Holstein Frisien

8/13/2019 Holstein Frisien

1/19


2/19

UVODMlijeni tip gove a nastao je intenziviranjem poljoprivre neproizvo nje i porastom ivotnog stan ar a lju i (prije 170 o 200god- ina), ka a je poela a raste potronja i potranja mlijeka ika a je mlijeko poelo a se proizvo i kao roba za trite.

U tom periodu forsirano je stvaranje rase

gove a, koja mogu postidi velike koliinemlijeka i mlijene masti u je noj laktaciji i zavrijeme pro uktivnog ivota.

Gove a mlijenog tipa usavravaju se posle njihecenija primjenom savremenih zootehnikih meto a

i uvoenjem mo erne eksperimentalne tehnike.Ro iteljski parovi bu udih generacija biraju se naosnovu o govarajudih programa, pri emu se stalnom isistematskom selekcijom potomstva, dobijenog odvisokopro uktivnih ro itelja, izgrauju i usavravajugove a sa najviom proizvo njom mlijeka.


3/19

UVOD

Za vjetako osjemenjavanje koriste se bikovi sasuperiornirn osobinama, koji dominantnoprenose visoku mljenost na svoje potomstvo.Vri se stalna kontrola koliine mlijeka i sa rajamlijene masti je anput u 10 ana, va puta ili

jednom u mjesec dana, i to uzastopno 3-4godine.

Krave od kojih se ostavlja potomstvo zapriplo kontroliu se u toku cijelogpro uktivnog ivota. Tako je stvoren i o anas usavravanmlijeni tip gove a, g je vi nopreovladava grupa crno-bijelih nizijskihgoveda, koja predstavlja ne sarnonajbrojniju populaciju mlijenih gove au mnogim zemljamasijeverozapadne Europe, SAD, NovogZelan a i rugih zemalja, ved postiuvisok prosjek mlijenosti u toku je nelaktacije kod kontrolisane populacije:Velika Britanija 4588 kg, Njemaka 4850kg, Italija 4894 kg, Holandija 4910 kg,Danska 5 140 kg (Duplan, 1978).


4/19

Morfoloke karakteristikemlijenih pasmina

Mlijeni tip gove a se u morfolokom pogle u o likuje time to imasuhu i finu grau tijela, sa uim pre njim i razvijenijim za njim ijelomtjela, i dobro formiranim vimenom.

Grla koja su selekcionisanana ekstremnu mlijenostimaju ispoljene kotanekvrge i izraena rebra

prekrivena tankom koom,to je osta est sluaj koerzej-rase, zatim finu i

prefinjenu konstituciju.


5/19

Dimenzije gove a mlijenog tipa su manje ogoveda tovnog tipa i goveda kombinovanihosobina. Imaju suhu i lahku glavu sa krupnim iivahnim oima.

Rogovi su mali, nalaze se izna eone povrineu vi u vjenca. eoni i lini io su gotovo isteirine, tako a glava, gle ana sprije a, imapravougaoni oblik.

Trup je ugaak, ubok, iri u za njem dijelu, a relativnouzak u prednjem dijelu tela.Vime mlijenih pasmina gove a je veoma razvijeno. Ono

je veliko, duboko i prostrano .

Morfoloke karakteristikemlijenih pasmina


6/19

Vime mlijenih pasmina gove a jeveoma razvijeno. Ono je veliko,duboko i prostrano. S prednjestrane prua se potrbuno, sve o

mlijene jame a sa za nje straneprema mlijenom ogle alu.

Posle izmuzivanja, vimese znaajno smanji ismeura, zato to je oljez anog tkiva ielastino. Svi mlijeniznaci su naglaeni:mlijeno ogle alo,mlijene vene i mlijena

jama.

Za nje etvrtine vimena su ublje oprednjih. Sise su velike i razvijene. Prednji iza nji ekstremiteti su sastavljeni iz ugakih itankih kostiju siromane muskulature, tako

a izgle aju suhi, a zavravaju sepigmentiranim papcima.

Mo rfoloke karakteristikemlijenih pasmina


7/19

Muskulatura je ne ovoljno razvijena naroito ko populacijamlijenog tipa gove a g je se selekcija vri je nostrano tj. ra ipovedanja mlijenosti.

Miidi su suhi, jer ne ostaje intermuskularno i intramuskularnomasno tkivo koje utie na sonost mesa, poto se unutra hranau najvedem procentu pretvara u mlijeko.


8/19

Holandsko-frizijska rasa

Crno-bijela goveda postala su u pokrajini

Friziji, tj. u sjeverozapadnom dijelu Evropekoji pripa a Holan iji i Njemakoj.

Holandska knjiga za porijeklo goveda formirana je1874. godine i danas ima sekcije za tri nacionalne

rase: crno-bijelo (73 %) i crveno-bijelo (24%)nizijsko govece i groningensko govece (3% odukupnog fonda goveda).

Po porijeklu crno-bijela goveda pripadaju

primigenim gove ima, s'tim to nose ineke karakteristike 'brahicerosa' sve do1900. godine selekcijski rad kod ovihgoveda bio je koncentrisan na proizvodnjumlijeka i sa raja mlijene masti.


9/19

Polovinom XIX vijeka dodaje se kap krvi

orthorna, tako a im se popravljakonformacija trupa. Od 1870. godine gaji se uistoj rasi, ali se i alje vri selekcija napovedanu mlijenost.

Kasnije se sve veda panjaobrada na mesnatost, tako a je prije 30-40 godina stvorentip frizijskog goveeta vojnogpravca, tj. za mlijeko i meso.

To je sre nje krupna rasa gove a poto visinagrebena krava iznosi 130- 135 cm, irina kapi 40% a uina trupa 120% visine grebena. Boja jekarakteristina crno -bijela. are su razliitihoblika i veliine, s tim to su uvijek jasnoodvojena bijela od crnih polja.

Holandsko-frizijska rasa

Poeljno je a bu e vie crneboje, a trai se minimum 50%bijelih i 50% crnih povrina.Bijele fleke se nalaze najede nacijelu, u grebena, pledaka isapi.


10/19

Noge su obino bijele kao i repna kidanka.Gubica i sluzokoa su pigmentirani.Osnovna proizvodna osobina ove rase jemlenost. Zbog eksterijera i proizvo njeova rasa se smatra pravim predstavnikom

mlijenog tipa gove a.Prosena mlijenost crno -bijelihgoveda iznost blizu 5000l laktaciji 3,5 3,9% masti i 3,35% proteina kadumatienih i 4500 kg i 3,8% masti

,ko neumatienih krava.


11/19


12/19

Holtajn rasplodni


13/19

Ameriki Holtajn

Hotajn je zapravo ameriki rnlijeni tip frizijskih gove a, koja su uSjevernu Arneriku uvezena prvi put 1621. i 1625. godine .Taj uvoznije uestvovao u formiranju holtajn pasmine.

Godine 1852. Winthrop Chenery uzgojio je prvosta o istokrvnih hotajn- frizijskih goveda. On jcprvi upotrijebio naziv "holtajn". O 1905. prestao jeuvoz gove a u SAD zbog slinavke i apa.


14/19

Boja dlake je crno-bijela, s bijelimrepom i donjim

dijelovima nogu.

Postji i genotip zacrveno-bijelu boju,ali se pojavljuje u 1-

2% sluajeva.

Prosjenavisina grebena

krave je 145cm, bikova 150-160 cm. Teinaodraslih krava

je oko 700-750kg, a bikova

1100-1300 kg.To je

srednjezrelapasmina,prosjeni

proizvodni vijekkrava traje 3-4

godine, a

go inji remont je oko 30posto.

Krave imaju vrstu konstituciju s razvijenim irinskim i dubinskimmjerama. Vime je izrazilo razvijeno i pravilno graeno. Stanji dio tijela,

u odnosu na prednji, izraeniji je zbog velike mlijene lijezde.


15/19

Britanski holtajn (Britishholstein)

Boja dlake je crno- bijela. Poeljena je nakomjerna zastupljenost crnih i bijelih polja.Prosjena masa tijela krava iznosi 700 kg, a bikova 1000 kg. Visina grebena krava je 145cm, a bikova 153 cm.

Gove a imaju izraene ubinske i irinske mjere. Mamamikompleks je izuzetno dobro razvijen. Glava je plemenita, svelikim oima. Ubrajaju se u najkrupnije mlijene pasmine.

Uzgajai britanskog holtajna u svomuzgojnom programu tee ka poboljanjumlijenosti, sa raju masti ibjelanevina, plo nosti, ugovjenosti imesne proizvadnje.


16/19

PROIZVODNJA

MLIJEKA

U proizvo nji mlijeka britanski holtajn na visuje za 12% ostale britanske mlijene pasmine.Po aci pokazuju a 90 holtajn krava proizvo i vie nego 100 frizijskih, 138 gernzejskih i 145ersejskih krava. Na alje, one u prosjeku proizve u 23 kg masti i 17 kg bjelanevina vie o

spomenutih rugih mlijenih pasmina.


17/19

PROIZVODNJA

MLIJEKA


18/19

ZAKLJUAK

Kod ovako intenzivne proizvodnje mlijeka i svi drugi faktori, uz krmu,moraju se optimalno rijeiti.

Holneplo nostitajn gove o zahtijeva obar smjetaj, te je osjetljivo ipo lono oboljenjima i, ako ne postoje optimalni uvjeti. Takve uvjete moe pruiti samo suvremena mljena farma, pa jeoprav ano upotrebljavati ovu pasminu ko izrazito naglaenog smjeraproizvodnje mlijeka.

Najtee je osigurati optimalnu hrani buholtajnskih krava, pa su zato esti probleminiski sa raj masti i proteina u mlijeku, tepostpartusne komplikacije i izostancinormalnih gonjenja.


19/19

Documents

Holstein Frisien