lebendige gemeinde - kroatenseelsorge.dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz03-2011.pdf · tao je za 0,6 posto, zahvaljujući po-najprije većem broju doseljenika

Bl. Alojzije Stepinac — znak povezivanja

lebendige gemeindelebendige gemeinde

D 2384 E - 1,50E - OŽUJAK/MÄRZ 2011 - BR./NR.3 (312)

MADRIDim

pre

ssum

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:P. Josip Bebić, Željka Čolić,

Stjepan Herceg,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: e 16,-za ostale europske zemlje: e 22,-za prekomorske zemlje: e 35,-

Bankverbindung:Konto Nr.129072 (BLZ 500 502 01),

bei der Frankfurter SparkasseIBAN:

DE96 5005 0201 0000 1290 72 SWIFT-BIC: HELADEF1822

Zadnja stranica: snimio: A. Polegubić

Bl. Alojzije Stepinac — znak povezivanja

lebendige gemeindelebendige gemeinde

D 2384 E - 1,50€ - OŽUJAK/MÄRZ 2011 - BR./NR.3 (312)

Naslovnica: Za proslave Stepinčeva u crkvi

sv. Dionizija u Kelkheimu; snimio: A. Polegubić

AKTUALNO

lebendige gemeinde

Na Svjetskom danu mladih očekuje se milijun sudionika

Biskup JosefClemens oče-kuje da će

Svjetski dan mladih, ko-ji će se održati od 16.do 21. kolo voza u Ma-dridu, okupiti oko mili-jun sudionika. Na po-četku toga velikog do-gađanja očekuje seoko 600 tisuća sudioni-ka, dok će na završnomisno slav lje s papomBenediktom XVI. premadosadašnjim proc je na -ma doći milijun ljudi,rekao je nedavno u iz-javi za agenciju Kath-press biskup Clemens.

Biskup Clemens taj-nik je vatikanskog Vijeća za laike ko-je je, uz organizatore u Madridu, za-duženo za „rimsku organizaciju”Svjetskog dana mladih 2011. Kakoje rekao, hodo časnicima će biti po-dijeljeni prigodni ruksaci u kojima ćeuz tipične špa njolske predmete biti

priložen i Kateki-zam za mlade„YouCat“. Pripreme za Svjet -

ski dan mladih već supoodmakle, rekao je bi-skup, dodajući kako jeuvjeren da će „dubokikorijeni” vjere u Špa -njolskoj ostaviti dojamna sudionike susreta.Susret želi privući i onekoji su se udaljili od vje-re kao i pripadnike dru-gih vjera. Naime, podgeslom „jedan plus je-dan” svaki sudionikpozvan je dovesti jošjednog sudionika sa so-bom.

Više informacija o susretu u Ma-dridu može se pronaći na službenimmrežnim stranicama Svjetskog danamladih 2011. na adresi:

www.madrid11.com. (ika/gk)

Slika: www.madrid11.com

Pod geslom „jedan plus jedan” svaki sudionikpozvan je dovesti još jednog sudionika sa sobom.

Papa je bio prvi kojemuje hodočasnički ruksakSvjetskoga dana mla-dih predao nadiskupMadrida kardinal Anto-nio Maria Rouco Va rela

SPLIT

Personalne promjene

Sastanak Provincijskog definitorijaFranjevačke provincije Presveto-

ga Otkupitelja održan je u samo s -tanu Gospe od Zdravlja u Splitu u sri-jedu 16. i četvrtak 17. veljače. Nasastanku su učinjene i personalnepromjene. Donosimo samo one kojese odnose na hrvatsku pastvu u Nje-mačkoj. Fra Ivan Ante Rozić dolazina mjesto dušobrižnika u HKM Ber-lin. Voditeljem HKM Darmstadt pos -taje fra Nedjeljko Brečić, a fra JosipKlarić se vraća u domovinu. Fra Mar-ko Domazet Lošo dolazi na mjesto

dušobrižnika u HKM Frankfurt. FraStipe Čirko imenovan je voditeljemHKM Köln, s fra Branko Brnas dušo-brižnikom u toj misiji. Fra Boris Čarićimenovan je voditeljem HKM Mün-chen. Fra Ante Krešo Samardžić od-lazi na mjesto dušobrižnika u HKMMünchen. Fra Filip Minica odlazi naslužbu kapelana u župi St. Gabrijelu Münchenu. Fra Zvonko Tolić ime-novan je voditeljem HKZ Stuttgart-Zentrum, a fra Mijo Šabić dušobriž-nikom u toj zajednici.

Izvor: www.franjevci-split.hr

„Uho“ srca

Dana 10. veljače 1960. blago jeu Gospodinu preminuo zagre-

bački nadbiskup bl. Alojzije kardi-nal Stepinac. Njegov blaženi život,ali i njegova smrt još su jače ujedi-nili i učvrstili nas Hrvate katolike u„krsnom savezu s Bogom i vjer nostiKatoličkoj Crkvi“. U domovini i dil-jem svijeta i ove godine smo slavi-li Stepinčevo, gdje su mnogobroj nehrvatske župe i zajednice posveće-ne bl. Alojziju, tom — u našoj više-stoljetnoj vjerničkoj povijesti —najsvježijem simbolu hrvatstva i ka-to ličanstva. Vanjske proslave na-šeg blaženika ovaj put smo uglav-nom slavili na 6. nedjelju kroz go-di nu. Bl. Alojzije kardinal Stepinaccijeli je svoj život svoje svećeničkoi biskupsko služenje uložio u borbuza pravdu i pravednost. Razvidnoje to iz njegovih brojnih pastirskihpisama i bezbrojnih intervencija zaprava progonjenih i tlačenih. Sto-ga je i na — od komunističkih vlastimontiranom sudskom procesu —

U OVOM BROJU

ŽIVA ZAJEDNICA 3/2011 3

Življena integracijaIma li išta jačega od korijena? Oni uvijek pronađu put do života.

Hrvatski dušobrižnički ured izFrankfurta na Majni već tradici o -

nalno organizira prve godišnje re-gionalne sjednice hrvatskih pastoral-nih i socijalnih djelatnika u Njemač-koj s delegatom za hrvatsku pas t vu uNjemačkoj; ove godine po prvi put snovim delegatom vlč. Ivicom Koma-dinom. Na sjednicama se u pet nje-mačkih gradova, od njemačkog jugado sjevera, okupilo više od sto četr-deset sudionika, što je više nego do-bar odaziv. Zapaženo i aktu alno pre -da vanje o integraciji kroz izob razbuodržao je hrvatski dominika nac,znan stveni suradnik na Ins ti tutu M.-Dominique Chenu u Berlinu fra FranoPrcela. O integraciji se često govori iu njemačkom društvu i u Crkvi, i topod raznim vidovima. No, jedan odučin kovitijih pristupa integraciji je sva-kako djelovanje kroz izobrazbu. Tosu posebno shvatili mladi Hrvati iHrvatice u Njemačkoj druge i trećegenera cije, koji se školuju na prestiž -nim učilištima, postižu izuzetne rezul -tate, te svojom zauzetošću u literatu-ri, glumi, glazbi, umjetnosti i drugim

važnim granama pokazuju prim jerkako se uspješno živi integra cija unjemačkom životnom i stva ra lač nomozrač ju, a koji uz hrvat ski izvrsno go-vore njemački i druge svjetske jezike.To je prigoda da hrvatsko ok ruž je uNjemačkoj preko svojih mlađih člano -va postane poveznica između hrvat -ske kulture prema njemačkoj kulturi, aonda i prema svijetu. Tako ono iz-vorno hrvatsko neće izgubiti svoju vri-jednost, a bit će usmjereno pu no šire,prepoznatljivije u njemačkom društvui Crkvi. Oni za Hrvatsku neće biti iz-gubljeni, dapače, pripremaju puthrvatskom priključenju europskim tije-kovima, iz kojih je Hrvat s ka nep -ravedno više desetljeća bila uklonje-na. Njihova imena i prezimena svje-doče o njihovim hrvat skim kori jenima.A, ima li išta jačega od kori jena? Oniuvijek pronađu put do života. Od ve-like je važnosti da domo vi na i domo-vinska Crkva učinkovitije pronađu na-čin kako u odnosu prema Hrvatimaizvan domovine djelovati u novimokolnostima, koje su već uvelike za-počele. Urednik

� REGIONALNE SJEDNICE:

IZ CRKVE U DOMOVINI:Domovina u znaku Stepinčeva

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

IZ CRKVE U SVIJETU:Kršćani za bratskiji svijet

Zapovijed ljubavi prema bližnjemu,prema riječima pape Benedikta XVI.,mora biti mjera kršćanskoga života. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

POHODI: Delegat vlč. Komadina u HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

SVIJET MLADIH — JUGENDWELT: Freiheit und Würde

. . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. Ivica Komadina: „Ohr“ desHerzens

AKTUELLES: Papstbesuch 2011 inDeutschland

. . . . . . . . . . . . . . . . 13--14

Integracija krozizobrazbu

� GESTE VJERE: dr. Ivica Žižić

Kršćanski blag dani izmeđupo činka i slavlja

Pismo biskupaHBK pri godom Papina pohodaHrvatskoj

� ZAGREB

Iz delegatove Poruke

mirne duše više puta mogao pono-viti: „Moja je savjest čista“. Živjetiživot u pravednosti i onda kad vi-dim da nepravednici „bolje“ prola -ze i da je njihov način življenja„unos niji“, nije lako, ali je moguće.Čujem li ja što meni Bog govori?Imam li srce koje „čuje“ Boga u vre-vi i trci mog života? Imam li sluhaza Boga?

Ljubav je ključ za „uho“ srca.Sve što govorim i sve što slušam, slu-šam li srcem, to je ljubav. Isti je za-kon ljubavi koji je Stvoritelj ugradiou naša srca, potpuno isti zakon i zaduhovnu i za tjelesnu ljubav. Čujemli ga? Imam li sluha za moje srce? Ilije moje „uho“ srca gluho?

Naš blaženik Alojzije kardinalStepinac imao je sluha za svojesrce i živio je dosljedno Božji za-kon ljubavi prema Bogu i premasvom hrvatskom narodu. Dosljednoi pravedno sve do mučeničke smrti.Dao nam Bog, po njegovu zago-voru, da i mi ne budemo gluhi naotkucaje Božjeg zakona ljubavi unašim srcima i situacijama!

Vlč. Ivica Komadina, delegat

Poštovane sestre i braćo!

str.12

str. 6

str. 8

Kada je početkom godine objav -ljen podatak da je u Austriji izKatoličke Crkve protekle godine

istupilo oko 87.000 vjernika, ta se vi-jest našla u mnogim medijima. Dalekoje manje prisutna bila vijest objavljena15. veljače o rastu broja katolika uSjedinjenim Američkim Državama.Prema vijesti što ju je prenio austrijskiKathpress Katolička Crkva koja ima68 i pol milijuna članova najveća jekršćanska Crkva u SAD-u. Osim toga,broj katolika u stalnom je porastu, ob-ja vilo je Nacionalno vijeće Crkava(NCC) 14. veljače na svojim internet -skim stranicama, uz dodatak da sebroj pripadnika tradicionalnih protes -tan tskih zajednica smanjuje. Premastatističkom godišnjaku NCC-a, takosu se na neki način „stabilizirali tren-dovi“: Crkve — poput Katoličke — čijije broj vjernika rastao ranije, rastu idalje, a kod onih gdje se smanjivao idalje se smanjuje. Godišnjak donosipodatak da u SAD-u živi ukupno 145milijuna i 800 tisuća kršćana svih vje-roispovijesti; 1,05 posto manje negoprethodne godine. Broj katolika poras -tao je za 0,6 posto, zahvaljujući po-najprije većem broju doseljenika his -panskog podrijetla iz Latinske Ameri-ke.

Druga kršćanska zajednica pobroju je baptistička — Southern BaptistConvention — koja ima 16,1 milijunvjernika ali već joj se treću godinu tajbroj smanjuje. Ujedinjena metodistič-ka Crkva ima 7,8 milijuna vjernika, amormona ima 6,06 milijuna. Evange-lička luteranska Crkva u Americi nasedmom je mjestu po brojnosti i ima4,54 milijuna članova. Gotovo 3 mili -juna je prezbiterijanskih vjernika, adva milijuna je episkopalaca, dok je-ho vaca ima 1,16 milijuna.

Tragični događajise tiče sviju

A svi bi kršćani i vjernici po svijetutrebali živjeti dosljedno i u ljubavi pre-ma bližnjima. Poručio je to papa Be-nedikt XVI. koji je 13. veljače za Anđe -oskog pozdravljenja molio za četveromalih Roma, koji su poginuli u požaruu kojem su izgorjele barake na rimskoj

periferiji tjedan dana ranije. Njihovasmrt postavlja mnoga pi tanja. Je li dru-š tvo — da je solidarnije, da u njemu i -ma više bratstva i da živi više kršćan ski— moglo spriječiti ovaj „tragičan do-gađaj“, upitao je poglavar KatoličkeCrkve. I brojni drugi žalosni događajikoji se svakodnevno događa ju u svije-tu mogli bi se možda izbjeći, nastavio

je Papa, kada bi bilo više solidarnostii kršćanske ljubavi prema svima.

Upravo je na to podsjetio Papa usvom kratkom nagovoru. U njemu seosvrnuo na Isusov „Govor na gori“:nakon „Blaženstava“ koja predstav -ljaju njegov program života, Isus „pro-glašava novi Zakon, svoju Toru, kaošto ju zovu naša židovska braća“, re-kao je Benedikt XVI. dodajući da jeIsus došao „dopuniti zakon“. No, štoto konkretno znači? Isus to objašnjavanizom antiteza između starih zapovi-jedi i njegovoga načina postavljanjastvari: „Ali, ja vam kažem...“ Takavnačin govora ostavljao je snažan do-jam na njegove slušatelje koji su sečak i bojali jer je govorio kao onaj ko-ji ima božansku vlast. Njegova je no-vost u tome što je on sam ispunio i izv-ršio zapovijedi Božjom ljubavlju i sna-gom Duha Svetoga koja je bila u nje-mu. Svaka zapovijed za vjernika da-nas postaje „zahtjev ljubavi“, a svi sestapaju u jedan: ljubi Boga svimsrcem svojim i ljubi bližnjega kao se-be samoga, rekao je Papa i podsjetiona tragičnu smrt malih Roma.

Romska djeca — tri dječaka i jed-na djevojčica u dobi od četiri do 11godina — poginula su u požaru u ne-za konitom naselju na ulici Via AppiaNuova na jugu Rima. Prema službe-nim podacima, u Rimu i okolici živi

oko 10.000 Roma u ilegalnim logori-ma. Molitveno bdjenje za poginule injihovu rodbinu u srijedu navečer9. veljače u crkvi Santa Maria in Tra-stevere vodio je rimski vikar kardinalAgostino Vallini, koji je izrazio i su ćutu ime Pape. Na molitvi Anđeoskogpozdravljenja bili su i roditelji i rod-bina poginule djece, a dop ratili su ihčlanovi zajednice Sant'Egidio koji bri-nu za Rome. Zapovijed ljubavi premabližnjemu, prema riječima pape Be-nedikta XVI., mora biti mjera kršćan -skoga živo ta. Svaka norma i zapovi-jed mora ispuniti taj poticaj i zahtije-va ljubav. Puno je toga u svakomečovjeku i vjerniku što zahtijeva čiš-ćenje i obnovu, izjavio je Papa do-dajući da je po molitvi i „djelima lju-bavi“ vjerni cima moguće „otvoriti seKristovoj sadašnjosti“.

Solidarnost s egipatskimkršćanima

Kao primjer slabe i nepostojećesolidarnosti i skrbi za druge Papa je udanašnjim društvima naveo upravosmrt četvero romske djece, ali i brojnedogađaje po cijelome svijetu — s koji-ma je javnost manje ili više upoznata— a koji se svakodnevno događaju „unašim gradovima i našim zemljama“.A u žiži zanimanja svjetske javnostiposljednjih je tjedana Egipat i tamo-šnji događaji. Posebno je važna soli-darnost međunarodne zajednice pre-ma tamošnjim kršćanima. U izgradnji„novoga Egipta“ kršćani ne smiju bitipotisnuti u geto, izjavio je egipatskiisusovac i savjetnik u Papinskom vije-ću za međureligijski dijalog o. Sami rKhalil Samir. Novi ustav mora i kršć-anima dati ista prava kao i muslim-anima, izjavio jer 15. veljače o. Kha-lil Samir za „Catholic News Agency“(CNA) iz američkoga Denvera. Krš -ćani se moraju snažno uključiti u po-litički, društveni i gospodarski životEgipta nakon prisilnoga odlaska s vla-s ti predsjednika Hosnija Mubaraka.Mubarak je kršćanima davao prilikei za političko djelovanje, ali bi ihosobno imenovao, jer im nije dopuš-tao da se kandidiraju na izborima.

M. K.

IZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 3/2011

Zapovijed ljubavi prema bližnjemu, prema riječima pape Benedikta XVI., mora biti mjera kršćanskoga života.

Kršćani za bratskiji svijet

U izgradnji „novoga Egipta“ kršćani nesmi ju biti potisnuti u geto

Biskupije i nadbiskupije Crkve uHrvata pripremaju se za Papindolazak. Među njima i Riječka

nadbiskupija, u želji da što bolje pri-p remi vjernike za dolazak pape Bene -dikta XVI. osnovala je Odbor koji ćeosmisliti programe za pripreme poje-di nih kategorija vjernika.

Hvarski vjernici su molit-vom, misnim slavljem i pro-cesijom svečano u nedjelju6. veljače zaključili Godinusv. Križa, koju je prije godi-ne dana proglasio hvar sko-bračko-viški biskup Slobo-dan Štambuk u spomen500. ob ljet nice događaja iz1510. godine, kada je u vre-menu sukoba i nesloge ple-mića i pu čana u Hvaru pro -krvarilo raspelo, koje se odtada u katedrali čuva kaorelikvija i slavi 6. ve ljačekao blagdan Sv. Križića.

Katolički liječnici proslavili20. obljetnicu

Svečana akademija u povodu 20.obljetnice Hrvatskoga katoličkoga liječ ničkoga društva održana je 12.ve ljače u Preporodnoj (Ilirskoj) dvor-ani HAZU u Zagrebu. Na akademijise okupilo mnoštvo članova HKLD-apristiglih iz 22 podružnice iz cijeledomovine, kao i predstavnici stručnihliječničkih i drugih društava i organi-zacija koje djeluju na području hrvat -skog zdravstva, te predstavnici drugihudruga i pokreta koji djeluju unutarCrkve. Svečanosti su bili nazočni za-grebački nadbiskup kardinal JosipBozanić, predsjednik Europske fede -racije katoličkih liječničkih društava(FEAMC) prof. dr. Francois Blin, rek-tor Sveučilišta u Zagrebu dr. AleksaBjeliš, predsjednik Hrvat ske akademi-je medicinskih znanosti Željko Rainer,zagrebački pomoćni biskup i duhov-nik HKLD-a Valentin Pozaić, kao i bis -kupski vikar za laike Zagrebačke nad-biskupije dr. Tomislav Markić.

U osvrtu na dvadesetogodišnje dje-lo vanje HKLD-a njegova sadašnjapred sjednica prim. dr. Marica Miletić-Medved istaknula je kako uz stručnu

edukaciju, Društvo ne zapušta prog -ram trajne duhovne formacije članovasukladno nauku Katoličke Crkve i poš-tovanju temeljnih moralnih vrednota.

Spomendan Blažene Djevice Ma-rije Gospe Lurdske i Svjetski dan bo-lesnika proslavljen je diljem domovi-

ne. Misno slavlje u splitskom Klinič-kom bolničkom centru na Križinamapredvodio je splitsko-makarski nadbi-skup Marin Barišić u koncelebraciji sbolničkim kapelanom don MarkomKlarićem i drugim svećenicima.

Sveci — životom ispjevanoEvanđelje

Stepinčevo je proslavljeno diljemdomovine, a na 51. obljetnicu smrti bl.Alojzija Stepinca, 10. veljače, sredi-šnje misno slavlje u crkvi PresvetogTrojstva u blaženikovoj rodnoj župiKrašić predvodio je zagrebački po-moćni biskup Ivan Šaško u koncele-braciji s tridesetak svećenika iz Hrvat -ske i Slovenije. U propovijedi je bi-skup Šaško rekao kako su sveci i bla-ženici življeno, ispjevano Evanđe ljevlastitim životom. Oni su jasan govorda je kršćanstvo radost ponuđena sva-kom čovjeku i da tu radost bez obzi-ra na naše životne rane i slabosti mo-žemo živjeti. U raznolikosti života sve-taca ono što je istinski veliko pripadaBogu. Svetost se očituje u velikanimaduha, u krvi mučenika, na pijesku sta-rih i novih zabavišta, na podovimatamnica, u hrabrim ispovijedima predistražiteljima i sucima, u tami neisko -

panih jama i rovova.No, svetost se oč-i tuje i u blagosti i strpljivosti rodi telja,u brižnosti učitelja, u marljivosti radni-ka, u zauzetosti liječnika, u vjernostisup ružnika, u nesebičnosti mladih, uzahval nosti djece, u jedva primjetljivojmalenosti, ali uvijek kao dar. U zag re -

bačkoj katedrali misu je pred -vodio kardinal Josip Bozaniću koncelebraciji s apostolskimnuncijem u Republici Hrvats-koj nadbiskupom Mariom Ro-bertom Cassarijem, bjelovar -sko-križevačkim bis kupomVjeko s lavom Huzjakom, zre -njaninskim bis kupom Ladisla-vom Nemetom, zagrebač kimpomoćnim bis kupima Valen -tinom Pozaićem, Ivanom Šaš -kom i Mijom Gorskim, tedvje s toti njak svećenika.

U franjevačkom samos -tanu sv. Petra i Pavla sve ča -nom svetom misom obi lje -

žena je 66. godina od pogibije sed-morice fratara koje su 1945. ubili par-tizani. Misu je predslavio mostarskigvardijan fra Iko Skoko u koncelebra-ciji s provincijalom fra Ivanom Sesa-rom, župnikom fra Stipom Marko -vićem, te još 32 svećenika.

Pod predsjedanjem vrhbosanskognadbiskupa kardinala Vinka Puljića unadbiskupskoj rezidenciji u Sarajevuodržana je 9. veljače sjednica Vijećaza bogoslovna sjemeništa Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine. Nasjednici su sudjelovali poglavari Vrh -bosanskoga bogoslovnog sjemeništai Franjevačke teologije u Sarajevu tebiskupijski referenti za duhovna zva -nja. Za tajnika Vijeća izabran je vice -rektor Vrhbosanskog bogoslovnog sje-meništa don Stipe Gale.

Izjava o hrvatskim vodama

Komisija „Iustitia et pax” Hrvatskebiskupske konferencije predstavila jeizjavu o neprihvatljivosti predloženihizmjena zakona o vodama. Predsjed-nik Komisije sisački biskup Vlado Ko-šić istaknuo je kako se i u toj temi po-lazi od načela općeg dobra, što je ijedan od temeljnih stupova socijalnognauka Crkve. A.O.

IZ CRKVE U DOMOVINI

Domovina u znaku Stepinčeva


Sveci su jasan govor da je kršćanstvo radost ponuđena svakom čovjeku i da tu radost bez obzira na naše životne rane i slabosti možemo živjeti.

Slik

a: Z

agre

bačk

a na

dbisk

upija

Misno slavlje u zagrebačkoj katedrali predvodio je zagre bačkinadbiskup kardinal Josip Bozanić

Regionalne sjednice hrvatskih pas toralnih i socijalnih djelatnikaiz Njemačke na čelu s novim de-

legatom za hrvatsku pastvu u Njema-čkoj vlč. Ivicom Komadinom održanesu 7. veljače za Bavarsku regiju u ho-telu „Poinger Hof” u Poingu kod Mün-chena, vlasnika Hrvata Ive Sadrića, 8.veljače u Karlsruhe u Hrvatskoj katoli-č koj misiji Srednji Baden za regije Ba-den-Württemberg I i Baden-Württem-berg II, 9. veljače u Wiesbadenu zaRajnsko-majnsku regiju, 14. velječe uMülheim a.d. Ruhr za regiju SjevernaRajna i Vestfalija te 15. veljače u Hil-desheimu za Sjevernu regiju.

Važnost hrvatskih katoličkih misija

Na sjednicama se okupilo više odsto četrdeset sudionika. Prigodnu riječuputio je delegat vlč. Komadina koje-mu je mandat delegata započeo 1. sije č nja ove godine, a traje do 31.prosinca 2015. Sve je potaknuo na su-radnju te je zahvalio svima za sve štočine za dobro Hrvata katolika u Nje-mačkoj. Na sjednicama je sudjelovaoi ravnatelj dušobrižništva za Hrvate uinozemstvu fra Josip Bebić, koji seosvrnuo na stanje hrvatskog dušobriž-ništva u svijetu. Zahvalio je pastoral-

REGIONALNE SJEDNICE


Integracija kroz izobrazbuNa sjednicama se okupilo više od sto četrdeset hrvatskih pastoralnih i socijalnihdjelatnika iz Njemačke.

nim djelatnicima na radu te im je pre-nio pozdrave hrvatskog epis kopata.Pozd rav nu riječ uputili su i predstavni-ci regija i voditelji misija i zajednicana čijim su se područjima održavalesjednice. Na sjednici u Wiesbadenusudjelovali su i generalni konzul Gene -ralnog konzulata Republike Bosne iHercegovine u Frankfurtu Nikica Dža -m bo i konzul gerant Generalnog kon-zulata Republike Hrvatske u FrankfurtuDamir Sabljak, koji su istaknuli važ-nost hrvatskih katoličkih misija u Nje-mačkoj i u svijetu te su zahvalili dušo-brižnicima na njihovoj zahtjevnoj služ bi. Sudjelovao je i referent dušo-brižništva katolika drugih materinskihjezika u biskupiji Limburg Harald Stun-tebeck, koji je prenio pozdrave limbu-

NJEMAČKA: REGIONALNE SJEDNICE S DELEGATOM

rškog biskupa mons. Franz-Petera Te-bartz-van Elsta. Na toj je sjednici pri-kupljeno 1230 eura za gradnju crkvesv. Franje u Žeravcu, u Bosni i Herce-govini, a sjednici je bio nazo čan ižupnik te župe fra Ivan Ćurić. Na sjed-nici u Mülheim a.d. Ruhr sudje lovao jei župnik Hrvatske katoličke župe sv.Nikole Tavelića iz Nizozem ske fra Ivi-ca Jurišić. Na sjednici u Hildesheimubio je i vlč. Alfons Berger koji je za-dužen za dušobrižništvo kato lika dru-gih materinskih jezika u bis kupiji Hil-desheim. U Hildesheimu je voditeljHrvatske katoličke misije Göttingen-Braunschweig vlč. Ante Ivančić iza-bran za novog predstavnika Sjeverneregije. Na sjednici u Poingu hrvat skipoduzetnik Ivo Sadrić je ravnatelju

Slijeva nadesno: ravnatelj o. Bebić, o. Prcela i delegat vlč. Komadina

Najveći broj sudionika bio je na sjednici u Karlsruheu


o. Bebiću i delegatu vlč. Komadini za-želio, uz prigodni dar, puno uspjehana novim službama.

Što je obrazovanje?

Predavanje o temi „Integracijakroz izobrazbu“ održao je domini -kanac Frano Prcela. Pokušao je od-govoriti na pitanja, što je to obrazo-vanje, za koga se može reći da je ob-razovan. Imati znanje, biti informiran,to još ne znači da sam obrazovan.Ako nam nije poznata neka vijest, ne-mamo neke podatke, kažemo kad točujemo da nam je „potpuno novo“ —ali ta nas informacija ne tjera na dje-lovanje. Informiranost danas igra zna-čaj niju ulogu nego li u prijašnjim vre-menima. Danas smo izloženi infor-macijama. Nakon što ih „konzumira-mo“ manje znamo, a još manje smoobrazovani. Od industrijskog stigli

Sa sjednice u Poingu

posjedovanje znanja, nego sve tozahtijeva određeni odnos prema zna -nju. Za to je potrebna samostalnost upostizanju znanja. Nakon toga slijedizauzeti se oko tog znanja i preuzetiodgovornost za to znanje. Samog se-be opunomoćiti da postanem subjektsvoga znanja i djelovanja. Ako osta -nemo kod „pukog” registriranja infor-macija, (p)ostat ćemo „moderni anal-fabeti”. Danas je puno teže doći doodržive, sređene slike svijeta.

još ne znači da smo obrazovani. Ob-razovanost nije nužno povezana sposjedovanjem više znanja. Informa-cija postaje znanje kad se ona od-vagne, prosudi i stavi u neki širi kon-tekst. Ako se uspostavi povezanost ugranicama neke discipline, kažemoda je riječ o stručnom znanju — struč-na izobrazba. Danas čovjek više ne-

smo u informacijsko društvo. Prava jezadaća ne kako saznati što više infor -macija — doći s njima u „dodir“, negokako se „imunizirati na previše infor-macija“. Kako postati otporan na „in-formacijske pljuske”? Ako nam infor-macije smetaju, važno je znati kako ihignorirati, a ne kako ih što više saz-nati. Prije smo bili u doticaju s „kano-nom informacija“, a danas smo u di-lemi kako se riješiti nepotrebnih infor-macija. Naša današnja informiranostnije još ili već put do izobrazbe, jer uzsvu silnu informiranost ne znači dasmo i obrazovani. Stoga se može go-voriti o „sukobu” informiranosti i ob-razovanosti. Ako smo saznali neku in-formaciju, to ne znači da smo došli ido znanja. Biti upoznat s nekim či nje -nicama, podacima može ti biti koris-no („kviz” — materijalna korist), ali to

go ikada šlepa sa sobomogromne količine neprobavlji-vog znanja poput kamenja utrbuhu — to je znanje koje sesteklo bez kreativne gladi zatim znanjem. Mi smo izloženipoplavi informacija — to zna -nje ostaje u nama i nemamokoristi ni mi, a ni drugi koji sesusreću s nama, jer te informa-cije ne djeluju obrazovno. Kadje na djelu znanje bez odgo-vornosti, tad imamo posla s„pametnim budalama”. Povi-jest izobrazbe jest ujedno i po-vijest njene ideologije, poziva-lo se na nju iz raznoraznihinteresa. Najkasnije u 19. sto -

U početku je za dolazak hrvat skihsvećenika u Njemačku bio preduv-jet hrvat ski jezik, a sada je preduv-jet njemački jezik, kazao je fra Fra-no Pecela, koji je konstatirao kakoje integracija u njemačko društvobo lje išla nego li integra cija u ovda-š nji crkveni život.

ći: drugi mi mogu dati infor-maciju, prenijeti znanje, po-moći razumi jeti, ali obrazo-vanost stječem sam. Važ noje samostalno misliti, tražitiodgovore. „Bildung” je dakleproces postajanja samos -talne osobe — nije da se pritom nešto obrazuje ili za ne-š to, nego kroz izobraz-bu/obrazovanje postajemonetko. „Određujemo” u ko-

jem pravcu želim usmjeriti sebe i svojživot. Prolaziti, živjeti izobrazbu nijeništa drugo doli postati slobodan, bitisubjekt svoga života i dvoga djelo-vanja. Dakako da je i u tu dimenzijuvažno unositi Boga, duhovnost, jerzanje nije samo sebi svrha. Govorećio integraciji o. Prcela je istaknuo kakoje ona višeznačna. Integracija pret -postavlja da se dogodio pokret odne-

ljeću pos taje sredstvom socijalne pod-jele. U posjedu intelektuanih/duhovnihdobara postaje sredstvom distancira -nja od drugih. Nije važno samo doćido informacija, „posložiti to znanje”već „povezati znanje“. Izobrazba jesvoje znanje i svoje htjenje slobodnoodvagnuti, proširiti, stvoriti kreativnudistancu. U tome je snaga prosudbe.Dakle, izobrazba nije u prvom redu

Hrvatski poduzetnik Ivo Sadrić zaželio je o. Bebićui vlč. Komadini puno uspjeha na novim službama

Stjecanje snage prosudbe

Međutim „obrazovanost” nije sa-mo znanje staviti u suodnos premadrugim pojavama, znanjima nego ste-ći snagu prosuđivanja svoje prosudbe— dakle, upoznati svoje granice (teol.„poniznost”). Obrazovan čovjek poz-naje granice svoje prosudbe, a isto-dobno je svjestan trajnosti procesaizobrazbe, formacije — tko se pozivana svoju izobrazbu, on je neobrazo-van. Ne može mi netko dati izobraz-bu/obrazovanost, sam je moram ste-


REGIONALNE SJEDNICE

ziku. Brine se za očuvanje ne samovjernika, nego i njihove kulture. Crkvase brine za dostojanstvo čovjeka. Onaje sup(a/u)tnica, solidarnost u nevo lji.Crkva je mjesto integracije i zagovor-nica integracije. Ona je „Crkva mno-gih jezika i naroda“. Govoreći u tomkontekstu o Crkvi u Hrvata, o. Prcela jekazao kako domovinska Crkva ide zasvojim narodom, a povod je kako bimu omogućila elementarni vjerski ži-vot. U počecima je svom narodu bila„sve“, drugi dom. Od nje su bila mno-gostruka očekivanja (jezik ne razumi-ju, YU ih ne prihvaća, jer ih želi pri-

kud nekamo drugdje.Kako se u novome„snaći”? Integracija jeu trajnoj napetosti iz-među integracije i asi-milacije. Odgovaraju-ći na pitanje, štoCrkva kaže o integra-ciji, is tak nuo je kakoje mig racijskim pris -tupom Cr kva tamogdje je čovjek. Crkva„ide za migrantima”,omugu ća va im vjerskiživot na materinjem je-

Sudionici sjednice u Wiesbadenu

Misionari „posrednici između kultura”

Kad je u pitanju domaća njemač-ka Crkva, može se reći da je još dopočetka 20. stoljeća — Crkva angaž-irala vlastite svećenike, koji znaju do-tič ne jezike „stranaca”. Od sredine50-ih godina 20. stoljeća dolaze du-šobrižnici iz zemalja migranata. Fi-nan cijska situacija omogućava ispu-niti gotovo sve personalne potrebenamještenja pastoralnih djelatnika.Od početka 70-ih godina „privreme-ni gosti” postali su useljenici. Pritomse traži novi pastoralni/teološki kon-

marno politički oblikovati). Kao što suse naši ljudi smatrali radnicima naprivremenom radu, tako se i domo-vinska Crkva smatrala da je s njimana privremenom radu. Kasnije je i sa-ma postala Crkva sa stalnim borav-kom u inozemstvu (drukčije je s hrvat -skim manjinama, odnosno „starosje-dilačkim” migracijama — USA, JužnaAmerika …). Svećenici su iz domovinedolazili nepripremljeni. Tako je do da-nas. Kako u počecima, tako i danassredišnji tenor govora Crkve je „oču-vanje” identiteta, a i borba protiv asi-milacije.

Sa sjednice u Mülheimu a.d. Ruhr

cept. Crkva od misionara očekuje„da njeguju vlastitu kulturu kao bitnognositelja vjerskog života i da podupi-ru odgovarajuće institucije i doga -đanja” (jezik, vjerska tradicija, osje -ćaj domovine…). Misionari pak tre-baju preuzeti ulogu „posrednika iz-među kultura” — posebice za one ko-ji trajnije ili trajno ostaju u Njemač-koj. Mjesna Crkva sve više strane sve-ćenike i zajednice potiče na koope-tarivni pastoral s njemačkim svećeni-cima i zajednicama. Za to je povoddruga, treća generacija, a stvarni raz-log je nedostatak svećenika i finan-cijskih sredstava da se takoreći sve vi-še inzistira na integraciji, a zapravose prakticira pastoralna asimilacija. Upočetku je za dolazak hrvatskih sve-ćenika u Njemačku bio preduvjethrvatski jezik, a sada je preduvjet nje-mački jezik, kazao je fra Frano Pece-la, koji je na kraju konstatirao kako jeintegracija u njemačko društvo boljeišla nego li integracija u ovdašnjicrkveni život. Zašto? Kako dalje? Nakraju je, kako je kazao, važno odgo-voriti institucionalno i osobno na pi-tanje, koja izobrazba, za kakvu inte-graciju.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

Zadnja sjednica održana je u Hildesheimu


POHODI

Hrvatska katolička župa Main-Taunus/Hochtaunus svečanoje, u nedjelju 13. veljače, pros -

lavila Stepinčevo, spomendan premi-nuća bl. Alojzija Stepinca. U tom je

MAIN-TAUNUS/HOCHTAUNUS

Proslavljeno StepinčevoMisno slavlje predvodio je novi delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. IvicaKomadina, kojemu je to ujedno bio prvi službeni pohod hrvatskim misijama i zajednicama u Njemačkoj.

U propovijedi je istaknuo kako semisa slavi u crkvi sv. Dionizija, muče -nika iz rimskih vremena, u kojoj sespominjemo blaženika Alojzija kar-dinala Stepinca, mučenika iz komu-

ma Bogu i prema hrvatskom narodusve do mučeničke smrti, kazao je de-legat vlč. Komadina, koji je okuplje-ne potaknuo neka bl. Alojzije budesvima poticaj kako bi živjeli iz ljuba-

povodu svečano misno slavlje u punojcrkvi sv. Dionizija u Kelkheimu pred-vodio novi delegat za hrvatsku pastvuu Njemačkoj vlč. Ivica Komadina, uzajedništvu s domaćim župnikom fraMarinkom Vukmanom. To je ujednoprvi službeni pohod delegata vlč. Ko-madine hrvatskim misijama i zajedni-cama u Njemačkoj. Misnom slavljupribivao je i konzul gerant General-nog konzulata Reublike Hrvatske izFrankfuta Damir Sabljak s obitelji.Misnom slavlju prethodio je ophod odsakristije do u crkvu, gdje je ispred oltara o. Vukman blagoslovio sliku bl.Alojzija Stepinca.

Delegat vlč. Komadina je u uvod-noj riječi podsjetio kako je domovin -ska Crkva 10. veljače proslavila u do-movini i diljem svijeta obljetnicu smrtizagrebačkog nadbiskupa bl. Alojzijakardinala Stepinca te je pozvaookupljene neka sebe i sve svoje stavepod zaštitu Blaženika.

nističkih vremena. „Bog mu je pomo-gao da se za pravdu bori do smrti.On je primjer i poticaj da je mogućeživjeti pravednost, da je moguće bitipravedan i da je njegova pravednosti njegova vjernost poticaj i svima na-ma. Njegova pravednost i vjernost ugodinama biskupske službe pastiraZagrebačke nadbiskupije, u vrijemezatvora u Lepoglavi i godina zatoče-ništva u Krašiću. U svom poznatomobrambenom govoru na namješte-nom komunističkom sudu bl. Alojzijeje više puta ponovio kako je njegovasavjest čista. Slušati ono što Bog go-vori, to može samo onaj koji Boga lju-bi svim srcem, onako kako je to činiobl. Alojzije. Važno je slušati srcem,imati uho srca. Ako iz srca i od srcavolimo svoju suprugu, svoje dijete,bliž njega, Boga, onda progovaramoje srce, onda čuje onaj koga volim. Tada čuje i Bog moju ljubav.Bl. Alojzije je živio zakon ljubavi pre-

Za proslave bagdana bl. Alojzija Stepinca u crkvi sv. Dionizija u Kelkheimu, u Hrvatskoj katoličkoj župi Main-Taunus/Hochtaunus. Misnom slavlju, kojega je uveličao župni zbor pod vodstvom s. Magdalene Višić, pribivao je veliki broj vjernika.

vi, kako bi uhom srca ostvarivali onošto Bog govori.

Na kraju je fra Marinko u ime svihvjernika izrekao Bogu hvala na daruvelikoga blaženika kardinala AlojzijaStepinca. Pritom je izrazio nadu da ćebl. Alojzije uskoro postati službeno isvetac. Ujedno je zahvalio delegatuvlč. Komadini na predvođeju misnogslavlja te mu je zaželio uspjeh na no-voj službi. Fra Marinko je podsjetio natri aktualna događaja iz domovine:imenovanje novog biskupa, vojnog ordi narija u Bosni i Hercegovini mons.Tome Vukšića, slavlje 100. obljetniceNogometnog kluba „Hajduk“ i pokre-ta nje procesuiranja komunističkih zlo-čina.

Misno slavlje svojim je skladnimpjevanjem uveličao župni zbor podvodstvom s. Magdalene Višić i orgu -ljskom pratnjom Hrvoja Barnjaka. Na-kon mise svi su pozvani na domjenak.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić


PAPIN POHOD HRVATSKOJ

PISMO BISKUPA HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE PRIGODOM POHODA PAPE BENEDIKTA XVI. HRVAT SKOJ4-5. LIPNJA 2011.

Draga braćo i sestre!

1. Crkva i narod koje pohodi nas -ljednik sv. Petra Apostola blagoslov -ljeni su. Zbog toga nas je velikom ra-došću ispunila vijest da je papa Be-nedikt XVI. prihvatio naš poziv da do-đe u Hrvatsku i da će biti s nama u Za-g rebu 4. i 5. lipnja ove godine.

Čuvajući spomen na tri pohodasluge Božjega pape Ivana Pavla II.Hrvatskoj, nije teško oživjeti sjećanjana ljepotu tih susreta. Oni su se do-gađali u važnim trenucima naše crkve-ne i nacionalne povijesti, a u sebi suuvijek nosili sadržaj i smisao koji neostaju na prolaznosti doživljaja.

Tako je i ovaj put s papom Bene-diktom. On dobro poznaje prilike ukojima živi Crkva u Hrvatskoj i okol-nosti u kojima se nalaze hrvatski ljudi.Susreti u vjeri predvođeni SvetimOcem povezuju prošlost i sadašnjost,prolaznost i vječnost, primanje i da ri -vanje, otkrivajući im značenje za kon-kretno življenje. U njihovu je središtuvjera, razmatranje Božje riječi, euha-ristija, molitva za zagovor BlaženeDjevice Marije i svetih,a glas se apos -tolskoga učiteljstva iz jedne mjesneCrkve proširuje na cijeli svijet.

Kao narod i kao pripadnici Kato-ličke Crkve povezani smo s Petrovimnasljednicima brojnim nitima koje če-sto i rado ističemo. Oni su nam bilinajbliži i najvjerniji u najtežim trenu-cima naše povijesti. Zahvaljujući tojblizini, oblikovana je naša bogata kul-turno-povijesna odnosno duhovna ba-ština po kojoj smo lako prepoznatlji-vi kao graditelji i baštinici europskekulture. Ta nas povezanost obvezujena osluškivanje onoga što danas DuhSveti po Benediktu XVI. govori našojCrkvi i narodu.

Ovaj nam put Sveti Otac dolazi uozračju ozbiljne kulturalne, gospo-

darske i političke krize, iza koje se za-pravo nalazi duboka kriza duha. Takriza širi malodušnost, produbljujeideološke i ine podjele, pojačava ne-zadovoljstvo, s teško vidljivim putovi-ma izlaska. Papa dolazi u vrijeme ka-da se Hrvatska nalazi pred ulaskom uEuropsku Uniju, što nas stavlja prednova pitanja i izazove, bremeniteočekivanjima i nesigurnostima.

I dok smo s jedne strane svjesnisvega toga, s druge strane iz prijaš -njih smo pohoda iskusili da svaki pa-pin pastirski pohod ljudima donosi na-du, vraća ponos, budi nutarnju snagu,daje ohrabrenje i učvršćuje samosvi-jest o vlastitim vrijednostima i pleme-nitosti koja postoji u našemu narodu.

2. U svome odgovoru na naš po-ziv Papa je kao glavni povod dolaskak nama naveo proslavu Nacionalno-ga susreta hrvatskih katoličkih obiteljikoji se prvi put organizira u našoj do-movinskoj Crkvi, kao i molitvu na gro-bu bl. Alojzija Stepinca. Time je naz-načio i ključ čitanja cjelokupnoga po-hoda.

Bračna zajednica je izvor i temelj,a obitelj prva i životna stanica ljud -skoga društva. Obitelj je i prva školadruštvenih kreposti bez kojih ljudskodruštvo ne može opstati, jer se sveone vrline koje ono cijeni i treba ra đa -ju i nadahnjuju poglavito u obitelji.Iskonsko i odgovorno zajedništvo ko-je se njeguje u obitelji temelj je i ško-la društvenoga zajedništva i solidar-nosti. Obiteljski je odgoj, stoga, odpresudnoga značenja i za život čita-voga društva.

Crkva se od svojih početaka obli-kuje kao obitelj i živi ozračje doma,kućne Crkve. Osim toga, od najrani-jih vremena ona raste iz najizvrsnije-ga svjedočanstva vjere: mučeništva,viđenoga kao ostvarenje dara ljuba-vi i nasljedovanja Krista. Stavimo li te

dvije teme zajedno, naći ćemo sepred odrednicama otajstva Crkve, Kri-s tove ljubavi prema njoj po utjelov -ljenju i vazmu.

Ne možemo, zato, zaobići takoočite, ujedno i tako žalosne poteško-će kroz koje prolazi hrvatska obiteljdanas, a koje posljedično ugrožava-ju i budućnost čitavoga naroda. Spo-minjemo velik broj mladih koji zbognezaposlenosti i neriješenoga stam-benog pitanja odgađaju ulazak ubrak, nezaposlenost i socijalne pro-bleme, porast rastava, ovisnosti i ob-iteljskoga nasilja, sve rasprostranjeni-ji zajednički život „na probu”, naodređeno vrijeme, bez obveza, kaoni snažne pritiske koji niječu, pa i ot-vo reno napadaju vrijednost braka iobitelji. Odlučili smo, zbog toga, za-početi sa slavljenjem nacionalnih sus-reta kojima želimo promicati bračnei obiteljske vrijednosti, snažiti zdravusamosvijest hrvatskih katoličkih obite -lji, pokazujući im da nisu osamljene iprepuštene sebi.

3. Sveti Otac, osim što će predvo-diti svečano euharistijsko slavlje na za-grebačkome hipodromu u nedjelju 5.lipnja 2011, dan prije, u subotu 4. lip -nja, susrest će se i progovoriti pred-stav nicima svijeta kulture,znanosti, um-jet nosti, gospodarstva, politike, spor -ta, zatim predstavnicima vjerskih za-jednica te diplomatima. Nakon togasusreta bit će u zajedništvu s mladimana zagrebačkome Trgu bana Josi paJelačića. U nedjelju popodne u zag -rebačkoj će prvostolnici predvoditi ča-so slovnu molitvu večernje, u zajedni-štvu sa svećenicima, redovnicima, re-dovnicama, bogoslovima, sjeme niš -tarcima, redovničkim kandidatima ikandidaticama. Gledajući programpohoda, mogli bismo reći da ti pas -toralni susreti zadiru u sva područ jacrkvenoga i društvenoga djelovanja.

S Papom proslava Nacionalnogasusreta hrvatskih katoličkih obiteljiBračna zajednica je izvor i temelj, a obitelj prva i životna stanica ljudskoga društva. Obi -telj je i prva škola društvenih kreposti bez kojih ljudsko društvo ne može opstati, jer se sveone vrline koje ono cijeni i treba rađaju i nadahnjuju poglavito u obitelji. Iskonsko i odgo-vorno zajedništvo koje se njeguje u obitelji temelj je i škola društvenoga zajedništva i soli-darnosti. Obiteljski je odgoj, stoga, od presudnoga značenja i za život čitavoga društva.


Nadamo se da će ti susreti uroditiponajprije plodom zajedništva, u skla-du s izabranim geslom: „Zajedno uKristu”. Odrednica zajedništva iz togagesla nije poglavito društvene naraviokupljanja, nego teološke naravi sa-kramentalne sjedinjenosti i pripadnos -ti koja se ne može do kraja objasniti

društvenim procesima, ali se tiče cjelo -kupnoga društvenog života. Stoga binam bilo drago da ljudi iz svijeta kul-ture, znanosti i umjetnosti, gospodar -stva i politike čuju otvorena srca i du-ha poruke Svetoga Oca i glas Crkve.

Osobito pak očekujemo da ćemla di još oduševljenije upoznavatisnagu vjere, otkrivati svoj crkveniiden titet, odvažno svjedočiti kršćan skuprisutnost u društvu, slijedeći uzoresvetih, zalažući se za dobro po sebe-darju i po snazi križa.

4. Braćo i sestre, da bismo se štobolje pripravili za susrete s Benedik-tom XVI. i da bi oni ostavili plodono-san trag u našim životima, Hrvatskabiskupska konferencija pripremila jeprigodne kateheze. Stoga pozivamožupnike i ostale pastoralne djelatnikeda se po svojim biskupijama, deka -natima, župama zauzmu u organizi -ranju susreta obitelji i mladih na koji-

ma će se razmišljanjima,molitvom, ini -cijativama dati nov zamah našojcrkvenoj prepoznatljivosti. Nadalje,znajući da svako djelo Crkve prati mo-litva, sve vas pozivamo da se moliteza obitelji. Ta zajednička molitva upu-tit će nas prema zajedničkomu slavlju,ali i zbližavanju cijele domovinskeCrkve. Zato smo prip remili prigodnumolitvu da bismo je svi molili svakenedjelje na kraju euha ristijskih slavljai u drugim prigodama liturgijske, ob-

ske, i blaženoga Alojzija, svjedokavječne istine, u zajedništvu sa svimasvetima radujemo se slavlju s našimpapom Benediktom XVI.

U Zagrebu, na blagdan Obraće -nja sv. Pavla Apostola, 25. siječnja2011.

Vaši biskupi:Marin Srakić, nadbiskup đakovačko-osječki, predsjednik HBK, v.r.Josip kardinal Bozanić, nadbiskupzag rebački, v. r.Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makar ski, v. r.Ivan Devčić, nadbiskup riječki, v.r.Želimir Puljić, nadbiskup zadarski, v.r.Slobodan Štambuk,biskup hvarski, v.r.Juraj Jezerinac, vojni ordinarij, v. r.Ante Ivas, biskup šibenski, v. r.Antun Škvorčević, biskup požeški, v. r.Ivan Milovan, biskup porečki i pulski, v.r.Valter Župan, biskup krčki, v. r.Josip Mrzljak, biskup varaždinski, v. r.Vlado Košić, biskup sisački, v. r.Mile Bogović, biskup gospićko-senjski,v. r.Nikola Kekić, biskup Križevačke eparhije, v. r.Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, v. r.�uro Hranić, pomoćni biskup đakovačko-osječki, v. r.Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački, v. r.Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, v. r.Mijo Gorski, pomoćni biskupzagrebački, v. r.Mate Uzinić, imenovani biskupdubrovački, v. r. Izvor: IKA

Hrvatska biskupska konferencijai Državni odbor za pripremu ipraćenje pohoda svetoga oca

Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj20. prosinca priopćili su programapostolskog putovanja pape Benedik -ta XVI. Republici Hrvatskoj. Sveti ćeOtac boraviti u Zagrebu u subotu 4.i nedjelju 5. lipnja 2011. godine, ageslo pohoda bit će „Zajedno u Kri-stu”. Nakon svečanog dočeka u za-grebačkoj zračnoj luci Papa će sesusresti s predsjednikom RepublikeHrvatske Ivom Josipovićem u UreduPredsjednika RH na Pantovčaku ipredsjednicom Vlade RepublikeHrvat ske Jadrankom Kosor u Apo-stolskoj nuncijaturi. U Hrvatskom na-

rodnom kazalištu susrest će se s pred-stavnicima kulture, akademske za-jednice, poduzetnika, civilnog društ-va, politike, diplomatskog zbora te spoglavarima vjerskih zajednica. Nakraju prvoga dana Papa će biti namolitvenom bdjenju s mladima na sre-dišnjem zagrebačkom Trgu bana Josi pa Jelačića.

Središnja točka pastirskog poho-da Republici Hrvatskoj bit će svečanoeuharistijsko slavlje u povodu Nacio-nalnog susreta hrvatskih katoličkihobitelji koje će Sveti Otac predvoditiu nedjelju 5. lipnja na zagrebačkomHipodromu.

Nakon mise papa Benedikt XVI.predmolit će molitvu „Kraljice neba“ i

iz Zagreba, u svom tradicionalnomnedjeljnom podnevnom obraćanju,uputiti poruku vjernicima diljem svije-ta. U nedjelju popodne Papa će u za-grebačkoj katedrali predmoliti molitvuVečernje u zajedništvu s biskupima,svećenicima, redovnicima, redovnica-ma, bogoslovima i sjemeništarcima.Potom će se Sveti Otac pomoliti nagrobu blaženog kardinala AlojzijaStepinca. Priopćenje su potpisalipredsjednik HBK đakovačko-osječkinadbiskup i metropolit Marin Srakić teministar vanjskih poslova i europskihintegracija i predsjednik državnog od-bora za pripremu i praćenje posjetaSvetog Oca Benedikta XVI. RepubliciHrvatskoj Gordan Jandroković. IKA

Program apostolskog pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj

iteljske i osobne molitve. Potičemo svevas u obiteljima da u ovome vremenupripreme u svojim domovima živite oz-račje molitve i „kućne Crkve”. Buditepoticaj jedni drugima: roditelji djeci,djeca roditeljima, da među vama za-živi zajednička molitva, da u vašimdomovima postoje znakovi kršćanskevjere, da se okupite na zajedničko či-tanje Svetoga pisma, da kao obitelj nezaboravite zahvaliti Bogu za darove,naročito za dar jednih drugima, te za-zivati njegovu pomoć u nevoljama. Toje izazovan put i zadaća koja nas os-lobađa za vedrije svjedočenje ljepotesvoje vjere u društvu i daje razlog zanaše zajedničko slavlje sa SvetimOcem. Pozivamo vas, drage katoličkeobitelji, pozivamo vas, dragi mladi, isve vas, katolički vjernici, da se oda-zovete i dođete na susrete s papomBenediktom, da prepoznate da tih da-na trebamo biti u Zagrebu, okupljeniponajprije u radosti vjere i očitovanjuljepote Crkve. Moleći blagoslov odGospodina, zagovor Blažene DjeviceMarije, Majke i Kraljice obitelji, briž-ni pogled sv. Josipa, zaštitnika Hrvat -


GESTE VJERE

Vrijeme blagdana i vrijeme radadva su oblika življenja vremena.Prvoga obično nazivamo„slobo -

d nim vremenom”, kao što je primjeri-ce nedjelja o kojoj je zadnji put biloriječi. Nasuprot tomu, radno je vrije-me veoma precizno određeno i onozauzima većinu našega vremena. Iradno vrijeme poznaje trenutke po -činka, pauze odmora, a ponekad islavlja. Kao što život nije moguće za-misliti bez rada i odmora tako ni blag-dan nije moguć bez počinka i slavlja.Ali što znači počinuti i što znači svet-kovati?

Kalendari i blagdani

Naš je godišnji kalendar ispre-pleten blagdanima, onim državnim ionim crkvenim. A blagdanima se ob-ilježavaju oni događaji koji su se du-boko usjekli u povijest i u sjećanje jed-noga naroda i koji ostaju značajni naosobnoj i društvenoj razini. Blagdani-ma se posebno spominjemo onih do-gađaja koji su preusmjerili povijest,koji su dali čovjeku jedan novi poče-tak. Takvi su upravo vjerski blagdani.Naši današnji kalendari nastali su natemelju velikih vjerskih blagdana. I nji-hovo univerzalno značenje nije pre-stalo ni danas, iako se dade primjeti-ti da su na mjesto vjerskih sadržajanametnuli neki drugi sadržji i umjestovjerskih obreda sada nastupaju nekidrugi obredi. Zanimljivo je primjetitida se i blagdani „vrte” u kalendar -skom krugu. To kružno kretanje ne že-li reći da nema „ničega novoga podsuncem”, nego da su događaji kojeblagdani slave u sebi neiscrpni i daljudska povijest u njima pronalazi ori-jentacijske točke, žarišta svojega iden-titeta i kulture. Zato je blagdanski„povratak” ujedno uvijek i pogled pre-ma „naprijed”, pouzdan pogled u bu-dućnost koja je već zahvalno prihva-ćena u osvjedočenoj vjeri. Kalendaridakle nisu „prazni kotači vremena”nego otvorena gibanja prema napri-jed, ali uvijek ucjepljeni u onu prošlostkoja je ostavila neizbrisiv pečat na-šem postojanju. Sigurno je jedno: bezblagdana čovjek ne zna tko je i komu

Slaveći blagdane, kršćani žive vrijeme kao Božju ges tu, kao njegovu osjetljivost za čovjeka.

Piše: dr. IvicaŽižić

Blag dani vraćaju onu izvornu ravno-težu koju je Bog upisao u svoje stvo-renje, a koju je čovjek poremetio gri-jehom. Blagdani donose sklad koji ječovjek grijehom narušio.

Biblijska tradicija govori o Božjempočinku sedmoga dana. To je vrijemeu kojem Bog stavlja konačni pečat nasvoje stvorenje i u kojem vidi njegovudobrotu, tj. njegovu veličanstvenu savr šenost. Prema tome blagdani nisu „bijeg od posla”, nego vrijeme zau-stav ljeno u izvornoj dobroti, vrijemekoje ne gutaju televizijski programi initi propuštene obveze; to je vrijemekoje pokazuje svoje pravo lice, jerpos taje mjestom povratka na izvoredostojanstva i mjestom odnosa pre-punog povjerenja, koje se uvijek iz-nova preobražava u slavlje.

Punina ili praznina vremena?

Ako blagdani tijekom godine na-stavljaju biti samo „pauze“, neminov-no je njihovo ispražnjavanje pa stogadoslovno postaju „praznici”. A praz-nine blagdana nije moguće ispunitipovršnim slavljima. Slaveći svojeblagdane, kršćani žive vrijeme kaoBožju gestu, kao njego vu osjetljivostza čovjeka. Svi kršćanski blagdani ži-ve od gesta susreta. I blagdan nikadanije „pauza”, još manje „praznina”,nego slavlje koje u svojoj punini oz -drav lja čovjeka iznutra unoseći ga uzajedništvo s Bogom i ljudima, uno -seći ga u baštinu sjećanja i u izobi ljesadašnjosti; kršćansko slavlje spo-sobno je svim danima dati razlogpostojanja. Blagdani preobražavaju iotvaraju prema istini vremena, vreme-na kao „dara ljubavi” i kao „zahval-noga uzdarja”. Samo se od tih snaž-nih trenutaka dade računati vrijeme,jer će oni trajno obilježiti naš životnihod i dati nam uporišne točke na ko-je možemo osloniti smisao našegaživljenja. Prema tome i kršćanski po -činak nije jednostavno „odmor odposla“, nego prekid da bismo mogliživjeti one odnose, one riječi i one ge-ste koje su kadre dati svemu novosvjetlo i nov duh. �

pripada. I oni koji žele izbrisati neči-ji identitet brišu slavlja. Svjedoci smosustavnoga degradiranja nacionalnihblagdana i sustavnoga uklanjanja crk -venih blagdana. Naime, vješti kon s -truktori novih poredaka žele nas uv-jeriti u bespotrebnost blagdana, sje ća -nja i slavlja, a žele nametnuti zaboravkao sredstvo življenja tog vremena.No, kalendari i blagdani neumo ljivonalažu sjećanje kao način odnosaprema korijenima naše ljudskos ti i kul-ture, naše vjere i našega naroda. I za-to su blagdani slavlja sjećanja i ges te zajedništva.

Blagdanske pauze ili blagdanska slavlja?

Da bi se dogodio blagdan, morapostojati vremenska pauza koja ćemu omogućiti da bude istinski pro-slavljen. Te velike pauze posebno su

vrijeme, vrijeme u kojem valja preki-nuti s radom, otpočinuti i živjeti pomjeri dara i velikodušnosti. Blagdan -ski počinak je u prvom redu oslobo-đenost od tereta obveza, spremnostda živimo zahvalno sjećanje i da pri-kupimo snage za hod u budućnost.Radno i blagdansko vrijeme nisu dvi-je suprotstavljene strane. I jedno i dru-go vrijeme pronalaze se na istom ob-zoru čovjekova osobnoga i društve-noga života. I nikako ih nije mogućeisključiti. U suprotnome riskiramo iz-gubiti smisao i jednoga i drugoga vre-mena. Isto tako nije moguće stvaratialternativu između blagdanskoga po-činka i slavlja. Blagdani nisu pauzerezervirane isključivo za počinak. Aliblagdani nisu neprestana slavlja.Istinski blagdan spona je između po-činka i slavlja, između sabiranja i sus-reta, između osobnog i zajedničkoga.

Kršćanski blagdani između počinka i slavlja

Kršćanski počinak nije „od-mor od posla“, nego prekidda bismo mogli živjeti oneodnose, one riječi i one gestekoje su kadre dati svemu novo svjetlo i nov duh.

Liebe Schwestern und Brüder!

Am 10. Februar 1960 entschliefsanft im Herrn der Erzbischofvon Zagreb, Alojzije Kardinal

Stepinac. Sein vorbildhaftes, seligesLeben aber auch sein Tod haben uns,die kroatischen Katholiken, tiefer ver-eint und unseren„Taufbund mit Gottund die Treue zur ka-tholischen Kirche“ ge-festigt. Zahlreiche kro-atische Pfarreien undGemeinden sind demSeligen Alojzije Stepi-nac geweiht — dem le-bendigsten Symboldes Kroaten- und Ka-tholikentums in unse-rer mehrere Jahrhun-derte alten Glaubens-geschichte. In Kroa-tien wie auch weltweithaben wir auch in die-sem Jahr wieder dasFest in Gedenken anunseren Seligen Kar-dinal Stepinac festlichbegangen; vorwie-gend war das am 6.Sonntag des Kirchen-jahres. Eine der Bot-schaften Jesu aus sei-ner Bergpredigt andiesem Sonntag anuns lautet: „Darum sa-ge ich euch: Wenn eu-re Gerechtigkeit nichtweit größer ist als dieder Schriftgelehrtenund der Pharisäer,werdet ihr nicht in dasHimmelreich kommen“ (Mt 5,20).

Der Selige Alojzije Kardinal Ste-pinac stellte sich ganz in den priester-lichen und bischöflichen Dienst undwar ein tapferer Kämpfer für Rechtund Gerechtigkeit.

Davon zeugen seine zahlreichenHirtenbriefe, die er hinterließ, aberauch sein unermüdlicher Einsatz fürverfolgte und unterdrückte Menschen.Darum konnte er anlässlich des vomdamaligen kommunistischen Regimesinszenierten Gerichtsprozesses gegenihn mehrfach gelassen und völlig ru-higen Gewissens bekunden: „MeinGewissen ist rein“.

Gerechtigkeit zu leben ist nichteinfach, insbesondere wenn es au-genscheinlich ist, dass Ungerechtig-keit oftmals „besser ankommt“, unddass die Art so zu leben „gewinn-bringender“ zu sein scheint. Dennoch,Gerechtigkeit zu leben, ist möglich.Möglich ist es jedem, der sich nach

dem Vorbild des Seligen Alozije Ste-pinac auf Gott einlässt, auf das hört,was Gott ihm persönlich für sein Le-ben, für seine ganz persönliche Le-benssituation, für seinen Stand oderfür seine Berufung sagt. „Ihr habt ge-hört, dass zu den Alten gesagt wor-den ist: Du sollst nicht töten; wer aberjemand tötet, soll dem Gericht verfal-len sein“ (Mt 5, 21). „Ich aber sageeuch: Wer eine Frau auch nur lüsternansieht, hat in seinem Herzen schonEhebruch mit ihr begangen“ (Mt 5,28).

Kann ich überhaupt Gottes Stim-me hören? Kann denn mein Herz in

BOTSCHAFT DES DELEGATEN


der heutigen so hektischen undschnelllebigen Zeit „hören“, was Gottmir sagt? Ist mein Gehör für GottesStimme ausgeprägt?

„Herr, schenke uns ein neuesHerz; ein Herz, das offen ist, deineStimme zu hören und sie anzunehmenund sich dir zu öffnen“. In seinem

Buch „Der kleine Prinz”schreibt Antoine deSaint-Exupéry:

„… Man sieht nurmit dem Herzen gut.Das Wesentliche ist fürdie Augen unsichtbar…“ und der HeiligePaulus im 1. Korinther-brief: „Nein, wir ver-kündigen, wie es in derSchrift heißt, was keinAuge gesehen und keinOhr gehört hat, waskeinem Menschen inden Sinn gekommenist: das Große, dasGott denen bereitethat, die ihn lieben” (1Kor 2, 9).

Allein die Liebe istder Schlüssel für das„Ohr“ des Herzens. Al-les, was ich sage undalles, was ich höre —höre ich es mit demHerzen, ist es Liebe.

Das Gesetz derLiebe, das unserSchöpfer in unsereHerzen ausgegossenhat, gilt sowohl für diegeistige als auch fürdie körperliche Liebe.Ist mein „Ohr“ des

Herzens auf Empfang eingestellt oderist es taub?

Der Selige Alojzije Kardinal Ste-pinac besaß ein sehr ausgeprägtesGehör des Herzens. Sein Leben standim Einklang mit Gottes Gesetz der Lie-be gegenüber Gott selbst und gegen-über seinem kroatischen Volk; gerechtund konsequent bis zu seinem Mär-tyrertod. Möge Gott durch die Für-sprache des Seligen Alojzije KardinalStepinac uns die Gabe schenken, seinGesetz der Liebe in unseren Herzenund in unseren unterschiedlichen Le-ben ssituationen zu hören.

Pfr. Ivica Komadina, Delegat

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE •• NR.125

„Ohr“ des Herzens

Der Selige Alojzije Kardinal Stepinac besaß ein sehrausgeprägtes Gehör des Herzens. Sein Leben standim Einklang mit Gottes Gesetz der Liebe gegenüberGott selbst und gegenüber seinem kroatischen Volk;gerecht und konsequent bis zu seinem Märtyrertod.Möge Gott durch die Fürsprache des Seligen Aloj-zije Kardinal Stepinac uns die Gabe schenken, seinGesetz der Liebe in unseren Herzen und in unserenunterschiedlichen Lebenssituationen zu hören.

Slik

a: h

r.wik

iped

ia.o

rg/w

iki/

Aloj

zije

_Ste

pina

c

Sarkophag des Seligen Alojzije Stepinac in der Zagreber Kathedrale


AKTUELLES

In sämtlichen Rucksäcken der Pilger des Weltjugentagesvom 16. bis 21. August 2011 in Madrid wird es ein ganz

besonderes Geschenk geben, das der Papst sich für die Jugendlichen wünschte: den YouCat. YouCat ist die Ab-kürzung für Youth Catechism, das heißt ein Katechismus,der speziell auf Jugendliche ausgerichtet ist, eine zeitge-nössische Erklärung des katholischen Glaubens. Der You-Cat beinhaltet Fragen und Antworten, Kommentare, Illu-strationen und Bilder sowie Zusammenstellungenvon Schlüsselbegriffen. Auch sind Zitate aus derBibel, von Heiligen oder großen Lehrmeistern deskatholischen Glaubens darin enthalten. Und diesalles mit der Zielsetzung, das Verständnis desGlaubens allen Teilnehmern des Weltjugendtageszugänglich zu machen! Es handelt sich hierbei umeine Katechismuslehre, die in Deutschland unterder Aufsicht des Wiener Erzbischofs KardinalSchönborn erstellt wurde.

Neulich wurde das vom Papst geschriebene Vorwortzu diesem Buch bekannt gegeben. In diesem erkennt derPapst an, dass die Kirche „in letzter Zeit durch Angriffe desBösen verletzt wurde”, in Bezugnahme auf die Fälle derKinderschändung durch Kleriker. „Nehmt nicht das Vor-angegange als Ausrede zur Flucht von Gottes Seite, ihrselbst seid der Körper Christus, die Kirche. Tragt das in-takte Feuer eurer Liebe immer dann zu ihr, wenn die Men-schen ihr Gesicht verdunkeln”, bittet er.

Warum eine Katechismuslehre für Jugendliche?

Der Papst weist in seinem Vorwort darauf hin, dass vie-le Personen behaupten, dass Jugendliche sich derzeit nichtfür den Katechismus interessierten, er das aber nicht glau-be. „Die Jungend ist nicht so oberflächlich wie es ihr vor-geworfen wird. Die Jugendlichen wollen wissen, worin dieWahrheit des Lebens besteht. Ein Kriminalroman ist inter-essant, weil er uns in das Schicksal anderer Menschen ver-wickelt, das aber auch unser eigenes sein könnte. Der Ka-

techismus ist interessant, weil er von unserer Bestimmungberichtet und unseren Nachbarn ebenso betrifft wie unsselbst“, versichert der Papst.

Deshalb lädt der Heilige Vater alle Jugendlichen dazuein, die Katechismuslehre zu studieren. Er weist allerdingsdarauf hin, dass dieselbe keine einfachen Lösungen an-bietet, sondern sie zu einem neuen Leben auffordert und ih-nen das Evangelium wie die „wunderschöne Perle, für die

man etwas im Austausch geben muss”, vorstellt.

Kennt euren Glauben mit Präzision

„Deshalb bitte ich euch: studiert den Kate-chismus mit Leidenschaft und Ausdauer. Widmeteure Zeit für ihn. Lernt ihn in der Stille eures Zim-mers, liest ihn zusammen mit Freunden, bildetGruppen und Lernnetze, tauscht Ideen über dasInternet aus”, ermahnt er.

Benedikt XVI. unterstreicht, dass die Jugendlichen überdas, woran sie glauben, Bescheid wissen und ihren Glau-ben kennen müssen, und zwar „mit der gleichen Präzisionmit der ein Computerspezialist das Betriebssystem einesComputer kennt“.

„Ihr müsst den Glauben genauso kennen wie ein Mu-siker sein Instrument und müsst im Glauben eurer Eltern festverankert sein, um mit Kraft den Herausforderungen undVersuchungen unserer Zeit widerstehen zu können”, fügt erim Text hinzu. “Nehmt an der göttlichen Zuwendung teil,wenn ihr nicht wollt, dass euer Glaube austrocknet wie einTropfen Tau in der Sonne, wenn ihr den Versuchungen desKonsums nicht nachgeben wollt, wenn ihr nicht wollt, dasssich eure Liebe in der Pornographie erstickt, wenn ihr dieSchwachen und die Opfer von Misshandlungen und Ge-walt nicht verraten wollt“.

Gäbe es ein besseres Geschenk als dieses, um die Ba-sis des Glaubens zu festigen, ganz gemäß dem Motto desWJT: „In Christus verwurzelt und auf ihn gegründet, fest imGlauben“?

Quelle: www.madrid11.com

Der Verantwortliche des Heiligen Stuhls für die Papst-reisen, Dr. Alberto Gasbarri, hat am 10. Februar sei-

nen fünftägigen Besuch zur Vorbereitung der Deutsch-landreise von Papst Benedikt XVI. beendet. Dabei hat erverschiedene mögliche Veranstaltungsorte in den Erzbis-tümern Berlin und Freiburg sowie im Bistum Erfurt be-sucht.

Die Planungen der Reise werden fortgesetzt. Sie wer-den ein Thema während der Vollversammlung der Deut-schen Bischofskonferenz vom 14.—17. März 2011 in Pa-derborn sein. Während der Vollversammlung sollen zen-trale Elemente des Programms der Öffentlichkeit vorge-stellt werden.

Quelle: www.dbk.de

PAPSTBESUCH 2011 IN DEUTSCHLAND

Vatikanische Vorbereitungsreise abgeschlossen

MADRID YouCat, eine Katechismuslehre für JugendlicheBenedikt XVI. bekräftigt im Vorwort, dass der Glaube eine wunderschöne Perle ist,die zu einem neuen Leben auffordert


NAŠE ZAJEDNICE

Unedjelju 16. sje-č nja u crkvi sv.

Ivana apostola uTübingenu mnoštvovjernika Hrvatskekatoličke zajednicesv. Vinka Paulskogoprostilo se od du-gogodišnjeg vodi-telja Hrvatske kato-licke misije Reutlin-gen vlč. Ivice Koma -dine, koji je preu -zeo novu službu de-legata za hrvat skupastvu u Njemeča-koj sa sjedištem uFrankfurtu na Maj-ni. Misno slavljepredvodio je vlč.

TÜBINGEN Oproštaj vlč. Komadine

Komadina uz sudjelovanje novog vo-ditelja zajednice vlč. Ante Kutleše, vlč.Ivice Zrno i župnika njemačke župesv. Ivana apostola vlč. dr. AloissaChrista, a pjevao je crkveni zbor podravnanjem pastoralne suradnices. Mirjam Laco. Vlč. Komadina vodioje HKM Reutlingen od rujna 1989., više od 21 godinu mu je pomagaovlč. Marijan Bevanda, koji je došao uisto vrijeme spomenute godine, a kojise od srpnja 2005. nalazi u Mostaru.

Voditelj pastoralnog vjeća zajed-nice sv. Vinka Paulskog u TübingenuVlado Vukašinac izradio je sliku sta-rog mosta u Mostaru, koju je uz dru-ge darove uručila vlč. Komadini su-pruga Vlade Vukašinca u znak sje -ćanja na njegovo djetinjstvo provede-no u rodnom Mostaru. Zatim se dirlji-vim riječima zahvalio i oprostio vlč.Komadina, a nakon njega riječi zah-vale uputio je vlč. dr. Alois Christ. Uime svih vjernika zajednice i pasto-

LIEDERBACH AM TAUNUS

Usklopu niza priredbi pod nazivom„Europa se predstavlja” kao zem -

lja gost prestavljena je Hrvatska u pe-tak 18. veljače u Liederbachhalle uLiederbach am Taunus. Večer je or-ganizirana u suradnji zajednice Lie-derbach i Hrvatskoga svjetskog kon-gresa u Njemačkoj (HSKNJ). Velikibroj okupljenih Hrvata, Nijemaca i

Hrvatska na putu u Europu

drugih sugrađana na početku je poz-dravila gradonačelnica Eva Söllner,podsjetivši kako u toj zajednici od oko9000 stanovnika živi oko sto Hrvata,i koji su jako dobro integrirani. Okup -ljene je pozdravio i konzul gerant Ge-neralnog konzulata Reublike Hrvatskeiz Frankfurta Damir Sabljak, koji jesudjelovao zajedno s generalnim kon-

zulom Bosne i Hercegovine izFrankfurta Nikicom Džambom. Me-đu brojim uzvanicima bio je i žup-nik Hrvat ske katoličke župe Main-Taunus/Hochtaunus fra MarinkoVukman. Predavanje „Hrvatska naputu u Europu” održao je dr. Sini-ša Kušić, ekonomist i I. dopredsjed-nik HSKNJ, koji i sam živi u Lieder-bachu. U predavanju je bilo riječi opovijesti i sadašnjosti Hrvatske, po-g lavito u vremenu njezina osamo-staljenja. Predstavio je hrvatske vri-jednosti na raznim područjima, a toje bilo dobro predstavljanje Hrvat -ske pred njezin ulazak u Europsku

uniju. O samom HSKNJ govorio jenjegov I. tajnik Franjo Pavić te jepodsjetio na važnost kongresa i nasve što kongres čini. U glazbenom di-jelu nastupila je Tihana Zubek, a nas -tupio i Croatia Ensemble iz Frankfurtakolom „Vrlika”. Nastavljeno je ugod-no druženje uz izbor iz hrvatskog ku-li nar stva. A. Polegubić

ralnog vjeća zahvalnu riječ uputio jeVlado Vukašinac. Nakon toga u dvo -rani poraj crkve nastavljeno je druže -nje uz večeru, koju su pripremili vjer-nici. Od svoga voditelja u nedje lju23. sječnja misnim slavljem u crkvisv. Wolfganga u Reutlingenu opros tilisu se vjernici tamošnje hrvatske kato-ličke zajednice Sv. Obitelji, a 6. ve lja -če i vjernici Hrvatske katoličke zajed-nice Sv. Nikole Tavelića u crkvi sv. Bo-ni facija u Metzingenu. Ante Kekez

NAŠE ZAJEDNICE


MÜNCHEN Duhovna obnova i Stepinčevo

Proslava zaštitnika Hrvatske katolič-ke misije München bl. Alojzija Ste-

pinca započela je trodnevnom duhov-nom obnovom, koju je predvodio dr.fra Ante Vučković iz Splita. Svaku ve-čer je moljena sv. krunica. Nakon kru-nice bio je duhovni nagovor, a potomsv. misa i klanjanje pred Presvetim Sa-kramentom. Vjernici su imali prigodu

bez obzira na vjeru, nacionalnost iopredjeljenje. Iznio je svoja osobnaiskustva, zatim svjedočanstvo Stepi-nčevih neprijatelja i kroz tekstove sa-moga Stepinca pokazao koliko je bioprožet bogoljubljem, rodoljubljem,odanošću Crkvi i svetošću života. Bis -kup je na temelju jednoga pisma, štoga je Stepinac pisao hrvatskim obite -

Svečano misno slavlje predvodio je vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac. Na slici s voditeljem mi sijefra Tomislavom Dukićem, misijskim pastoralnim djelatnicima i vjernicima.

FRANKFURT AM MAIN

Duhovna obnova

Hrvatska katolička župa oca An-te Antića iz Frankfurta u nedje -

lju 13. ve ljače proslavila je blagdanbl. Alojzija Stepinca. Misno slavljeu katedrali sv.Bartolomeja pred -vodio je dr. vlč. Ante Mateljan izSplita. U propovijedi je govorio obl. Alojziju kao čovjeku za Crkvu inarod. Proslavi Stepinčeva pretho-dila je duhovna obnova u crkvi sv.Ante u Frankurtu, koju je vodio vlč.Mateljan od četvrtka 10. do subote12. veljače. Tijekom obnove dr.Mateljan je održao predavanjapod nazivom „Bl. A. Stepinac — Ži-vot za istinu“, „Vjera i zdravlje“ i„Kršćanska ženidba“. U petak 11.veljače slavila se Gospa Lurdska.Bolesnicima je podjeljeno bolesnič-ko pomazanje, a blagoslovljen jekip i Gospe Lurdske. U subotu 12.veljače slavio se Dan obitelji. �

zbor „Hrvatski slavuji”, misijski tam-buraši i VIS „Lira”. Između svake toč-ke čitane su Stepinčeve poruke. U dru-gom dijelu programa nastupili su mi-sijski folkloraši svih uzrasta i VIS „Li-ra”. Okupljene je pozdravio pred -sjednik misijskog vijeća Dinko Grgić.Dvije tisuće posjetitelja dugotrajnimpljeskom nagradilo je izvođače i nji-hove voditelje. U zabavnom dijelu na-stupili su pjevač Zdravko Škender i„Crvena jabuka”. Fra Jozo Župić

za sv. ispovijed-sakramentpomirenja. Liturgijske pjes-me uz gitaru predvodila jeDa niela Sisgoreo-Morsan.Pred oltarom je bila izlo -žena slika bl. Alojzija Ste-pinca i moći koje je misijidarovao kardinal Josip Bo -zanić. Prvu večer fra Anteje posvetio svoj duhovni go-vor jednom od temeljnihtekstova u Bibliji za naš ži-vot, a to su Božje zapovije-di. Protumačivši zapovijedi,ustvrdio je da je svakom po-jedincu, obitelji i narodupotreban oslonac u životu.Zapovijedi su jedan takavoslo nac, izričaj Božje lju-bavi prema čovjeku. Višeod tri tisuće godina taj bi-blijski tekst iz Ponovljenogzakona upućivao je ljudešto valja činiti da se život osloni na ne-što što ga mora nositi. Oslonac zahrvatski narod u teškim vremenima bioje i bl. Alojzije Stepinac. U homiliji zavrijeme sv. mise fra Ante je govorio ovažnosti utjehe u životu.

Drugu večer duhovnu riječ posve-tio je padu prvoga čovjeka i prve že-ne - Istočnome grijehu, a u homiliji jegovorio o Isusovom ozdravljanju bo-lesnika. Nakon sv. mise svećenici supolagali ruke na bolesnike i sve onekoji su to željeli mažući ih blagoslov -ljenim maslinovim uljem. Treću večerfra Ante je govorio o važnosti prija-teljstva i o važnosti pogleda. Uz Isusamožemo učiti o prijateljstvu i prekonjega smo uvučeni u odnos s Bogom.U pogledu s njime otvara se pogledza nas same. Tu večer sv. misu pred-vodio je vojni biskup mons. Juraj Jeze -rinac. U nedjelju je sv. mise u kapelibl. Alojzija Stepinca i u crkvi St. Mi-chael predvodio vojni biskup Juraj Je-zerinac. Govorio je o bl. Alojziju Ste-pincu kao čovjeku vjere u teškim vre-menima Drugoga svjetskoga rata, ko-ji je pokazivao ljubav prema ljudima

ljima u iseljeništvu, pozvao sve hrvats-ke obi telji na obnovu života, jer obiteljje temelj društva, Crkve i svijeta. Ujed-no je potaknuo sve prisutne da se spapom Benediktom XVI., koji će usko-ro pohoditi Hrvatsku, ujedinimo u mo-litvi za naše obitelji. Za vrijeme sv. mi-se pjevao je crkveni zbor pod vodst-vom s. Nikoline Bilić. Riječi zahvaleuime svećenika, časnih sestara, đako -na, Božjeg naroda o. biskupu i vodi-telju duhovne obnove dr. o.Vučkovićuizre kao je voditelj misije fra Tomislav Dukić.

Nakon duhovne obnove uoči pro-slave bl. Alojzija Stepinca, koju jepredvodio dr. fra Ante Vučković, i eu-haristijskog slavlja, koje je predvodiovojni biskup Juraj Jezerinac, misija jepriredila i narodno slavlje u subotu19. veljače pod geslom „Darujmo sr -ce”. Bio je to humanitarni koncert zatransplataciju srca djevojci Andrei Li-sac iz Banje Luke. Cjelovečernji prog -ram održan je u dvorani Postpalast uMünchenu. Voditelj programa bio jeđakon Mate Kutleša. U prvom dijeluprograma nastupili su misijski dječji

ŽIVA ZAJEDNICA 3/201117

NÜRNBERG Proslavljen sv. Ivan Bosco

Gdje god žive i djeluju salezijanci,oni na poseban način proslava lju

blagdan svog utemeljitelja don Bosca.Hrvatski salezijanci u Njemačkoj vodepet hrvatskih katoličkih misija (HKM):Nürnberg, Karlsruhe, Ingolstadt, Bam-berg i Saarbrücken. Hrvatska katoličkamisija Nürnberg proslavila je sve čanoblagdan sv. Ivana Bosca, oca i učiteljamladih. Na sam blagdan 31. siječnjaslavljena je sv. misa, koju pred vodiodon Niko Šošić, voditelj HKM Ingol-stadt, uz koncelebraciju don MarakaPavletića vodite lja HKM Bamberg, do-maćina vodite lja HKM Nürnberg donMatu Križića i vikara don Vitomira Ze-čevića. Misijska dvorana je bila pret-jesna da primi sve vjernike koji su do-šli na sv. misu i priredbu. Misijski zborje animirao liturgij sko pjevanje, a tomprilikom pjevali su i dvije pjesme donBoscu. U svojoj propovjedi don Nikoje govorio o liku sv. Ivana Bosca kojije svoj život posvetio napuštenoj i si-ro mašnoj mladeži, o salezijanskompos lanju i salezijanskoj prisutnosti usvijetu. Veliki oslonac u njegovom pos-lanju bila mu je majka Margarita. Po-taknuo je sve vjernike, na važnost od-goja djece i mladih u suvremenom svi-jetu. Don Niko je istaknuo: „Djecu doksu mala treba pouča vati i govoriti im o

Bogu, a kad odrstu onda ih treba pre-poručiti Bogu.“ U sklopu mise bio jeblagoslov djece i mladih. Premda jebio radni dan, puno je mladih obiteljidošlo sa svojom djecom, ali i mladih izte misije bili su na misnom slavlju. Na-kon sv. mise organizirana je priredbaposvećena don Boscu. Na početkuprograma sve prisutne pozdravio jevoditelj misije don Mato Križić. U pro-gramu sudjelovala su djeca s recitaci-jama posvećenenima don Boscu. Mla-di iz misije izveli su recital „Don Boscoprijatelj mladih“, te igrokaz iz životadon Bosca „Znaš li fućkati“. U glazbe-

nom programu sudjelovali su glazbe-ne skupine „Domino“ i „Corona“, kojisu izveli po jednu pjesmu. Dramski ko-mad „Don Bosco i majka Margarita“izvela je dram ska skupina iz misije, ko-ja je oduševila sve prisutne. Dječijizbor otpjevo je pjesmu „Pozdrav pri-jatelju“. Na kraju voditelj misije da -rovao je svoj djeci životopis sv. IvanaBosca. Nakon priredbe slijedila je za-jedničko agape svih župljana uz kavu,sok i kolač. Salezijanci u Nürbergu ćeuskoro proslaviti i 60 godinu svogadjelovanja među hrvatskim iseljeni -cima. Vitomir Zečević

FRANKFURT 40 godina Hrvatsko-europskoga kulturnog društva

Hrvatsko-europsko kulturno društvoFrankfurt, jedno od hrvatskih naj-

starijih kulturnih društava u Europi, unedjelju 30. siječnja svečanom je aka-demijom u Frankfurtu na Majni pros -lavilo četrdesetu obljetnicu postojanjai uspješnog djelovanja. Kroz protekla4 desetljeća društvo je bilo uspješanpromicatelj hrvatske kulture u Njema-čkoj organiziravši brojne kulturne do-

� Započela je neposredna pri-prava za 2014. godinu — 100godina Saveza ljubavi u Prasve-tištu u Schönstattu, u Njemačkoj.U razdoblju od 18. listopada2010. do 18. listopada 2011. seintenzivnije razmišlja o vjeri u Bo-ga živoga. Više informacija na:www.schoenstatt-info.de

OBAVIJESTI

gađaje, tribine, izložbe i pred-stav ljanja hrvat -skih poz natihumjetnika, daju-ći pritom velikidoprinos oču va -nju hrvatskog je-zika i podupir-anju integracijs-kih procesa me-đu hr vat skim isel-jeništvom, što jeposebno istaknu-

la i sadašnja pred sjed nica društva An-ita Akmađa, pozdravljajući brojne go-ste na svečanoj akademiji u Haus amDom u Frankfurtu.

Nezaboravni su njihovi koncertiozbiljne glazbe organizirani u Moz-artovoj dvorani frankfutske Alte Oper,gdje su njemačkoj publici s mnogouspjeha predstavili: Zagrebačke so -liste, Varaždinski komorni orkestar,

Moniku Leskovar i druge hrvatskeglaz bene i kulturne umjetnike.

I danas Hrvatsko-europsko kultur-no društvo, koje mahom čine mladihrvatski intelektualci, predstavlja mostkoji povezuje iseljeništvo s domovinomi ostvaruju dobru suradnju s brojnimuglednim njemačkim institucijama, da-jući tako svoj doprinos naporima kojeHrvatska čini za što brži ulazak u Eu-ropsku uniju. www.croatia-presse.de

Hrvatska katolička misija u Canbe -rri — Queanbeyan (1971.—2011.)

proslavila je u subotu 12. ve lja če četr-desetu obljetnicu postojanja. Svečanomisno slavlje u crkvi sv. Augustina ucentru Farrer predvodio je canberrskinadbiskup Mark Coleridge u zajedni-štvu s provincijalom Bosne Srebrenefra Lovrom Gavranom i provincijalomAustralije fra Paulom Smithom i dru-gim okupljenim svećenicima pristiglimiz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i dru-gih hrvatskih katoličkih centara Sydne -ya, Melbournea, Wollongonga, Ade-laide i Brisbanea s kojima vjerniciCanberre gaje dobrosusjedske i vjer-ničke odnose. U prigodi 40. obljetni-ce misije u Canberri od 9.do 11. ve lja -če odr ža na je trodnevna duhovna ob-nova koju su slavljenjem misa s te-matskim propo vi jedima predvodili fraStipo Karajica, duhovni pomoćnik užupi Sv. Mari je Anđeoske u SesvetskojSopnici, fra Zoran Mandić, župnik ivoditelj svetišta sv. Ive Krstitelja u Pod-milačju i fra Janko Ćuro, tajnik Provin-cije Bosne Sreb rene. Središnjem mis-nom slavlju uz velik broj vjernika, odkojih je skupina djece i odraslih bilaobučena u narod ne nošnje, pribivalisu i veleposlanik Republike Hrvatske uAustraliji Vincen ci je Biuk s obitelji i veleposlanik Bosne i Hercegovine uAustraliji Damir Arna ut sa suprugomSanjom. Oca nad bis kupa, goste iokupljene vjernike na počet ku je poz-dravio voditelj HKM Canberra fra Mi-roslav Mandić, koji je ukratko pred-stavio povijest djelovanja misije u Can-berri kao jedne veoma va ž ne spone u

NAŠE ZAJEDNICE


GERETSRIED Proslava zlatnog piraUsubotu 12. veljače u crkvi Marije Pomoćnice u Geret -

sriedu, u Hrvatskoj katoličkoj misiji München, fra JozoŽupić slavio je sv. misu za bračni par Ivu i Ivku Stipić, ko-ji su slavili 50. obljetnicu braka. Toga istoga dana vjen -čani su u svom rodnom mjestu, u crkvi Male Gospe, a vje-nčao ih je sad već pokojni fra �eno. Rodom su iz sela Bi-lice kod Kotor Varoša. Prognanici su, ali su utjehu našli uBogu i svojoj djeci, unučadima i praunučadima. Ivo je do-šao u Njemačku 1970., a Ivka, kako reče, 1992. kad suih „iščerali”. Sad su tamo Srbi, a oni imaju kuću u Šćitar-jevu kod Velike Gorice. U rodnom mjestu sve im je sruše-no. Kod svete mise bili su okruženi sa svojih devetero dje-ce, šest sinova, tri kćeri, te dvadeset sedmero unučadi idvoje praunučadi. Obitelj im je spjevala pjesmu koju jepročitala Ivana, a fra Jozo im je darovao križ i zamolio damole ne samo za svoju obitelj nego i za hrvatsku misijuMünchen, i za sve naše obitelji. Fra Jozo Župić

CANBERRA Četrdeseta obljetnica misije

očuvanju vjere, kulture, jezika, baštineHrvata nastanjenih na tim prostorimaAustralije. Zahvalio je nadbiskupu Coleridgu, kao i cijeloj Nadbis kupiji idomaćoj Crkvi na doma ćin s komudom ljenju mnogih vjernika dose ljenihiz raznih zemalja na te pros to re, takoi mnogih Hrvata dose lje nih iz Hrvatskei Bosne i Hercegovine. Na kon misenadbiskup Coleridge je pred crkvomblagoslovio podignu ti zavjetni kip bl.Alojzija Stepinca, rad hrvatskog aka-demskog kipara Ante Jurkića. Pozdravi zahvalu u ime pas to ralnog vijećanadbiskupu i okupljenim gostima i vjer-nicima prigodnim rije čima izrekao jeDrago Turčić. Misno slavlje uveličao jeskladnim pjevanjem misijski zbor podravnanjem Leopolde Melek. Nakon mi-se za sve okupljene goste i vjernike or-

ganiziran je duhovno-kulturni i zabav-ni program i zakuska. Misija u Can-berri je službeno osnovana 13. ožuj-ka 1971. i povjerena je redovnicimaFranjevačke provincije Bosne Srebre-ne sa sjedištem u Sarajevu. Prvi vo -ditelj misije bio je fra Mato Bonić od1970. do 1986. god. Vođe nje misijepreuzeo je 1986. fra Tvrtko Gujić i bionjezin voditelj sve do 2002., kada jevođenje misije preuzeo fra Anto Šimunović i bio voditelj misije sve do2008. godine, kada je dekretom bi-skupijskih i redovničkih poglavara vo-diteljem misije sredinom 2008. ime-novan fra Miroslav Mandić, koji je idanas njezin voditelj. Neko vrijeme umisiji su djelovali i fra Mato Martić,fra Vjeko Tomić i fra Drago Prgomet.

Fra Stipo Karajica


ZAGREB Šezdeset godina Hrvatske matice iseljenikaHrvatska matica iseljenika (HMI) os-

no vana je 12. veljače 1951. podnazivom Matica iseljenika Hrvatske,kao kulturno-prosvjetno društvo sa za-daćom održavanja kulturnih veza iz-me đu iseljeništva i domovine.

Državno osamostaljenje RepublikeHrvatske na početku 1990-ih godinanije samo omogućilo promjenu imenaMatice iseljenika Hrvatske usadašnju Hrvatsku maticu ise -ljenika (HMI), nego je polu-stoljetnoj Matici otvorilo putprema svim aspektima surad -nje s hrvat skim iseljeništvom ihrvat skim ma nji nama u Europii svijetu. Zakonom o HMI-ju od28. prosinca 1990. i Statu tomHMI-ja od 6.veljače 1992. ur-e đen je Matičin djelokrug.Matica objavljuje časopise,knjige i druga sredstva informiranja ikomuniciranja. Organizira posjeteiseljenika i pripadnika hrvat skih etni-čkih skupina te njihovih potomaka ičlanova njihovih obitelji domo vini, za-tim posjete iseljenicima, iseljeničkimorganizacijama i hrvat skim etnič kimskupinama. U orga nizaciji HMI-ja mo-gu se održavati kulturne, umjetničke išportske priredbe značajne za iselje-nike, pripadnike hrvatskih etničkih sku-

pina i radnike na radu u inozemstvute njihove potomke i članove njihovihobitelji. Matica je ovlaštena nabavljatinošnje i druge materijale važne za oč-uvanje nacionalnoga identiteta. Onamože organizirati ekskurzije i priređ-ivati znanstvena, stručna i popularnapredavanja za iseljenike, pripadnikehrvatskih etničkih skupina i radnike na

radu u inozemstvu, te njihove potom-ke i članove njihovih obitelji, o pitan-jima zna čaj nima za iseljeništvo ihrvatske etničke skupine.

Hrvatsku maticu iseljenika danasvodi ravnatelj u suradnji s Upravnimodborom koji ima predsjednika i četiričlana. U pos ljed njih 20 godina na če-lu HMI-ja nala zile su se sljedeće oso-be: Boris Maruna (1990.—1992.), Vinko Nikolić (1992.—1993.), Ante Bel-

jo (1993.—2000.), Boris Maruna(2000.—2003.), Nikola Jelinčić(2003.—2006.), Katarina Fuček(2006.—2008.), Danira Bilić (2008.—2009.) i Katarina Fuček (od 2009.).HMI ima osam ustrojbenih jedinica:Odjel za kulturu s Odsjekom za hrvat -ske manjine,Odjel za školstvo,znanosti šport, Odjel za naklad ništvo, Infor -

macijski odjel za iselje niš tvo,Odsjek za ise ljeničke baš -tine, Odjel za marketing ipromociju, Odjel za pravnei opće poslove i Odjel za fi-nancijske poslove.

Povezujući domovinsku iiseljenu Hrvatsku, Maticaobjavljuje mjesečnik Maticui godišnjak Hrvatski iselje -nički zbornik, organizira do-gađaje poput Tjedna hrvat -

skih manjina i ljetnih škola hrvatskogajezika i kulture, priređuje specifičnefolklorne, športske, informativne, um-jetničke i druge programe namijenje-ne iseljeništvu i hrvat skim manjinama,prikuplja građu za budući Muzejhrvatskoga iseljeništva u Zagrebu iobavlja srodne poslove, a ima pod -ruž nice u Dubrovniku, Splitu, Puli, Ri -je ci, Zadru i Vukovaru.

Željko Holjevac

Jedno od vrijednih Matičijih izdanja je i Hrvatski iseljenički zbornik

MÜNCHEN

Usrijedu 16. veljače u prostori-jama Hrvatske katoličke misije

München započela je s radom sku-pina za seniore, tj. za sve starijeosobe, koji se žele družiti sa svo-jim vršnjacima. Na susretu su bili

prisutni djelatnici nadbiskupijskogCaritasa — München, koji će i ubu-duće redovito biti na usluzi za pomoć starijim osobama u različi-tim njihovim potrebama i prob -lemima. �

Susreti za starije osobe

Tomislav Bulić ro-đen je 7. kolovoza

1980. u Bad Honne-fu, a umro je nakonduge bolesti 26. sječ -nja 2011. u Bad Oe-yenhau senu. RoditeljiVeselka i Bla go Bulić

te brat Mirko i Uta Krtschmarsch odsrca zahvaljuju svima koji su bili uz njihu najtežim trenucima, koji su im uputiliriječi utjehe, bilo usmeno ili pismeno, tena novčanoj pomoći i podršci.

Posebno zahvaljuju hrvatskim čas-nim sestrama iz Sankt Augustina, fraAnti Biliću, fra Marku Domazetu Loši iđakonu Manfredu Blumu.

Misa zadušnica služena je u BadHonnefu u crkvi sv. Martina. TomislavBulić je nakon ispraćaja u Bad Hon-nefu, pokopan 31. siječnja u Grabo-vom Vrilu kod Vitine. �

††IN MEMORIAM

Tomislav Bulić

NAŠE ZAJEDNICE


Fra Ante Anić

Okrijepljen svetim sakramentimau subotu, 1. siječnja u Zagrebu

u 78. godini života, 60. redovniš tvai 51. svećeništva premio je fra AnteAnić, član Franjevačke provincije Presvetog Otku-pitelja. Misa zadušnica slavila se se u crkvi sv. Fra-ne u Imotskom, u utorak 4. siječnja, a sprovodni ob-redi bili su nakon mise na groblju Gospe od Anđe-la u Imotskom.

Fra Ante (Milan) Anić rođen je 11. rujna 1933.u Slivnu kraj Imotskoga. Osnovno školovanje zavr -šio je u Iloku i Sinju, klasičnu gimnaziju u Sinju i Za-grebu, filozofski i teološki studij u Zagrebu i Makar -skoj. U franjevački red stupio je 14. srpnja 1951.na Visovcu, a svečane zavjete položio je 8. pro sin -ca 1958. u Makarskoj. Za svećenika je zaređen 3.srpnja 1960. u Imotskom. Nakon ređenja godinudana obnašao je službu župnoga vikara u župi Go-spe Sinjske u Sinju, a potom bio provincijalov osob-ni tajnik u Splitu. Kao župnik pastoralno je djelovaou župi Sv. Luke u Otoku kraj Sinja od 4. studenoga1965. do 19. kolovoza 1967., u župi Sv. Filipa i Ja-kova u Čvrljevu od 20. kolovoza 1967. do 7. ruj-na 1970., te u župi Svetoga Duha u Lovreču od 8.rujna 1970. do 18. kolovoza 1973. Svoje pasto-ralno djelovanje nastavio je u Njemačkoj, gdje jetrinaest godina bio dušobrižnik u tri hrvatske katoli-čke misije Rosenheim (od 15. rujna 1973. do 7. ruj-na 1974.), Bonn (od 15. rujna 1974. do 6. kolo-voza 1982.) i Köln (od 7. kolovoza 1982. do 31.rujna 1986.). Po povratku u domovinu, 1. listopada1986. preuzima župu Sv. Luke Evanđeliste u Pod-bablju, a od 24. kolovoza 1991. bio je voditelj žu-pe sv. Mihovila Arkanđela u Gradcu na moru. IKA

Marko Ursić

Dana 25. studenoga 2010. uNeuwiedu u Njemačkoj premi-

nuo je praktični vjernik Marko Ur-sić, koji je rođen 25. srpnja 1949.u Grabovici, općina Tomslavgrad,u BiH. Marko je bio dragi čovjek, anadasve je bio vjernik. Redovito je pohađao misnaslavlja na hrvat skom jeziku najprije u Neuwiedu, akasnije i Koblenzu. Marko je poput mnogih svojihsumještana, krajem 60-tih godina prošloga stolje-ća napustio svoju rodnu Grabovicu i otišao u Nje-mačku. U Neuwiedu je živio sa suprugom Nedom,sinom Branimirom i kćerkama Katarinom i Kristi-nom. Uvijek je bio spreman pomoći drugima.

Veliki broj Hrvata okupilo se na sprovodnom ob-re du 3. prosinca, koje je predvodio voditelj Hrvat -ske katoličke misije Koblenz vlč. Stjepan Zadravecuz suradnju s mons. Alojzijem Petrovićem.Vlč. Zad -ra vec se biranim riječima oprostio od pok. Marka.Po kokopan je na groblju u Neuwiedu.

Jakov Vranković

SPLIT

Pokrenuta prva hrvatskavjerska internetska knjižara — Verbum.hrPutem Verbumove web knjižare knjige je po pr viput moguće naruči vati iz svih dijelova svijeta.

Nakladna kuća Verbum pokrenula je na web adresi Ver-bum.hr prvu hrvatsku vjersku internetsku knjižaru u ko-

joj se na jednom mjestu mogu naći knjige svih hrvatskih vjer -skih izdavača, kao i velik izbor domoljubne i obiteljske lite-rature. Time Verbum kao hrvatski knjižar i izdavač vjerske literature otvara mogućnost prezentacije na internetu i izda -nja mnogih manjih nakladnika čije knjige do sada javnostinisu bile dostupne na taj način. Osim najveće ponude vjer -ske literature (Biblije, molitvenici, duhovna literatura, životo-pisi svetaca, teologija, kršćanski romani, propovjednička ivjeronaučna pomagala, vjerske slikovnice itd.) knjižara nu-di i velik izbor domoljubne literature (povijest, publicistika,društvo, politika) kao i literature s humanističkog, obiteljskogi odgojnog područja. Tu je također velik izbor ozbiljne ivjerske glazbe, filmova, križeva, krunica, slika, kipova, umjet ničkih sakralnih slika i odljeva, prigodnih darova za sa-kramente itd. Sve to lako je moguće pretražiti jer je web knji-žara Verbum.hr vrlo preglednog sadržaja i posjeduje naj-naprednije mogućnosti pretraživanja i pronalaženja knjigapo autorima, tematici, naslovu, izdavaču itd. Osim togainternetska knjižara Verbum.hr nudi i čitav niz informacijao autorima, vijesti iz svijeta nakladništva i knjižarstva, pri-kaze knjiga, mogućnost online listanja itd. Osobitost Verbu-move web knjižare je i u tome što je knjige i druge artikle poprvi put moguće naručivati iz svih dijelova svijeta, pa je tako dobra knjiga na hrvatskom jeziku sada dostupna i Hrva-tima u ino zem stvu. Daljnje oba vijesti:

Web knjižara, Trumbićeva obala 1, 21000 Split;tel.: 021/360 244; fax: 021/360244.

††

††

IN MEMORIAM MÜNCHEN

Predavanje o iseljenicima

Akademski krug, koji djeluje pri Hrvatskoj katoličkoj misi-ji München organizirao je u utorak, 25. siječnja, pre-

davanje o temi „Radnička migracija u Njemačku po njema-čko-jugoslavenskom sporazumu od 12.10.1968”. Predava njeje održano u velikoj dvorani misijskog centra, a odr žala gaje Karolina Novinscak, politička znanstvenica i povjesničar-ka. Predavanje je održala na njemačkom jeziku, a u disku-siji je odgovarala na hrvatskom jeziku. Nakon predavanjasudionici su mogli pogledati kratki film Krste Papi ća: „Spe-cijalni vlakovi”. Film je zorno prikazao ono o čemu je pro-fesorica govorila u svom predavanju, a to je teško eko-nomsko stanje u bivšoj državi zbog kojeg su stotine tisu ćamorale poći trbuhom za kruhom da osiguraju svojim obite -ljima potrebnu egzistenciju. Predavačici je na kraju zahva-lio predsjednik Akademskog kruga Ante Moro. IKA


Svjedočanstvo o hrvatskim redovnicama u Neussu

KNJIGE

Pred nama je još jedna od vrijed-nih monografija, posebno uz onekoje su objavile hrvatske katoličke

misije i zajednice u Njemačkoj, u ko-jima se govori o zauzetosti Hrvatica iHrvata u toj zemlji. Ovdje riječ o zau-zetosti hrvatskih redovnica u Neussu injihovu djelovanju u tom gradu. Ob-javljena je u povodu 40. obljetnicedjelovanja hrvatskih sestara Presveto-ga Srca Isusova u Neussu, od 1969.do 2009. Autorica monografije je s.Dobroslava Mlakić, a izdavač je Dru-žba sestara Presvetoga Srca Isusova izRijeke. Uz s. Dobroslavu uredničko vi-jeće su činile pok. s. Kazimira De -pikolozvane, Friedrich Siemon,s.Zvonimira Marojević, s. Felicita Špe-har, Karl-Josef Uhe i s. Marija Žderić.Monografija je posvećena svim živimi preminulim sestrama koje su djelova-le u Neussu, kao i prijateljima i do-bročiniteljima koji su sestre prihvatilikao svoje. U ovoj dvojezičnoj mono-grafiji (hrvatski i njemački) je doku-mentirano i zanimljivo, prikazano četr-desetogodišnje djelovanje SestaraPresvetog Srca Isusova u službi boles-nih i nemoćnih osoba u Neussu na Raj-ni, gradu koji se nalazi u Kölnskoj nad-biskupiji u Njemačkoj. Nakon pred-govora u monografiji su čestitke i poz-dravi. Kako je s. Dobroslava napisa-la u uvodnoj riječi, „monografija do-nosi povijesni pregled 40 godina ži-vota i djelovanja Sestara PresvetogSrca Isusova u Saveznoj Republici Nje-mačkoj u Sjevernorajnskoj pokrajini, uKölnskoj nadbiskupiji u drevnome gra-du Neussu, sv. Kvirina, mučenika. Se-stre Presvetog Srca Isusova su moraleu doba komunističke vlasti u bivšoj dr ža vi, potražiti nove prostore svogadjelovanja u inozemstvu kako bi po-mogle razvoju vlastite Družbe, kao isve druge redovničke zajednice uHrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Sestresu otišle 1969. u Neuss, s osjećajem'privremenosti', gdje su preuzele vo-đenje gradskog socijalnog Doma SrcaIsusova (Herz-Jesu) za starije i bolesneosobe. Vjera i nada u povratak u do-movinu, kao i mnoge Hrvate diljem svi-jeta, nosila ih je kao Izraelce u obe -ćanu zemlju. Pisanje i objavljivanjeove monografije predložila je s. Zvo-

nimira Marojević povodom 40. obljet-nice djelovanja naših Sestara Presve-tog Srca Isusova u gradu Neussu. Ka-ko ne pos toji pisana kronika, ova seknjiga teme lji na oskudnoj pisanoj gra-đi, koju sam arhivski sredila, uz pomoćs. Marije Žderić. Osim toga, dobila

sam dragocjene podatke iz sjećanjapojedinih sestara, koje su živjele i dje-lovale u Neussu. Korišten je Arhiv Ku-će matice, razni tekstovi novinskih za-pisa u Neussu, koji su pratili različitemanifestacije grada i djelovanja se-stara u Domu Srca Isusova. Dragoc-jene podatke dobila sam i ljubaznoš-ću gosp. Karla-Josefa Uhe i gosp. Sie-mona Friedricha. Svakako, zauzetoš-ću mnogih sestara koje su boravile ionih koje su još u Neussu, omogućiloje rekonstruirati povijest i djelovanjenaših sestara u Neussu. No, zasigurnopuno toga je otišlo u zaborav ili izbli-jedilo iz sje ćanja.“ Uvodni dio ovemonografije sadrži pozdravne čestitkeza 40. obljetnicu djelovanja SestaraPresvetog Srca Isusova u Neussu. Po-tom slijedi kratki povijesni pregled Sa-vezne Republike Njemačke, Kölnskenadbiskupije i grada Neussa. Sestresu se u Kölnskoj nadbiskupiji osjećalekćerima jedne zajedničke majke Kato-ličke Crkve i građankama grada Neus-sa, koji ih je kao takve udomio. Sestresu svojim dugogodišnjim djelovanjemu gradu Neussu postale most povezi-

S. Dobroslava Mlakić, „Sestre Presvetoga Srca Isusova u Neussu 1969.—2009. DieSchwestern vom heiligsten Herzen Jesu in Neuss“, Družba sestara Presvetoga SrcaIsusova iz Rijeke, Rijeka-Neuss, 2010., 278 str.

vanja gradova Rijeke i Neussa, koji susklopili međusobno prijateljstvo. Potomje riječ o iseljavanju hrvatskoga naro-da tijekom povijesti. Na početku sepredstavlja Družba sestara PresvetogSrca Isusova, kojoj sestre u Neussu pri-padaju, i osvjetljava lik i djelo MajkeMarije Krucifikse Kozulić, utemelji te -ljice Družbe. U središnjem dijelu knji-ge u drugom poglavlju iznosimo kakosu sestre došle baš u grad Neuss, gdjesu naišle na veliko razumijevanjegrad skih vlasti, odnosno poslodavaca,koji su ih primili ne kao radnu snagu,nego kao redovnice i svoje sestre. Po-tom je riječ o Domu Srca Isusova u ko-jem su sestre živjele i radile i u kojemsu imale osigurane uvjete za svoje re-dovničke obveze i duhovne i molitve-ne potrebe. U trećem poglavlju su pri-kazana crkvena i narodna slavlja uDomu Srca Isusova i gradu Neussu,kao doprinos cjelovitoj skrbi i brizi ka-ko za fizičko i duhovno zdravlje bo-lesnih i nemoćnih, tako i za njihove so-cijalne potrebe. Četvrto poglavlje do-nosi sjećanje na brojne prijatelje i do-bročinitelje, koje su sestre stekle tije-kom dugogodišnje službe u graduNeussu. Tu se ističu imena osoba, me-đu kojima i poslodavaca sestara, ko-jima je Družba zahvalna za njihovuplemenitost i za mnoga dobročinstva.Brojnim fotografijama pokušava se oživ jeti sjećanja na mnoge trenutke,slavlja, susrete i druženja, te razne do-gađaje, koji se brzo zaboravljaju. Za-tim se govori o raznim slavljima krozgodinu u kojima su sudjelovale sestre.Na kraju je dio pod nazivom Prilozi ukojem su doneseni tekstovi o ugovoruo radu, mirovinskom i zdravstvenomosiguranju sestara i sl. Doneseni su isažeci monografije na talijanskom iengleskom jeziku. Tu je i kazalo osob-nih imena, a i popis korištene litera -ture. Dok je ova monografija nastaja-la saznaje se da sestre krajem 2010.završavaju svoju misiju u Neussu. Ses tre je u Neuss dovela redovničkaposlušnost i u tom duhu su napustileNeuss, grad koji su zavoljele i gradkoji je duboko utkan u povijest Družbei srce svake pojedine sestre koja je ta-mo živjela i djelovala.

Adolf Polegubić

DJEČJI KUTAK

Napisala i priredila: Željka Čolić

Dragi mladi čitatelji!


Stigao nam je ožujak, a s njim se nazire i proljetno vrijeme. U na-di da ste dobro, pripremili smo vam za opuštanje i dobro raspo-lože nje zgodnu pričicu o jednoj važnoj temi! I dalje nam budite

dobro u već započeto korizmeno vrijeme.

KK rešo voli bombone. Posebno one mekane s oku-som jagoda, ali i oni s trešnjom i narančom suisto izvrsni. Bez obzira na okus, Krešo voli za-

pravo sve bombone. Tvrde, mekane, žute, crvene, ze-lene … Kad bi Krešo smio, jeo bi cijeli dan samo bom-bone. Ali mama mu je prepreka, jer mora jesti i „pa-metne stvari”. Najgore od svega je to pranje zubi. Sva-ke večeri ista procedura. Krešoopere zube onako na brzinu.Mama, često dođe i provjerava,je li ih dobro oprao, i gleda na„pješčani satić”. Često mora po-no vo prati zube ili čak mama sama uzme četkicu i pere muono liko dugo koliko se računapo satu, tri minute. Tri minute!Koja je to vječnost! Taj, koji je izmislio taj pješčani sat, sigurnonije imao pametnijeg posla! Kre-šo ustvari zna da je važno pratizube, ali ne baš svaki dan! Ma-ma to previše strogo gleda, mis-li on. I tako Krešo opet ove večeripokušava uvjeriti mamu: „Ma-ma, dobro je, vidiš da se moji zubi bijele, ne treba ihviše prati, čisti su. Blistaju od čistoće. Već su čak previ-še čisti.” Mama se nasmiješi: „Krešo, nemoj opet gnja-viti. Previše čis ti ne mogu biti, ako si ih prao samo nabrzinu tri sekunde. To ti je kao da si preletio četkicomkroz usta bez da si dotaknuo ikoji zubić. Znači uopćeih nisi oprao. A, znaš, ponovit ću po stoti put, da se ost-aci hrane, a pogotovo ostaci šećera i slatkiša rado na-stane na zubima i stvaraju karijes.” Krešo zakoluta oči-ma i uzdahne: „Znaaam sve, ali moji zubi su čisti, ma-ma, pogledaj kako se bijele”, i otvori usta da se mamauvjeri. Međutim, mama nije kao obično nastavila ništadalje objašnjavati niti se htjela uvjeriti o stanju čistoćeKrešinih zubi, nego izvadi iz džepa jedan plavi bom-bon i pruži ga Kreši: „Dobro pustimo to, evo ti jedan po-seban plavi bombon, pa ćemo vidjeti.” Krešo iznena-đeno pogleda mamu: „Stvarno? Smijem pojesti ovaj

Plavi bombon i …

Zanimljiva pripovijest

bombon, iako sam sad oprao zube?” „Izvolislobodno, samo ga moraš cuclati i ne progu -tati!”, reče mama smiješkajući se. Krešo nijemogao vjerovati. Mama, njegova mama!, da-je mu nakon pranja zubi bombon da pojede! Pa, to ječudo! Moralo se isplatiti konačno njegovo uvjeravanjei jadikovanje svake večeri, pomisli zadovoljno. Dok je

jeo bombon, već je sanjao o budućem olakša nju navečer bezkontrole njegovog zubopranja.Tako u veselim mislima, pogledau ogledalo, strašno se uplaši ikriknu. Njegovi zubi, njegoveusne, pa čak i jezik — sve plavo!Tamnoplavi kao tinta! Krešo ćeplačući: „Mama, što je to? Ovoje strašno. To je bezvezan bom-bon! Ne valja ništa! Gledaj ka-ko izgledam.“ Mama ga zagrli,pa objasni: „Nemoj plakati, pog ledaj, ovo ti je bombon, ko-ji pokazuje koliko su tvoji zubi čisti. Sam vidiš da su jako, jakoplavi. To znači, da nisi dobro

oprao zube. Znači, moraš bolje i temeljitije prati zube.Ako to dobro uči niš, stvarno će biti čisti i bijeli.” Krešose smiri i počne polako, dobrovoljno, bez prigovara nja,prati svoje zubiće. Nakon nekog vremena plava bojaje nes tala, sve se ispralo, a zubi su blistali. Krešo je biopresretan da ne izgleda više kao „čudovište“. Nikad ni-je mislio da se može tako dobro osjećati nakon pranjazubi! Zagrlio je mamu: „Mama, sad znam da je važno uvijek dobro oprati zube. Neću te više nikadzbog toga gnjaviti, obe ćavam.“

Sa smiješkom na licu nastavi moljakavim tonom:„Možeš li mi takav jedan bombon dati i za Petra? Onveć ima na dva mjesta crne rupice na zubima. Baš namje jučer pokazivao. Njemu isto treba plavi bombon!”Krešo veselo pomisli kako će sutra dati Petru bombon,kad mu dođe u posjet i sa smiješkom ode tražiti svoj foto-aparat…(!) �

Slika izvor: ww

w.laraivanda.com

/html


SVIJET MLADIH — JUGENDWELT

Freiheit und WürdeTko vjeruje u Boga slobode i u njemu nađe svoj životni smisao, on je iznutra istinski slo bodanbez obzira na vanjske okolnosti.

Upovodu demonstracija u nekimsjevernoafričkim i drugim arap -skim zemljama, koje su uglav-

nom pokrenuli mladi, a koje su sruši-le dugogodišnje despotske režime, umnogim medijima mogu se još uvijekčitati sljedeći naslovi: „Das ist dieMacht der Jugend, die nach Freiheitschreit“, „Arabische Jugend: Ihre Reli-gion heißt Freiheit“, „Bischöfe Nord-afrikas: Der Jugend geht es um Frei-heit und Würde“, „Die arabische Fa-cebook-Jugend will Freiheit“, „Verän-derung! Freiheit! Eine gerechte Ge-sellschaft!“ Nakon rušenja istočnoeu-ropskih komunističkih dikatura prijedvadesetak godina sloboda je po-novno postala politički hit i svakod-nevna vijest. Kao i mnogo puta u po-vijesti, uz slobodu je i ovoga puta,premda puno izrazitije, išla mladež.Kao da se pritom vodili mišlju Heinri-cha Bölla: „Freiheit wird nie ge-schenkt, immer nur gewonnen“. Valjase nadati da se ova „jasmin-revoluci-ja“ neće pretvoriti u svoju suprotnost,kao što se to dogodilo u Iranu prije tri-desetak godina. Sve vijesti zasadapotvrđuju da mladež („shabab“ naarapskom) želi slobodu, perspektivu,promjene, posao, obrazovanje, boljii pravedniji život, a ne ideologiju i islamističku politiku.

Sloboda: ideje, kreativnost,raznolikost

To je međutim samo povod daovom prilikom progovorimo o slobodikao univerzalnoj ljudskoj vrednoti idobru, ali i stanju slobode u zapad-noeuropskim okvirima. Shellova studi-ja iz 2010. godine pokazuje da 2/3mladih ljudi trebaju obitelj kao usta-novu za sretan život. Obitelj odnosnoroditelji međutim nemaju danas uprvome planu cilj svoju djecu odgojitii priviknuti na određene vrednote i ob-li ke ponašanja. Osobni razvitak i slo-boda su za većinu roditelja danas sa-mi po sebi razumljivi. Takvo stanje injegove mogućnosti pokušavaju isko-ristiti mladi ljudi, ponajprije kako bi seostvarili, kako bi popravili svoju ži-votnu situaciju, a ne kako bi preuzeliveć zadane i nasljedne (obiteljske,

društvene, kuturne, moralne, religioz-ne) vrednote i ponašanja, kao što jeto bilo do sedamdesetih godina 20.stoljeća. Sloboda kao vrednota i kaoljudsko pravo pridonosi u pravilu po-zitivnom razvitku ljudske osobnosti isvake pojedine osobe. Zloporaba, pai radikalnog autonomnog shvaćanja iživljenja slobode, ima i bit će. Usto sei u ovom krugu kriju opasnosti i zam-ke za slobodu. Mladi ljudi troše i pre-više vremena na izobrazbu za budu-ći poziv i status u društvu. Pritom ima-ju sve manje slobodnog vremena zasebe, za svoje zdravlje, za okoliš, zaljude oko sebe, a to znači i manje ok-vi ra za slobodni život i razvoj, jer jeu obrazovnom sustavu sve zadano i

Odgovorna sloboda

Za slobodu su pak znakoviti krea-tivnost, raznolikost, idejnost, vizio-narstvo, mobilnost, osjećaj za pravdu,za drugoga… Sloboda odlikuje čov-jeka. Naš život nije određen instinkti-ma, kao kod životinja. Čovjek u živo-tu donosi slobodne odluke. On raspo-laže svojim životom. Mi se možemoodlučiti za ili protiv života. Kada ujut -ro ustanemo, o nama i našoj slobodiovisi, kako ćemo toga dana stajatiprema životu. Na nama je, hoćemo litoga dana reći „da“ životu, ili kukatida smo sputani. Sloboda međutim tra-ži cijeloga čovjeka i njegovu odgo-vornost. Bez odgovorne slobode nemaprave slobode. Mi nemamo apsolutnunego relativnu slobodu. Sloboda ječak vjerska obveza i vrednota. Ako senetko u vjeri ne osjeća slobodnim, ta-da nešto nije u redu s njegovom vje-rom ili s načinom kako mu je vjerapredana. U pravoj vjeri nema mjestastrahu od Boga, od Božje kazne, odpakla. Isus Krist je navijestio Boga slo-bode i ljubavi. „Krist nas je oslobodioda živimo u slobodi“, ističe sv. Pavaou pismu Galaćanima (5,1). Ne radi seo površnoj, iluzornoj i neodgovornoj,nego o istinskoj, unutarnjoj, slobodi,koju čovjek može sačuvati i u okovi-ma, i u zatvoru. To je sloboda kojomse ne moramo vezati na lažna božan -stva, na vlast, moć, novac, karijeru,sport, sex, glazbu, ljepotu, modu ...Sve su to relativne vrednote, dobra iliautoriteti. Bog je svoje istinsko lice po-kazao u Isusu Kristu, koji nas prihvaćaonakvima kakvi jesmo, koji nas obda-ruje darom slobode. Tko vjeruje u Boga i u njemu nađe svoj životni smi-sao, on je iznutra istinski slobodanbez obzira na vanjske okolnosti. Na-ša je međutim i ljud ska i kršćanska ob-veza navješćivati toga Boga slobode,činiti svijet ljudskijim, pokušavati daBožja ljubav zrači u svijetu oko nas.Spasenje odnosno oslobođenje značiza ljude iskustvo slobode, mira, ljuba-vi i pravde, ponajprije u ovom životu.Zato se valja nadati i moliti da će krikmilijuna mladih za slobodom donijetitakve istinske plodove slobode. Uz Bož ju pomoć! (Inšalah!). T. G.

strukturirano. Pritisak je velik, tako daga mnogi mladi ljudi ne mogu podni-jeti, te psihički obolijevaju, a primjeri-ce u Japanu masovno izvršavaju sa-mo ubojstva. U društvima na našimpros torima još uvijek vrijedi samoonaj koji nešto postiže, ostvaruje, za-rađuje. Shellova studija potvrđuje dasu marljivost i ambicioznost za 75%mladih među prvim vrednotama, dokih 79% teži za sigurnosti, odnosno zastabilnim demokratskim društvenim ipolitičkim normama. Koliko god to pa-radoksalno zvučalo, slobodu mladihugrožava gotovo neograničena slo-boda komuniciranja. Za komunikaci-ju je potrebno puno vremena, a „fa-cebook-generacija“ sve manje zna ko-municirati „face to face“. Virtualna ko-munikacija i njezini zahtjevi donosimnoštvo poteškoća, koje se mogu sves ti pod jedan pojam: unificiranje,tež nja za jednoličnošću u oblačenju,slušanju glazbe, ponašanju… „Cy-bermobbing“ pogađa osim toga mno-ge današnje mlade.

NAGRADNA KRIŽALJKA

Zbor,sabor,vijeće

MariofilSoldo Nje -

mačka

Jedanvid

korizme

Stanovnica Amerike

Jedan vid korizme

Ženskoime,

AnušaVoda (lat.)

Pojavana vodi

Kalij

RobertValdec

Uzviknutkanja

Popis;lista

„Karat“

Provestiudaju

S. Ada-mić

Skupinaptica(mn.)Vid ko rizme

„Rabat“Spavatizimski…

„Sveti“Musim.sekta iz11. st.

Zauš -njaci

(med.)

Duhač-ko glaz-

balo

Lantan

Prevo -diteljica

Kovač

Bun -deva,buća

Vatikan

Medvje -đa stopa

(bot.)

Uređajza pod-

vodnomotrenje

RobertAltman

Amer.pjevač

Redding

Lajati kao …

na mjesec

Dubokiženskiglas

Marco…Basten

Sitniotpadsijena

Izricatibolnejauke

EngleskaglumicaThom -pson

Zaraznakož nabolest

Arseno-vodik

Glasilokatoličkemladeži

Riba(ženka)u kojojima ikre

Hrabarkao …

OgnjenNaglić

Elementcentral-nog gri-janja

… kao�akovo

Kemijskielement(At)

Zamje-nikgvar -dijana u samo -stanu


HRVATSKI (NAD)BISKUPI

Korizma Rješenje poslati najkasnije do 29. ožujka

Mons. Tomo Vukšić — vojni ordinarij za BiH

Papa Benedikt XVI. utemeljio je Vojniordinarijat za Bosnu i Hercegovinu, aza prvog vojnog ordinarija za Bosnu i

Hercegovinu imenovao je dosadašnjeg ge-neralnog vikara Mostarske biskupije i pro-fesora na Katoličkom bogoslovnom fakul-tetu u Sarajevu dr. don Tomu Vukšića. Ime-novanje je objavljeno 1. veljače, a po na-logu Svete Stolice, u Biskupskom ordinari-jatu u Mostaru obznanio ga je apostolskinuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskupAlessandro D'Errico.

Dr. don Tomo Vukšić rođen je 9. siječ -nja 1954. u Studencima, u Mostarsko-du-vanjskoj biskupiji. Nakon što je pohađaofilozofsko-teološki studij u Sarajevu, zaređen je za sveće-nika Mostarsko-duvanjske biskupije u Studencima 29. lip -nja 1980. Bio je župni vikar u katedrali u Mostaru od1980. do 1982. Zatim, kao stipendist Propaganda Fide,postigao je magisterij iz ekumenske teologije na Papin -skom orijentalnom institutu (1984.) te iz kanonskoga pra-va na Papinskom sveučilištu Urbaniana (1986.). Od 1986.do 1988. vršio je službu tajnika Mostarsko-duvanjske bis -kupije i biskupa Pavla Žanića. Poslije toga bio je pitomacPapinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu

(1988.—1991.), i ponovno student na Pa-pinskom orijentalnom institutu, gdje je po-stigao doktorat (1991.) tezom: „Odnosimeđu katolicima i pravoslavcima u Bosni iHercegovini od 1878. do 1903.” Po pov-ratku u domovinu, bio je pročelnik Teološ-kog instituta u Mostaru (od 1991. do1994.); predavač na Teološkom institutu uDubrovniku (1992.—1997. ); vicerektor Bo-goslovije u Sarajevu (od 1993. do 1998.);sudski vikar u Mostarsko-duvanjskoj bisku-piji (1993.—2009. ); ravnatelj Katoličke tiskovne agencije Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine (od 1998. do 2005.),član Mješovitoga povjerenstva za primjenu

Temeljnog ugovora između Svete Stolice i Bosne i Herce-govine. Imenovanje ga je zateklo na službi generalnog vi-kara Mostarsko-duvanjske biskupije (od 2009.), profesorapatrologije i ekumenske teologije na Bogoslovnom fakul-tetu u Sarajevu i profesora patrologije i ekumenske teolo-gije na Teološkom institutu u Mostaru (od 1991.). Odličnopoznaje talijanski jezik; zna također njemački i francuski.Autor je brojnih i cijenjenih publikacija iz teologije, ka-nonskoga prava, povijesti Crkve, suvremenih pitanja.

Tekst i snimka: IKA/KTA

ca do kojese može tra-žiti dopla-tak. Granica izdataka za zdravlje ukoju su uračunati svi doplatci iznosi2% od bruto primanja, a za kroničnebolesnike 1% od bruto primanja. Akosu te granice dostignute, bolesničkablagajna izdaje potvrdu i pacijenti suza tu godinu oslobođeni daljnjih dop lataka.

Osobno plaćanje liječničkihusluga

Do 31.12.2010. osiguranici kodnjemačkih bolesničkih blagajni nisumogli od liječnika za njihove uslugetražiti račune i izravno plaćati njihoveusluge već se to obavljalo preko osi-guravajućih kartica i njihovih bolesni-čkih blagajni. Od 1. siječnja 2011.godine uvedena je mogućnost izrav-nog plaćanja usluga, poput plaćanjarobe u trgovini. Pacijenti mogu samibirati, ili da im se liječničke usluge obračunavaju izravno preko njihoveblagajne ili da sami plate račun. Priz-nanicu koju su dobili od liječnika on-da šalju svojoj bolesničkoj blagajnikoja im vraća novac. Na taj način pa-cijenti mogu točno vidjeti što im je li-ječnik stavio u račun i kolika je cijenanjegovih usluga. Liječnik mora upo-zoriti pacijenta da svotu, koju mu ne-će platiti njegova bolesnička blagaj-na, mora platiti on sam.

Osiguranik mora prije odlaska li-ječniku informirati svoju bolesničkublagajnu i dati pismenu izjavu da že-li koristiti izravno plaćanje liječničkihusluga. Tko se odluči za tu vrstu pla -ćanja, mora pri tome ostati najmanjetri mjeseca. Prije nego se pacijent od-luči na takav način plaćanja, mora sedobro informirati kod svoje bolesnič-ke blagajne.

Liječnici u takvim slučajevima često naplaćuju po tarifi koja vrijediza privatne pacijente, a koja je višanego ako svoje usluge obračunavajupreko bolesničkih blagajni. U tom slu-caju bolesnička blagajna pacijentuneće vratiti sumu koju je on platio liječniku, već samo onoliko koliko bimu platila da je obračun izvršen pre-ko kartice. Dakle oprez kod izravnogplaćanja liječničkih usluga! �

SOCIJALNI SAVJETNIK


Javne bolesničke blagajne kod ko-jih je osigurana i većina hrvatskihmigranata, odnosno migranata s

hrvatskim podrijetlom, jamče svojimosiguranicima medicinsku pomoć. Iz-me đu ostalog, u tu pomoć spada isnabdijevanje odgovarajućim lijeko-vima.

Jednaki lijekovi — različitecijene

Sigurno ste već doživjeli da ste ne-ke lijekove morali u cijelosti platiti,dok ste za druge platili samo zako-nom propisani doplatak, a treće stedobili bez ikakvog doplatka. U pravi-lu bolesničke blagajne ne plaćaju li-jekove koji se u ljekarnama mogu do-biti bez liječničkog recepta. Tu spa-daju razne masti, tablete protiv preh-lade i njima slični preparati.

Za lijekove, za koje je potreban li-je čnički recept, bolesničke blagajnepreuzimaju sve ili samo dio troškova,a ostatak plaćaju sami osiguranici.Taj doplatak osiguranika iznosi 10%od cijene određenog lijeka, odnosnonajmanje 5 eura, a najviše 10 eurapo lijeku. Ako je cijena određenog li-jeka niža od 5 eura, plaća ga osigu-ranik. Ako je npr. cijena nekog lijeka80 eura, osiguranik placa 8 eura(10%). Ako cijena lijeka prelazi 100eura, osiguranik plaća najviše 10 eu-ra, čak i onda ako lijek stoji 500 eu-ra i više.

Oslobođeni od doplatka su djecado 18. godine života kao i pacijentikoji boluju od teških bolesti za koje supotrebni lijekovi i prirodna sredstvaza koje nije propisan recept, a iz me-dicinskih razloga spadaju u terapij skistandard.

Postoji i veliki broj lijekova za ko-je ni punoljetne osobe ne moraju pla-ćati doplatak. Radi se naime o jeftini-jim lijekovima koji imaju jednaki sas -tav i jednako djelovanje. Liječnik tadana receptu ne ispisuje proizvođača li-jeka već njegov sastav, odnosno ime,a ljekarnik nalazi odgovarajući lijekza koji nije potreban doplatak. To vri-jedi samo onda ako ne postoje važnimedicinski razlozi protiv toga lijeka.Bolesničke blagajne su naime s nekimproizvođačima lijekova sklo pile ugo-vore o „fiksnim” cijenama pojedinih li-

Novosti oko izdvajanja za lijekove

jekova. Proizvođači lijekova kodsklapanja ugovora daju bolesničkimblagajnama veće popuste tako da sene plaćaju stvarne cijene lijekova većugovorima utvrđene puno niže cijene.Svi lijekovi koje proizvođač nudi 30%jeftinije od „fiksne” cijene osiguranicidobivaju bez doplatka. Takvi se lije-kovi vode na posebnoj listi koja sestalno ažurira.

Ako liječnik propiše lijek čija je cije na iznad „fiksne” dogovorene ci-jene, obavezan je na to upozoriti pa-cijenta. Ako se pacijent odluči za tajskuplji lijek, onda mora sam platitirazliku i doplatak.

Za lijekove za koje je bolesničkablagajna od proizvođača dobila po-pust, može pacijente potpuno oslobo-diti od doplatka ili tražiti samo polo-

vicu doplatka. Ljekarne su obveznepropisani lijek zamijeniti s lijekom pro-izvodača s kojim je dotična boles -nička blagajna postigla odgovarajćipopust. Iznimka je moguća jedino akoliječnik isključi tu mogućnost.

Ponuđeni ili željeni lijek?

Lijekovi o kojima je bolesničkablagajna postigla popust u cijeni raz-likuju se dakle samo po cijeni, a nedjelotvornom sastavu samog lijeka.Unatoč tome mogu postojati razlozizbog kojih se pacijent odluči za skup -lji lijek. Od 1. siječnja 2011. godinemogu osiguranici slobodno birati iprema tome odlučiti se za skuplji lijek.U praksi to onda izgleda tako da osi-guranik ljekarni plaća punu cijenu, anakon toga od svoje blagajne zatražitoliko koliko bi blagajna platila za jef-tiniji lijek.

Kako bi se izbjegla preoptereće-nost osiguranika, određena je grani-

Budite oprezni kod izravnog plaćanja liječničkih us luga.

Piše: Stjepan Herceg

Osiguranik mora prije od las -ka liječniku informirati svojubolesničku blagajnu i datipismenu izjavu da želi koris -titi izravno plaćanje liječ -ničkih usluga. Tko se od lučiza tu vrstu plaćanja, morapri tome ostati najmanje trimjeseca.

ŠALE — SAVJETI — RECEPTI

D O N A T �� B I S K U P �� D�� K A T O L I Č A N S T V OS T R �� L A N �� M A T �� E ZT A V A N �� G E A �� R O L AO V A K A V �� T R Z A T I ��

Š I L O �� A J �� K OI J �� L O �� D A K A RJ A R I K �� A T O N AA N I T A �� R I B I Č

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA


Nikola Sarić, Lindlar; Drago Tolić, Rüsselsheim

Voda— Što pjeva Cigo dok se kupa?— Ne pomaže voda, majko!

Doktor za papige — Kako se zove liječnik za papige?— Papigolog!

Baka i liječnikDosla baka kod liječnika. Liječnik

joj kaže: — Baka, di ši!

A baka će na to: — Tu šam, tu šam, doktore!

Mujo na lomačiOsudili Muju na smrtnu kaznu

spa ljivanjem na lomači. Pita ga poli-cajac koja mu je zadnja želja, a Mu-jo će: — Zovite vatrogasce!

Malo se popilo Dođe Štef pijan kući i odjednom

se čuje: — Bum!

Pita Marica: — Štref, kaj je to palo?" — Kaput, odgovori Štef. — Kak se kaput tolko čuje? — Bil sem ja v njemu!

Šešir Suljo u Njemačkoj sretne Nijemca

kojemu gori šešir. Suljo mu reče:

— Izgori ti šešir.Nijemac mu kaže:

— Vas? Nato će Suljo:

— Nije vas, samo malo pri vrhu.

Trbuhom za kruhomKaže otac sinu:

— Sinko, odrastao si, ojačao, stasaosi kako bi išao trbuhom za kruhom.Othranio sam te da bi ti sada menipomogao. A sin će na to:— Ne bi ti mene, stari, othranio daja nisam htio jesti.

Uskoro će proljeće, zanjim i ljeto. Sezona

sandala, papuča. Imatedovoljno vremena pa do-vedete svoje pete do sav-r šenstva. Ponosno obuci-te sandale, jer će vammnogi zavidjeti.

Idemo redom: U to-ploj vodi otopite sol. No-ge držite u vodi tako du-go dok pete ne omek -šaju.

Raspicom skinuti sloj odumrlekože koja je omekšala. Dobro ob-ri sati noge.

S malo melema, dobro izma-sirajte pete, posebno ona kritični-ja mjesta.

Umotati folijom, navući čara-pe, pa poći na spavanje. Sljedeće

Sastojci:50 g maslaca; 900 g krumpi-

ra (na kocke); 1 crni luk (110g);100 g mrkve (na veće kocke); 170g sitno isjeckanog paradajza: 80

Juha mog djetinjstvada vati sve po malo vre-le vode, ne sve odjed-nom. Sad smanjiti teme-raturu na srednju, do-dati rižu i naliti sa ostat -kom vode i kuhati doksve fino ne omeksa.Pred sami kraj dodati 1veliku žlicu persuna, su-hog.

g riže; vegeta; mljevenacrvena paprika; 1,3 dlvrele vode; 1 velika žli-ca peršuna.

Priprema:Maslac staviti u lo-

nac da se istopi. Dodatiluk, mrkvu i paradajz papržiti nekoliko minuta dase dobro uprži. Sad do-dati krumpire i sve mješ-ajući dobro upržiti, za či -nivši već s vegetom imlje venom paprikom.Dok pržite krompir, do-

Lijepe njegovane pete

jutro, pete obrisati čistim ručnikom.Pete će doslovno biti mekane, glat-ke, sjajne.

Već nakon dva tretmana videse promjene na bolje. Ponavljatipostupak sve dok ne budete za-dovoljni.

Izvor: www.coolinarika.com

Juha je malo gušća, ne previ-še, ali tko ne voli može dodati vi-še tekućine, nekih još 200 ml vo-de, ili tećnog vrhnja (pavlake).

www.coolinarika.com

Posluživanje:

OPROŠTAJI


Oproštaj fra Josipa BebićaFRANKFURT AM MAIN

Bivši delegat za hrvatskupastvu u Njemačkoj fra

Josip Bebić, koji je otišaona službu ravnatelja dušo-brižništva za Hrva te u ino -zemstvu sa sjedištem u Za-g rebu, svečano se oprostiou Frankfurtu na Majni 22. siječ nja, u dvorani njemač-ke župe St. Christophorus

Fra Josip Bebić zahvalio je okupljenina na odazivu i potpori. U prvom redu slijeva nadesno: dr. Johannes zu Eltz, referenti Krämer i Stuntebeck, Frau Zimmer, mons. Miehle i dr. Kovač.

Ravnatelj mons. Miehle mu je, kao i dugogodišnjoj dje-latnici Hrvatskoga dušobrižničkog ureda u Frankfurtu AniDrežnjak, koja je otišla u mirovinu, izrazio zahvalnost nadjelovanju. Ujedno je delegatu vlč. Komadini zaželio pu-no uspjeha na novoj službi. Prigod nu riječ između ostalihuputili su i veleposlanik Kovač, referenti Stuntebeck i Krämer, te voditelj Hrvatske katoličke misije Rüsselsheim fra Beris lav Nikić. O. Bebić je zahvalio svima na oda zivu i napotpori koju su mu pružali tijekom njegova višedesetljetnogživota i djelovanja u Njemačkoj.

Primopredaja u Hrvatskome dušobrižničkom uredu bila je 21. siječnja. Uz nazočne fra Josipa Bebića i vlč. Ivice Komadine primopredaji je pribivao i ravnatelj mons.Miehle, referent Stuntebeck i djelatnici Ureda.

Tekst i snimka: A.P.

KANADA — MISSISSAUGA

Hrvatska župa Hrvatskih mučenika u Mississaugi u Ka-nadi svečano je u nedjelju, 13. veljače, proslavila svo-

ju župni blagdan, bl. Alojzija Stepinca. Svečano misnoslavlje u crkvi Hrvatskih mučenika predvodio je zagrebač-ki pomoćni biskup mons. Mijo Gorski u koncelebraciji s do-maćim župnikom Ivicom Reparincem i kapelanom JosipomPriselcem te župnicima susjednih župa don Ivanom Vukši-ćem, delegatom za Kanadu i duhovnim pomoćnikom u žu-pi Presvetog Trojstva u Oakvilleu, don Ilijom Petkovićem,župnikom župe Presvetog Trojstva u Oakvilleu, fra MarkomPuljićem, ravnateljem i župnikom Hrvatskog centra Kralji-ce mira u Norvalu i đakonima Tomislavom Pekom i Anto-nom Marketom. Na misnom slavlju pribivao je i generalnikonzul Republike Hrvatske u Mississaugi Ljubinko Matešić.Mons. Gorski u propovijedi je povezao blaženika Alojzi-ja s predstojećim posjetom pape Benedikta XVI. Hrvatskoji s obitelji kao temeljnoj ustanovi za zdravo društvo i ops -tanak jednog naroda.

Misno slavlje uveličala su djeca i mladi u hrvatskim na-rodnim nošnjama župnih folklornih skupina: Sljeme, Vatroslav Lisinski, Marjan — Brampton i Hrvatska, Ujedin-jeni crkveni tamburaši i župni zbor pod vodstvom JeanneVale tić i orguljaškom pratnjom Ire Bolka.

Tekst i snimka: IKA

Obitelj — temeljna ustanova

Frankfurt-Preungesheim, u ko -joj je župnik i dekan hrvat skifranjevac fra Anto Batinić.

Među uzvanicima bio jei ravnatelj dušobrižništva ka-tolička drugih materinskih je-

zika Njemačke biskup ske konferencije mons. WolfgangMiehle, novi delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč.Ivica Komadina, veleposlanik Republike Hrvat ske iz Berli-na dr. Miro Kovač, hrvatski konzul gerant iz Frankfruta Damir Sabljak, dekan grada Frankfurta i katedralni župnikdr. Johannes zu Eltz, referenti za dušobrižništvo katolikadrugih materinskih jezika iz biskupije Limburg Harald Stun-tebeck i biskupije Mainz Bernd Krämer, više svećenika idrugi fra Josi povi gosti i prijatelji.

Mons. Miehle je zahvalio AniDrežnjak na djelovanju

Nedavno je NK „Hajduk“ proslavio 100 godina postojanja.Mnogi i u inozemstvu s ponosom nose šalove Hajduka.Nedavno je NK „Hajduk“ proslavio 100 godina postojanja.Mnogi i u inozemstvu s ponosom nose šalove Hajduka.

Documents

lebendige gemeinde - kroatenseelsorge.dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/Zz03-2011.pdf · tao je za 0,6 posto, zahvaljujući po-najprije većem broju doseljenika