Izvješće o strukovnome obrazovanju i tržištu rada za ...Najĉeće su to psiholozi, pedagozi, socijalni radnici ili struĉnjaci srodnih zvanja. Prema potrebi, u postupak ... struĉne

Strukovnom obrazovanje usmjereno na trţište rada u Republici Hrvatskoj

www.projekt-sbk.com

Izvješće

o strukovnome obrazovanju i trţištu rada

za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu

Izradili:

mr. sc. Dubravko Bacalja

Mirela Franović, prof.

Višnja Perin, prof.

dr. Lother Wingerdt

Rujan 2010.

Arbeitsmarktorientierte Berufsbildung,

Kroatien Croatia

Berufsbildung

Arbeitsmarktorientierte

Croatia

Berufsbildung


Croatia

Berufsbildung


http://www.projekt-sbk.com/

Izvješće o strukovnome obrazovanju i trţištu rada za Zadarsku ţupaniju za 2008. godinu 2

Sadrţaj:

Predgovor ........................................................................................................................................ 3 I. Profesionalno usmjeravanje u Zadarskoj županiji ............................................................... 4 1. Sustav profesionalnog usmjeravanja ................................................................................................ 4

2. Korisnici profesionalnog usmjeravanja ............................................................................................ 5

3. Elementi profesionalnog usmjeravanja ............................................................................................ 7

3.1. Anketa o profesionalnim namjerama ........................................................................................ 7

3.2. Profesionalno informiranje ..................................................................................................... 12

3.3. Profesionalno savjetovanje ..................................................................................................... 17

3.4. Ostale aktivnosti Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u Zadarskoj

ţupaniji ........................................................................................................................................... 22

4. Planovi za razvoj profesionalnog usmjeravanja u Zadarskoj ţupaniji ........................................... 23

5. Zakljuĉak ........................................................................................................................................ 23

II. Strukovno obrazovanje ...................................................................................................... 25 6. Zakonski okviri.................................................................................................................... 25 7. Situacija u strukovnom obrazovanju .............................................................................................. 26

7.1. Struktura strukovnog obrazovanja ................................................................................................. 26

7.2. Ponuda i potraţnja za strukovnim obrazovanjem ................................................................... 29

7.3. Usavršavanje i daljnje obrazovanje te prekvalifikacije ........................................................... 40

8. Financiranje strukovnog obrazovanja ............................................................................................ 44

9. MeĊunarodna suradnja ................................................................................................................... 48

III. Tržište rada ......................................................................................................................... 50 10. Trţište rada: regionalna perspektiva .............................................................................................. 50

10.1. Stanovništvo i demografski trendovi ...................................................................................... 50

10.2. Institucionalno okruţenje na trţištu rada ................................................................................ 53

11. Zaposlenost u Zadarskoj ţupaniji u 2008. ...................................................................................... 55

12. Nezaposlenost i zapošljavanje ........................................................................................................ 63

12.1. Nezaposlenost ......................................................................................................................... 63

12.2. Potraţnja i zapošljavanje ......................................................................................................... 75

IV. Bilanca ................................................................................................................................ 80 V. Zaprimljene preporuke i primjedbe ……………………………………………………..........98


Predgovor

Izvješće koje se nalazi ispred Vas dio je GTZ-ova projekta „Strukovno obrazovanje

usmjereno na trţište rada u Republici Hrvatskoj“. Izvješće je izradio njemaĉko-hrvatski

struĉni tim uz potporu Zadarske ţupanije. Namjera je da se prvi put na primjeru Zadarske

ţupanije za 2008. godinu usporede raspoloţive brojke, ĉinjenice i podaci iz podruĉja

profesionalne orijentacije, strukovnog obrazovanja i trţišta rada. Pri izradi ţeljeli smo uvrstiti

iskustvo Savezne Republike Njemaĉke koja već godinama izraĊuje Izvješće o strukovnom

obrazovanju (Berufsbildungsbericht) na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Namjera je da se izradi dokument za donošenje politiĉkih odluka u podruĉju strukovnog

obrazovanja usmjerenom na trţište rada, posebno za Zadarsku ţupaniju. Nakon struĉne

rasprave trebala bi se donijeti odluka o tome bi li, u kojemu obliku kao i u kojem sluĉaju bila

korisna izrada Izvješća. Pri tome treba uzeti u obzir da iduća izvješća trebaju biti saţetija i

kraća. Posebno bi mogle biti zanimljive studije koje ukazuju na trendove i razvoj.

Izvješće nije usmjereno na struĉnjake, nego treba posluţiti kao informacijski materijal

politiĉkim i gospodarskim donosiocima odluka, roditeljima, maturantima, nastavnicima u

strukovnim školama i dr. Zbog toga smo ţeljeli pomoću tablica i grafikona ponuditi Izvješće

koje je jasno i pregledno strukturirano.

Projektni tim zahvaljuje Zadarskoj ţupaniji, Upravnom odjelu za društvene djelatnosti, za

njegovu spremnost da se Izvješćem koristi kao vaţnim upravljaĉkim instrumentom u svojem

radu, kao i ĉlanovima radne skupine:

- Gospodinu dr. Lotharu Wingerdtu, njemaĉkom struĉnjaku

- Gospodinu Dubravku Bacalji iz Zavoda za zapošljavanje u Zadru

- GospoĊi Višnji Perin, prof. iz Zavoda za zapošljavanje u Zadru

- GospoĊi Mireli Franović, prof. iz Hrvatske obrtniĉke komore u Zagrebu

- GospoĊi Lidiji Mihaljević suradnici na GTZ Projektu

- GospoĊi mr. sc. Olgi Lui kao recenzentici.


I. Profesionalno usmjeravanje u Zadarskoj ţupaniji

1. Sustav profesionalnog usmjeravanja

Profesionalno usmjeravanje je organizirani sustav pruţanja struĉne pomoći pojedincu u toku

njegovog profesionalnog razvoja, u slobodnom izboru obrazovne i profesionalne aktivnosti,

uzimajući u obzir psihofiziĉke sposobnosti, znanja i vještine pojedinca, karakteristike rada i

mogućnosti zapošljavanja. Profesionalno usmjeravanje je proces kojim se prikupljaju podaci

o korisniku, prosljeĊuju informacije o mogućnostima obrazovanja i zapošljavanja, pomaţe

pojedincu sagledati vlastite mogućnosti i donijeti odluke o najprimjerenijim izborima

obrazovanja i zapošljavanja. Zasniva se na paţljivoj i cjelovitoj procjeni razliĉitih ĉimbenika,

prije svega potrebama trţišta rada te potrebama i potencijalima korisnika. Odvija se kroz

aktivnost informiranja i savjetovanja.

Konaĉni cilj profesionalnog usmjeravanja jest u profesionalnom smislu uspješan i zadovoljan

pojedinac i društvo s racionalno i kvalitetno zadovoljenim potrebama za radnicima, visokim

stupnjem zapošljivosti i uĉinkovitosti u radu. Uĉinkovitost profesionalne orijentacije obiĉno

se primjećuje tek nakon izvjesnog vremena, ali ona dugoroĉno daje pozitivne rezultate.

Sustavno i struĉno profesionalno usmjeravanje u Hrvatskoj zapoĉeto je osnivanjem Stanice

za savjetovanje pri izboru zanimanja, ustanove kojoj je profesionalna orijentacija bila glavni i

jedini zadatak, a koja je zapoĉela s radom 1931. godine.

Godine 1960. na temelju Zakona o službi za zapošljavanje profesionalno usmjeravanje se

integriralo u Zavod za zapošljavanje. Tako djeluje i danas kroz Središnju sluţbu u Zagrebu i

brojne Podruĉne sluţbe širom Hrvatske1.

Aktivnosti profesionalnog usmjeravanja u Zadarskoj ţupaniji provode se od 1969. godine u

okviru Zavoda za zapošljavanje.

Sustav profesionalnog usmjeravanja razliĉitih skupina korisnika u Republici Hrvatskoj

tradicionalno je vezan uz Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Hrvatski zavod za

zapošljavanje svojom organizacijskom strukturom pokriva teritorij ĉitave RH s 22 Podruĉne

sluţbe i 95 ispostava. U svakoj od Podruĉnih sluţbi djeluje Odsjek za profesionalno

usmjeravanje i obrazovanje (Odsjek za PU).

Profesionalno usmjeravanje provode savjetnici za profesionalno informiranje i savjetovanje,

kojih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ima oko šezdeset. Najĉešće su to psiholozi,

pedagozi, socijalni radnici ili struĉnjaci srodnih zvanja. Prema potrebi, u postupak

profesionalnog usmjeravanja ukljuĉuje se lijeĉnik specijalist medicine rada te savjetnik za

zapošljavanje.

Profesionalno usmjeravanje u Zadarskoj ţupaniji provodi Odsjek za profesionalno

usmjeravanje i obrazovanje s tri zaposlene djelatnice - psihologinje. Odsjek za profesionalno

usmjeravanje i obrazovanje je jedini koji se u Zadarskoj ţupaniji sustavno bavi

profesionalnim usmjeravanjem. U nekim osnovnim i srednjim školama u Zadarskoj ţupaniji

1 Spomenica HZZ-a


struĉne sluţbe u školama rade na nekim aspektima profesionalnog usmjeravanja, prvenstveno

informiranju uĉenika.

Odsjek za profesionalno usmjeravanje suraĊuje s

- osnovnim školama (37 škola) - srednjim školama (21 škola) - Sveuĉilištem - savjetnicima za posredovanje pri zapošljavanju u Zadarskoj ţupaniji (15 savjetnika).

Svi oni mogu uputiti kandidate kojima je potreban postupak profesionalnog usmjeravanja, a

kandidati se mogu i samoinicijativno javiti u Odsjek ukoliko smatraju da im je potrebna

usluga profesionalnog usmjeravanja.

Profesionalno usmjeravanje ureĊeno je Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima

za vrijeme nezaposlenosti (NN 80/08).

Djelatnost profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje provodi se u

skladu s dokumentom koji je usvojilo Upravno vijeće Zavoda 2006. godine: Standardi

kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja i selekcije u Hrvatskom zavodu za

zapošljavanje. Dokument je izraĊen na temelju Strategije profesionalnog usmjeravanja u

Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Dokument sadrţi detaljne opise pojedinih vrsta usluga

(informiranje, savjetovanje, selekcija) prema pojedinim skupinama korisnika, standardiziranu

metodologiju, ulazne i izlazne dokumente za sve vrste usluga, utvrĊene oblike i naĉine

suradnje unutar Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i prema vanjskim korisnicima te

definirane primarne i sekundarne kompetencije savjetnika profesionalnog usmjeravanja.

Djelatnost profesionalnog usmjeravanja financira se iz sredstava Hrvatskog zavoda za

zapošljavanja i iz fondova EU-a.

2. Korisnici profesionalnog usmjeravanja

Profesionalno usmjeravanje usmjereno je na razliĉite skupine korisnika: uĉenike osnovnih i

srednjih škola, studente, nezaposlene osobe i traţitelje zaposlenja te poslodavce.

Profesionalno usmjeravanje uĉenika ukljuĉuje skup struĉnih postupaka kojima se uĉenicima

pruţa pomoć pri odabiru budućeg zanimanja, odnosno obrazovanja. Poseban naglasak u tom

procesu stavlja se na sposobnosti, interese i vještine uĉenika kao i na mogućnosti obrazovanja

i zapošljavanja u pojedinoj regiji. Profesionalno usmjeravanje uĉenika provodi se u suradnji

sa školom i roditeljima, odnosno s osobom koja skrbi o djetetu. Profesionalno usmjeravanje

namijenjeno je prvenstveno uĉenicima završnih razreda osnovnih i srednjih škola, no

savjetnici za profesionalno usmjeravanje rade i s ostalim uĉenicima koji imaju potrebu za

dobivanjem struĉne psihološko – pedagoške potpore tijekom svog obrazovanja.

Najĉešće skupine uĉenika kojima savjetnici za profesionalno usmjeravanje pomaţu pri

donošenju odluke o nastavku obrazovanja su:

- Učenici s teškoćama u razvoju - uĉenici koji su osnovnu školu završili prema posebnom ili prilagoĊenom programu ili redovnom nastavnom programu uz

individualizirani pristup. Sukladno Odluci o elementima i kriterijima za izbor

kandidata za upis u srednje škole koju svake godine donosi ministar nadleţan za

obrazovanje, uĉenici s teškoćama imaju pravo na direktan upis u srednju školu, uz


predoĉenje odgovarajuće dokumentacije. Jedan od elemenata direktnog upisa ovih

uĉenika u srednje škole je struĉno mišljenje Odsjeka za profesionalno usmjeravanje

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o upisu u odgovarajuće obrazovne programe.

Struĉni tim Zavoda na temelju psihološko-medicinske obrade uĉenika te suradnje s

roditeljima i struĉnim suradnicima škole te lijeĉnikom specijalistom medicine rada

donosi mišljenje o primjerenim oblicima obrazovanja za tu djecu. Tijekom 2008.

godine u Podruĉnoj sluţbi Zadar izdano je 18 mišljenja o primjerenim oblicima

obrazovanja za učenike s teškoćama u razvoju2. Ovisno o vrsti poteškoća, ovi uĉenici

srednjoškolsko obrazovanje mogu nastaviti u redovnim programima, uz

individualizirani pristup, u prilagoĊenim programima srednjoškolskog obrazovanje

(drugaĉiji kriteriji po pitanju sadrţaja, ocjenjivanja i sl.), dok uĉenici s većim

teškoćama školovanje nastavljaju u posebnim programima, odnosno posebnim

odgojno-obrazovnim ustanovama ili ustanovama socijalne skrbi koje imaju odobrenje

za provoĊenje srednjoškolskih programa za uĉenike s teškoćama u razvoju.

- Učenici sa zdravstvenim teškoćama - uĉenici koji su osnovnu školu završili po redovitom nastavnom programu, a kojima su zdravstvena oštećenja ili kroniĉne

bolesti i dulje lijeĉenje utjecale na školski uspjeh. Sukladno Odluci o elementima i

kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole uĉenici s teţim zdravstvenim

teškoćama imaju pravo prednosti pri upisu, što znaĉi da se mogu upisati u

odgovarajuću srednju školu s manjim brojem bodova i to do deset posto od bodova

najniţe rangiranog kandidata na ljestvici poretka uĉenika koji su ostvarili pravo upisa

u tu školu, odnosno program. Uĉenici s osobito teškim zdravstvenim oštećenjima

mogu se upisati izravno. Za korištenje navedenih prava, uz ostale upisne dokumente,

uĉenik prilaţe i struĉno mišljenje, odnosno preporuku tima za profesionalno

usmjeravanje o upisu u odgovarajuće obrazovne programe (predlaţu se do 3 programa

obrazovanja). Struĉnom mišljenju prethode postupci profesionalnog informiranja i

savjetovanja uĉenika i roditelja te psihološko – medicinska obrada uĉenika koja

pretpostavlja ukljuĉivanje lijeĉnika specijaliste medicine rada. Navedene aktivnosti

provode se u uskoj suradnji sa struĉnima suradnicima osnovnih i srednjih škola.

Odluku o upisu u školu donosi ravnatelj. Tijekom 2008. godine u Podruĉnoj sluţbi

Zadar izdano je 50 preporuka za upis za uĉenike sa zdravstvenim teškoćama, od toga

34 za upis u strukovne škole i 16 za upis u programe gimnazije3.

- Učenici koji imaju poteškoća u svladavanju obrazovnog programa ili žele promijeniti obrazovni program - takoĊer se upućuju na profesionalno usmjeravanje sa ciljem

promjene obrazovnog programa i ukljuĉivanje u program koji će po svojim

zahtjevima odgovarati mogućnostima i interesima uĉenika. Tijekom 2008. godine u

Podruĉnu sluţbu Zadar upućena su dva uĉenika zbog neuspjeha u srednjoj školi.4

- Neodlučni učenici - uĉenici kojima je potrebna usluga informiranja o mogućim obrazovnim programima koji se mogu upisati u školama na podruĉju u kojem ţive ili

u obliţnjim gradovima i mjestima, te o potraţnji pojedinih zanimanja na navedenim

podruĉjima. Osim informiranja, izrazito je vaţno neodluĉne uĉenike struĉno voditi

kroz proces samoprocjene vlastitih interesa i mogućnosti, sve do donošenja konaĉne

odluke o upisu u odgovarajuće obrazovne programe. Neodluĉni uĉenici mogu imati

2 Dokumentacija Odsjeka za PU 3 Dokumentacija Odsjeka za PU 4 Dokumentacija Odsjeka za PU


razliĉiti školski uspjeh, moţe se raditi o uĉenicima koji imaju veći broj razliĉitih

interesa pa stoga trebaju pomoć pri kristaliziranju prioriteta, ili se moţe raditi o

uĉenicima koji nemaju jasnih spoznaja o vlastitim interesima te im je potrebno

struĉno vodstvo u procesu samoprocjene vlastitih potencijala i interesa kao i savjet pri

donošenju konaĉne odluke o daljnjem obrazovanju. Tijekom 2008. godine u

Podruĉnoj sluţbi Zadar informirano je 515 neodluĉnih uĉenika, a savjetovano uz

kompletnu psihologijsku obradu 444 neodluĉnih uĉenika5.

Studentima se takoĊer pruţa pomoć u procjeni vlastitih radnih i osobnih mogućnosti putem

individualnog informiranja i savjetovanja te pomoć pri stjecanju vještina aktivnog traţenja

posla putem radionica.

Pomoć u profesionalnom usmjeravanju koriste, kako osobe koje prvi put odabiru zvanje ili

zanimanje za koje će se tek školovati, tako i nezaposlene osobe i traţitelji zaposlenja koji, iz

bilo kojeg razloga, moraju odluĉivati o promjenama u svojem dosadašnjem zanimanju i radu.

Usluge profesionalnog usmjeravanja poslodavci koriste posredno kroz usluge koje se pruţaju

njihovim zaposlenicima i direktno informiranje te savjetovanje vezano uz podruĉja razvoja i

rada s ljudskim potencijalima.

Usluga koju poslodavci u većoj mjeri koriste u Odsjecima za profesionalno usmjeravanje i

obrazovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je usluga profesionalne selekcije.

Profesionalna selekcija je struĉni odabir kandidata za odreĊeno radno mjesto ili obrazovanje

u kojem se odabiru oni koji najbolje udovoljavaju postavljenim zahtjevima. Profesionalna

selekcija moţe ukljuĉivati: ispitivanje sposobnosti, osobina liĉnosti, interesa, vrijednosti,

motivacije, a po potrebi i ispitivanje zdravstvenog stanja i specifiĉnih znanja.

3. Elementi profesionalnog usmjeravanja

3.1. Anketa o profesionalnim namjerama

Anketiranje uĉenika završnih razreda osnovnih i srednjih škola o njihovim profesionalnim

namjerama prvi je korak u provoĊenju procesa profesionalnog usmjeravanja uĉenika. Svake

godine provodi se Anketa o profesionalnim namjerama uĉenika na kraju osnovne i srednje

škole. Anketa se provodi u suradnji s osnovnim i srednjim školama na naĉin da se ankete

distribuiraju školama, a škole ih distribuiraju uĉenicima. Anketom se obuhvaćaju svi uĉenici

završnih razreda osnovnih i srednjih škola. Popunjenu Anketu vrati 70-80% uĉenika.

5 Dokumentacija Odsjeka za PU


Grafikon 1: Broj anketiranih učenika osnovnih i srednjih škola u Zadarskoj ţupaniji od 2005.

do 2008. godine6

Rezultati dobiveni Anketom koriste se kod planiranja upisa na ţupanijskoj razini te kod

kreiranja aktivnosti vezanih uz profesionalno usmjeravanje uĉenika.

Grafikon 2: Broj anketiranih učenika osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj u

periodu od 2005. do 2008. godine7:

6 Dokumentacija Odsjeka za PU 7 Godišnjak HZZ-a


* nema podataka

Općenito, ciljevi provedbe anketa o profesionalnim namjerama uĉenika završnih razreda

osnovnih i srednjih škola su sljedeći:

- Identificirati uĉenike koji imaju potrebu za struĉnom podrškom savjetnika za profesionalno usmjeravanje u procesu donošenja odluke o budućem

obrazovanju/zanimanju;

- Utvrditi i analizirati profesionalne namjere uĉenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini u kontekstu obrazovne ponude i zahtjeva trţišta rada;

- Informirati relevantne dionike iz podruĉja obrazovanja i gospodarstva na lokalnim, kao i na nacionalnoj razini o profesionalnim namjerama uĉenika s ciljem utjecanja na

donošenje obrazovne politike.

Anketiranje uĉenika u Zadarskoj ţupaniji najĉešće se provodi tijekom sijeĉnja i veljaĉe

tekuće školske godine.

Grafikon 3: Udio učenika osnovnih škola zainteresiranih za vrstu škole u Zadarskoj

ţupaniji prema Anketi o profesionalnim namjerama u školskoj godini 2008./2009.

Rezultati Ankete pokazuju da u vrijeme popunjavanja Ankete (4 mjeseca prije upisa) veliki

broj uĉenika (32%) još uvijek nije donio odluku o budućem zanimanju. Kao najveću teškoću


kod izbora zanimanja uĉenici navode nedostatak informacija. MeĊu neodluĉnima je nešto

više djeĉaka (55%) nego djevojĉica (45%).

Kod odabira strukovnih škola, primjetno je da se najveći broj odluka odnosi na nastavak

školovanja u programima ĉetverogodišnjeg trajanja. Razlog tome moţe biti i to što se

ĉetverogodišnja zanimanja percipiraju kao atraktivnija nego trogodišnja te što je vertikalna

prohodnost lakša iz ĉetverogodišnjih nego trogodišnjih programa.


Tablica 1: Pregled broja učenika zainteresiranih za upis u strukovno obrazovanje prema

obrazovnim sektorima u Zadarskoj ţupaniji (Anketa o profesionalnim namjerama u školskoj

godini 2008./2009.)

Obrazovni sektor Četverogodišnji

programi

Trogodišnji

programi

Ukupno

Ekonomija, trgovina i poslovna administracija 173 9 184

Elektrotehnika i raĉunarstvo 93 15 108

Strojarstvo brodogradnja i metalurgija 46 41 87

Turizam i ugostiteljstvo 45 20 65

Osobne, usluge zaštite i druge usluge 16 49 65

Zdravstvo 61 0 61

Promet i logistika 42 7 49

Grafiĉka tehnologija i audiovizualne tehnologije 42 0 42

Graditeljstvo i geodezija 25 3 28

Umjetnost 28 0 28

Poljoprivreda, prehrana i veterina 25 2 27

Šumarstvo, prerada i obrada drva 0 7 7

Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija 1 0 1

Tekstil i koţa 0 0 0

Od uĉenika koji se odluĉuju za strukovno obrazovanje najveći broj njih (preko 60%) odluĉuje

se za tri obrazovna sektora: Ekonomija, trgovina i poslovna administracija, Elektrotehnika i

raĉunarstvo i Strojarstvo brodogradnja i metalurgija.

Gledajući prema spolu, djevojĉice se ĉešće odluĉuju za ĉetverogodišnja zanimanja (52%),

dok se djeĉaci ĉešće odluĉuju za trogodišnja zanimanja (65%).

Gledajući prema obrazovnim sektorima djevojĉice se najĉešće odluĉuju za obrazovne

sektore: ekonomiju, trgovinu i poslovnu administraciju (78% od ukupnog broja

zainteresiranih); osobne, usluge zaštite i druge usluge (95% od ukupnog broja zainteresiranih)

te za zdravstvo (77% od ukupnog broja zainteresiranih). Djeĉaci se najĉešće odluĉuju za

obrazovne sektore: strojarstvo, brodogradnja i metalurgija (98% od ukupnog broja

zainteresiranih), elektrotehnika i raĉunarstvo (98% od ukupnog broja zainteresiranih), promet

i logistika (93% od ukupnog broja zainteresiranih). Te preferencije pokazuju da su meĊu

mladim ljudima još uvijek uvelike prisutni stereotipi o muškim i ţenskim zanimanjima.


3.2. Profesionalno informiranje

Profesionalno informiranje je usluga kojom se pojedinim skupinama korisnika pruţaju

informacije relevantne za donošenje odluka o odabiru zvanja, zanimanja i podruĉja rada.

Profesionalno informiranje moţe biti pismeno, usmeno, samoinformiranje; provodi se

individualno i grupno. Pruţanju informacija nuţno prethodi njihovo prikupljanje, obrada i

prilagodba.

Tablica 2: Pregled korisnika i vrste najčešćih informacija koje korisnici dobivaju

profesionalnim informiranjem

Korisnici:

Nezaposlene osobe

i traţitelji

zaposlenja

Uĉenici i roditelji Poslodavci

Struĉni suradnici

u obrazovnim

institucijama

Usmeno

informiranje o:

aktivnom traţenju

posla

ĉimbenicima na

koje treba obratiti

paţnju pri izboru

zvanja/zanimanja

uslugama

profesionalnog

usmjeravanja i

selekcije

uslugama

profesionalnog

usmjeravanja

slobodnim radnim

mjestima

planiranim

aktivnostima

profesionalnog

usmjeravanja

mogućnostima

obrazovanja

opisima zvanja i

zanimanja

mogućnostima

selekcije budućih

zaposlenika mogućnosti

stipendiranja

kretanjima na

trţištu rada

aktualnom

odnosu ponude i

potraţnje na

trţištu rada

radionicama

pripreme za

zapošljavanje

uvjetima upisa u

srednje škole i

visoka uĉilišta

obrazovanju i

prekvalifikaciji

zaposlenika

radionicama za

samozapošljavanje

mreţi škola i

visokih uĉilišta

mogućnostima

prilagodbe

radnog mjesta za

osobe s

invaliditetom i

osobe s nekim od

faktora oteţane

zapošljivosti

rezultatima

provedenih

anketa o

profesionalnim

namjerama

uĉenika

mogućnostima

profesionalne

rehabilitacije

ostalim uslugama

profesionalnog

usmjeravanja

Informacije moraju biti pripremljene i prezentirane tako da korisnicima pruţaju temelj za

donošenje racionalnih i primjerenih odluka te naĉinom prezentacije prilagoĊene pojedinoj

skupini.


Grafikon 4: Prikaz broja i strukture korisnika profesionalnog informiranja u

Zadarskoj ţupaniji od 2005. do 2008. godine8

Osim neposrednog informiranja korisnika kroz individualni i grupni rad, informiranje se vrši

raznim publikacijama, brošurama i letcima, gdje je broj korisnika znatno širi. Svake godine

izraĊuju se brošura Zaposliti se ili studirati? - namijenjena maturantima, brošura

Obrazovanje odraslih - namijenjena svima koji ţele upotpuniti svoje sadašnje obrazovanje te

brošura Kamo nakon osnovne škole? - namijenjena uĉenicima završnih razreda osnovne

škole. Osim toga, izraĊeno je i tiskano i niz letaka koji se odnose na usluge Zavoda za

zapošljavanje te na prava i obaveze nezaposlenih osoba. U Hrvatskom zavodu za

zapošljavanje u RH se tijekom godine tiska više od 150.000 primjeraka razliĉitog

informativnog materijala (brošura, letaka, postera) namijenjenih razliĉitim skupinama

korisnika9.



Tablica 3: Pisani informativni materijali izraĎeni u Područnoj sluţbi Zavoda za

zapošljavanje u Zadru u 2008. godini10

Ciljna skupina Naziv brošure/letka Naklada

Nezaposlene

osobe

Obrazovanje odraslih 500

Radionice 1.000

Centar za profesionalno informiranje 1.000

Učenici Kamo nakon osnovne škole? 2.500

Zaposliti se ili studirati? 500

O stipendijama 300

Ostali Vodiĉ kroz Hrvatski zavod za zapošljavanje Zadar 1.000

Ovisno o potrebama korisnika i svrsi informiranja, neposredni usmeni oblici informiranja

mogu biti individualni i grupni.

Grafikon 5: Broj osoba obuhvaćenih neposrednim profesionalnim informiranjem u

Republici Hrvatskoj od 2005. do 2008.godine11

Primjetno je povećanje broja individualno informiranih osoba u promatranom periodu.

Pokazalo se da je individualno informiranje uĉinkovitije od grupnog, posebice kod

informacija vezanih uz nastavak obrazovanja.

Individualno i grupno direktno informiranje učenika se organizira u suradnji sa struĉnim

sluţbama osnovnih i srednjih škola te na inicijativu uĉenika ili roditelja. Osim tih oblika

informiranja sve više se potiĉe samoinformiranje uĉenika, prvenstveno kroz Centre za

profesionalno informiranje te instaliranjem programa za profesionalno usmjeravanje Moj



izbor u većini osnovnih i srednjih škola u Ţupaniji, koje je financirala Zadarska ţupanija

putem Odjela za društvene djelatnosti.

Tablica 4: Neposredno profesionalno informiranje učenika osnovnih i srednjih škola u Zadar-

skoj ţupaniji tijekom 2008. godine12

Grupno informiranje Učenici osnovnih

škola

Učenici srednjih

škola

Broj grupa 49 0

Broj uĉenika 359 0

Individualno informiranje

Broj uĉenika 284 316

Ukupan broj informiranja uĉenika OŠ i SŠ

(grupno + individualno)

643 316

Grupno informiranje uĉenika odvija se u malim grupama (do deset osoba) i kroz takav vid

informiranja uĉenici dobivaju općenite informacije o vrstama škola, mogućnostima upisa,

upisnim pragovima, vrstama programa i sl. Kroz individualno informiranje uĉenici se ciljano

informiraju o programima i školama, mogućnostima upisa za škole i programe koji ih

zanimaju.

Profesionalno informiranje nezaposlenih osoba i traţitelja zaposlenja odvija se putem

direktnog kontakta (individualno ili grupno) te putem pisanih materijala. Individualno ili

grupno informiranje organizira se preko savjetnika za posredovanje pri zapošljavanju ili na

inicijativu nezaposlene osobe/traţitelja zaposlenja.



Grafikon 6: Prikaz udjela nezaposlenih osoba i traţitelja zaposlenja u Zadarskoj ţupaniji pre-

ma vrsti dobivenih informacija tijekom 2008. godine13

Najveći broj osoba potraţuje informacije o metodama i tehnikama traţenja posla.

Informiranja s nezaposlenim osobama preteţito se izvode individualno.

Profesionalno informiranje ostalih korisnika (poslodavaca, struĉnih suradnika u

obrazovnim institucijama, roditelja uĉenika, studenata) provodi se najĉešće na njihovo

osobno traţenje.

Uz neposredno i posredno informiranje sve više se potiĉe samoinformiranje korisnika. U tu

svrhu ustanovljeni su Centri za profesionalno informiranje, mjesta koja su predviĊena za

samoinformiranje svih skupina korisnika. Uloga Centara je korisnicima omogućiti dobivanje

informacija vaţnih za uspješno planiranje profesionalnog razvoja i ostvarivanje

profesionalnih ciljeva te na jednom mjestu objediniti dostupne informacije iz podruĉja

obrazovanja i trţišta rada.

Rad u Centru organiziran je prema naĉelu samoposluţivanja. U njemu je moguće:

- informirati se o mogućnostima obrazovanja, stipendiranja, zapošljavanja i dr. - koristiti raĉunalni program za profesionalno usmjeravanje „Moj izbor“ koji pruţa

mogućnosti: informiranja o preko 300 razliĉitih zanimanja; testiranja interaktivnim

upitnikom za samoprocjenu interesa; pretraţivanja informacija o obrazovanju i

zapošljavanju na podruĉju Republike Hrvatske

- pregledavati slobodna radna mjesta

13 Dokumentacija Odsjeka za PU – prireĊeni podaci


- dobiti struĉnu pomoć u izradi molbe i ţivotopisa U svakoj Podruĉnoj sluţbi u RH djeluje barem jedan Centar za profesionalno informiranje. U

Zadarskoj ţupaniji Centri za profesionalno informiranje uspostavljeni su u Podruĉnoj sluţbi

Zadar, te u ispostavama u Benkovcu, Biogradu, Obrovcu, Pagu i Graĉacu.

3.3. Profesionalno savjetovanje

Profesionalno savjetovanje podrazumijeva proces koji polazi od polazi od svakog pojedinca

posebno – njegovih utvrĊenih psihofiziĉkih sposobnosti, interesa, motivacije. Uzima u obzir

zahtjeve trţišta rada, kao i mogućnosti obrazovanja koje će dovesti do kompetencija

potrebnih na trţištu rada. Profesionalno savjetovanje namijenjeno je svima onima kojima

treba dodatna pomoć u procjeni vlastitih profesionalnih interesa, mogućnosti i vještina u

svrhu donošenja odluke o svom daljnjem profesionalnom razvoju.

Principi profesionalnog savjetovanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje su:

- povjerljivost i zaštita prikupljenih osobnih podataka, - dostupnost svim korisnicima, - dobrovoljnost korištenja usluga, - ravnopravnost (spolova, narodnosti, vjere), - sloboda izbora zanimanja i mjesta rada, - besplatnost.

Odluku o prihvaćanju i provedbi savjetovanja donosi korisnik, pri ĉemu sam snosi

odgovornost za posljedice.

Individualno profesionalno savjetovanje, odnosno pruţanje struĉne pomoći pri procjeni

vlastitih radnih i osobnih mogućnosti korisnika provodi se u cilju zapošljavanja, obrazovanja

te upućivanja na profesionalnu rehabilitaciju. Savjetovanje provodi savjetnik za profesionalno

usmjeravanje, najĉešće psiholog ili drugi posebno educirani struĉnjak za rad s pojedinim

skupinama korisnika te najĉešće ukljuĉuje psihologijsko testiranje. U postupak savjetovanja

takoĊer se moţe ukljuĉiti i lijeĉnik specijalist medicine rada.


Grafikon 7: Individualno savjetovani korisnici u Zadarskoj ţupaniji tijekom 2008. godine

prema ciljanim skupinama

Uslugu individualnog savjetovanja u najvećoj mjeri koriste uĉenici osnovnih i srednjih škola

(81% od ukupnog broja savjetovanih) kod izbora nastavka školovanja. Individualno

savjetovanje uĉenika u pravilu ukljuĉuje psihologijsko testiranje kojim se provjeravaju opće i

specifiĉne sposobnosti, karakteristike osobnosti te interesi i motivacija.

Grupno profesionalno savjetovanje korisnika provodi se u cilju unapreĊenja znanja i vještina

aktivnog traţenja posla kroz radionice. Uz pomoć voditelja radionice i razmjene iskustva

traţenja posla s drugim sudionicima (od osam do deset osoba), korisnici kroz razliĉite metode

uĉenja (demonstracije, prezentacije, igre uloga, skupne rasprave i rad u malim skupinama)

usvajaju nove vještine i znanja.

U svim podruĉnim sluţbama Zavoda provode se sljedeće radionice: Kako tražiti posao?,

Kako se predstaviti poslodavcu, Samoprocjena i radionice prilagoĊene potrebama i

mogućnostima pojedinih skupina nezaposlenih osoba.


Tablica 5: Prikaz sadrţaja radionica

Radionica: Kako traţiti

posao

Kako se

predstaviti

poslodavcu

Samoprocjena PrilagoĎene

radionice

Sadrţaj

radionice:

metode i tehnike

traţenja posla

priprema za

intervju s

poslodavcem

istraţivanje

vlastitih

potencijala

istraţivanje

vlastitih

potencijala i

interesa

pretraţivanje baza

podataka o ponudi

radnih mjesta

vještine

komuniciranja s

poslodavcem

poticaj na

razmišljanje o

vlastitim znanjima

i vještinama

identifikacija

mogućih prepreka

radno – socijalne

integracije i

mogućnosti

njihovih

prevladavanja

osnovna pravila

pisanja ţivotopisa

ponašanje tijekom

intervjua

identifikacija

znanja i vještina

koje je potrebno

unaprijediti

definiranje plana

profesionalne

rehabilitacije i

zapošljavanja

sadrţaj ţivotopisa najĉešća pitanja u

intervjuu

definiranje naĉina

unapreĊenja

razine vještina

metode i tehnike

aktivnog traţenja

posla

samostalna izrada

vlastitog

ţivotopisa i molbe

za posao

uspješna

prezentacija

poslodavcu

definiranje plana

razvoja karijere

priprema za

razgovor s

poslodavcem

Grafikon 8: Prikaz broja osoba obuhvaćenih profesionalnim savjetovanjem u razdoblju od

2005. do 2008. godine u Zadarskoj ţupaniji14



U promatranom periodu zamjetno je povećanje broja nezaposlenih osoba obuhvaćenih

profesionalnim savjetovanjem. Do tog povećanja došlo je zbog uvoĊenja nove usluge, usluge

grupnog savjetovanja za nezaposlene osobe.

Grafikon 9: Broj osoba obuhvaćenih profesionalnim savjetovanjem u Republici

Hrvatskoj u periodu od 2005. do 2008. godine15

Na razini Republike Hrvatske, takoĊer je primjetan porast broja nezaposlenih osoba koje

koriste usluge profesionalnog savjetovanja iz istog razloga kao i u Zadarskoj ţupaniji. Broj

savjetovanih uĉenika stabilan je tijekom godina.

Profesionalno savjetovanje učenika ukljuĉuje: prikupljanje relevantnih informacija o

korisniku putem uvida u dostupnu dokumentaciju, razgovorom sa struĉnim sluţbama škole,

razgovorom s roditeljima te intervjua s kandidatom; psihologijsko testiranje; upućivanje na

pregled specijalisti medicine rada (po potrebi) te izradu mišljenja i/ili prosljeĊivanja

informacija o ishodu savjetovanja.

15 Godišnjak HZZ-a


Grafikon 10: Prikaz individualno savjetovanih učenika osnovnih i srednjih škola u Zadarskoj

ţupaniji prema svrsi savjetovanja tijekom 2008. godine16

Najveći broj savjetovanih uĉenika odnosi se na uĉenike koji su neodluĉni glede svog daljnjeg

profesionalnog puta. Najĉešće se radi o uĉenicima koji nisu sigurni odgovaraju li njihove

sposobnosti ţeljenom zvanju/zanimanju ili se ne mogu odluĉiti izmeĊu nekoliko

zvanja/zanimanja.

Profesionalno savjetovanje nezaposlenih osoba ukljuĉuje: prikupljanje relevantnih

podataka o korisniku putem dostupne dokumentacije, razgovora sa savjetnikom za

zapošljavanje i intervjua s kandidatom, upućivanje na pregled specijalisti medicine rada (po

potrebi), psihologijsko testiranje (po potrebi); izrada mišljenja i/ili prosljeĊivanje informacija

o ishodu savjetovanja te praćenje tijeka dogovorenih aktivnosti.

Tablica 6: Prikaz broja individualno savjetovanih nezaposlenih osoba/traţitelja zaposlenja u

Zadarskoj ţupaniji prema svrsi savjetovanja tijekom 2008. godine17

Svrha savjetovanja Broj osoba

Individualno savjetovanje nezaposlenih osoba i traţitelja zaposlenja,

ukljuĉujući testiranje u svrhu struĉnog osposobljavanja 68

Individualno savjetovanje nezaposlenih osoba i traţitelja zaposlenja bez

testiranja u svrhu izrade profesionalnog plana 64

Ukupan broj 132

Profesionalno individualno savjetovanje nezaposlenih osoba najĉešće se provodi kod

nedoumica u daljnjem profesionalnom putu i kod potrebe za daljnjim školovanjem, bilo

usavršavanjem, osposobljavanjem ili kod prekvalifikacija.

16 Dokumentacija Odsjeka za PU 17 Dokumentacija Odsjeka za PU


Grupno profesionalno savjetovanje, odvija se kroz ranije navedene oblike radionica, s tim da

se u Zadarskoj ţupaniji po potrebi organizira i radionica Kako pokrenuti vlastiti posao? u

kojoj se polaznicima daju osnovne smjernice za pokretanje vlastitog posla.

3.4. Ostale aktivnosti Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u Zadarskoj ţupaniji

Osim redovnih djelatnosti Odsjek za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje organizira i

sudjeluje u razliĉitim dogaĊanjima koji su vezani uz profesionalno usmjeravanje u najširem

smislu. Tako se organiziraju radionice, okrugli stolovi, tribine, predavanja i sl. na teme izbora

zanimanja, škole te se sudjeluje na razliĉitim dogaĊanjima, struĉnim i znanstvenim

skupovima s temama iz profesionalnog usmjeravanja.

Tablica 7: Ostale aktivnosti Odsjeka za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje (sajmovi,

tribine i sl.) tijekom 2008. godine18

Aktivnosti:

Organiziranje tribine na temu profesionalnog usmjeravanja za uĉenike i roditelje u Benkovcu

(u sklopu Tjedna psihologije)

Organizacija Sajma poslova

Sudjelovanje na okruglom stolu Tržište rada zadarske županije

Sudjelovanje u projektu CARDS 2004 Obrazovanje odraslih

Sudjelovanje u radu tima za resocijalizaciju bivših ovisnika

Sudjelovanje u osposobljavanju struĉnih suradnika osnovnih i srednjih škola za korištenje

programa za profesionalno usmjerevanje Moj izbor

Izlaganje na XXV Andragoškoj školi s izlaganjem Potrebne kompetencije za tržište rada

Izlaganje na Tjednu cjeloţivotnog uĉenja s temom Kompetencije potrebne za tržište rada

Organiziranje okruglog stola Kako motivirati učenike za upis u deficitarna zanimanja



4. Planovi za razvoj profesionalnog usmjeravanja u Zadarskoj ţupaniji

U Zadarskoj ţupaniji u planu je osnivanje Centra za profesionalno informiranje i savjetovanje

o karijeri kao jednog od sedam centara koji se osnivaju u Republici Hrvatskoj, u okviru IPA

programa. Opći ciljevi uspostave Centara su pridonijeti unapreĊenju ravnoteţe ponude i

potraţnje na trţištu rada Republike Hrvatske te uskladiti i povezati sustav profesionalnog

usmjeravanja u Republici Hrvatskoj s istovrsnim sustavima u Europskoj Uniji.

Centri će omogućiti interinstitucionalno povezivanje i izgradnju partnerstava relevantnih za

cjeloţivotno profesionalno usmjeravanje na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i

meĊunarodnoj razini. Radom Centara će se uspostaviti bolja povezanost institucija

obrazovanja, zapošljavanja i drugih dionika te unaprijediti djelotvornost postojećeg sustava

profesionalnog usmjeravanja.

Centri su namijenjeni razliĉitim skupinama korisnika, sukladno utvrĊenim prioritetnim

potrebama odreĊenog podruĉja:

uĉenicima osnovnih i srednjih škola,

uĉenicima koji napuštaju srednjoškolsko obrazovanje,

nezaposlenim osobama

traţiteljima zaposlenja,

zaposlenima,

poslodavcima. Poĉetak rada Centra planira se poĉetkom 2011. godine.

5. Zaključak

Postupcima profesionalnog usmjeravanja u Zadarskoj ţupaniji je tijekom 2008. godine

obuhvaćeno ukupno 3.206 korisnika, od ĉega je 48% uĉenika osnovnih i srednjih škola i 52%

nezaposlenih osoba i traţitelja zaposlenja.

Tijekom 2008. godine direktnim postupcima profesionalnog usmjeravanja je obuhvaćeno 6%

svih uĉenika osnovnih škola u Zadarskoj ţupaniji, a uĉenika osmih razreda, koji su praktiĉki

jedini korisnici usluge profesionalnog usmjeravanja kod osnovnoškolaca, obuhvaćeno je

45%. Profesionalnim usmjeravanjem obuhvaćeno je 8% uĉenika srednje škole, a uĉenika

završnih razreda srednje škole, koji su preteţiti korisnici usluga profesionalnog usmjeravanja,

njih 32%.

Budući da profesionalno usmjeravanje nije jednokratan postupak u odreĊenom ţivotnom

dobu pri biranju zanimanja, već dug proces osposobljavanja pojedinca za izbor zanimanja,

smatramo da je postupke profesionalnog usmjeravanja potrebno provoditi tijekom ĉitavog

školovanja te neposrednim postupcima obuhvatiti što veći broj uĉenika. Praćenje

savjetovanih kandidata u odabranom zanimanju i praćenje njihove vertikalne te horizontalne

pokretljivost na trţištu rada takoĊer bi trebalo biti ukljuĉeno u djelatnost profesionalnog

usmjeravanja u budućnosti.

Od ukupnog broja nezaposlenih osoba u 2008. godini, postupkom profesionalnog

usmjeravanja obuhvaćeno je 13% ukupnog broja nezaposlenih osoba te godine. Ovo stanje

nije zadovoljavajuće, jer prema Europskoj strategiji zapošljavanja, profesionalno


usmjeravanje u kasnijim stadijima karijere postaje alat politike zapošljavanja te se koristi kao

instrument za uspostavu djelotvornosti mjera trţišta rada.

Osnivanjem i razvojem Centra za profesionalno informiranje i savjetovanje o karijeri, s

dovoljnim brojem zaposlenih te uspostavom partnerstava relevantnih za cjeloţivotno

profesionalno usmjeravanje na lokalnoj i regionalnoj razini moguće je povećati broj korisnika

i raznovrsnost usluga u profesionalnom usmjeravanju, i time ojaĉati kako preventivnu ulogu

školskog i profesionalnog usmjeravanja, tako i ulogu profesionalnog usmjeravanja kao alata

politike zapošljavanja i upravljanja karijerom.


II. Strukovno obrazovanje

6. Zakonski okviri

Na meĊunarodnoj se razini dogaĊaju ozbiljne promjene: ubrzani strukturni, tehniĉki i

tehnološki razvojni procesi i inovacije, ponajprije u vodećim industrijskim zemljama, a dolazi

i do temeljnih preokreta u meĊunarodnim radnim, kapitalnim i trgovinskim odnosima kao i u

organizaciji rada u poduzećima i upravama. I mi se moramo suoĉiti sa svim tim izazovima.

Pritom moţemo poći od visoke razine ţivotnog i socijalnog standarda naše zemlje i Zadarske

ţupanije. Iz tog razloga, za gospodarski i socijalni razvoj postoji samo jedan glavni smjer:

potrebno je razviti i izgraditi sposobnost za trţišno orijentirane i inovativne proizvode i

usluge kako bismo postali konkurentni na meĊunarodnom trţištu. Presudan uvjet za to jest

osigurati i izgraditi obrazovnu razinu graĊana kako bi oni mogli samostalno reagirati na nove

zahtjeve. Vaţan su temelj za osuvremenjivanje sustava obrazovanja i strukovnog obrazovanja

nedavno doneseni strateški dokumenti Vlade Republike Hrvatske. U njih se ubrajaju,

ponajprije, sljedeća ĉetiri zakona:

- Zakon o obrtu, srpanj 2007. - Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, srpanj 2008. - Zakon o strukovnom obrazovanju, veljaĉa 2009. (ĉiji uĉinak tu nije analiziran), - Zakon o obrazovanju odraslih iz 2007.

Uz navedeno, Vlada je u srpnju 2008. godine donijela Strategiju za razvoj sustava strukovnog

obrazovanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2013. godine. Ona se oslanja na

naĉela i ciljeve Lisabonskoga ugovora i Kopenhaške deklaracije. Spomenuti dokumenti

odnose se, meĊu ostalim, na razvoj i ocjenjivanje procesa cjeloţivotnog uĉenja, mogućnosti

usporedivosti, prenosivosti i priznanja na razliĉite naĉine steĉenih kompetencija definiranjem

referentnih razina. Osim toga, dogovorena su zajedniĉka naĉela za izdavanje diploma,

odnosno svjedodţaba i prijenos dokazanih kompetencija pomoću kreditnih bodova u svim

zemljama EU-a i sudjelujućim zemljama u svrhu meĊusobnog priznanja svjedodţaba i

diploma te kako bi se potaknula pokretljivost graĊana i poduzeća. U skladu s naĉelima o

kojima je prethodno raspravljano u zemljama Europske Unije, Republika Hrvatska donijela je

2005. godine Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010. Prioriteti su, meĊu

ostalim, sljedeći:

- poboljšanje kvalitete i uĉinkovitosti odgoja i obrazovanja, ukljuĉujući i struĉne kvalifikacije,

- kontinuirano struĉno usavršavanje pedagoških djelatnika, - uţa povezanost obrazovnog i odgojnog sustava s društvom i razvojem gospodarstva, - razvoj uĉinkovitih strategija upravljanja odgojnog i obrazovnog sustava.

Kljuĉan ĉimbenik za razvoj strukovnog obrazovanja i cjeloţivotnog uĉenja jest njihova uţa

povezanost s trţištem rada. Što se tiĉe Zadarske ţupanije, dva regionalna dokumenta imaju

posebno znaĉenje za strukovno obrazovanje:

- Regionalni operativni program za razdoblje od 2007. do 2010. godine, prosinac 2006. (Razvojni program za županiju)

- Strategija za razvoj ljudskih resursa (HR) do 2010. godine, prosinac 2005.


Ova dva dokumenta odreĊuju dugoroĉne i konkretne razvojne ciljeve kao i prioritete u

gospodarstvu, osnovnom i strukovnom obrazovanju te u podruĉju socijalne skrbi i drţavnoj

upravi.

Kako bi se strukovno obrazovanje bolje prilagodilo novim potrebama trţišta rada, Zadarska

ţupanija je donijela nove upisne kriterije. One po prvi put vrijede za 2009./2010. školsku

godinu. Bolje postavljenim i usklaĊenim upisnim postupkom pokušava se jaĉe reagirati na

promjene na trţištu rada i na odluke uĉenika pri upisu. Školama su odreĊene gornje granice

provedbe obrazovnih programa pa će ubuduće morati, ako ţele uvesti novi obrazovni

program koji u prethodnoj godini nisu provele, podnijeti pismenu analizu potraţnje za ţeljeno

zanimanje. Osim toga, Ţupanija traţi mišljenje nadleţnih komora i Gospodarskog i

socijalnog vijeća prije nego što odluĉi o programima.

7. Situacija u strukovnom obrazovanju

Obrazovne ustanove, nadleţna administrativna tijela, uĉenici, roditelji i dio gospodarstva te

drugi akteri u Hrvatskoj i Zadarskoj ţupaniji trude se u jednom razvojnom procesu postići

visoku obrazovnu razinu mladih i svih ostalih dijelova populacije. U strukovnome

obrazovanju radi se u prvome redu o pouĉavanju kompetencija koje su traţene na trţištu rada

i koje će biti dobri temelji za cjeloţivotno uĉenje. Uspjeh u obrazovanju predstavlja bitan

uvjet za konkurentnost gospodarstva koje u Zadarskoj ţupaniji ĉine većinom manja i srednja

poduzeća. Sve se više koriste suvremene tehnologije i obnovljivi izvori energije. Cjelokupna

se gospodarska struktura razvija u smjeru usluţnih djelatnosti. Prema izraĉunu podruĉne

sluţbe Zavoda za zapošljavanje, u Zadru u podruĉju usluţnih djelatnosti radi 72% svih

zaposlenih, a u Hrvatskoj ih je 68% zaposlenih.

7.1. Struktura strukovnog obrazovanja

Hrvatski obrazovni sustav sastoji se od predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, u što

se ubrajaju strukovne škole, i od visokog obrazovanja. Strukovno daljnje obrazovanje djeluje

na razliĉitim razinama u podruĉju obrazovanja odraslih. Sljedeća slika pokazuje ukupnu

obrazovnu strukturu.


Slika 1: Hrvatski obrazovni sustav19

Srednjoškolskom obrazovanju pripadaju gimnazije, strukovne i umjetniĉke škole.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ne ubraja umjetniĉke škole u strukovne škole.

Strukovne škole u Republici Hrvatskoj dijele se na tehniĉke i njima po trajanju srodne

zdravstvene, gospodarske, trgovaĉke, poljoprivredne i sliĉne škole koje traju ĉetiri godine te

na industrijske i obrtniĉke škole istih struka koje traju tri godine. U strukovno školstvo ubraja

se i obrazovanje za jednostavnija zanimanja kojima se stjeĉe niţa strukovna sprema, a traje

od jedne do dvije godine. IzraĊeno je ukupno 309 strukovnih programa od kojih je 199

aktivno. Programi se svrstavaju u trinaest obrazovnih sektora (umjetniĉke škole imaju vlastiti

19 www.aso.hr


sektor kao i gimnazije). U strukovnom je obrazovanju zakonski utemeljen znatan udjel općeg

obrazovanja koji umanjuje gotovo pola raspoloţivog vremena za izobrazbu. Osobito se to tiĉe

suvremenih tehniĉkih obrazovnih programa. Na temelju kriterija i elemenata za upis u srednje

škole te rezultata upisa vidljiva je ĉinjenica da se prije poĉetka srednjoškolskog obrazovanja

odabirom obrazovnog programa pravi selekcija na uĉenike s dobrim i one sa slabim

uspjehom, što odreĊuje populaciju koja je obuhvaćena strukovnim obrazovanjem (npr.

negativna selekcija u nekim zanimanjima).

Strukovno obrazovanje je za većinu obrtniĉkih programa organizirano prema dualnome

modelu obrazovanja (JMO). Oko 90% uĉenika u ovome sluĉaju ima ugovor o naukovanju.

Ostale se uĉenike obrazuje iskljuĉivo u školi, a oni prema mogućnostima idu na praksu u

radionicama/tvrtkama. Svi ostali programi provode se iskljuĉivo u školama. Time strukovne

škole imaju dominantnu ulogu u obrazovnome procesu pa objektivno podlijeţu pritisku

prilagoĊavanja trţištu rada koji bi trebale ispuniti.

U Zadarskoj ţupaniji postoji 21 srednja škola od kojih su pet gimnazije, a ĉetrnaest škole s

preteţito strukovnim programima te jedna umjetniĉka škola. Od tih škola u gradu Zadru

nalaze se sve gimnazije, dvije umjetniĉke škole i deset strukovnih škola. Od pet strukovnih

škola koje se nalaze izvan Zadra (Pag, Graĉac, Benkovac, Biograd n/m i Obrovac) ĉetiri nude

dodatno gimnazijski smjer, sve osim u Graĉacu. Na spomenutim lokacijama djelomiĉno se

nude jednaki programi i zanimanja a da se ne uzima u obzir mogućnost zapošljavanja nakon

izobrazbe.

U gradu Zadru moţemo govoriti o manje ili više podjednakim mogućnostima strukovnog

obrazovanja. Od 64 ponuĊena strukovna programa, prema trajanju pojedinih programa, njih

je:

- 41% iz podruĉja trogodišnjih programa, - 56% iz podruĉja ĉetverogodišnjih, - 3% prilagoĊenih programa za uĉenike s poteškoćama.

U drugim je gradovima od ukupno 15 ponuĊenih programa 12 (80%) trogodišnjih i tri (20%)

ĉetverogodišnja programa.

Sljedeći su obrazovni programi ponuĊeni u 2008./2009. školskoj godini u Zadarskoj ţupaniji

i Republici Hrvatskoj:


Tablica 8: Ponuda obrazovnih programa u 2008./2009. školskoj godini u Republici Hrvatskoj i

Zadarskoj ţupaniji20

2008./2009. Hrvatska Zadarska

ţupanija

Ĉetverogodišnji strukovni programi

94 31

Trogodišnji strukovni programi u industriji

71 4

Trogodišnji školski obrazovni programi za obrtništvo

10 -

Trogodišnji dvojni obrazovni programi za obrtništvo

(JMO)

61 25

Jednogodišnji i dvogodišnji obrazovni program

(program za stjecanje niţe struĉne spreme)

49

Posebni programi za uĉenike s poteškoćama (TES)

37 2

PrilagoĊeni ĉetverogodišnji programi za uĉenike s

poteškoćama

9 -

PrilagoĊeni trogodišnji programi za uĉenike s poteškoćama

19 -

PrilagoĊeni jednogodišnji i dvogodišnji programi (NSS)

4 -

Za Zadarsku ţupaniju su planirana 62 programa u ĉetiri kategorije: ĉetverogodišnji i

trogodišnji industrijski programi, trogodišnji programi koji se provode samo u školi i

trogodišnji obrtniĉki programi (JMO) kao i dva programa za uĉenike s poteškoćama. U

Republici Hrvatskoj bila su 354 programa u devet kategorija. Općenito, jedan dio programa

provodio se paralelno u nekoliko škola.

7.2. Ponuda i potražnja za strukovnim obrazovanjem

U Hrvatskoj je 2008. godine osmi razred osnovne škole završilo ukupno 46.328 uĉenika

(mladići: 23.662, djevojke: 22.666). U 2002. godini taj broj iznosio je 53.338. Slijedom

demografskih promjena, u tom razdoblju broj uĉenika je pao za više od 14%.

U Zadarskoj ţupaniji osmi razred je završilo:

- 2008. godine: 1.976 uĉenika



i prema nacionalnom trendu broj maturanata osnovnih škola pao je za samo 2,8%. Prema

raspoloţivim podacima, uglavnom moţemo pretpostaviti konstantan broj uĉenika koji će

završiti osmi razred.

20 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa: Popis programa obrazovanja u srednjem školstvu za školsku godinu 2008./2009; Kamo nakon osnovne škole?, HZZ, Zadarska ţupanija, 2008.


Grafikon 11: Broj učenika osmog razreda osnovne škole u Zadarskoj ţupaniji i Republici Hr-

vatskoj od 2002. do 2008. godine21

Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (Matica škola) 2008./2009.

godine upisala su se 1.443 uĉenika u srednje strukovne škole u Zadarskoj ţupaniji od ĉega su

393 (41%) djevojke. To odgovara brojci od oko 73% uĉenika završnih razreda osnovne škole.

Od ukupnog broja upisanih u strukovne programe 970 uĉenika (454 djevojke – 47%) pohaĊa

ĉetverogodišnje programe, a 473 trogodišnje programe. Brojke pokazuju jasno da se djevojke

rijetko odluĉe za trogodišnje programe koji su najĉešće predviĊeni za tehniĉka obrtniĉka

zvanja.

21 Drţavni zavod za statistiku: Statistiĉki podaci 2005. -2009. i Podruĉna sluţba Zavod za zapošljavanje u Zadru.


Strukovne škole Ţupanije nudile su 2008./2009. godine 62 obrazovna programa (vidi tablicu

broj 8) od ĉega su 31 ĉetverogodišnji programi, a 31 trogodišnji. Oni se pak ponovno dijele

na 25 obrtniĉkih programa, ĉetiri industrijska programa i dva pomoćniĉka zvanja (TES).

Sljedeći pregled daje saţetak ponuĊenih mjesta, broj upisa na prvome roku te popunjenih

obrazovnih mjesta u Ţupaniji.

Grafikon 12: Ponuda, potraţnja i konačni upisi – broj učenika u trogodišnjim programima u

Zadarskoj ţupaniji od 2005. do 2008. godine22

U podruĉju strukovnog obrazovanja u trogodišnjim programima od 2005. do 2008.

kontinuirano je opadao interes uĉenika, ponude u školama i stvarni upisi iako je broj uĉenika

u završnim razredima osnovnih škola ostao gotovo jednak. Interes je uĉenika opao za 17%,

22 Kamo nakon osnovne škole? HZZ, 2006.-2009. (podaci prikupljeni iz raznih tablica, vlastiti izraĉun) Rezultati u lipnju nakon prvog upisnog roka.


ponuda škola za 18%, a broj konaĉnih upisa na planirana mjesta za 10%. Dok se 2005.

godine obrazovalo 526 uĉenika, 2008. bilo ih je 473.

Grafikon 13: Ponuda, potraţnja i zauzeta obrazovna mjesta (upisi) u četverogodišnje programe

u Zadarskoj ţupaniji od 2005. do 2008. godine23

23 Kamo nakon osnovne škole? HZZ, 2006.-2009. (sastavljeno iz raznih tablica, vlastiti izraĉun); Rezultati u lipnju nakon prvog upisnog roka


Kod ĉetverogodišnjih programa razvoj teĉe drugaĉije. Od 2005. do 2008. interes se uĉenika

povećao za 6% pri ĉemu se posebno istiĉe 2008. godina. Pri prvom upisnom roku prijavilo se

15% više uĉenika nego godinu prije. Ponuda škola pala je za 11%, a stvarni su upisi, unatoĉ

godišnjim odstupanjima, ostali gotovo isti. Razvoj ide u smjeru uravnoteţenosti ponude i

potraţnje za obrazovanjem u ĉetverogodišnjim programima.

Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, upisi u gimnazije i umjetniĉke

škole rastu podjednako. Dok je u 2007. bilo 650 uĉenika, u 2008. bilo ih je 704. Zapravo, ne

dogaĊa se da uĉenici nakon osnovne škole iziĊu iz sustava obrazovanja. To znaĉi da prelaze u

gimnazije i umjetniĉke škole. Postoji razlog za bojazan da će interes uĉenika za trogodišnjim

programima i dalje opadati. Smanjena potraţnja ukazuje na opadanje individualne i društvene

prihvaćenosti tih programa. No, u gospodarstvu ta se zanimanja potraţuju, neka ĉak s

tendencijom porasta.

Razlika izmeĊu ponude programa i upisanih u trogodišnje programe iznosila je:

- 208 mjesta (+28%) u 2005.

- 212 mjesta (+30%) u 2006.

- 146 mjesta (+22%) u 2007.

- 126 mjesta (+21%) u 2008.

Škole pruţaju obrazovna mjesta, a time i resurse koje uĉenici, pokazuje dugogodišnje

iskustvo, ne potraţuju u tolikome opsegu. Sa stajališta izdataka za obrazovanje i nacionalno

gospodarstvo to nije isplativo, jer se postojeći kapaciteti ne iskorištavaju u skladu s

potrebama gospodarstva. Kod ĉetverogodišnjih programa prekomjerna ponuda nije toliko


visoka. U 2005. ona iznosi 13%, u 2006. oko 12%, u 2007. oko 14%, a u 2008. ona iznosi još

samo 3%. Potraţnja uĉenika i ponuda škola ide u smjeru usklaĊivanja. Stavimo li broj

maturanata osnovnih škola u omjer sa 100%, stvarni broj upisa u trogodišnje i

ĉetverogodišnje programe kao i u gimnazije i umjetniĉke škole u Ţupaniji je u pravilu viši. U

2008. godini 1.976 maturanata je napustilo osnovnu školu, ali bilo je 2.147 upisa u srednje

škole što odgovara 108,7%. Razlog tome su doseljenici, ponavljaĉi i uĉenici glazbene škole

koji većinom pohaĊaju dvije srednje škole. Trenutaĉno doseljenici ne predstavljaju poseban

problem, no postoji mogućnost da će to pitanje, ponajprije nakon pristupanja Europskoj

Uniji, postati aktualno.

Sudjelovanje obrtniĉkih radionica i ostalih u obrtniĉkim programima zahtijeva licenciranje

radionice od obrtniĉke komore. Time se ţele osigurati minimalni standardi u naukovanju u

radionicama. Prema podacima Hrvatske obrtniĉke komore, u prosincu 2008. godine imali

smo sljedeću situaciju u Zadarskoj ţupaniji pri dodjeljivanju licencija:

Tablica 9: Dodijeljene licencije od Obrtničke komore Zadarske ţupanije za provedbu

obrtničkih programa (prosinac 2008.)24

Zanimanje Broj

licencija

Broj mjesta za

naukovanje

Alatniĉar 1 9

Autoelektriĉar 4 12

Autolakirer 1 3

Autolimar 5 15

Automehaniĉar 33 105

Bravar 2 6

Dimnjaĉar 1 3

Elektroinstalater 13 39

Elektromehaniĉar 1 3

Frizer 87 258

Instalater grijanja i klimatizacije 17 51

Klesar 3 9

Konobar 1 3

Limar 2 6

Mesar 5 15

Pediker 1 0

Soboslikar - liĉilac 11 33

Stolar 12 36

Tokar 3 15

Vodoinstalater 18 54

Zidar 4 12

Ukupno 225 687

24 Hrvatska obrtniĉka komora, baza podataka


U 2008. bilo je ukupno 687 licenciranih obrazovnih mjesta od Obrtniĉke komore u Zadarskoj

ţupaniji. Prema podacima Hrvatske obrtniĉke komore, u cijeloj Hrvatskoj bilo ih je 28.083.

Do prosinca 2008. u Ţupaniji je licencirano 225 radionica (obrtniĉke i druge pravne osobe) za

izvoĊenje praktiĉnog dijela naukovanja. Prema podacima Drţavnoga zavoda za statistiku u

Zadarskoj ţupaniji postoji ukupno 8.312 poduzeća i obrta, ali samo 3% njih licenciralo se za

izvoĊenje praktiĉnog dijela naukovanja u obrtniĉkim zanimanjima. U usporedbi s Hrvatskom,

registrirano je ukupno 204.159 obrta. Od toga je 9.688 licencirano za provedbu naukovanja

obrtniĉkih programa. Kvota licenciranih radionica iznosi 5% i time je gotovo dvostruko veća

nego ona u Zadarskoj ţupaniji. Udjel licenciranih radionica iznosi 5% ĉime je znatno veći

nego u Zadarskoj ţupaniji. Sljedeći grafikoni slikovito prikazuju situaciju.

Grafikon 14: Udjel licenciranih radionica i licencitranih pravnih osoba u ukupnom broju

obrtničkih radionica i pravnih osoba u Zadarskoj ţupaniji i u Republici Hrvatskoj u prosincu

2008. godine25

25 Hrvatska obrtniĉki komora, baza podataka Obrtništvo u brojkama, 2009., Hrvatska obrtniĉka komora


Broj je licenciranih radionica ukupno još premalen. Kako bi se ta situacija popravila,

potrebno je uloţiti veće napore. Treba istaknuti da je sudjelovanje radionica u naukovanju od

neposrednog interesa samih radionica (npr. osiguranje pomlatka za struku, kvalitetne i

kompetentne radne snage prilagoĊene njihovim potrebama). Oĉito je da ta meĊusobna

povezanost još nije dovoljno primijećena.

Ukupan broj obrtniĉkih programa u RH iznosi 61. U Zadarskoj ţupaniji ponuĊeno je u

2008./2009. školskoj godini 25 programa, što iznosi 42%. Ostali obrtniĉki programi nisu

ponuĊeni. Do prosinca 2008. za sedam obrtniĉkih programa koje su škole nudile nije bilo

licenciranih radionica.

To su bili programi za kemijskog ĉistaĉa, graditelja plastiĉnih brodova, krojaĉa, kuhara,

pekara, prodavaĉka i keramiĉara. Ti programi morali su se provoditi u školi. Kod

automehatroniĉara, kao novog zanimanja, koje je još u eksperimentalnoj fazi, u to vrijeme još

nije bilo licenciranih radionica. Pedeset i šest nauĉnika je apsolviralo praktiĉni dio

naukovanja u radionicama koje su već imale licenciju za automehaniĉare i autoelektriĉare.

Kao što je već reĉeno, kod trogodišnjih programa djelomiĉno su stvoreni preveliki kapaciteti

u školama koji kod nekih zanimanja dovode do prekomjerne ponude maturanata. Kod frizera,

na primjer, obrazovalo se 77 nauĉnika koje regionalno trţište rada nije moglo apsorbirati, dok

su saloni imali ĉak 258 licenciranih nauĉniĉkih mjesta.

Usporedimo li nauĉnike s prosjeĉnim brojem nezaposlenih mladih izmeĊu 15 i 24 godina,

situacija postaje još jasnija. Prema podacima podruĉne sluţbe Zavoda za zapošljavanje u

Zadru i vlastitim izraĉunom, nezaposlenost u 2008. kod prodavaĉa (217), konobara (56),

kuhara (44) i frizera (33) je popriliĉno visoka, kao i niz godina prije. Obrazovna mjesta u

školama nisu prilagoĊena toj situaciji.


Istodobno gospodarstvo i tijela nadleţna za obrazovanje u Ţupaniji definirali su deficitarna

zanimanja ili zanimanja koja se posebno traţe26

. Tu se ubrajaju, meĊu ostalim, autolakirer,

alatniĉar, krojaĉ, krovopokrivaĉ, instalater grijanja i klimatizacije kao i zidar. U 2008. samo

se sedam nauĉnika obrazovalo za zidare, od ĉega se troje iste godine tek upisalo. Od 2005. do

2008. u statistici nezaposlenih kod mladih u dobi izmeĊu 15 i 24 godine nije evidentiran niti

jedan zidar. Kod vodoinstalatera imamo 1-2 nauĉnika, kod soboslikara 10-18, krojaĉa 3-13, a

kod limara 2-11. Pokazuje se da se kod nekoliko graĊevinskih i nekih drugih zanimanja

obrazuje manji broj uĉenika nego što ima potreba za njima, što ujedno ima negativne

gospodarske i socijalne posljedice. Ta se situacija utoliko zaoštrava što se tu radi većinom o

zanimanjima koja su u cijeloj zemlji uvrštena meĊu deficitarna. Nedovoljan broj struĉne

radne snage evidentno predstavlja koĉnicu razvoja koja se ne moţe kratkoroĉno „zaustaviti“.

S jedne strane u strukovnim školama u Zadarskoj ţupaniji postoji prevelika ponuda

trogodišnjih programa, dok se s druge strane premalo obrazuje u vaţnim obrtniĉkim

programima. Isto tako, kada pogledamo zanimanja za koja se najĉešće obrazuje, postaje

vidljivo da se meĊu njima gotovo ne nalaze deficitarna zanimanja, nego zanimanja ĉija se

potraţnja na trţištu rada procjenjuje kao vrlo niska.

26 www.hok.hr/cro/obrazovanje/strukovno_obrazovanje_za_obrtnistvo/stipendije

http://www.hok.hr/cro/obrazovanje/strukovno_obrazovanje_za_obrtnistvo/stipendije


Grafikon 15: Deset najčešćih strukovnih zanimanja u Zadarskoj ţupaniji i u Republici

Hrvatskoj, učenici prve godine srednjoškolskog obrazovanja u 2006./2007. i 2008./2009.

(apsolutne brojke)27

a. Zadarska ţupanija:

27 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Matica 2008.


b. Republika Hrvatska:

Programi raĉunalni tehniĉar i automehatroniĉar su novi programi te se 2006./2007. godine još

nisu provodili. MeĊu deset najĉešćih strukovnih zanimanja u Zadarskoj ţupaniji u

2008./2009. školskoj godini ubrajaju se komercijalist, kuhar, hotelijersko-turistiĉki tehniĉar,

automehatroniĉar (koji je 2008. uveden u obrazovni sustav), frizer, pomorski nautiĉar i

prodavaĉ. Dvije godine prije ekonomist je bio na prvome mjestu, praćen od prodavaĉa,

medicinske sestre/medicinskog tehniĉara, pomorskog nautiĉara i instalatera za grijanje i

klimatizaciju. Potonje zanimanje nalazi se na desetome mjestu, a prethodno je zauzimalo peto

mjesto. U usporedbi s tim, frizer trenutaĉno zauzima šesto mjesto, dok je prethodno bio na

devetom.

To se odnosi na ekonomiste gdje se broj upisanih uĉenika neznatno smanjio, za samo devet

uĉenika. Kod prodavaĉa broj se smanjio s 65 na 47. Izgleda da se tu radi o promjenama koje


prate potrebe trţišta. Nasuprot tome, broj upisa kod instalatera za sustave grijanja i hlaĊenja

smanjio se s 42 na 32, a kod vodoinstalatera s 33 na 23, iako tu gospodarstvo signalizira

tendenciju rasta potreba.

Kod drugih programa u istome razdoblju porastao je broj uĉenika, kod kuhara s 38 na 73, što

je prema procjenama predstavnika gospodarstva pokazatelj razvoja u pravome smjeru.

Kod frizera, koji se već sada obrazuju više nego što postoji potraţnja za njima, porastao je

broj upisa s 35 na 52 ĉime je dalje porasla prekomjerna ponuda.

Na nacionalnoj razini, tijekom vremenskog raspona koji usporeĊujemo, zanimanje

komercijalist i prodavaĉ zauzimaju prva mjesta. Kuhar je zauzeo treće mjesto 2008./2009.,

dok je prethodno zauzimao peto. Ukupno gledajući, tu je bilo manje promjena nego u Zadru.

Potpora ugroţenim osobama i osobama s invaliditetom prvorazredni je politiĉki i socijalni

zadatak društva. Tim osobama treba prema prilici omogućiti pristup obrazovanju,

kvalificiranju za zanimanje i zapošljavanje. Postoje škole za gluhe i nijeme u Zagrebu te za

osobe s mentalnim poteškoćama u Ĉakovcu. Osim toga, nude se trogodišnji i ĉetverogodišnji

strukovni programi za osobe s poteškoćama u razvoju (TES). U Hrvatskoj postoji 37 takvih

programa, od kojih su 32 trogodišnja, a pet ĉetverogodišnji programi.

U Zadarskoj ţupaniji u 2008./2009. školskoj godini u Hotelijerskoj, turistiĉkoj i ugostiteljskoj

školi u Zadru odrţavao se trogodišnji program za pomoćnog kuhara/pomoćnog slastiĉara s

ĉetiri uĉenika. Škola za poljoprivredu, prehranu i veterinarstvo, takoĊer u Zadru, nudi prema

potrebi svake godine razliĉite trogodišnje programe. U to se ubrajaju pomoćni cvjećar i

pomoćni voćar/pomoćni vinar. U 2008./2009. upisalo se pet uĉenika u program za

pomoćnoga cvjećara.

7.3. Usavršavanje i daljnje obrazovanje te prekvalifikacije

Obrazovne mjere provode se u verificiranim i neverificiranim programima. U Zadarskoj

ţupaniji postoji niz ponuda kojima se ţeli olakšati prelazak iz obrazovanja na trţište rada,

odnosno olakšati mogućnosti zapošljavanja.

Srednjoškolski strukovni programi za odrasle ĉine oko ¼ ukupne ponude. Ostali programi su

priznati, ali imamo i programe osposobljavanja i kvalificiranja koji nisu verificirani kao npr.

u podruĉju informacijsko-komunikacijske tehnologije, graditeljstva, motornih vozila,

tekstilne tehnike, zdravstva i socijalne skrbi, raĉunovodstva, stranih jezika, sigurnosti,

upravljanja brodicama i cvjećarstva. Sljedeći popis pokazuje ponudu u Zadarskoj ţupaniji u

2008. godini.


Tablica 10: Ponuda programa daljnjeg obrazovanja i obrazovanja odraslih u Zadarskoj

ţupaniji 2008. godine28

PonuĎači Srednjoškolski

programi

(verificirani)

Ostali programi

(verificirani i

neverificirani)

Aromavita uĉilište

0 1

Algebra

0 17

Hotelijersko-turistiĉka i ugostiteljska škola 4 0

Medicinska škola A. Kuzmanića

0 1

Pomorska škola Zadar

2 0

Puĉko otvoreno uĉilište Mencl

0 11

Puĉko otvoreno uĉilište

0 24

Puĉko otvoreno uĉilište As Zadar

6 27

Strukovna škola Vice Vlatkovića

33 0

Suvremeno uĉilište u Splitu – Podruţnica Zadar 0 2

Puĉko otvoreno uĉilište Erudio

4 61

Puĉko otvoreno uĉilište Biograd na Moru 0 1

Uĉilište Adrianus – Podruţnica Zadar

0 1

Ukupno

49 146

U Zadarskoj ţupaniji 2008. bilo je trinaest ponuĊaĉa s ukupno 195 programa, od kojih su 49

srednjoškolski strukovni programi. Oni se pak sastoje od jedanaest ĉetverogodišnjih i 38

trogodišnjih programa. U tim su ponudama sadrţani i programi prekvalifikacije (skraćeno

trajanje programa). To su teĉajevi za turistiĉko-hotelijerskog komercijalista, turistiĉko-

hotelijerskog tehniĉara (oba u trajanju od 1,5 godina), konobara, kuhara/slastiĉara (po 1

godinu), vozaĉa teretnih vozila (5 mjeseci do godinu dana), elektromehaniĉara, prodavaĉa

(oba u trajanju od 6 mjeseci do godinu dana), ekonomista i komercijalista te za tehniĉara

cestovnoga prometa (za koje nema podataka o trajanju). Troškove za prekvalifikacijske

programe plaćaju iskljuĉivo sudionici.

Podruĉna sluţba Zavoda za zapošljavanje u Zadru provodila je u vremenu od lipnja 2007. do

travnja 2008. dva projekta za kvalificiranje nezaposlenih na kompjutorskim teĉajevima i

teĉajevima priprema za intervju s poslodavcem. Na teĉajevima su sudjelovala ukupno 203

28 Mogućnosti obrazovanja odraslih u Zadarskoj županiji, Školska godina 2008./2009., Podruĉna sluţba Zavoda za zapošljavanje Zadar, podaci prikupljeni iz raznih tablica, vlastiti izraĉun


sudionika, od kojih su se nakon šest mjeseci 82 zaposlila (40,4%). Teĉajeve nije financirao

Zavod, nego privatna poduzeća i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture29

.

O posjećenosti ostalih gore spomenutih teĉajeva, njihovoj uĉinkovitosti i koristi za sudionike

i poslodavce nismo mogli dobiti pouzdane informacije jer ne postoji baza podataka koja

sadrţi te informacije. Zbog toga nije moguće provesti zasebne analize. MeĊutim, vidljivo je

da se većina prekvalifikacija ne provodi u programima koji su izrazito traţeni na trţištu rada.

Koliki je opseg daljnjega profesionalnog obrazovanja, kao vaţnoga dijela cjeloţivotnog

uĉenja, nije bilo moguće toĉno odrediti jer se niti ti podaci ne prikupljaju. Sigurno je da velik

broj poslodavaca u Zadarskoj ţupaniji za svoje suradnike provodi programe daljnjeg

obrazovanja zbog toga što oni pridonose njihovome uspjehu i konkurentnosti. U usporedbi sa

zemljama EU-a, procjenjuje se da je nizak udio zaposlenih koji redovito sudjeluju u

programima daljnjeg obrazovanja. Neposredna daljnja struĉna usavršavanja ne donose

prednost samo poslodavcu, nego umanjuju mogućnost otpuštanja zaposlenih i povećavaju

njihove šanse na trţištu rada.

Obrtniĉka komora nudi mogućnost pristupanja ispitima o struĉnoj osposobljenosti i

majstorskim ispitima.

Ispit o struĉnoj osposobljenosti polaţe se za jednostavnija zanimanja s liste vezanih obrta i

njime se dokazuju struĉne kompetencije. Uvjet za pristupanje ispitu je završena osnovna

škola. Poloţeni je ispit o struĉnoj osposobljenosti preduvjet za otvaranje vlastitog obrta za

odreĊene djelatnosti. Mogu se poloţiti ispiti, na primjer, za graĊevinskog staklara,

zavarivaĉa, mehaniĉara za bicikle, vulkanizera, podopolagaĉa, posluţitelja jela i pića i

skupljaĉa gljiva. Na ispitu se provjeravaju i certificiraju formalno i neformalno steĉene

sposobnosti i znanja.

Ukupan broj ispita provedenih u Ţupaniji podlijeţe godišnjim odstupanjima i od 2003. do

2008. godine trend je opadanja. Broj ispita kreće se od 47 do 78 i provedeni su za osam od 25

mogućih ispita o struĉnoj osposobljenosti. Na nacionalnoj razini trend se za isto razdoblje

kreće prema gore, kao što pokazuje idući prikaz.

29 Zavoda za zapošljavanje u Zadru


Grafikon 16: Broj ispita stručnih osposobljavanja u Zadarskoj ţupaniji i u Republici Hrvatskoj

od 2003. do 2008. godine30

Osim ispita o struĉnoj osposobljenosti, nude se majstorski ispiti u 58 zanimanja. Majstorski

ispiti su drţavno priznati ispiti, regulirani Zakonom o obrtu i Pravilnikom o postupku i naĉinu

polaganja majstorskog ispita, te ispita o struĉnoj osposobljenosti (NN 88/02), a mogu se

polagati za zvanja s liste vezanih obrta, ĉije je programe donio ministar nadleţan za

gospodarstvo. U 2008. godini u Hrvatskoj je poloţeno majstorskih ispita u 45 zanimanja, a u

Zadarskoj ţupaniji u 9 zanimanja: autoelektriĉar, automehaniĉar, elektroinstalater, frizer,

autolakirer, oĉni optiĉar, soboslikar-liĉilac, stolar, zidar. Najveći broj poloţenih majstorskih

ispita u usporedbi s drugim zanimanjima bio je kod frizera, i to 23 od ukupno 62 majstorska

ispita (37%) u 2008. godini.

Grafikon 17: Usporedba poloţenih majstorskih ispita u Zadarskoj ţupaniji i Republici

Hrvatskoj, po godinama31

30 Hrvatska obrtniĉka komora, baza podataka, vlastita obrada. 31 Hrvatska obrtniĉka komora, baza podataka, vlastita obrada


Majstorski su se ispiti od 2003. do 2008. godine, kako u Zadarskoj ţupaniji, tako i u cijeloj

Hrvatskoj, gotovo udvostruĉili. Od 2005. u cijeloj se zemlji, ali i u Ţupaniji zabiljeţava stalni

porast poloţenih ispita. To je vrlo pozitivan trend.

Sa stajališta ukupnoga sustava daljnjeg obrazovanja nisu dovoljno sustavno prikupljene i

ocjenjene ponude, usluge i uĉinci sustava. Sustav srednjoškolskog obrazovanja i sustav

osposobljavanja te usavršavanja relativno nepovezano funkcioniraju jedan pokraj drugog.

8. Financiranje strukovnog obrazovanja

Prema Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja za razdoblje od 2005. do 2010. Vlade

Republike Hrvatske obraĊuju se, meĊu ostalim, pitanja financiranja strukovnog, odnosno

obrazovnog sustava s aspekta novih izazova pa je istaknuta potreba za povećanjem sredstava

te njihovom koncentracijom na prioritete. Novi zahtjevni ciljevi, koji sustav obrazovanja i

strukovnog obrazovanja ĉine kljuĉnim ĉimbenikom za razvoj gospodarstva i društva,

pretpostavljaju da su drţavni izdaci za obrazovanje dovoljno visoki i da se jaĉe usmjeravaju

na potrebe trţišta rada. Odgovarajućom visinom iznosa, raspodjelom i uĉinkovitim

korištenjem sredstava postoji velika mogućnost upravljanja i reguliranja sustava strukovnog

obrazovanja.

U Zadarskoj ţupaniji izdvajaju se velika sredstva za sustav strukovnog obrazovanja koji

potjeĉu iz razliĉitih izvora. To su financijska sredstva:

- iz drţavnoga proraĉuna (ministarstava, Agencije za strukovno obrazovanje, Agencije za malo gospodarstvo, Hrvatski zavod za zapošljavanje)

- Zadarske ţupanije, - gospodarstva (licenciranih radionica, drugih poduzeća, obrtniĉke komore), - iz vlastitih prihoda strukovnih škola (iznajmljivanjem prostora, prihodi od edukacija,

proizvodnje/pruţanja usluga, i dr.)

- putem stipendija (iz gore spomenutih izvora) - iz meĊunarodnih projekata i donacija.

Sredstva iz drţavnoga proraĉuna dolaze prije svega preko Ministarstva znanosti, obrazovanja

i športa i dijelom preko drugih ministarstava kao, na primjer, Ministarstva gospodarstva, rada

i poduzetništva te Ministarstva turizma. Ukupni izdaci za strukovno obrazovanje sluţbeno se

ne prikupljaju. Nepoznati su, takoĊer, ostali izdaci za zaposlenike, koje snosi Ministarstvo

znanosti, obrazovanja i športa i mjeseĉno se neposredno uplaćuju na raĉun zaposlenika. Popis

drţavnih sredstava za strukovne škole (osim troškova za osoblje) navodi se u sljedećoj tablici.


Tablica 11: Izdaci Zadarske ţupanije za strukovne škole u Ţupaniji (bez troškova za osoblje) od

2005. do 2008. godine u HRK

GODINA

UKUPNA

DECENTRALI-

ZIRANA

SREDSTVA ZA

SREDNJE

ŠKOLE

POVEĆANJE /

SMANJENJE

(%) U

ODONOSU NA

PRETHODNU

GODINU -

UKUPNI DEC

UKUPNA

DECENTRALI-

ZIRANA

SREDSTVA ZA

STRUKOVNE

ŠKOLE

POVEĆANJE /

SMANJENJE

(%) U

ODONOSU NA

PRETHODNU

GODINU -

STRUKOVNI

DEC

POVEĆANJE /

SMANJENJE U

DONOSU NA

PRETHODNU

GODINU -

STRUKOVNI

DEC

2005. 19.617.922,00 14.487.566,00

2006. 20.125.986,00 2,59 14.708.690,00 1,53 221.124,00

2007. 20.740.059,00 3,05 14.363.240,00 -2,35 -345.450,00

2008. 21.819.468,00 5,20 16.587.590,00 15,49 2.224.350,00 APSOLUTNA

VRIJEDNOST

2005. - 2008. 82.303.435,00 11,22 60.147.086,00 14,50 2.100.024,00

PROSJEĈNA

VRIJEDNOST 20.575.858,75 3,62 15.036.771,50 4,89 525.006,00

Kod ukupnog priljeva zabiljeţeno je povišenje od 2005. do 2008. godine za 11,2%.

Usporedimo li te brojke sa stopama inflacije koje je izraĉunao Drţavni zavod za statistiku

2008.: 6,1%;

2007.: 2,9%;

2006.: 3,2%;

2005.: 3,3%;

prosjek godina: oko 3,9% (izraĉunat prema www.dzs.hr), pokazuje se da se i porast

institucionalnih i ukupnih izdataka više godina nalazio iznad prosjeĉnih inflacijskih stopa.

Kao što je gore navedeno, ukupni izdaci povećali su se od 2005. do 2008. za oko 11,2%. No,

u istome razdoblju godišnja prosjeĉna stopa inflacije iznosi 3,9%. To znaĉi da de facto za

strukovne škole/programe stoji više sredstava na raspolaganju, što je vidljivo u tablici 12.

Financijska situacija varira od škole do škole. Ukupno promatrajući situaciju u Zadarskoj

ţupaniji, moţemo poći od toga da su prikladno osigurani osnovni troškovi.

Naravno da se uvijek radi o tome da se raspoloţiva sredstva upotrijebe što uĉinkovitije i

pronaĊu racionalne mogućnosti uštede u školama.


Tablica 12: Odnos izmeĎu postotka povećavanja sredstava za srednje škole, uključivo

strukovne, i prosječne godišnje stope inflacije

Tablica 13: Izvori sredstava Srednje škole Vice Vlatković, Zadar, 2008.32

IZVORI FINANCIRANJA PRIHODI (kn)

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (uključujući izdatke za

osoblje)

9.013.327,00

Vlastiti prihodi 1.848.357,00

Zadarska ţupanija 1.387.471,00

MeĎunarodni projekti 93.929,00

Agencija za strukovno obrazovanje 3.431,00

UKUPNO 12.346.515,00

Škola je 2008. raspolagala s preko 12.346 mil. HRK. Najveći izvori financiranja s preko

devet mil. HRK su sredstva Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (oko 73%), zatim

slijede sredstva iz vlastitih prihoda u visini od više od 1.8 mil. HRK (oko 15%). Na trećem

mjestu stoje sredstva Ţupanije s gotovo 1,4 mil. HRK (oko 11%). Ostali izvori ukupno ĉine

oko 1%. Od toga najveći dio o

Documents

Izvješće o strukovnome obrazovanju i tržištu rada za ...Najĉeće su to psiholozi, pedagozi, socijalni radnici ili struĉnjaci srodnih zvanja. Prema potrebi, u postupak ... struĉne