uodnosu na ono što nas čeka u sljede-ćim godinama i desetljećima. „Digi-talni naraštaj“ gotovo se rađa i živi sdigitalnim uređajima, kao što su se ra-niji naraštaji ra đali i živjeli s radijskimi televizijskim prijemnicima, s telefoni-ma, s mnoštvom različitih uređaja zaslu šanje glazbe, i na koncu dakako sračunalima, mobilnim telefonima itd.

Što se krije iza digitalnetehnologije?

S druge pak strane većinu mladihuopće ne zanima što se krije iza digi-talne tehnologije. Vrlo malo ih zna ni-ti ih zanima kako se proizvodi strujai odakle dolazi. Čovjek se više ne mo-že ni nasmijati kada djeca i mladi od-govaraju da se voće, povrće, mlijekoi mnogi drugi proizvodi prave — usupermarketu. Digitalni naraštaj živiviše u svojoj digitalnoj (virtualnu) zbi -lji nego u svome stvarnom prirodnomokolišu. Taj okoliš je međutim stvaran,

opipljiv, težak, a često okrutan i neiz -vjestan. Digitalni naraštaj ga često do-življava neprijateljskim, što u manje-vi-še redovitim vremenskim razmacimaizaziva sukobe, pa i prave male rato-ve. Proteklo ljeto je pokazalo nekolikodrastičnih primjera za takve sukobe.Nemiri mladih u Londonu i u nekimdrugim engleskim gradovima doseglisu u nekoliko dana razinu malogagrađanskoga rata, kojeg su, kao isvaki rat, pratili nasilje, pljačka i pa-

Zločinačko ubojstvo jednog nor -veš kog psihopata nad 69 mladih ljudi,gotovo djece, i nad nedužnim prolaz-nicima, ne može se ama baš ničimopravdati. To je zločin koji vapije u ne-bo i koji zaslužuje primjerenu kaznu.

Pozitivni primjer Svjetskogadana mladih

Pozitivni primjer ljetnoga okup -ljanja mladih bio je Svjetski dan mla-dih u Madridu s papom BenediktomXVI. Osim šačice mladih koji su prosv-jedovali protiv Pape, stotine tisućamladih je pjevalo, plesalo, razgova-ralo, molilo, uživalo… Digitalni nara-štaj označava s jedne strane djelomi-ce spremnost na nasilje, čak na rasi-stičke i nacističke ispade, pa i zločine,ali s druge strane označava i snažnipacifizam, miroljubivost, ekološku svi-jest, pravednost… Digitalni naraštajne sjedi samo pred svojim digitalnimuređajima i igračkama. On iskušava iisprobava, kako u osobnom životu (uljubavnoj vezi, braku ili obitelji), takoi u poslovnom životu, u odgoju, u vjer -skoj praksi. Sve novo se iskušava iisprobava. Nema tabua. Nema nedo-puštenih ili zabranjenih tema odnosnostvari i pojava. U digitalnom svijetu ni-je više presudna tjelesna nazočnost.Nije važno niti vrijeme: dan ili noć,odmor ili škola, studij. Kod mnogih vri-jedi geslo: „Jesi li vidio ovo?“ Mnogipuštaju da drugi (tisuće) imaju udjelau njihovu životu ili ukusu, ali se ne zah-tijeva njihova reak cija, jer ih se ne že-li nervirati. Sve je dragovoljno. Čes tose ne razlikuje dostatno „osobno“ od-nosno „privatno“ i „javno“. Digitalnapozornica je i prilika za predstav ljanjesamodopadnih, narcisoidnih, sebičnihpa i psihopatski bolesnih osoba. Nisuza potcijeniti niti druge opasnosti, kaošto je „cyber-mobing“.

Digitalni naraštaj ne živi osobitodrugačije od mnogih prethodnih dru-gačijih mladih naraštaja. Ono što ihsve povezuje jest činjenica da mladitraže sebe, te da će mladost kad-tadproći. Pitanje je međutim što će uisti-nu ostati od digitalne zbilje i hoće li sedigitalni zapisi uopće moći rekonstru-irati za nekoliko desetljeća. Ili to višeneće biti toliko ni važno? T.G.

lež. Bio je to čak izazov i signal i zajednu zrelu i čvrstu englesku demo-kraciju. Prosvjedi su se munjevito pro-širili upravo preko digitalnog komuni-ciranja. Iste te digitalne naprave (vi-deo kamere i druge) stajat će mnogenasilnike, provalnike i pljačkaše oštrihzatvorskih kazni. Digitalna komunika-cija ostavlja iza sebe i digitalne otis -ke, koji se bez poteškoća očitaju i sli-jede. Već poznata autonomaška gru-pacija mladih iz ideoloških razlogapali diljem Njemačke te u nekim dru-gim europ skim zemljama na stotineluksuznih,ali i drugih automobila. Mla-di grčki i španjolski naraštaji prosvje-duju protiv mjera štednje svojih vlada,koje su uspjele do grla zadužiti čaknekoliko sljedećih naraštaja. Poslje -dice takve politike su nezaposlenost,bezperspektivnost, nasilje, kriminal…Ne ulazeći dublje u socijalne i politi-čke uzroke tih nemira, valja jasno ka-zati da ništa ne može opravdati na-silje prema drugima i njihovom imovi-nom. Za osudu su kako potezi neza-sitnih bogataša i finacijskih špekula -nata, kao i zločestih autonomaških lje-vičarskih ideologa i piromana. I jed-ni i drugi rade zapravo na globalnomponavljanju 11. rujna 2001.

Facebook je omiljena socijalna mreža kodmladih, ali i mjesto na kojem se može brzopostati meta ugnjetavanja

Snim

ka:

ww

w.d

w-w

ord

.de

NAGRADNA KRIŽALJKA

Živa za -jednica

MariofilSoldo

Časnasestra…Leidenix

Časnasestra…

Banja

Gradiću

Palestini

„Rabat“

Skupinaptica(mn.)

Po prav -ljač

sa tovaDušik

Stupovlje

UršulaTolj

RedateljErmanno

Graditeljarke

20. i 18.slovo

Izjelica

Belgija

TomislavIvčić

Vrcani …

Č. sestraBojanc

Č.sestra…Iva niševićAzijskadržava

Njemač kiskladatelj

Aribert

CijanHrvatski

slikar Murtić

HrvojeTurković

Pjeva -čica

Šuput

Priborza rad

Težinarobe bez

omota

Hrvatskikošarkaš -ki sudacKrešimir

Sjevernoatlantski

pakt

Kiselina

IvanLacković

Zec(umilj.)

Dubro -vačkonaselje

Časnasestra …

Fabjan

Vrsta švicar-skog sira

Talijan -ska drža-vna tele -vizija

Brojač,brojilo

SirijskidržavnikHafezal

Nje -mačka

Vijek,vječnost

Nazivpozna-tog li kera

Tomi-slavLadan Japan

Američ-ka glu -micaThurman

Hlad-njak,frižider Eva i …


KRIŽALJKA

Drinske mučenice Rješenje poslati najkasnije do 30. listopada

njezina sina. Navečer 23. rujna u sje-meništu u Erfurtu Sveti se Otac susreosa žrtvama spolnoga zlostavljanjasvećenika i crkvenih službenika, te imizrazio svoje suosjećanje i blizinuzbog tih užasnih zločina. Istodobno jeistaknuo da Crkva čini sve kako se ne-što slično nikada više ne bi ponovilo,pa se stoga donose i stroge mjere.

Luther je tražio Boga

U središtu Papinog pohoda pokra-jini Thüringen bio je dijalog s Evange-ličkom Crkvom. Po dolasku u Erfurt,Sveti je Otac prvo posjetio katedraluBlažene Djevice Marije, a potom se uevangeličkom samostanu augustinacasusreo s predstavnicima Vijeća Evan-geličke Crkve u Njemačkoj. U tom jesamostanu svoj put reformacije zapo-čeo Martin Luther, a tamo je nakon sus-reta slavljeno i ekumensko bogoslužje.Unatoč službenome obilježju pohoda,Sveti Otac je u berlinskome dvorcu Bel-levue — gdje se nakon svečanosti do-čeka u zračnoj luci Tegel 22. rujna sus-

reo s njemačkim predsjednikom Chri-stianom Wulffom — istaknuo da je do-šao kako bi se ponajprije susreo s lju-dima i govorio im o Bogu. BenediktXVI. vjeru je nazvao temeljem za usp-ješan suživot. Ona se zauzima zavrednote kojima se ne može nikakomanipulirati, niti njima može itko ma-nipulirati. Na taj način jamči slobodupojedincu. No, sloboda nije mogućabez solidarnosti, rekao je Papa. Posli-je podne istoga dana, Papa se susreos njemačkom kancelarkom AngelomMerkel u Katoličkom uredu, predstav-ništvu Njemačke biskupske konferen-cije u Berlinu. Nakon susreta kance-larka Merkel je izjavila da su razgovorposvetili posebno pitanju Europe i eu-ropskoga ujedinjenja, pri čemu u sre-dištu mora biti čovjek. U Saveznomparlamentu — Bundestagu — Papa seposlužio razmišljanjima tvorca aus-trijskoga ustavnoga zakona HansaKelsena, te protumačio da u demo-kratskim društvima sama većina ne mo-že obrazložiti i utemeljiti zakone. Pa-pin se govor očekivao s nestrpljenjem,

Crkva je tu da otvori novi život(Nastavak sa str.4)

a Sveti Otac je upozorio da su neki za-koni i danas nemoralni, te da se za-koni moraju temeljiti na naravnom pra-vu i razumu. Kod temeljnih pitanja ko-ja se tiču dostojanstva ljudske osobe,načelo većine nije dovoljno, rekao jeSveti Otac. Na susretu s predstavnici-ma židovske zajednice, Papa je poh-valio dobre odnose između dviju vjer -skih zajednica.

Vjernici vjeruju s drugima

Na Olimpijskom stadionu u Berli-nu, Benedikt XVI. proslavio je večer njumisu na kojoj je sudjelovalo gotovo 80tisuća vjernika. Prije nego što je 23.rujna otputovao iz Berlina u Erfurt, Pa-pa se u Apostolskoj nuncijaturi susreos predstavnicima muslimanske zajed-nice. Pri tome je političarima uputiopoziv da vjeru ne tjeraju u privatnost,nego da priznaju „javnu dimenzijuispovijedanja vjere“. Papa je u Berlinuponovio svoj poziv na Međureligijskimirovni susret u Asiz 27. listopada.

M. K.

PROSVJED


DEN HAAG

Crvenikartoni Haaškom suduza nepravdu naspram Hrvatske

Tisuću crvenih kartona i hrvatskihzastavica podignutih visoko u zrakna trgu Plein u samom središtu

Den Haaga uputilo je u subotu 24. ruj-na jaku simboličnu poruku Međuna-rodnom kaznenom tribunalu: velika ve-ćina Hrvata smatra nepravednomprvostupanjsku presudu Haaškog sudahrvatskim generalima Anti Gotovini iMladenu Markaču, podupire svehrvatske haaške uznike te se ne slažekvalifikacijom legitimne vojne oslobo-dilačke akcije „Oluja“ združenim zlo-činačkim pothvatom. Ova je porukadodatno prisnaženasimboličnom, global-nom akcijom Hrvat -skoga svjetskog kon-gresa, u kojoj je uočihaaškog prosvjedadiljem svjetskih metro-pola istaknut natpis„ICTY INJUSTICE“ ina taj način ujedinje-na domovinska i rase -ljena Hrvatska. U mir-noj i dostojanstvenojat mo sferi na trguPlein, nedaleko odsje dišta nizozemskevlade oku pili su seprosvjednici iz Hrvats-ke, Bosne i Hercego-vine, Njemačke, Aus -trije, Švicarske, Francuske i mnogihdrugih zemalja. Organiziranim dola-skom inicijativi Hrvatskoga svjetskogkongresa (HSK) priključila se i brani-teljska udruga „Zavjet“. Ukupno petgovornika iz različitih društvenih gra-na svojim je prilozima argumentiranopotkrijepila nepravednost prvostupanj -ske presude Haaškog suda i istaknulonezadovoljstvo zbog kriminalizi ranjahrvatskih branitelja i obrambenogDomo vinskog rata kroz rabljenje poj-ma „zločinačkog pothvata“. Skup natrgu Plein počeo je hrvatskom himnomi mo lit vom koju je predvodio mons.dr.Mile Bogović, biskup Gospićko-Senjski. Prvi govornik na prosvjednomskupu u Haagu bio je Mijo Marić,dopred sjednik Hrvatskoga svjetskogkongresa za Europu i predsjednikHrvatskog svjetskog kongresa Njemač -ke. Snje žana Maljak iz Hrvatskog dru-štva logoraša pred prosvjednim sku-pom govorila je o svojim izuzetno po-

tresnim iskustvima i teškoj sudbini tije-kom ratnih godina u Vukovaru. Reda-telj, ratni snimatelj i dragovoljac Domovinskog rata, Petar Malbaša, usvom je govoru podsjetio na novinarekoji su s prve crte bojišnice izvješta-vali i pratili svaki korak hrvat skih bra-nitelja u veličanstvenoj vojno-redarst-venoj akciji „Oluja“. „Njihovo oružjebili su kamera i pero, njihov interes jebio samo istina“, rekao je Malbašakoji je kazao da je ponosan na hrvat -ske branitelje, ali istodobno tu žan što20 godina nakon međunarodnog

priznanja Republike Hrvatske trajemedijski rat za dokazivanjem nevino-sti hrvat skog vojnika i hrvatskog naro -da. „Oluja je naš ponos i zato samogorčen sramotnim presudama hrvat -skim generalima. Gotovina i Markačsu štitili civile, vojno su porazili nepri-jatelja koji je okupirao trećinu hrvat -skog teritorija te su spasili bihaćku en-klavu“, kazao je Malbaša u vrlo emo-tivnom govoru zak ljučujući: „U imesvih 15 snimatelja i novinara branite -lja koji su poginuli u Domovinskom ra-tu braneći svoju domovinu, borit ćemose do kraja da srušimo ovu sramotnupresudu izrečenu 15. trav nja 2011. uDen Haagu“. Marko Lukić, dopreds-jednik braniteljske udruge ZAVJET iprvi zapovjednik ATJ Lučko, takođerse obratio okupljenim prosvjednicima.Biskup gospićko-senjski mons. dr. Mi-le Bogović predvodio je zajedničkumolitvu na trgu Plein u Den Haagu, azatim je u svom govoru među ostalim

kazao: „Došli smo izraziti svoje suos-jećanje s nepravedno optuženima idovedenima ovdje u zatvor. Protivnjih su se urotili svi protivnici hrvatskedržave i hrvatskoga naroda. Mnogoih je i nisu bezazleni i nemoćni. Imaih u Hrvatskoj i inozemstvu. Žao namje što je i sama hrvatska vlast poka-zala dosta spremnosti da ih žrtvuje uneprimjerenoj političkoj trgovini“. Bis -kup Bogović rekao je da prosvjednicis trga Plein žele upozoriti svjetsku jav-nost da se sudište u Haagu krivo post-avilo prema Hrvatima i Hrvatskoj kao

državi i da je kon-strukcija o udruže-nom zločinačkompot hvatu „neisprav-na, nepravedna, kri-va i zloćudna“. „Upo -zoravamo takođerda je hrvatska drža-va utemeljena na po-vijesnom pravu i voljigoleme većine njezi-nih građana. Ona jebila napadnuta i onase obranila. Želimoupozoriti hrvatskuvlast i javnost da sedrukčije postave pre-ma onima koji su dr -žavu stvarali i ob -ranili“, kazao je bis -

kup Bogović uz zaključak: „Ne zabo-ravimo nikada lijepu sliku naše do-movine i našega naroda. Ona je onona čemu treba graditi i što ne smijemonikada ispustiti iz uma, ni onda kadanas blate i naši i njihovi. “ Kroz pro-gram na pozornici u Haagu vodio jepjesnik Ante Nadomir Tadić-Šutre.Osim njega svoju je poeziju predsta-vila i Katarina Pavičić, dijete hrvats-kog branitelja iz Škabrnje, dok su seza glazbeni okvir pobrinuli folkloraš-ki zbor HKM Mülheim-Duisburg podvodstvom fra Vidana Miškovića te kla-pa „Berlin“. Prosvjedni skup na trguPlein nakon govora biskupa Bogovićazaključen je zajedničkim pjevanjemdomoljubnih pjesama uz podignutecrvene kartone Haaškom sudu i hrvat -ske zastavice koje su doslovce prep -lavile trg Plein u centru Haaga i odas-lale svijetu poruku da Hrvati ne mogui neće prešutjeti nepravdu, ističe se upriopćenju HSK-a. n

šale — SaVjeTi — RecePTi

R o Đ e nj e ■ b l a Ž e n e■ g o R a ■ a R i š ■ R a lD l ■ e K o n o M ■ S i Ć ij a l T a ■ a R a M ■ n i Te š a ■ T u M a R a T i ■ aV i j c i ■ R a j a ■

i V o R ■ ■ i R e n ac a S e S ■ j a ■ T oe Č ■ T i ■ e S S e n

Rješenje iz PRošlog bRoja


Nagrađen: Nikola Sarić, Lindlar

DjecaBio liječnik kod cige kod kuće jer

mu je žena bila bolesna i kada jeza vršio pregled zastade na vratimakuće i pogleda u dvorište, gdje seigr a lo puno djece.— Aaa, cigo, koliko imaš djece!— Je l', gospo'n doktor, o'š ti uvatimjedno?

Kod frizeraDošao Mate kod frizera:

— Dobar dan, jel' može jedno šiša -nje?— Može — kaže frizer — kako želite?— Pa ovako kume, s jedne strane mios ta vi rupu veličine šake, a sa drugetri četiri manje rupice. Pozadi repoveda mi budu neravni, a šiške da miidu ukoso i da budu rijetke…— Pa ne znam hoću li Vas znati takoošišati.— A kako si prošli put znao?!?!

Papiga u hladnjakuZaboravio Jure papigu u hladnja-

ku. Nakon pet sati otvara hladnjak iiznenađeno uzvikne:— Ma koga to moje okice vide?!

A papiga će nato:— Pingvina, budalo!?!?

DvojicaZvone policajci Muji na vrata.

Mujo pita:— Ko je?“

Policajac:— Policija.“

Mujo:— Što hoćete?

Policajac:— Malo popričati.

Mujo:— „Kol'ko vas ima?

Policajac:— Dvojica.

Mujo:— Pa popričajte.

SmijehSjedi Perica ispred zgrade i plače.

Prolazi jedna žena i pita ga:— Je li, dijete, što plačeš?

Tata se udario čekićm po prstu.— A zašto ti plačeš?— Pa u početku sam se smijao …

Svakom dobro dođe ekstra novacu ovim teškim vremenima. Zato,

dugoročno gledano uštedjeti u mje-sec dana je vrlo jednostavno.

Uvijek i stalno pripremajte listunamirnica. Prije odlaska u kupovinunamirnica, provjerite frižider, ostavui hladnjak da biste ustanovili štovam nedostaje. Uzmite papir i olov-ku i zapišite to što nedostaje. Držitese liste koju ste napisali i kupujte sa-mo ono što piše na toj listi, te prati-te kalendar koje dane ćete imateodređena jela, a koje dane ćete ićiu nabavku namirnica.

Ako si želiteku piti nešto, bilošto obavezno to isto potražite nainternetu jer činjenica je da prekointerneta možete proći puno jeftinije.

Izbacite ili odbacite nepotrebnestvari. Ako imate puno stvari kojene koristite, tada je vrijeme ili da ihprodate ili zauvijek bacite. Npr.ako imate staru iznošenu odjeću,donirajte je u Caritas ili Crveni križ,vjerujemo da će već naći novogvlasnika.

„Zadržavajte kusur“. Stavljajtekovanice u kasicu prasicu.

Izvor: www.savjeti-hr.com

Vinogradska marmelada

bi bilo brže. Prokuhano vo-će stav ljajte u pasirku i pa-sirajte u veću zdjelu kako bidobili glatku masu bez koš-tica i kožica. Od ukupne ko-ličine šećera odvojite 5—6žlica koje ćete pomiješati saželinom. Propasiranom vo-ću dodajte preostali šećer icimet, te uz miješanje ku-hajte dok se masa ne počnezgušnjavati (najbolje je da1/3 mase ukuha), pa zatimuz miješanje dodajte šećersa želinom i nastavite kuha-

Kako uštedjeti u 30 dana

ti još 5—10 minuta. Umeđuvremenu dobrooperite staklenke i za-grijte ih u pećnici na75°C. Na radnu povr -šinu stavite krpu jerzagrijana staklenkane smije doći u izra-van dodir s hladnompovršinom, da ne bi

Sastojci: 6 kg bobica crnog gro-žđa, 2 kg vinogradskih breskvica,1kg mladih jabuka, 1 kg šećera, 1mala žlica cimeta, 2 želina.

Priprema: Grožđe operite i od-vojite zdrave bobice. Breskve i ja-buke ogulite i odstranite im koštice,pa narežite na komade. Stavite svezajedno kuhati. Miješajte i pritomgnječite voće. Možete se poslužitištapnim mikserom. Kuhajte da jabu-ke i breskve malo omekšaju.

Savjet: Ovo možete raditi u ne-koliko navrata u manjoj zdjeli kako

pukla. U zagrijane staklenke ulije-vajte polutekuću vruću marmeladu.Napunjene staklenke pokrijte čistimubrusom i ostavite da se sasvim ohlade. Zatvorite ih celo fanom na-močenim u rum ili rakiju i spremitena hladno, suho i tamno mjesto.

Posluživanje: Za pripremu ovemarmelade najbolje je koristiti grož -đe Izabela ili Fragola koje imaju intenzivan miris i vrlo su slatke. Iz vrs -na je namazana na kruh ili u kola -čima i raznim slasticama.

www.coolinarika.com


Zbor mladih HKM Berlin pjevao Papi u Berlinu

MOZAIK

BERLIN

Zbor mladih Hrvatske katoličke misije Berlin22. rujna pjevao je u predprogramu mise s

papom Benediktom XVI. na berlinskom Olim-pijskom stadionu. Mladi su bili odjeveni u ma-jice s natpisom Benedikt XVI. kakav su imalimladi u Zagrebu, te s oznakom HKM Berlin. Vo-diteljica je bila Suzana Smolković, a s mladimaje bio i fra Ivan Ante Rozić, dok je župnik fraPetar Čirko sudjelovao u liturgiji dijeleći pričest.Mladi su pjevali pjesmu „Jesus Christ you aremy life“ pred sam dolazak Pape, a sve glazbe-ne skupine pratio je sastav „Patchwork“. Nakonnastupa moderator njemačke televizijske post-aje ZDF vodio je intervju s pjevačicama Mate-om Marić, Anom Smolković i Marijom Krstano-vić o životu u Hrvatskoj katoličkoj misiji, o ma-jicama i veličanstvenom susretu Pape i mladih uZagrebu, o životu mladog katolika u velegraduBerlinu... Nakon toga na poziv moderatora zbor je otpje-vao „Aleluja“ iz Zagreba, koju je također već i kao kodprve pjesme pratila publika.

Na misi s Papom ministrirale su članice zbora AnaDraganović i Marija Sirić te također Hrvati Marko i Luka

Nakić, te Antonia Zeljko. Rebeka Kljajić, jednomjesečnakćerka Hrvata Slavice i Josipa Kljajića, primila blagoslovSvetog Oca u papamobilu a Anica Krstanović, koja je organizatorica zbora mladih, imala je čast biti na oltaru sPapom čitajući prvi zaziv molitve vjernika. IKA

Hodočašće u Maria SternbachGIESSEN

Članovi zbora bili su oduševljeni nastupom na Olimpijskom stadionu u Berlinu

Hrvatska katolička zajednica Gies-sen nastavila je i ove godine, u

nedjelju 11. rujna, s tradi ci jom hodo-čašćenja u Maria Sternbach, mari-jansko svetište u blizini Wickstadta,odn. Flörstadta. Hodočašće je zapo-čelo blagoslovom hodočasnika i vozi-la u Wickstadtu, koje je obavio fraMarijan Petričević, voditelj HKM Gies-sen, a nastavljeno je ophodom uz mo-litvu krunice i pjevanje marijanskih

pjesama prema dva km udaljenomsvetištu. Nakon dolaska u svetište za-počelo je misno slavlje koje je pred-vodio o. Petričević uz asistenciju stal-nog đakona te zajednice Mate Valja-na. Pro povi jedao je đakon Valjan i tou pomalo neobičnom obliku. Umjestoklasične propovijedi đakon je proči-tao otvoreno pismo Majci Božjoj upu-ćeno u njegovo vlastito ime, uime žup-nika i uime svih skupljenih vjernika

Hrvata. Valjan je u otvorenom pismunajprije zahvalio Majci Božjoj što jeprihvatila Božji plan spasenja u kojisu i oni uključeni, što je tijekom stolje-ća bila odvjetnica i braniteljica Hrva-ta, što im je u nevolji bila utjeha umrklinama, zvijez da i orijentir. Izme-đu ostaloga propovjednik je zamolioMajku Božju da to bude i nadalje, dabude primjer prihvaćanja volje Božje,da nas pouči komu ćemo se priklan-jati u životu, pred kime poklicati; dapomogne u sljedećim izborima oda-brati političare koji će gledati na općeinterese hrvat skog naroda i državeHrvatske, a ne na vlastiti i sebični pro-bitak. Đakon je zaželio na početku davjernici na kraju pročitanog pisma ka-žu „Amen“ i tako otvorenom pismudometnu i svoj potpis, što su svi zduš-no i jednoglasno učinili. Tako je pis-mo poprimilo kara kter otvorenog pis-ma hrvatskih hodočasnika sabranih uMaria Sternbachu.

Budući da je nekoliko dana prijehodočašća đakon Valjan imao 60. ro-đendan, odlučio je na skupu u MariaSternbachu počastiti cijelu hodočas -ničku zajednicu. Nakon misnog slav -lja on je pozvao hodočasnike za većpripravljene stolove. Oko 250 hodo-časnika, od kojih su neki i sami poni-jeli jelo i piće, slavilo je taj susret i đa-konov rođendan, uz dobar zalogaj iplemenitu kapljicu, te pjesmu. Hodo-čašće je zaključeno blagoslovom sPresvetim u zavjetnoj crkvici. M.V.

Sni

mka

: J. T

urud

ić

vrijeme prolazi

dani itjednii godineprolaze tihonečujnobrzo prolazesvjećice sjećanjamolitve i mislitrajuukrižuju nam se pogledipodsvijest rađaneki novi svijeta naći ćemo sesigurno jedanputna izvorima uviranjatamo gdje svjetlaiz korijena isijavaju

mladen lucić

vrijeme prolazi

dani itjednii godineprolaze tihonečujnobrzo prolazesvjećice sjećanjamolitve i mislitrajuukrižuju nam se pogledipodsvijest rađaneki novi svijeta naći ćemo sesigurno jedanputna izvorima uviranjatamo gdje svjetlaiz korijena isijavaju

mladen lucić

01und28_ 01und28 II 06.10.11 20:18 Seite 1

Documents

ebedige geeide - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLANDkroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz10.2011.pdf · da i u latinskom dolazi od vijenca ruža na glavi, što je od davnina