Mjesečni bilten NAFTA I GAS · 2018-08-13 · kojih se uvoze derivati, ulažeznačajna sredstva u modernizaciju i poboljšanje kvaliteta proizvodnje. Sličanje slučaji sa rafinerijom

Izdavač:

NAFTNI KOMITET U

BOSNI I HERCEGOVINI

NAFTA I GASMjesečni bilten

ANALIZE | VIJESTI | STAVOVI

August

2018

Intervju: Srđan Pešević,

novi Predsjednik Naftnog

komiteta Gorivo glavni

generator inflacije u

Bosni i Hercegovini

BiH (opet) na

korak do ulaska u

WTO

Od akciza na

gorivo prikupljeno

165 mil KM

Prilog: Od čega se

sastoji cijena goriva

NAFTA I GASMjesečni bilten


August 2018

3 Intervju s novim Predsjednikom Naftnog komiteta u BiH

7 Gorivo glavni generator inflacije u Bosni i Hercegovini

9 Rusija uslovljava pristup BiH WTO-u Odlukom o kvalitetu tečnih naftnih goriva

10 Britanci poslali ponudu punu rupa

13 Bank Saint Petersburg kupila dionice Rafinerije ulja Modriča vrijedne 1,3 mil KM

13 Od akciza na gorivo prikupljeno 165 mil KM

14 UO UINO dogovorio raspodjelu 165 miliona km od cestarina

15 Bevanda: Odbijen prijedlog smanjenja akciza na gorivo

16 Realni rast BDP-a u prvom kvartalu dva posto

17 Markiranjem protiv šverca goriva u RS

19 Na osnovu takse na gorivo u FBiH naplaćeno 40 mil KM, a rezerve naftnih derivata prazne

20 BIH (opet) na korak do ulaska u WTO

27 Veliki uspjeh BH Gasa: Projekt “Južne interkonekcije” dobio podršku i Evropske energetske

zajednice

29 Parlamentarci nisu podržali izmjene Zakona o akcizama u BiH

30 Kredit EBRD od 500 mil EUR za Transjadranski gasovod

31 Irak: Izvoz nafte u junu iznosio preko 105 miliona barela

32 Najveća rafinerija na svijetu biće u Nigeriji

33 SAD bi mogle postati najveći svjetski proizvođač nafte

36 Najviši njemački sud odbacio zahtjev za blokiranje gasovoda Sjeverni tok dva

37 U EU od oktobra nove oznake goriva na benzinskim pumpama

38 Otrkrivamo trikove kojima avio-kompanije štede gorivo

39 Ovih 10 stvari o gorivu MORATE ZNATI

42 Video preporuke

43 Prosječne maloprodajne cijene goriva u zemljama regiona

44 Specijalni prilog: Od čega se sastoji cijena goriva

„

„

Tržište u BIH je

razvojno i ima

mnogo prostora za uređenje i

unapređenje.

Intervju s novim

Predsjednikom Naftnog

komiteta u BiH

Srđan Pešević

Predsjednik

Naftni komitet u BiH

Srđan Pešević, direktor G-Petrola koji

upravlja GAZPROM i NIS Petrol

benzinskim stanicama u BiH , nedavno

je izabran za novog predsjednika

Naftnog komiteta u BiH.

− Šta je uloga Naftnog komiteta u BiH i

koje to interese naftnih kompanija

pokušavate artikulisati kroz ovo

Udruženje?

Ciljevi udruženja su jasno definisani u

našim osnivačkim aktima. Između

ostalog, izdvojio bih edukacijske

djelatnosti koje su zamišljene kao

prenos znanja u naftnom sektoru.

Dobar primjer i praksa toga je

prošlogodišnja konferencija u Sarajevu

kojoj je prisustvovao i predsjednik

Svjetskog naftnog komiteta Jozsef Toth

3 Specijalni prilog: Intervju|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

sa tri panel diskusije koje su pokrile

kretanja u naftnom sektoru globalno,

zatim regionalno i lokalno. Takođe, NK

u BIH djeluje i u smjeru pružanja podrške

usklađivanju lokalnog zakonodavstva

sa EU i zaštiti tržišnih uslova poslovanja i

povoljnog poslovnog okruženja.

Prije par dana, kao udruženje i članica

Svjetskog naftnog komiteta, dobili smo

poziv za ućešće na Svjetskom savjetu o

nafti koje se održava od 1. do 3.

oktobra ove godine u Kazahstanu. To

je dobar pokazatelj da se putem našeg

udruženja i Bosna i Hercegovina stavlja

na svjetsku naftnu mapu.

Važno je istaći da je NK jedna od 65

članica Svjetskog naftnog komiteta

koje predstavljaju više od 95% svjetske

proizvodnje i potrošnje nafte i gasa.

Svjetski naftni komitet sa sjedištem u

Londonu od 1933. godine predstavlja

forum na kom se rješavaju ključni

izazovi ove industrije i naš komitet je za

samo godinu dana rada od svog

osnivanja uspjeo postati deo toga.

Razlog i ideja za osnivanje ovakvog

jednog udruženja u Bosni i Hercegovini

leži u činjenici da već postojeća

udruženja u našoj zemlji kroz svoje

kapacitete, ali i zbog isključive

entitetske orjentacije, ne mogu

odgovoriti na najbolji mogući način na

zahtjeve tržišta za konsolidacijom.

Takođe, članice NK u BiH poseduju

kapacitet prenosa znanja i najboljih

svjetskih praksi kakve su u ovom

trenutku, prema našem mišljenju,

veoma potrebne u BiH.

− Kako ocjenjujete naftno tržište u BiH

kada je u pitanju legislativa?

Mislim da postoji dosta prostora za

unapređenje i NK u BiH je spreman da

bude pouzdan partner u tom procesu

svima koji žele da unaprede domaću

legislativu. Sada postoje određene

neusaglašenosti propisa na entitetskom

i državnom nivou koje direktno utiču na

profitabilnost poslovanja, preko

različitosti uslova poslovanja u

enitetima i Brčko Distriktu (u kom se npr.

i dalje prometuje lož ulje na benzinskim

stanicama), do toga da nadležne

institucije ignorišu anomalije, kao što je

prodajna cijena dizela na nivou

nabavne u regionu Bijeljina već dvije

sedmice.

Moram zaključiti da je tržište u BIH

razvojno i da ima mnogo prostora za

uređenje i unapređenje. Kao primjer bih

naveo Odluku o kvaliteti tečnih naftnih

derivata, koja je osnova našeg

poslovanja u BIH, i za čije se usvajanje

čvrsto zauzimamo jer će omogućiti

prometovanje goriva višeg kvaliteta..

− Posljednje zakonsko rješenje, novi

Zakon o akcizama, primjenjuje se od

februara ove godine i još uvijek je

mnogo polemika u javnosti oko toga.

Nedavni protesti građana na

ulicama većih gradova u BiH i apeli

za snižavanje cijena , otvorili su

brojne rasprave i u Parlamentima

oko cijena goriva i eventualnog

ograničavanja marži na naftne

derivate. Na koji način se vodi

cjenovna politika?

Cijena derivata na tržištu BIH se formira

slobodno, najčešće u zavisnosti od

ponašanja konkurencije i kretanja

cijene barela na tržištu sirove nafte, a

odluka o visini trošarina na te derivate

donose relevantna zakonodavna tjela.

Ne mogu da ocijenim da li je cijena

derivata na pumpama u BIH visoka ili

niska, ali ono što mogu je da uporedim

cjenovnu i akciznu politiku sa zemljama

regiona. Prema onome što možemo da

vidimo iz analiza, akcizna i cjenovna

politika je na nivou regiona.

4 Specijalni prilog: Intervju|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

Pitanje o ostalim makroekonomskim

pokazateljima nije pitanje za NK u BiH.

U vezi sa kampanjom koja traje oko

cijene goriva, sa pozicije distributera

mogu da kažem da većina nas, koja

radi u skladu sa zakonom, posluje sa

najnižim prosječnim maržama u istoriji

svog poslovanja i da su priče o

maržama i ekstraprofitu distributera

koje su plasirane u prethodnom

periodu u najmanju ruku netačne.

Dovoljno je pogledati javno dostupne

finansijske izvještaje najvećih

distributera nafte u državi za prethodnu

godinu i vidjeti da privredna društva

koja imaju skoro milijardu konvertibilnih

maraka prometa ostvaruju jako niske

profitne marže (u konkretnom slučaju je

to odnos 854 miliona KM prometa i 3,3

miliona dobiti). Sa druge strane,

takođe, imamo javno dostupne

prihode UIO koji samo od nafte

godišnje ostvare preko milijardu

konvertibilnih maraka priliva u budžet.

− Kako onda komentarišete činjenicu

da je u pojedinim regionima, npr.

Semberiji ovih dana cijena goriva

bila ispod 2 konvertibilne marke?

Jasno je da sa maržom od pola ili

jednog pfeninga, koja se ostvari sa tom

cijenom, nije moguće pokriti troškove

poslovanja. Zato to pitanje treba uputiti

onima koji posluju po tim cijenama,

kao i ka nadležnim inspekcijskim

organima.

− U pripremi je novo zakonsko rješenje

koje se odnosi na prevoz opasnih

materija i koje, u konačnici, može

dovesti do novih poskupljenja goriva

ukoliko se uvede ekološka taksa na

prevoz drumskim saobraćajem?

Da, trenutno smo u situaciji da je u

FBIH, od strane Ministarstva unutrašnjih„

U vezi sa kampanjom koja

traje oko cijene goriva, sa

pozicije distributera mogu

da kažem da većina nas,

koja radi u skladu sa

zakonom, posluje sa

najnižim prosječnim

maržama u istoriji svog

poslovanja i da su priče o

maržama i ekstraprofitu

distributera koje su

plasirane u prethodnom

periodu u najmanju ruku

netačne

Jasno je da sa maržom

od pola ili jednog

pfeninga, koja se ostvari

sa tom cijenom, nije

moguće pokriti troškove

poslovanja

„5 Specijalni prilog: Intervju|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

Naravno, obzirom da je markiranje

derivata komplikovan i visokotehnološki

proces koji se mora uskladiti sa

carinskim propisima, smatramo

krucijalnim da se ovaj propis donese na

nivou BIH.

Što se tiče samog kvaliteta derivata koji

se prometuju u BIH, smatram da je

zastarjela Odluka o kvaliteti, pored

sistema kontrole koji je potrebno

unaprijediti, jedan od veoma bitnih

uzroka plasiranja nekvalitetnih i ekološki

manje prihvatljivih derivata na tržište

BIH.

S druge strane, većina rafinerija

regiona u kojima se prerađuje nafta i iz

kojih se uvoze derivati, ulaže značajna

sredstva u modernizaciju i poboljšanje

kvaliteta proizvodnje. Sličan je slučaj i

sa rafinerijom u Brodu. U tom smislu,

regulisanjem svih aspekata tržišta došli

bismo sigurno u situaciju da i građani

BIH koriste derivate neupitne kvalitete.

poslova, formirana radna grupa koja

radi na donošenju tog zakonskog akta.

U radnoj grupi je, u ovom slučaju, i

predstavnik Naftnog komiteta koji će

na sastancima jasno iznijeti naš stav.

Obzirom da se aktivno radi na tome,

ne bih ulazio u same detalje, ali moram

da apelujem na sve relevantne

čimbenike da ne iskoriste i ovaj

zakonski akt za usvajanje novih

parafiskalnih nameta koji neće imati za

cilj unapređenje uređenja tržišta i

zakonitost poslovanja, već pokrivanje

troškova plata u javnim preduzećima i

otplatu ranije podignutih kredita.

− Često se postavlja pitanje kvaliteta

goriva koji se nudi potrošačima u

BiH? Kako se u zemljama okruženja

rješava to pitanje i šta uređenje

tržišta znači za potrošača ali i za

državu?

Zemlje iz okruženja su primjer dobre

prakse kojoj BIH treba da teži. Iako

trenutno nema vlastite zalihe sirove

nafte, kao što je to slučaj u Hrvatskoj i

Srbiji, BIH može da se ugleda na većinu

zakonskih akata koji se tiču tržišta

naftnih derivata.

Prije svega, tu je primjer markiranja

naftnih derivata koje je u svojim

nastupima promovisalo i Ministarstvo

trgovine Republike Srpske, a koje bi,

kroz svoju primjenu svelo crno tržište

derivata na minimum. Kroz

visokotehnološki proces markiranja u

derivate se unose markeri koji onda

omogućavaju da se na izuzetno lak

način utvrdi da li je nafta koja se

kontroliše na tržište plasirana

regularnim putem. Kada je susjedna

Srbija uvela ovaj sistem, tržište dizela je

raslo velikom brzinom. Naravno da to

nisu novi korisnici i nove litre, nego

samo usmjeravanje tržišta u legalne

tokove. Ovo donosi benefite za državu,

krajnjeg korisnika i tržište.

...zastarjela Odluka o

kvaliteti, pored sistema

kontrole koji je potrebno

unaprijediti, jedan od

veoma bitnih uzroka

plasiranja nekvalitetnih i

ekološki manje prihvatljivih

derivata na tržište BIH

„

„6 Specijalni prilog: Intervju|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

Usluge prijevoza usljed poskupljenja

naftnih derivata glavni su generator

inflacije u Bosni i Hercegovini.

U maju ove godine na godišnjem nivou

u prosjeku zabilježen je rast opšteg

nivoa cijena od 1,3 posto, podaci su

Agencije za statistiku BiH, izvještava

Indikator.ba.

Ovom rastu najviše doprinosi kategorija

prijevoza, koji je poskupio 8,3 posto na

godišnjem nivou, a samo u periodu

januar-maj poskupljenje je iznosilo 8,1

posto.

I dok je kupovina vozila na godišnjem

nivou jeftinija 0,6 posto, upotreba

prijevoznih sredstava zbog rasta cijena

goriva skuplja je za 10,6 posto. Samo u

prvih pet mjeseci ove godine upotreba

prijevoznih sredstava zabilježila je rast

od 10,1 posto.

Foto: Ilustracija

Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

Rastu cijena na godišnjem nivou

doprinose i poskupljenje duhanskih

proizvoda 10,7 posto (u prvih pet

mjeseci ove godine poskupljenje 7,6

posto), stanarina 3,2 posto, hrane 1,1

posto, te medicinskih proizvoda,

pomagala i opreme od 1,7 posto.

Suprotan trend, pad cijena, bilježi se

kod odjeće i obuće 10,6 posto, a u

manjem procentu i kod tekstilnih

proizvoda za kuću, namještaja,

kućanskih aparata, alata i opreme za

kuću i vrt i drugog.

Gorivo glavni generator inflacije u Bosni i

Hercegovini

Izvor: PoslovniSvijet.ba, 02.07.2018.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

7

Foto: Ilustracija

http://poslovnisvijet.ba/gorivo-glavni-generator-inflacije-u-bosni-i-hercegovini/

http://poslovnisvijet.ba/gorivo-glavni-generator-inflacije-u-bosni-i-hercegovini/

8


Da li će Bosna i Hercegovina ove

godine postati punopravna članica

Svjetske trgovinske organizacije (STO)

još se sa sigurnošću ne može reći.

Članstvo u ovoj organizaciji je i uslov za

pristupanje Evropskoj uniji, a da bi BiH

postala članica ove organizacije

potrebno je još postizanje sporazuma s

Ruskom Federacijom.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih

odnosa BiH Mirko Šarović potvrdio je da

je još jedino sporan sporazum s Ruskom

Federacijom, dok sa SAD i Ukrajinom

ostaje još njihova finalizacija.

"Bilateralne sporazume sa ove dvije

zemlje trebali bi da potpišemo krajem

jula ove godine u Ženevi, tako da bi

kao zemlja sa kojom još nismo završili

pregovore ostala samo Ruska

Federacija“, objasnio je Šarović,

izvješava Radio Slobodna Evropa.

Belma Hasić iz Makroekonomskog

sektora Vanjsko-trgovinske komore BiH

smatra da na pregovore BiH i Rusije

treba gledati i u svijetlu narušenih

trgovinskih odnosa Evropske unije i

Ruske Federacije.

"Suština problema za okončanje

pregovora sa Ruskom Federacijom leži

u suparništvu u oblasti trgovinskih

odnosa Rusije sa EU. Takođe, u oblasti

usluga postoji određeni broj sektora

gdje BiH nije mogla da revidira svoju

ponudu", smatra Hasić.

Početkom ove godine Rusija je najavila

i da bi mogla da izađe iz Svjketske

trgovinske organizacije u slučaju da se

ispuni zahtjev EU za naplatu kazne od

1,39 milijardi eura godišnje od Rusije

zbog ograničavanja uvoza svinjskog

mesa.

Predstavnici BiH i Ruske Federacije na

razgovorima održanim prošle sedmice

u Ženevi približili su stavove oko

postizanja bilateralnog sporazuma.

Prema riječima Šarovića, napravljen je

značajan pomak u više oblasti, a Rusija

insistira da BiH usvoji propise o

zasebnom označavanju goriva veće

kvalitete na pumpama.

"Ključno je rješenje da u proceduru

uputimo odluku o kvalitetu tečnih

naftnih goriva, s obzirom da je ruska

strana zainteresovana za ovu materiju,

imajući u vidu da su njihove važne

investicije u

Rusija uslovljava

pristup BiH WTO-u

Odlukom o kvalitetu

tečnih naftnih goriva

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

9

Foto: WTO sjedište

naftnom sektoru i u Srbiji i u Bosni i

Hercegovini i Crnoj Gori“, kazao je

Šarović.

Još nisu završeni razgovori o lakšim

pristupima kako BiH ruskom tržištu, tako i

Ruske Federacije BH tržištu.

"Najitenzivniji su pregovori za pristup

tržištu hrane životinjskog porijekla

obzirom da smo već ranije obezbijedili

mogućnost izvoza voća i povrća na

ovo tržište. Mislim da smo vrlo blizu i

dobijanja dozvole za izvoz hrane

životinjskog porijekla", kazao je Šarović.

Pristupanje Bosne i Hercegovine

Svjetskoj trgovinskoj organizaciji počelo

je još 1999. godine kada je dobila

status posmatrača.

Pristupanje STO je vrlo složen proces koji

je zahtijevao donošenje brojnih reformi

te niza zakona i propisa koji su morali

biti usaglašeni sa međunarodnim

standardima.

Ekonomista Slaviša Raković mišljenja je

da proces pristupanja BiH STO

neopravdano dugo traje

"Prosto je nevjerovatno koji su to

problematični dijelovi ostali s obzirom

na skromno učešće u svjetskoj trgovini

uopšte.Takve prepreke su zaista

iracionalne prirode pa je teško i

progonzirati kada će konačno doći do

riješavanja statusa. To svakako šteti

Bosni i Hercegovini“, smatra Raković..

Od bivših jugoslovenskih republika, BiH i

Srbija još nisu članice Svjetske

trgovinske organizacije.

Izvor: Indikator.ba, 02.07.2018.

SARAJEVO Drugi pokušaj Vlade

Federacije BiH da pronađe stručnog

konsultanta koji bi joj pomogao da

raspiše međunarodni tender za dodjelu

koncesije za istraživanje nafte i gasa je

propao jer je jedini ponuđač poslao

tehnički neispravnu ponudu.

Tendersku dokumentaciju za posao koji

je Federalno ministarstvo energije,

rudarstva i industrije bilo spremno da

plati 1, 5 miliona maraka preuzela su 22

zainteresovana ponuđača, ali je

ponudu poslao samo "IHS MarIđt" iz

Londona, svjetska renomiranam kuća u

oblasti konsultacija u energetskom

sektoru.

Međutim, s obzirom na to da PI IHS

Markit su napravili niz propusta u

procesu dostavljanja ponude, Komisiji

za sprovođenje postupka javne

nabavke nije preostalo ništa drugo

nego da resornom ministarstvu predloži

da ponudu odbije, a što su ovi i učinili.

Kako se navodi u obrazloženju odluke o

poništenju postupka javne nabavke, na

svakoj stranici ponude kao i u

obrascima pored potpisa ponuđača

stajao je datum 20. april, dok je

ponuda u Ministarstvo stigla sedam

dana ranije, tačnije 13. aprila.

Takođe, nacrt ugovora je nepotpun i

ostavljene su praznine koje je ponuđač

trebalo da popuni. Tenderskom

dokumentacijom u dijelu koji se odnosi

na bilans stanja traženo je da bude

naveden period u posljednje tri godine.

U ponudi je naveden period od 2014,

do 2016. godine, dok podaci za 2017.

nisu navedeni, čime nisu ispunjeni

uslovi.

Britanci poslali

ponudu punu rupa

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

10 Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

Foto: WTO sjedište

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id=20348&naslov=Rusija

http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id=20348&naslov=Rusija

raspisivanje novog poziva za izbor

konsultanta. Planirano je da se novi

javni poziv objavi do 15. avgusta 2018.

godine" kazala nam je Begajeta

Habota, šef Odsjeka za geologiju u

ovom ministarstvu.

Podsjećamo, prvi poziv za izbor

konsultanta raspisan je još u avgustu

2017. godine, a tendersku

dokumentaciju tada su preuzela 43

zainteresovana ponuđača, ali nije

dostavljena nijedna prihvatljiva

ponuda. Inače, brojne svjetske

kompanije godinama unazad su bile

zainteresovane za istraživanja zaliha

nafte i gasa na podučju ovog dijela

BiH.

Svjetski gigant "Shell" je još 2011. godine

imao saradnju s Vladom FBiH. Imali su

potpisan memorandum o

razumijevanju, koji je produžavan i

2013. I 2014, ali ne i 2015, kada su se iz

nenada povukli.

Prošle godine obavijestili su resorno

ministarstvo o namjeri da se vrate u

projekat. Mediji su 2016. godine pisali

kako su osim ove kompanije za

istraživanje "crnog zlata" zainteresovani

i naftni giganti poput francuskog

"Totala" "Кеу Petroleuma" iz Australije i

"Spectruma" iz Velike Britanije.

Podsjećamo, američka Naftna

kompanija "Amoco" 1989. Godine

dobila je ekskluzivna prava da istražuje

naftu u Bosni i Hercegovini, zajedno sa

britanskom konsultantskom kućom

"Exploration Consultants Limited" Te

dvije firme u svom istraživanju otkrile su

naftu na sjeveru i jugu BiH. Rat u BiH je

ubrzo počeo I spriječio ulaganja u

naftna polja I bušenje.

Izvor: Nezavisne novine, 03.07.2018.

"Takođe, pojedini dijelovi ponude su

dostavljeni na engleskom jeziku iako je

traženo da ona bude dostavljena na

jednom od tri jezika u BiH, a sam

prevod teksta cjelokupne ponude je

dosta nejasan, što je dovelo do

dodatnih nejasnoća" navodi se u

obrazloženju odluke. Iako je i ovaj

pokušaj propao, iz Ministarstva

poručuju kako ne odustaju.

"Ministarstvo je u postupku pripreme

tenderske dokumentacije za

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Ilustracija

12

Bank Saint Petersburg PJSC stekla je

3,2% dionica u preduzeću Rafinerija ulja

Modriča, izvještava Indikator.ba.

Ona je kupila paket dionica koji je

prodao Nestro petrol, inače drugi

najveći akcionar Rafinerije nakon

Neftegazinkora.

Nesto Petrol je procentualno učešće

smanjio sa 16,2% na 13%. Transakcija je

realizovana blok poslom na Banjalučkoj

berzi 25. juna u ukupnoj vrijednosti od

1.311.922 KM.

Bank Saint

Petersburg kupila

dionice Rafinerije

ulja Modriča

vrijedne 1,3 mil KM

Izvor: Ekapija, 05.07.2018.

Na posebnom podračunu

Jedinstvenog računa na kojem se

prikuplja posebna putarina od 1.

februara, kada je počela primjena

izmjena i dopuna Zakona o akcizama,

zaključno sa 30. junom prikupljeno je

165 miliona KM, rekao je danas Srni

portparol Uprave za indirektno

oporezivanje (UIO) BiH Ratko

Kovačević.

On je podsjetio da se posebna

putarina naplaćuje u iznosu 0,25 KM po

litru derivata koji se proda na tržištu u

BiH.

– Ta sredstva stoje na podračunu

Jedinstvenog računa i biće

raspoređena onog trenutka kad

Upravni odbor (UO) UIO donese

poseban akt, odnosno odluku o

koeficijentima za raspodjelu tih

sredstava prema Republici Srpskoj,

Federaciji BiH i Brčko distriktu – dodao

je Kovačević.

Srna u Ministarstvu finansija i trezora BiH

saznaje da bi u utorak, 10. jula, trebalo

da bude održana sjednica UO UIO.

Dosadašnji pokušaji da se postigne

dogovor ministara finansija BiH i

entiteta o raspodjeli prihoda od akciza

nisu urodili plodom.

Od akciza na

gorivo prikupljeno

165 mil KM

Izvor: Finconf News, 09.07.2018.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Bank Saint Petersburg sjedište

Foto: Ilustracija

https://ba.ekapija.com/news/2182262/bank-saint-petersburg-kupila-dionice-rafinerije-ulja-modrica-vrijedne-13-mil-km

https://ba.ekapija.com/news/2182262/bank-saint-petersburg-kupila-dionice-rafinerije-ulja-modrica-vrijedne-13-mil-km

https://finconf.news/od-akciza-na-gorivo-prikupljeno-165-mil-km/

https://finconf.news/od-akciza-na-gorivo-prikupljeno-165-mil-km/

Foto: Ilustracija

UO UINO dogovorio raspodjelu 165 miliona

km od cestarina


Upravni odbor Uprave za indirektno

oporezivanje (UINO) BiH usvojio je

danas privremenu odluku o raspodjeli

prihoda od cestarina koja su

akumulirana na posebnom podračunu

za izgradnju autocesta nakon što su 1.

februara stupile na snagu izmjena i

dopuna seta zakona koji se odnose na

putarine.

59%

39%

2%

FBiH RS BD

Nakon usvajanja ove odluke stvoreni su

uvjeti da se prikupljenih 165,2 miliona

KM na računu Centralne banke BiH

raspodjeli po dosadašnjem modelu

gdje Federaciji BiH pripada 59 posto,

Republici Srpskoj 39 posto, a Brčko

distriktu dva posto, s tim da 10 posto

sredstava ostaju rezervirana na računu

u slučaju da u narednom periodu dođe

do poravnanja među entitetima.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

14

Foto: UINO sjedište

Danas nije usvojena odluka o raspodjeli

11 miliona KM prikupljenih od cestarina

prije usvajanja izmjena i dopuna

Zakona o putarinama u BiH, jer su protiv

bili članovi UO iz Federacije BiH, te će

ova sredstva i dalje biti akumulirana na

posebnom računu.

Tokom rasprave istaknuto je da su

raspodjelom namjenskih sredstava od

cestarina stvoreni uvjeti da entiteska

preduzeća nastave izgradnju

autocesta i ispunjavaju svoje obaveze

prema kreditorima.

Članovi UINO razmatrali su danas

informaciju o stanju u vezi s izvršenjem

presude Suda BiH u korist Republike

Srpske po kojoj je Uprava dužna da

isplati 15 miliona KM bez zateznih

kamata zbog nepostojanja odluka o

poravnanjima u 2009. i 2010. godini.

Direktor UINO upoznalo je članove UO

da je do sada po ovoj presudi skinuto

više od četiri miliona KM sa nekoliko

računa Uprave te da to stvara

probleme u radu, jer se sredstva skidaju

i s depozitnih računa.

Nako što je prihvatio inicijativu radne

skupine o izmjenama i dopunama

Zakona o putarinama u BiH kojim bi se

uveo moratorij na tri godine na

povećanje specifične putarine na

cigarete, Upravni odbor UINO danas je

usvojio nacrt ovog zakona i uputio ga u

dalju proceduru Vijeću ministara BiH.

UO UIO nije danas dao pozitivno

mišljenje na Prijedlog izmjena i dopuna

Zakona o putarinama koji se odnosi na

smanjenje putarina na gorivo, a koji je

u proceduri na prijedlog tri zastupnika

Zastupničkog doma Parlamentarne

skupštine BiH.

Izvor: Business Magazine, 10.07.2018.

Bevanda: Odbijen

prijedlog

smanjenja akciza

na gorivoUpravni odbor Uprave za indirektno

oporezivanje (UO UIO) Bosne i

Hercegovine nije danas na sjednici

dao pozitivno mišljenje na Prijedlog

izmjena i dopuna Zakona o akcizama,

koji se odnosi na smanjenje akciza na

gorivo, a koji je u proceduri na prijedlog

tri poslanika Predstavničkog doma

Parlamentarne skupštine BiH.

Nakon što je prihvaćena inicijativa

radne grupe o izmjenama i dopunama

Zakona o akcizama u BiH kojim bi se

uveo moratorij na tri godine na

povećanje specifične akcize na

cigarete, UIO je usvojio nacrt tog

zakona i uputio ga u daljnju proceduru

Vijeću ministara BiH.

Predsjedavajući Upravnog odbora

Uprave za indirektno oporezivanje (UO

UIO) BiH Vjekoslav Bevanda je rekao

novinarima u Banjoj Luci da podaci

koje su dobili pokazuju da drastično

pada legalni prihod po osnovu prodaje

cigareta, a raste “crno tržište”, koje se

mora suzbiti aktivnostima svih nadležnih

organa.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Vjekoslav Bevanda

http://business-magazine.ba/2018/07/10/odluka-suspenziji-carinskih-stopa-donijela-odlicne-rezultate/

http://business-magazine.ba/2018/07/10/odluka-suspenziji-carinskih-stopa-donijela-odlicne-rezultate/

Izvor: Biznis.ba, 10.07.2018.

Članovi UIO razmatrali su i informaciju o

stanju u vezi s izvršenjem presude Suda

BiH u korist Republike Srpske po kojoj je

Uprava dužna da isplati 15 miliona KM

bez zateznih kamata zbog

nepostojanja odluka o poravnanjima u

2009. i 2010. godini.

Direktor UIO Miro Džakula upoznao je

članove Upravnog odbora da je do

sada po ovoj presudi skinuto više od

četiri miliona KM sa nekoliko računa

Realni rast bruto domaćeg proizvoda

(BDP) u BiH u prvom kvartalu ove

godine u odnosu na isti kvartal 2017.

iznosio je dva posto.

Agencija za statistiku BiH je objavila da

sezonski podešena serija podataka

pokazuje rast BDP-a u prvom kvartalu

ove godine od jedan posto u odnosu

na prethodni kvartal.

U prvom tromjesečju ove godine u

odnosu na isti period prethodne

godine, značajan realni rast bruto

dodane vrijednosti zabilježen je u

trgovini na veliko i malo; popravak

motornih vozila i motocikala od deset

posto, te u proizvodnji i opskrbi

električnom energijom, plinom, parom i

klimatizacija od 8,5 posto.

Realni pad bruto dodane vrijednosti

zabilježen je u oblasti stručne,

znanstvene i tehničke djelatnosti od 7,1

posto, te slijede ostale uslužne

djelatnosti, od 6,3 posto.

Uprave te da to stvara probleme u

radu, jer se sredstva skidaju i s

depozitnih računa.

Bio je prijedlog da se o tome ne

raspravlja, već da se poštuje odluka

Suda, a drugi da se izvrši isplata iz

sredstava koja se prikupljaju, a koji se

namjenski dijele entitetima i Brčko

distriktu BiH, ali ni za jednu odluku nije

bilo dovoljno glasova.

Izvor: Akta.ba, 10.07.2018.

Realni rast BDP-a

u prvom kvartalu dva

posto

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Ilustracija

https://www.akta.ba/kapital/realni-rast-bdp-a-u-prvom-kvartalu-dva-posto/92113

https://www.akta.ba/kapital/realni-rast-bdp-a-u-prvom-kvartalu-dva-posto/92113

http://biznis.ba/bevanda-odbijen-prijedlog-smanjenja-akciza-na-gorivo/

http://biznis.ba/bevanda-odbijen-prijedlog-smanjenja-akciza-na-gorivo/

Predstavnici Ministarstva trgovine i

turizma RS, Ministarstva industrije,

energetike i rudarstva RS i Inspektorata

Republike Srpske razmatrali su

mogućnosti za donošenje novih

zakonskih rješenja, koja se odnose na

obilježavanje, odnosno markiranje

naftnih derivata, u skladu sa propisima

Evropske unije.

Proces markiranja podrazumijeva

korišćenje najsavremenijih tehnologija

koje ne utiču na kvalitet goriva, ali

otklanjaju mogućnosti manipulacija, na

način da se sa gorivima miješaju

različite supstance, kao što su bazna

ulja. Suzbijanjem sive ekonomije na

tržištu naftnih derivata eliminiše se

nelojalna konkurencija, obezbjeđuje

zaštita potrošača koji kupuju gorivo

provjerenog kvaliteta, povećavaju

prihodi u budžetu Republike Srpske na

osnovu povećanja prometa u Iegalnim

tokovima, te podižu ekološki uslovi na

viši nivo, saopšteno je iz Ministarstva

trgovine i turizma RS nakon ovog

konsultativnog sastanka. „Zahvaljujući

kvalitetnim zakonskim rešenjima, kao i

kontinuiranom radu kontrolnih organa,

postignuto je značajno suzbijanje

zloupotreba ovoj oblasti, što potvrđuju i

podaci Uprave za indirektno

oporezivanje BiH" navedeno je u

saopštenju.

Susjedne zemlje imaju pozitivna iskustva

sa ovim načinom kontrole prometa i

kvaliteta goriva. Tako je u Srbiji

markiranje goriva uvedeno još u

februaru 2014. godine, a zbog troškova

markiranja gorivo je poskupelo za 1,9

odsto. Šverc goriva je nakon toga

gotovo potpuno suzbijen.

Markiranjem protiv

šverca goriva u RS

Izvor: Euro Blic, 11.07.2018.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Ilustracija

Bit će zanimljivo posmatrati kako će se

drugi veliki proizvođači nafte u svijetu

narednih godina nastojati nositi s

potencijalima Permijskog bazena, a s

tim u vezi ne treba zaboraviti ni

probleme koje današnje globalno

energetsko tržište ima usljed smanjene

potražnje.

Smanjena potražnja za naftom

posljednjih godina rezultat je različitih

faktora, poput usporavanja

ekonomskog rasta Kine koji je pokretač

globalnog energetskog tržišta, zatim


vozila s manjom potrošnjom, razvoja

tehnologija koje rade na alternativne

pogone, poput električnih automobila i

solarne energije. Smanjena potražnja

za naftom govori da će se naftna

industrija morati pripremiti na eru u

kojoj će cijene nafte biti znatno niže od

onih kojima se nadala. Rast

proizvodnje u Permijskom bazenu je, za

to vrijeme, podsjetnik da je globalna

energetska revolucija također rezultat i

uspjeha nafte, a ne samo njenih

alternativa.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

18

http://business-magazine.ba/2018/07/11/sad-mogle-postati-najveci-svjetski-proizvodac-nafte/


Izvor: Klix.ba, 17.07.2018.

Na osnovu takse na gorivo u FBiH

naplaćeno 40 mil KM, a rezerve naftnih

derivata prazne

Plaćanje takse u iznosu od 0,01 KM po

litru naftnih derivata, definirano

Zakonom o naftnim derivatima FBiH,

nametnuto je početkom augusta 2014.

s jednim ciljem: da se uspostave

rezerve naftnih derivata.

Prošlo je skoro četiri godine otkako je

zakon stupio na snagu, a skladišni

kapaciteti kojima raspolaže Operator -

Terminali Federacije su prazni. Posljednji

obračun kazuje da je po tom osnovu

prikupljeno 40.300.000 KM.

U Operatoru - Terminali Federacije

(OTF) su ranije za Klix.ba kazali da

navedeni iznos od prikupljenih

sredstava za kupovinu naftnih derivata

neće biti dovoljan za popunu

obnovljenih ili saniranih skladišnih

kapaciteta, budući da je za taj

kapacitet neophodno blizu 220 miliona

KM.

U OTF-u su nezadovoljni visinom takse

po litru naftnih derivata pa napominju

da su trenutna sredstva nedostatna za

obnovu terminala u kratkom

vremenskom razdoblju.

"Prema sadašnjem načinu finansiranja

za obnovu svih kapaciteta i nabavku

zadanih količina derivata bi trebalo

blizu 30 godina. Upućen je prijedlog

izmjene i dopune Zakona o naftnim

derivatima koji je utemeljen na

dosadašnjem iskustvu u primjeni

zakona, a naročito na uočenim

poteškoćama i nelogičnostima u radu

Operatora uzrokovanih tim propisima",

kazali su nam u Upravi OTF-a.

Napomenuli su nam, a s tim se slaže i

federalni ministar energije, rudarstva i

industrije Nermin Džindić, da bi

usvajanje predloženog zakona bilo od

dugoročnog strateškog interesa, kako

za Federaciju tako i za Operatora.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


https://www.klix.ba/biznis/na-osnovu-takse-na-gorivo-u-fbih-naplaceno-40-miliona-km-a-rezerve-naftnih-derivata-prazne/180713084#1

https://www.klix.ba/biznis/na-osnovu-takse-na-gorivo-u-fbih-naplaceno-40-miliona-km-a-rezerve-naftnih-derivata-prazne/180713084#1

BIH (opet) na korak do ulaska u WTONakon gotovo dvije decenije čekanja

na ulazak u Svjetsku trgovinsku

organizaciju, BiH je privela kraju sve

bilateralne pregovore o prijemu u WTO,

osim sa Rusijom. Koliko je ta činjenica

samo optička varka, a koliko realna

osnova za očekivanje da će naša

zemlja uskoro postati 165. članica te

globalne organizacije, u razgovoru za

Business magazine objašnjava Hamdo

Tinjak, šef Pregovaračkog tima BiH za

pristupanje WTO-u.

U maju naredne godine navršit će se

dvije decenije od kada je Bosna i

Hercegovina zvanično zatražila prijem

u Svjetsku trgovinsku organizaciju

(WTO). Periodično – svakih nekoliko

godina, pozitivan ishod pregovora o

prijemu u WTO najavljuje se kao

izvjesnost od koje nas dijeli samo

nekoliko formalnih procedura

provedivih u roku od pet-šest mjeseci, a

takve optimistične najave nedavno su

ponovo aktuelizirane nakon uspješnog

okončanja pregovora sa Brazilom,

nakon kojih je praktično preostalo još

samo da se sa ulaskom BiH u

punopravno članstvo WTO-a složi i

Rusija.

Koliko je BiH zaista blizu ili daleko od

definitivnog ulaska u globalnu

trgovinsku porodicu i kakve će nam to

benefite u konačnici donijeti, u

razgovoru za Business magazine

objašnjava Hamdo Tinjak, šef

Pregovaračkog tima BiH za pristupanje

WTO-u.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: WTO sjedište

BM: S obzirom na to da je BiH već

odavno svjetski rekorder po dužini

pregovaranja o prijemu u WTO, te da se

već godinama prijem naše zemlje u tu

organizaciju najavljuje kao “gotovo

svršen čin“, koliko zaista ima mjesta za

optimizam po tom pitanju nakon

okončanja pregovora sa Brazilom?

TINJAK: Vaše pitanje o dužini trajanja

procesa pristupanja Bosne i

Hercegovine Svjetskoj trgovinskoj

organizaciji sasvim je legitimno, ali vaša

konstatacija da je “BiH već odavno

svjetski rekorder po dužini

pregovaranja”, ne uvažavajući pri

tome širi kontekst u kojem su dosadašnji

pregovori vođeni, kao i političku

situaciju u zemlji koja je posljednjih

godine uslovila značajno usporavanje

processa reformi, djeluje pomalo

provokativno.

Naime, postoji niz država čiji proces

pristupanja WTO-u traju duže od

pristupnih pregovora BiH, kao što su

Alžir, Bjelorusija, Uzbekistan,

Azerbejdžan, Srbija (započela

pregovore kao SR Jugoslavija, Srbija i

Crna Gora…). Također, procesi

pristupanja NR Kine i Ruske Federacije,

kao dvije velike trgovinske sile na

globalnom planu, trajali su vrlo dugo.

Da bi se realno procijenila dužina

trajanja WTO pristupnih pregovora

treba uzeti u obzir i sljedeće činjenice:

-Mada se kao početak pregovora

uzima 1999. godina, kada je BiH

apolicirala za članstvo u WTO-u,

pregovori su formalno započeti tek u

decembru 2003. godine, kada je

održana prva sjednica Radne grupe za

pristupanje BiH WTO-u;

-U vrijeme započinjanja pregovora

(decembra 2003.) o usaglašenosti

domaćeg zakonodavstva sa WTO

pravilima i principima, BiH je imala

samo tri usvojena zakona u oblasti koje

su predmet WTO sporazuma (Zakon o

vanjskotrgovinskoj politici, Zakon o

carinskoj politici i Zakon o carinskoj tarifi

BiH). U tom kontekstu, tek nakon isteka

perioda 2004 – 2010. u kojem su

usvojeni ključni propisi, pristupni

pregovori dobili su na dinamici;

-Zbog odredbi Zakona o unutarnjoj

trgovini FBiH, usvojenim 2010. godine,

kojima je, na neustavan način,

ograničen plasman uvezene robe u

tržnim centrima, kao i narušeno

funkcioniranje jedinstvenog

ekonomskog prostora BiH, pristupni

pregovori bili su u potpunosti blokirani

od septembra 2013. do februara 2018.

godine.

Na osnovu prezentiranih činjenica,

može se zaključiti da su pregovori za

pristupanje BiH efektivno vođeni od

decembra 2003. do septembra 2013.

godine, a ponovo reaktivirani

početkom 2018. godine.

Tačna je konstatacija da je prijem naše

zemlje u WTO bio najavljen kao

“gotovo svršen čin” još u septembru

2013. U to vrijeme bili su završeni

bilateralni pregovori o pristupu tržištu sa

SAD, ključnom članicom ove

organizacije. Preduslov SAD za

potpisivanje bilateralnog Protokola bio

je potpuna realizacija Legislativnog

akcionog plana, što je podrazumijevalo

ukidanje spornih odredbi u Zakonu o

unutarnjoj trgovini FBiH. Također, u to

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Hamdo Tinjak

vrijeme pregovori sa Ukrajinom i

Brazilom bili su svedeni na vrlo

ograničen broj otvorenih pitanja, tako

da je bilo realno očekivati da bi

potpisivanje bilateralnog Protokola sa

SAD mogao biti signal i za okončanje

pregovora sa spomenute dvije članice.

Međutim, zbog nespremnosti institucija

FBiH (Vlade i Parlamenta) da izmijene

sporne odredbe Zakona o unutarnjoj

trgovini, proces je potpuno blokiran do

početka 2018.

To je omogućilo uključivanje u

pregovore i Ruske Federacije, koji još

uvijek traju.

Potpisivanje bilateralnog Protokola sa

Brazilom daje izvjesni optimizam da bi

pregovori za pristupanje WTO-u mogli

biti završeni, u tehničkom smislu, do

kraja 2018. godine, nako čega bi

slijedio process ratifikacije i dostavljanja

instrumenta ratifikacije s ciljem stupanja

WTO sporazuma na snagu.

BM: Kako stoje stvari sa ispunjavanjem

ostalih obaveza BiH iz Legislativnog

akcionog plana – da li tu ima još nekih

najasnoća ili neusaglašenosti?

TINJAK: Kao što je ranije navedeno, BiH

je u septembru 2013. imala ispunjene

obaveze sadržane u tzv. Legislativnom

akcionom planu, osim izmjena i

dopuna Zakona o unutarnjoj trgovini

FBiH. To je bio razlog za zastoj u

pregovorima, koji su reaktivirani nakon

što je Parlament FBiH krajem 2017.

usvojio izmjene i dopune spomenutog

zakona.

Od reaktiviranja ovog procesa

početkom 2018. godine, Legislativni

akcioni plan nije bio predmet diskusije u

okviru WTO pregovora. Naša nastojanja

po ovom pitanju su da se ovaj

dokument ostavi nepromijenjen. Postoji,

međutim, opasnost da u slučaju

neusvajanja nove Odluke o kvalitetu

tečnih naftnih goriva, Ruska Federacija

zatraži da se kao obaveza u Legislativni

akcioni plan uključe izmjene i dopune

Zakona o derivatima nafte FBiH.

BM: Prema raspoloživim informacijama,

pregovori sa SAD i Ukrajinom čekaju

samo još formalno zaključivanje – kada

će biti potpisani odgovarajući ugovori i

zbog čega to do sada nije učinjeno?

TINJAK: Kao što smo naveli u

prethodnom odgovoru, bilateralni

pregovori sa SAD su završeni još u

septembru 2013. U to vrijeme je sa SAD

bio u potpunosti usaglašeni tekst

bilateralnog Protokola za potpisivanje

sa pratećim aneksima.

Međutim, zbog zastoja u pregovorima

od 2013. do početka 2018. godine, SAD

od početka 2018. insistiraju na reviziji

svih promjena na zakonodavnom

planu od 2013. godine, što

podrazumjeva potpuno ažuriranje

teksta Nacrta izvještaja Radne grupe o

pristupanju (Draft Working Party Report

– DWPR). U tom kontekstu, u martu su

SAD dostavljeni odgovori na 78 pitanja

iz oblasti zakonodavstva, a u ovom

trenutku su u pripremi odgovori na

dodatnih 38 pitanja, čime bi prema

našim očekivanjima rad na ažuriranju

Nacrta bio okončan.

Pored toga, nova administracija SAD je

u prethodnom periodu izvršila ponovnu

reviziju i verifikaciju dokumenta koji u

okviru bilateralnog Protokola treba da

budu potpisani. Potvrđeno je da je ovaj

process okončan tako da se uskoro

može očekivati i potpisivanje

bilateralnog Protokola sa SAD.

Ukrajina već duže od dva mjeseca vrši

reviziju (verifikaciju) teksta bilateralnog

Protokola sa pratećim aneksima koji bi

trebalo da budu potpisani. Prema

posljednjim informacijama, ovaj proces

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Vijesti iz prethodnog mjeseca | Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH23

je okončan i trebalo bi da uslijedi

dogovor o datumu potpisivanja.

BM: Preostalo je još i finaliziranje

pregovora sa Rusijom – šta su glavna

otvorena pitanja zbog kojih Rusi još ne

daju “zeleno svjetlo“ za prijem BiH u

WTO?

TINJAK: Kada su u pitanju bilateralni

pregovori sa Ruskom Federacijom

stanje je sljedeće:

U oblasti zakonodavstva Ruska

Federacija osporila je određene

odredbe Zakona o naftnim derivatima

FBiH koje se odnose na određivanje

kvaliteta tečnih naftnih goriva. Naime,

Federacija BiH je u spomenutom

zakonu minimalan kvalitet tečnih

naftnih goriva (bezolovnog benzina i

dizel goriva) utvrdila u skladu sa

odgovarajućim BAS EN standardima iz

2008. godine, čime je narušen

jedinstven ekonomski prostor, jer se

odredbe ovog zakona primjenjuju

samo na dijelu BiH.

S druge strane, Republika Srpska u

svom Zakonu o naftnim derivatima

nema odredbe koje reguliraju kvalitet

tečnih naftnih goriva. Ova oblast je na

nivou BiH regulirana Odlukom o

kvalitetu tečnih naftnih goriva iz 2002.

godine, koja je zbog rafinerije u Brodu u

više navrata produžavana, a kojom je

domaćoj rafineriji omogućen plasman

goriva lošijeg kvaliteta. U

međuvremenu, Rafinerija Brod

tehnološki je osposobljena da proizvodi

bezolovni benzin i dizel gorivo u skladu

sa posljednjim BAS EN standardima

usvojenim od strane Instituta za

standardizaciju BiH. Rafinerija Brod u

ovom trenutku jedino ne ispunjava

standard u proizvodnji lož-ulja.

Budući da ruski proizvođač Gazprom

proizvodi goriva višeg kvaliteta

(bezolovni benzin od 100 oktana i dizel

gorivo sa sadržajem sumpora ispod

jedan posto), njihov zahtjev prema BiH

je da se minimalan kvalitet tečnih

naftnih goriva utvrdi u skladu sa

posljednjim BAS EN standardima

usvojenim od strane Istituta za

standardizaciju BiH, da se omogući

dodavanje aditiva u svim fazama

(proizvodnja, transport, skladištenje) i

da se omogući označavanje višeg

kvaliteta goriva na benzinskim

stanicama uz pravo korištenja

takozvanog komercijalnog naziva

goriva pored oznake važećeg BAS EN

standarda.

U ovom trenutku pripremljena je nova

Odluka o kvalitetu tečnih naftnih

goriva u BiH, koja zadovoljava sve

zahtjeve Ruske Federacije i koja je

usaglašena sa odgovarajućim EU

direktivama u ovoj oblasti. Međutim,

usvajanje Odluke je upitno jer još uvijek

nema saglasnosti entiteta po tom

pitanju.

Kad su u pitanju pregovori sa Ruskom

Federacijom o pristupu tržištu, može se

konstatovati da su ruski zahtjevi

uglavnom politički motivirani i vezani za

odnos BiH sa Evropskom unijom. U

oblasti trgovine robom ostvaren je

značajan napredak u pregovorima, a

inicijalni zahtjevi Ruske Federacije, koji

su obuhvatali skoro 6.000 proizvoda

(tarifnih linija) značajno su reducirani.

Najveću prepreku završetku pregovora

u ovoj oblasti predstavlja protivljenje

Rusije da BiH u ovim pregovorima može

utvrditi tzv. bound nivo carinskih stopa

iznad onih koje su trenutno u primjeni,

što nije ograničeno nijednim WTO

dokumentom.

Procjena je da je pozicija Ruske

Federacije po ovom pitanju motivirana

potrebom da se izvrši određeni pritisak

na EU i obezbijedi njihov fleksibilniji

pristup prema Bjelorusiji.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


U oblasti trgovine uslugama, najveći

problem u pregovorima sa Ruskom

Federacijom predstavlja zahtjev za

punu liberalizaciju tržišta u sektoru

transporta goriva putem cjevovoda. S

obzirom na to da je jedan od najvećih

proizvođača i snabdjevača evropskog

tržišta prirodnim gasom, jasan je

ekonomski interes Rusije u ovoj oblasti.

S druge strane BiH ima obavezu da ovu

oblast regulira u skladu sa standardima

uspostavljenim u okviru Energetske

zajednice, o čemu, kao što je poznato,

nema konsenzusa unutar BiH. Dakle, u

ovom trenutku u BiH postoje entitetski

operateri, u vlasnišvu vlada entiteta,

koji na svojim teritorijama imaju

ekskluzivno pravo transporta gasa i

upravljanja postojećim gasovodima. U

skladu sa postojećim stanjem, BiH ne

može u pregovorima sa Ruskom

Federacijom preuzeti obavezu

liberalizacije pristupa tržištu.

Također, na nivou BiH ne postoji tzv.

krovno zakonodavstvo koje bi

obezbijedilo funkcioniranje

jedinstvenog ekonomskog prostora, niti

za to ima saglasnosti, tako da se u

ovom trenutku ne mogu anticipirati

potencijalna buduća rješenja.

BM: Nakon ovoliko godina čekanja,

koliko će eventualni prijem BiH u WTO

uopće biti svrsishodan (i na koji način)

budući da se trgovinski odnosi BiH sa

njenim značajnim partnerima, bazirani i

na poštivanju WTO standarda, razvijaju

neovisno o činjenici da nismo u WTO?

TINJAK: Činjenica je da se do prije

nekoliko godina procesu pristupanja

BiH WTO-u pridavao znatno veći

značaj. To je bilo i logično kada se ima

u vidu da se, prije otpočinjanja

pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i

pridruživanju sa EU (SSP), najveći dio

trgovinske razmjene BiH odvijao na

MFN (Most Favored Nation –

najpovlaštenija nacija) osnovi i

obuhvatao je trgovinu sa svim

zemljama svijeta, osim zemalja regiona

sa kojima je BiH imala zaključene

sporazume o slobodnoj trgovini.

Ovoj tvrdnji ide u prilog i činjenica da

su tri zemlje regiona (Hrvatska,

Makedonija i Albanija) postale članice

WTO-a prije potpisivanja SSP-a. Treba

dodati da je članstvo u WTO-u to

vrijeme bilo preduslov za popisivanje

tog sporazuma sa EU, od čega se

kasnije odustalo u slučaju BiH, Srbije i

Crne Gore.

U tom kontekstu, imajući u vidu

potpunu liberalizaciju trgovine sa

zemljama regiona u okviru regionalnog

CEFTA sporazuma, Sporazuma o

slobodnoj trgovini sa EFTA zemljama,

skoro potpunu liberalizaciju trgovine sa

EU u okviru SSP-a, kao i činjenicu da se

u okvirima ovih sporazuma odvija

najveći dio spoljnotrgovinske razmjene

BiH (oko 80 posto), značaj pristupanja

WTO-u je u dobroj mjeri relativiziran.

Ovo nije specifičnost samo kada je u

pitanju proces pristupanja BiH i zemalja

regiona WTO-u. Moglo bi se reći da je

to jedan opći trend u globalnim

okvirima, gdje se najveći dio svjetske

trgovine odvija u okvirima tzv.

regionalnih i bilateralnih,

preferencijalnih sporazuma (NAFTA,

Mercosur, ASEAN, EFTA), što

podrazumijeva potpuno liberaliziranu

trgovinu bez carinske zaštite ili po

znatno redukovanim (preferencijalnim)

nivoima carinske zaštite.

Dakle, pristupanje BiH WTO-u samo po

sebi ne nosi otvaranje novih tržišta

drugih zemalja za robe proizvedene u

BiH, jer i u ovom trenutku BiH u trgovini

sa svim zemljama svijeta ima

obezbijeđen MFN tretman za svoje

robe.

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Značaj ovog procesa, dakle, treba

gledati, prije svega, u prilici za izgradnju

spoljnotrgovinskog sistema BiH, koji

podrazumijeva uspostavljanje

zakonodavnog i institucionalnog okvira

za vođenje spoljnotrgovinske politike

zemlje u skladu sa osnovnim principima

i pravilima međunarodnog trgovinskog

sistema definiranim u okviru WTO-a.

Kada je u pitanju značaj pristupanja

WTO-u, treba naglasiti da ne postoji

dilema da li BiH treba ili ne postati

članica WTO-a. To je obaveza i

preduslov koju nameću svi drugi

integracioni procesi. Naime, svi ostali

bilateralni i regionalni sporazumi,

uključujući regionalni CEFTA sporazum i

SSP, bazirani su na pravilima i

principima koje uspostavlja WTO.

Preduslov za njihovu uspješnu

implementaciju je postojanje domaćeg

zakonodavstva koje će biti u

potpunosti usaglašeno za zahtjevima

koje postavlja WTO.

Konačno, imajući u vidu činjenicu da

WTO definira osnovne principe i

uspostavlja sistem pravila prema kojima

se odvija svjetska trgovina, sasvim je

jasno da bh. privreda ima interes da

posluje po unaprijed poznatim,

predvidivim i transparentnim pravilima,

a to je jedan od preduslova za

intenzivnije privlačenje stranog kapitala

u BiH.

Također, princip transparentnosti,

uspostavljen u okviru WTO-a, trebao bi

obezbijediti bolje i kvalitetnije

informacije domaćim izvoznicima o

uslovima plasmana domaćih roba na

tržišta zemalja članica WTO-a.


VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

http://business-magazine.ba/2018/07/19/36096/

http://business-magazine.ba/2018/07/19/36096/

Medijske stupce posljednjih mjeseci i

godina, kada je u pitanju odnos

Evropske energetske zajednice prema

BIH, punile su vijesti o sankcijama za BIH

zbog neispuinjavanja brojnih

postavljenih uslova.

Bosne i Hercegovina je zbog svega već

izgubila desetine miliona KM za

finansiranje raznih energetskih

projekata iz IPA sredstava.

No da stvari nisu posve crne i da ima i

pozitivnih vijesti, svjedoči podrška

Evropske unije i Energtske zajednice

projektu južne plinske interkonekcije BiH

i Hrvatske.

Naime, Evropska unija, uz podršku i

aktivni angažman Sekretarijata

Energetske zajednice, izradila je studiju

koja je potvrdila finansijsku održivost

južne plinske interkonekcije BiH i

Hrvatske.

Kako je objavljeno iz Energetske

zajednice – to je veoma važan korak

ka međusobnom povezivanju s ciljem

uspostavljanja nove opskrbne rute za

Veliki uspjeh BH Gasa: Projekt “Južne

interkonekcije” dobio podršku i Evropske

energetske zajedniceBiH koja će joj donijeti raznovrsnu i

pouzdanu opskrbu prirodnim plinom, ali

i garantovati sigurnost opskrbe

Federaciji BiH.

Planirano je da ovaj projekat, koji je

status Projekta od uzajamnog interesa

dobio 2016., u rad bude pušten do

2023. godine. Iz sekretarijata Energetske

zajednice najvljuju da će nastaviti

aktivno podržavati razvoj plinske

infrastrukture u skladu s Akcionim

planom za 2020. godinu. Također će

nastaviti s praćenjem razvoja projekata

od interesa za Energetsku zajednicu, ali

i Projekata od uzajamnog interesa iz

oblasti plina i električne energije.

Zasluge za podršku projektu izgradnje

“Južne interkonekcije” idu komapanije

BH Gas koja je, nakon godina u kojima

su bili zaustavljeni svi razvojni projekti u

gasnom sektoru, uspjela za samo

nekoliko mjeseci projekat učiniti

fizibilnim, kako investitorima, tako i

partnerima u BiH i regiji.

Projekt je strateški važan uzme li se u

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Jasmin Salkić

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A

obzir da njegovom realizacijom

Federacije BIH ne bi ovisila od samo

jednog ulaza prirodnog gasa na

Zvorniku, već bi se novim ulazom

prirodnog gasa osiguralo snabdijevanje

gasom i otklonile mogućnost ucjena na

Zvorniku, kao i da spriječili mogući

tehnički problemi u transportu gasa

zbog slabog održavanja gasovoda na

pravcu Zvornik – Kladanj, kojim

upravljaju kompanije iz RS-a.

BH-Gas je u saradnji sa Vladom

Federacije BiH i premijerom Fadilom

Novalićem osigurao sredstva za izradu

konačne studije izgradnje gasovoda,

projektne dokumentacije i rješavanje

imovinsko-pravnih odnosa.

Istovremeno, u proteklom periodu

obavljeni su i razgovori sa potencijalnim

kreditorima koji su izrazili interes za

finansiranje tog projekta.

Potpisano je i Pismo namjere sa

hrvatskom kompanijom Plinacro o

realizaciji i izgradnji plinovoda na

teritoriji Republike Hrvatske do granice

sa BiH, u cilju interkonekcije transportnih

gasnih sistema dviju susjednih zemalja.

U okviru ConnecTA predpristupnog

fonda Evropska komisija odobrila grant

sredstva u iznosu od 141.000 eura za

potrebe izrade sveobuhvatne analize

troškova i koristi (CBA) projekta

gasovoda Južna interkonekcija BiH-

Hrvatska na pravcu Zagvozd – Posušje –

Novi Travnik sa glavnim odvojkom za

Mostar.

Podrška BH Gasu i projetklu stigla je i od

Ambasade Sjedinjenih Američkih

Država u BiH, USAID-a i EBRD-a.

Ambasada Sjedinjenih Američkih

Država i USAID-a finansiraju izradu

sljedećeg nivoa tehničke

dokumentacije, odnosno studije

izvodljivosti, idejnog projekta i studije

uticaja na okolinu i društvo, a cifra

početnih 250 hilajda eura podrške

narsala je na 400 hilajda dolara.

– Taj projekat je od strateškog interesa

ne samo za Federaciju nego i za Bosnu

i Hercegovinu u smislu sigurnosti

snadbijevanja i dovoljnih kapaciteta

gasa za Bosnu i Hercegovinu”, kaže

direktor BH Gasa Jasmin Salkić u izjavi

za Energetika.ba.

Ističe da je ovaj projekat jedna

pozitivna vijest, da su takve institucije

ovo prepoznale i brzo reagovale te

odredile određena sredstva za podršku

projektu, što pokazuje da se okrećemo

nekim ekonomskim ciljevima i pored

politike.

Salkić posebno naglašava važnost

očuvanja i stabilizacije tržišta navodeći

da Bosna i Hercegovina trenutno ima

samo jedan pravac snadbijevanja

gasom koji je i zbog starosne dobi

ugrožen. Dodaje da je zbog određenih

pritisaka jer gas dolazi samo iz jednog

pravca, odnosno preko teritorije RS-a

projekat značajan.

“Jednostavno da rasteretimo ukupno

tu priču i da možemo i u zimskim

periodima kada su kapaciteti

popunjeni, pružati usluge budućim

korinsicima, odnosno da širimo mrežu”,

kaže Salkić.

Ističe da sada imamo više solucija što je

na kraju krajeva i cilj energetske

zajednice za predstojeće zakonske

okvire kojima bi se stvorili uslovi za

minimalno dva pravca snadbijevanja,

odnosno da se gas može dobavljati iz

više pravca, što je u suštini i interes

potrošača, zaključuje Salkić.

Izvor: Biznis.ba, 19.07.2018.


http://biznis.ba/veliki-uspjeh-bh-gasa-projekt-juzne-interkonekcije-dobio-podrsku-i-evropske-energetske-zajednice/

http://biznis.ba/veliki-uspjeh-bh-gasa-projekt-juzne-interkonekcije-dobio-podrsku-i-evropske-energetske-zajednice/

Predstavnički dom Parlamentarne

skupštine BiH nije podržao Prijedlog

zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o akcizama u BiH, koji su

predložili poslanici Aleksandra

Pandurević, Mladen Bosić, Nenad Lalić

i Momčilo Novaković.

Za predloženi zakon glasalo je 11

poslanika, protiv je bio 21, a jedan

poslanik je bio suzdržan.

Predloženim zakonskim rješenjem

predviđalo se ukidanje povećanja

putarine za 15 feninga po litru goriva

plus PDV, koje je prihvaćeno u

decembru prošle godine.

Poslanici su podržali principe Prijedloga

zakona o osiguranju depozita u

bankama BiH, koji je predložilo Vijeće

ministara BiH.

Zbog nepostojanja entitetske većine iz

RS-a, Prijedlog zakona o izmjeni i

dopuni Zakona o zastavi BiH, čiji je

predlagač poslanik Saša Magazinović,

bit će upućen Kolegiju na

usaglašavanje.

Izvještaj o radu Ureda za razmatranje

žalbi BiH za 2017. godinu, također nije

dobio potrebnu entitesku podršku iz RS-

a pa će i on biti upućen na

usaglašavanje. Prihvaćen je prijedlog

poslanika Senada Šepića za

uvrštavanje u dnevni red

Predstavničkog doma Informacije

Vijeća ministara BiH o konkretno

preduzetim aktivnostima vezanim za

zaštitu imovine BiH na teritoriji R

Hrvatske, a u procesu usvajanja Zakona

o upravljanju državnom imovinom u R

Hrvatskoj.

Poslanici nisu usvojili Prijedlog odluke o

imenovanju članova Komisije za

koncesije Bosne i Hercegovine. Data je

saglasnost za ratificiranje više

međunarodnih sporazuma i ugovora.

Po okončanju ove, održana je i nova

sjednica Predstavničkog doma na kojoj

je samo data saglasnost za ratifikaciju

tri sporazuma.

Predsjedavajući Doma Mladen Bosić je

na početku ove sjednice kazao da je,

na inicijativu Kolegijuma, sazvana ova

hitna sjednica Predstavničkog doma sa

tri tačke dnevnog reda koje se odnose

na davanje saglasnosti za ratifikaciju

sporazuma.

Poslanici su dali saglasnosti za

ratifikaciju Amandmana broj 1 na

Ugovor o finansiranju zaključen između

BiH i Evropske investicione banke –

Distribucija električne energije BiH/B;

Sporazuma o investicionom grantu

između BiH i Evropske investicione

banke, Mediteranski koridor (R2a):

Bosna i Hercegovina – Interkonekcija

Hrvatska – „Izgradnja prekograničnog

mosta u Gradišci te za ratifikaciju

Okvirnog sporazuma o zajmu između

Razvojne banke Vijeća Evrope i BiH za

finansiranje Projekta regionalnog

vodosnabdijevanja „Plava voda“.

Izvor: Klix.ba, 26.07.2018.

Parlamentarci nisu podržali izmjene

Zakona o akcizama u BiH

VIJ

ESTI

IZR

EG

ION

A


Foto: Zgrada Parlamenta

https://www.klix.ba/vijesti/bih/parlamentarci-nisu-podrzali-izmjene-zakona-o-akcizama-u-bih/180726093

https://www.klix.ba/vijesti/bih/parlamentarci-nisu-podrzali-izmjene-zakona-o-akcizama-u-bih/180726093

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

Odbor direktora Evropske banke za

obnovu i razvoj (EBRD) odobrio je juče,

4. jula, zajam od 500 mil EUR za

izgradnju Transjadranskog gasovoda

(TAP), koji je prioritetni projekat

Evropske unije (EU) i Energetske

zajednice, saopšteno je iz sjedišta ove

finansijske institucije u Londonu.

Gasovod dužine 878 km, koji će polaziti

od grčko-turske granice, prelaziti preko

Albanije i ispod Jadranskog mora i

završavati u južnoj Italiji, predstavlja

završni krak Južnog gasnog koridora i

transportovaće gas iz kaspijskog

regiona u Evropu, navodi se u

saopšternju EBRD-a dostavljenom

Tanjugu.

S početnim kapacitetom od 10 milijardi

m3 gasa godišnje, što odgovara

potrošnji energije oko sedam miliona

domaćinstava u Evropi, ovaj gasovod

će, kako se dodaje, značajno

doprinijeti diversifikaciji ponude

energije na Starom kontinentu.

Takođe će pomoći da se poveća

pouzdanost snabdijevanja potrošača

energijom, kao i da se postigne

značajno smanjenje emisije CO2

obezbjeđivanjem čistijeg goriva u

odnosu na ugalj.

Prva isporuka gasa očekuje se do 2020.

godine. Ukupni troškovi projekta iznose

4,5 mlrd EUR.

Ukupni troškovi izgradnje lanca

gasovoda koji čine Južni gasni koridor

procijenjeni su na 40 mlrd USD, i

obuhvataju ulaganja u gasnu

infrastrukturu u mrežu cjevovoda dužine

Kredit EBRD od 500

mil EUR za

Transjadranski

gasovod

ANKARA (AA) - Irak je prošlog mjeseca

izvezao 105,64 miliona barela nafte, što

je manje u odnosu na mjesec maj kada

je izvezen 108,1 milion barela, javlja

Anadolu Agency (AA).

U saopćenju koje je objavljeno u

nedjelju, Ministarstvo nafte Iraka je

navelo da su prihodi iz majskog izvoza

iznosili 7,32 milijarde dolara, što je

utvrđeno na osnovu podataka koje je

objavila državna kompanija za naftu

SOMO. Portparol Ministarstva nafte

Assem Jihad izjavio je da je dnevna

stopa izvoza u junu iznosila 3,51 milion

barela, što je blago povećanje u

odnosu na maj sa 3,49 miliona barela

dnevno.

Jihad je dodao je da je prosječna

cijena za barel nafte u prošlom

mjesecu iznosila 69,32 dolara, što je

manje u poređenju sa 69,93 dolara u

maju. Ukupan izvoz nije uključivao

nikakav izvoz iz naftnih polja u sjevernoj

pokrajini Kirkuk, gdje je naftna aktivnost

i dalje zaustavljena, nakon što su iračke

snage preuzele objekte kao odgovor

na nelegitiman referendum o

nezavisnosti iračkog Kurdistana prošle

godine. Irak je drugi najveći proizvođač

nafte u OPEC-u nakon Saudijske

Arabije.

Irak: Izvoz nafte u

junu iznosio preko

105 miliona barela

Izvor: Anadolu Agency, 02.07.2018.

3.500 kilometara koju prelazi kroz šest

zemalja.

Ključne dijelove ovog koridora čine

gasno polje Šah Deniz u Azerbejdžanu,

Južni kavkaski gasovod u Azerbejdžanu

i Gruzija, gasovod TANAP u Turskoj, i

gasovod TAP.

Izvor: Ekapija, 05.07.2018.


https://ba.ekapija.com/news/2182230/kredit-ebrd-od-500-mil-eur-za-transjadranski-gasovod

https://ba.ekapija.com/news/2182230/kredit-ebrd-od-500-mil-eur-za-transjadranski-gasovod

https://www.aa.com.tr/ba/ekonomija/irak-izvoz-nafte-u-junu-iznosio-preko-105-miliona-barela-/1192873

https://www.aa.com.tr/ba/ekonomija/irak-izvoz-nafte-u-junu-iznosio-preko-105-miliona-barela-/1192873

31

Najbogatiji čovjek Afrike Aliko Dangote

ulaže deset milijardi dolara u izgradnju

rafinerije u blizini Lagosa Nigerija će

uskoro imati jednu od najvećih rafinerij

a na svijetu i to u blizini Lagosa,

najvećeg nigerijskog grada (i grada s

drugim najvećim brojem stanovnika u

Africi), piše Bloomberg.

Iza investicije stoji najbogatiji čovjek

Afrike Aliko Dangote koji namjerava

prodavati benzin, dizel i gorivo za

avione do 2020. godine. Stoga je uložio

deset milijardi dolara u izgradnju

rafinerije koja bi dnevno trebala

proizvoditi 650.000 barela nafte,

odnosno 50 miliona litara benzina i 15

miliona litara dizela.

Cilj je, naravno, i izvoziti višak kojeg će

svakako biti budući da Nigerija dnevno

potroši oko 35 miliona litara benzina. Iz

tog je razloga njegova kompanij a

Dangote Industries u pregovorima s

trgovcima nafte među kojima su i Shell i

Vitol. Naš primarni fokus je Nigerija i

zadovoljavanje lokalnih potreba, no

imat ćemo kapacitet izvoziti više od 50

posto proizvedenog. Izvoz će biti

fokusiran na zapadnu i središnju Afriku,

izjavio je izvršni direktor kompanije

Edwin Devakumar, dodajući da će

proizvoditi i gorivo za evropsko tržište.

Prema Dangoteu, rafinerija će

Najveća rafinerija na svijetu biće u Nigerijitransformirati Nigeriju koja je, iako je

najveći afrički proizvođač nafte i član

OPECa, trenutno prisiljena uvoziti gorivo

zbog oronulog stanja u kojem se nalaze

vladine rafinerije. Uz rafineriju bit će

izgrađena i najveća svjetska tvornica

gnojiva vrijedna 2,5 milijardi dolara koja

će godišnje proizvoditi tri miliona tona

gnojiva, koje također namjeravaju

izvoziti, prenosi Novac.hr.

PlinovodiNo, Dangoteove ambicije nisu stale na

tome. Dangote Industries gradi i dva

podvodna plinovoda duga 550

kilometara koji počinju u njegovoj

naftnoj platformi u naftom bogatoj

nigerijskoj regiji Delta, a završavat će u

rafineriji I tvornici gnojiva. Prvi bi

plinovod trebao biti u funkciji već ove

godine, a drugi sljedeće. Cijena

njihove izgradnje iznosi još 2,5 milijardi

dolara.

Aliko Dangote je, inače, težak 12,4

milijarde dolara, a bogatstvo je zaradio

na cementu. Njegova se kompanija

bavi i agrikulturom, nekretninama te

proizvodnjom brašna. Dangote

Industries je u 2017. zabilježio prihode

od 920,8 miliona dolara.

Izvor: Oslobođenje, 09.07.2018.

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA


Foto: Ilustracija

SAD bi mogle

postati najveći

svjetski

proizvođač

nafte

Permijski bazen je najveće naftno polje

na tlu SAD, a povećanje proizvodnje

na ovom području, za koju je američka

Uprava za energetiku saopćila da je

najveća od početka mjerenja, daje

Amerikancima razloga da vjeruju kako

bi mogli prestići Rusiju i dospjeti na prvo

mjesto najvećih svjetskih proizvođača

nafte.

Brzi porast proizvodnje nafte u

Permijskom bazenu, velikom pojasu

zemlje koji se proteže preko zapada

Teksasa i jugoistoka Novog Meksika,

rezultat je poboljšanja u tehnologiji

potrebnoj da se nafta crpi iz zemlje, a

sudeći po posljednjim brojkama,

promijenit će čitavu energetsku

geopolitiku. Proizvodnja u Permijskom

bazenu, naime, stavlja zapad Teksasa,

a time i čitave Sjedinjene Američke

Države na čelo globalne naftne

industrije.

Proizvodnja nafte u ovom području u

maju je dosegla 3,2 miliona barela

dnevno, a u februaru doprinijela

povećanju ukupne američke

proizvodnje nafte više od 10,2 miliona

barela dnevno. Riječ je o najvećem

obimu američke proizvodnje nafte od

dvadesetih godina 20. stoljeća, otkako

federalna vlada vodi evidenciju –

većem čak i od prethodnog vrhunca

proizvodnje u visini 10 miliona barela

dnevno u novembru 1970. godine.

Sjedinjene Države će u narednih

nekoliko mjeseci postati najveći

proizvođač nafte u svijetu, ustvrdio je

za CNN Money Scott Sheffield,

predsjednik američke naftne

kompanije Pioneer Natural Resources.

Sheffield je dodao kako očekuje da

američka proizvodnja premaši 11

miliona barela dnevno u naredna tri ili

četiri mjeseca. Ukoliko se to zaista i

dogodi, Amerika bi dospjela na prvo

mjesto svjetskih proizvođača nafte,

svrgnuvši s trona Rusiju. „Doseći ćemo

13 miliona vrlo brzo“, izjavio je

samopouzdano Sheffield na

međunarodnom seminaru koji je OPEC

organizirao u Beču.

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA


Foto: Ilustracija

Njegova predviđanja idu tako daleko

da smatra kako će u narednih sedam

do osam godina SAD proizvoditi 15

miliona barela nafte dnevno. Rusija

trenutno proizvodi 10,6 miliona barela

nafte dnevno, dok Saudijska Arabija

dnevnu proizvodnju drži na 10,1 milion

barela.

Rekordan izvoz u AzijuAmerička proizvodnja nafte u februaru

je tako prvi put premašila proizvodnju

Saudijske Arabije. Sheffieldova

kompanija veliki je proizvođač nafte iz

škriljca, što je čini jednim od najvažnijih

pokretača rasta američke proizvodnje

nafte koja se, čini se, od niskih cijena

nafte na globalnom tržištu posljednjih

godina oporavila tako da je jača nego

ikada. Naftne kompanije koje crpe

naftu iz naftnog škriljca postale su u

međuvremenu daleko efikasnije

zahvaljujući impresivnim tehnološkim

poboljšanjima koja su dovela do

povećanja proizvodnje. Ukratko, velika

poboljšanja tehnike bušenja omogućila

su kompanijama da buše više i jeftnije.

Kompanije su smanjile troškove

proizvodnje, dovele svoje završne

račune u red i prigrlile disciplinovaniji

pristup s ciljem izbjegavanja skupih

projekata koji mogu dovesti do

finansijskih problema.

S rekordnim obimom proizvodnje, SAD

su uspjele postići i rekordni obim izvoza

nafte na azijski kontinent, te će

povećanjem udjela na tom tržištu

naštetiti prvenstveno Rusiji i

proizvođačima okupljenim u

organizaciji OPEC, izvijestio je Reuters

krajem maja. SAD će, po svemu

sudeći, u junu izvoziti 2,3 miliona barela

nafte dnevno, od čega će 1,3 miliona

barela dnevno odlaziti u Aziju,

procijenili su tada izvori iz američke

naftne industrije. Podaci američke

Uprave za energetiku pokazali su da je

u maju američki izvoz nafte dosegao

svoj historijski vrhunac od 2,6 miliona

barela dnevno. Računica je jasna:

rekordni nivo proizvodnje omogućio je

američkim proizvođačima da daju

popust na cijene nafte veći od devet

dolara po barelu, što ih je učinilo boljim

ponuđačima od proizvođača iz Rusije i

Bliskog istoka čije su se cijene

posljednjih mjeseci povećale.

„Okrećemo se drugim regijama. Ako

Saudi Aramco ne bude smanjio cijene,

a Abu Dhabi National Oil Company

bude slijedila njen primjer, povećat

ćemo uvoz sirove nafte iz Amerike“,

izjavio je za Reuters kupac nafte iz

jugoistočne Azije koji nije želio biti

imenovan zbog politike kompanije. U

Aziji je Kina, predvođena kompanijom

Sinopec, najvećom rafinerijom nafte u

ovoj regiji, najveći kupac američke

nafte. Nakon što je smanjio uvoz nafte

iz Saudijske Arabije, Sinopec je

nedavno kupio rekordnih 16 miliona

barela američke nafte. Poslije Kine,

Indija i Južna Koreja su sljedeći najveći

kupci američke nafte na azijskom tlu.

No, čak i ako bi Azija i Evropa željele

kupovati više američke nafte, rekordne

brojke obuzdava američka

infrastruktura za izvoz nafte,

ograničavajući neprestano povećanje

izvoza. „Manjak infrastrukture znači da

OPEC i dalje može računati na svoj

udio na tržištu“, ocijenio je R.T. Dukes iz

Wood Mackenzie.

U tom smislu ne treba zanemariti ni

trgovinski rat koji se odvija na relaciji

Sjedinjenih Država i Kine te je tržišta

sredinom juna potresla prijetnja Kine da

će uvesti carine na uvoz američke

nafte i ostalih energenata, što bi

ugrozilo posao trenutno ‘težak’

milijardu dolara mjesečno. Prijetnja Kine

uslijedila je nakon što je američki

predsjednik Donald Trump

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA


ponovio da će ustrajati na carinama

koje je odlučio uvesti na uvoz iz Kine

vrijedan 50 milijardi dolara te da će

one biti uvedene u julu. Investitori

ocjenjuju da bi razmirice između Kine i

Amerike u tom slučaju mnogo koštale

američke naftne kompanije, te su na

prijetnju promptno odreagirale i cijene

dionica kompanija ExxonMobil i

Chevron, ali i cijene američke nafte.

„Ova eskalacija trgovinskog rata

opasna je po cijene nafte“, ocijenio je

Stephen Innes iz singapurske kompanije

OANDA.

Potencijal Permijskog bazenaU Permijskom bazenu je u aprilu nafta

dolazila iz 449 naftnih bušotina, prema

podacima firme Baker Hughes, što je

44 posto svih naftnih bušotina na

američkom tlu tog mjeseca, te 22

posto svih naftnih bušotina u svijetu.

Podaci iste firme govore da se broj

naftnih bušotina u Permijskom bazenu

u posljednje dvije godine više nego

utrostručio, a drastičan pad cijena

nafte samo je ubrzao potrebu za

nastankom novih naftnih bušotina.

Skriveno blago Permijskog bazena neki

upoređuju s naftnim poljem Gavar u

Saudijskoj Arabiji, najvećim naftnim

poljem na svijetu. Permijski bazen je

„ogroman izvor, od globalnog

značaja“, ocijenila je Sara Ortwein,

predsjednica odjela XTO Energy u

Exxon Mobilu, kompanije koja je već

sada jedan od najvećih proizvođača

nafte u Permijskom bazenu, a do 2025.

namjerava utrostručiti svoju proizvodnju

na tom području.

Američka proizvodnja nafte već

godinama bilježi značajan rast,

većinom zahvaljujući revoluciji u

dobijanju nafte iz škriljca, kombinaciji

horizontalnog bušenja i industrijskog

hidrauličnog razbijanja škriljca

tehnologijom frekinga koja je

omogućila da se nafta dobija iz

zemljišta za koje je ranije smatrano da

nije moguće crpiti naftu iz njega.

„Škriljčana revolucija“ tako je od terena

koji su u svijetu energetike poznati kao

„nekonvencionalna zemljišta“, poput

Bakkena i Marcellusa, napravila

perjanice američke energetske

premoći.

Novost koju donosi Permijski bazen jeste

činjenica da ga nije tako lako iscrpiti,

budući da se sastoji od višestrukih

slojeva naftnog škriljca koji će u

narednih deset godina biti zaslužni za

dvije trećine povećanja ukupne

američke naftne proizvodnje i jednu

četvrtinu povećanja globalne

proizvodnje nafte, prema predviđanju

konsultantske firme Wood Mackenzie.

Simon Flowers iz Wood Mackenzie

uporedio je globalni uticaj koji će

Permijski bazen imati s uticajem koji je

imalo Sjeverno more na proizvodnju

nafte prije nekih četrdesetak godina.

„Permijski bazen je te veličine“, izjavio

je za Fortune. Zbog količine nafte koju

krije u svojim slojevima i zahvaljujući već

postojećoj infrastrukturi za proizvodnju

nafte, povećanje globalne proizvodnje

nafte u Permijskom bazenu moglo bi

biti jeftinije od proizvodnje u nekim

područjima koja su tradicionalno

dominirala naftnom industrijom, poput

Rusije ili Bliskog istoka.

Prema Flowersovim riječima, u

Permijskom bazenu postoji mnogo

lokacija za koje kompanije tvrde da

mogu proizvoditi naftu i zarađivati s

tom proizvodnjom već pri cijeni nižoj od

30 dolara po barelu, što je znatno

manje od isplative proizvodnje u

drugim dijelovima svijeta.

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA





Najviši njemački sud odbacio je danas

zahtjev jedne ekološke grupe da se

blokira izgradnja planiranog gasovoda

Sjeverni tok dva, koji treba da dovede

ruski gas u Njemačku ispod Baltičkog

mora.

Projekat Sjeverni tok dva dodatak je

već postojećem rusko-njemačkom

gasovodu čime se povećava količina

gasa koji Rusija može da pošalje Evropi

zaobilazeći tranzitne zemlje istočno od

Njemačke.

Nekoliko istočnoevropskih zemalja

Najviši njemački sud odbacio zahtjev za

blokiranje gasovoda Sjeverni tok dva protive se izgradnji tog gasovoda,

protiv koga su takođe i SAD.

Ekološka grupa Naturschutzbund

Deutschland uložila je žalbu

njemačkom Saveznom ustavnom sudu

na odbijanje njenog zahtjeva zabrane

izgradne gasovoda u njemačkim

vodama u nižem sudu.

Savezni ustavni sud je danas saopštio

da je odbacio žalbu zbog nedovoljno

obrazloženog zahtjeva.

Izvor: Federalna.ba, 19.07.2018.

VIJ

ESTI

IZSV

IJETA

36

Foto: Savezni ustavni sud Njemačke

http://www.federalna.ba/bhs/vijest/244617/treba-da-dovede-ruski-gas-u-njemacku-ispod-baltickog-mora

http://www.federalna.ba/bhs/vijest/244617/treba-da-dovede-ruski-gas-u-njemacku-ispod-baltickog-mora

U skladu s novom Direktivom Evropske

unije od 12. oktobra će na svakom

pištolju za gorivo i mjernom uređaju za

gorivo na benzinskoj pumpi, kao i na

već novim vozilima, stajati posebne

oznake o udjelu biogoriva, odnosno o

vrsti plinovitih goriva.

U skladu s novom Direktivom Evropske

unije od 12. oktobra će na svakom

pištolju za gorivo i mjernom uređaju za

gorivo na benzinskoj pumpi, kao i na

već novim vozilima, stajati posebne

oznake o udjelu biogoriva, odnosno o

vrsti plinovitih goriva.

Te nove oznake koje će važiti u EU bit

će postavljene u neposrednoj blizini

čepa spremnika za gorivo na novim

vozilima, a bit će prezentirane i u

priručnicima za nova vozila, kao i kod

distributera vozila.

U saopćenju Hrvatskog autokluba

(HAK) se navodi da će uz svaki motorni

benzin stajati oznake poput E5, E10 ili

E85 na primjer (standardizirana kružnica

i slovno-brojčana oznaka). Ona će

potrošačima govoriti koliki je

maksimalni postotak etanola u gorivu

(E5 do 5 posto, E10 do deset posto…),

odnosno biogoriva u gorivu.

Vrijednost etanola je važna, jer mnogi

motori automobila ne reagiraju

najbolje na više vrijednosti etanola, koji

može nagrizati određene materijale

(plastika, guma, aluminij sl). Procjena je,

naprimjer u Njemačkoj, da 90 posto

svih automobila može koristiti E10

goriva bez većih problema. Prema svim

U EU od oktobra

nove oznake goriva

na benzinskim

pumpama

izvorima, najčešća oznaka goriva na

hrvatskom tržištu će biti E5, što znači za

motor najmanje agresivnih do pet

posto etanola u gorivu.

Preporuka je, također, da vlasnici svih

starijih vozila pitaju distributere koju

količinu biogoriva podnosi njihov

automobil – kako bi mogli točiti

ispravno gorivo. To se odnosi i na

dizelska goriva. S njima i njihovim

označavanjem će biti ista procedura

kao i s benzincima, ali s jednom

razlikom. Dizelska goriva bit će

označavana kvadratom i slovno-

brojčanim oznakom, naprimjer: B7 ili

B10. U ovom slučaju B7 znači do sedam

posto udjela biogoriva (metilni ester

masnih kiselina).

Kvadratom i slovnom oznakom XTL

označit će se sintetička dizelska goriva

(nije dobiveno iz sirove nafte). Kao i kod

motornog benzina, odnosno etanola, i

kod dizela i njegove bio komponente

također će trebati provjeriti usklađenost

s vozilom, pojašnjavaju iz HAK-a,

prenosi Poslovni.hr.

Za plinovita goriva oznake su veoma

jednostavne i signaliziraju o kojem se

tipu goriva radi. Koristit će romb kao

simbol za plinovita goriva i slovno-

brojčana oznaka H2 za vodik, CNG za

stlačeni prirodni plin, LNG za ukapljeni

prirodni plin te LPG za ukapljeni naftni

plin.

Osim u zemljama Evropske unije, ove

oznake će se koristiti i u Islandu,

Lihtenštajnu i Norveškoj, kao i u

Makedoniji, Srbiji, Švicarskoj i Turskoj.

Zasad je još jedino upitno hoće li se

nakon Brexita oznake postavljati u

Velikoj Britaniji.


VIJ

ESTI

IZSV

IJETA


http://business-magazine.ba/2018/07/29/eu-oktobra-nove-oznake-goriva-benzinskim-pumpama/

http://business-magazine.ba/2018/07/29/eu-oktobra-nove-oznake-goriva-benzinskim-pumpama/

ZA

NIM

LJIV

OSTI

Otrkrivamo trikove

kojima avio-

kompanije štede

gorivoGodine 1987. American Airlines uklonio

je jednu maslinu iz svake salate koje su

delili u avionu tako smanjivši troškove za

čak 40 hiljada dolara godišnje.

Ušteda je bila dvostruka – prvo,

kompanija je mogla da otpiše desetine

hiljada maslina sa svoje nedeljne

šoping liste, a drugo i avion je bio lakši.

Masline svakako da nisu velike, ali kada

je u pitanju težina i naknada za uštedu

goriva, avio-kompanije se s tim ne šale,

posebno ako uzmemo u obzir da avioni

troše litar goriva u sekundi.

E sad, bilo je tu različitih načina za

redukciju težine u avonu. Virgin

Atlantic, na primjer, izradio je tanja

stakla i uklonio teške poslužavnike iz

biznis klase. Takođe su čokoladu i ostale

slatkiše zamijenili lajt varijantama,

redizajnirali obroke i uveli širu ponudu

pića tokom noćnih letova kada manje

ljudi pije.

Procenjuje se da smanjivanje ukupne

težine za samo pola kilograma može

da uštedi 14 hiljada galona goriva

godišnje kompaniji.

S druge strane, British Airways koji se na

sve načine dovija da uštedi potrošnju

goriva, takođe je uveo promjene u

posluženju, ali je počeo da štampa i

magazine na tanjem papiru. Avio-

kompanija United je učinila isto i tako

uštedjela trista hiljada dolara godišnje.

Avio-divizija Tomas Kuk takođe

neprestano traži načine da učini

avione lakšim, pa su izradili kolica i Izvor: Atvbl.com, 12.07.2018.

sjedišta od mnogo lakšeg materijala.

Više ne štampaju račune za kupovinu u

avionu i tako štede 420 hiljada rolni

papira, a i težinu magazina su smanjili

sa 261 gram na 200 grama. Takođe,

putnici sada mogu da dobiju samo

jedan jastuk i jedno ćebe, a ne više,

kao što je nekada bio slučaj.

Ne tako senzibilnu ideju za smanjenje

težine aviona imao je i Ryanair koji je

osoblju poručio da „pazi na svoju

težinu“.

Takođe, AirCanada je još 2008. godine

izbacila prsluke za spasavanje kako bi

olakšala avion, a što je još gore zakon

im je to dozvolio sve dok se nalaze

iznad kopna.

Najbolji je bio pokušaj japanske avio-

kompanije All Nippon Airways koja je

2009. godine molila putnike da nuždu

obave pre poletanja, kako bi odmah

mogli da isprazne toalet.

A tu je i najbrutalnija kompanija Samoa

Air, koja je 2013. godine uvela „taksu za

debele“ po kojoj se cijena karte

određivala po broju kilograma.

“Avion bolje radi kada je lakši. Mi ne

prodajemo sedišta, mi prodajemo

težinu“, rekao je tadašnji izvršni direktork

Kris Langton za “CNN“.

Uopšteno govoreći upravo je i to razlog

zašto avio-kompanije ograničavaju

težinu prtljaga – što teži avion, to više

goriva troši.

Istraživači sa Univerziteta MIT izračunali

su da putnici koji imaju telefon kod

sebe, koštaju avio-kompaniju

Southwest Airlines 1,2 miliona dolara za

troškove goriva, a ako bi svako nosio

laptop onda bi ta cifra skočila na 21,6

miliona dolara.


https://www.atvbl.com/magazin/zanimljivosti/otrkrivamo-trikove-kojima-avio-kompanije-stede-gorivo-12-7-2018

https://www.atvbl.com/magazin/zanimljivosti/otrkrivamo-trikove-kojima-avio-kompanije-stede-gorivo-12-7-2018

39

ZA

NIM

LJIV

OSTI

ZA

NIM

LJIV

OSTI

Ovih 10 stvari o gorivu MORATE ZNATI

Oktanski broj

Protiv detonacija

Ne vozite na rezervi

Nije štednja, nego šteta

Cetanski broj

Bolje sagorijevanje

Što manje sumpora

Za motor i okoliš

Čistite spremnik

Vlaga ulazi iz zraka

Sadržaj biogoriva

Zakonska je obveza

Broj iza oznake Eurosuper (95, 98 i 100)

je oktanski broj, koji određuje otpornost

benzina na samozapaljenje i

detonacije. Što je veći, veća je i

otpornost na detonantno izgaranje. To

je pojava kad prije preskakanja iskre

(kod otto motora) dolazi do

samozapaljenja smjese, odnosno

nekontrolirane eksplozije (detonacije),

koja može oštetiti klipove, karike,

ventile...

Pokazuje kvalitetu dizelskog goriva,

odnosno sposobnost samozapaljenja i

kašnjenje u paljenju - vrijeme od

ubrizgavanja do zapaljenja goriva. Ako

je preveliko, može doći do

detonantnog izgaranja, odnosno

nekontroliranih eksplozija unutar

cilindara, koje mogu oštetiti vitalne

dijelove motora. Što je veći, kašnjenje u

paljenju je manje te je bolje izgaranje i

niža potrošnja.

Bez obzira na čistoću goriva, ne može

se, na dulji rok, izbjeći nakupljanje

vlage u spremniku. Kako se gorivo u

spremniku troši, kroz jednosmjerni ventil

iz okoline ulazi zrak, s više ili manje

vlage. Potom se kondenzira na

stijenkama i kapa u gorivo. Stoga je na

50.000 km preporučljivo čišćenje..

Pumpa za gorivo nalazi se na dnu

spremnika i hladi se gorivom te se kod

malih količina goriva povećava

zagrijavanje pumpe. Stanje

pogoršavaju čestice nečistoća koje se

nakupljaju u maloj količini goriva. Zbog

toga je preporučljivo dopuniti spremnik,

čim se količina goriva smanji na manje

od četvrtine. Preporučljivo je gorivo

puniti na visokofrekventnim, novijim

crpkama.

Sva goriva po standardu Euro 5 imaju

manje od 10 ppm (milijuntih dijelova)

sumpora, čime se smanjuje emisija

sumpornih spojeva, odgovornih za

'kisele kiše'. U motoru sumpor izaziva

razgradnju ulja i koroziju vitalnih

dijelova. No njegovim se uklanjanjem

smanjila mazivost goriva koja je važna

za sustav ubrizgavanja.

Prema propisima distributeri su dužni

plasirati određenu količinu bio goriva.

Do 7% biodizela u dizelskom gorivu i do

10% bioetanola u benzinu nije obaveza

posebnog označavanja. Ne izaziva

nikakve probleme u gorivu ako

zadovoljava propisane karakteristike.

Bioetanol povećava oktansku

vrijednost.

1 4

2 5

3 6

Vijesti iz prethodnog mjeseca|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

Izvor: Slobodna Bosna, 17.07.2018.

ZA

NIM

LJIV

OSTI

Gustoća

Bitna za kvalitetu

Filtrabilnost

Za niske temperature

Mazivost za dizel

Važna za ubrizgavanje

Udio PAH

Za ekologiju

Korisnici vozila na crpkama kupuju

obujam goriva, a gustoća, odnosno

masa, služe kao okvirni pokazatelji da u

gorivu nema 'prelaganih" ili 'preteških"

sastojaka, koji mogu uzrokovati

poteškoće pri paljenju i sagorijevanju

goriva u prostoru cilindra (komore

sagorijevanja). Zbog toga se kontrolira.

Mogućnost filtriranja je karakteristika

koja pokazuje kod koje temperature

može doći do problema pri protoku

dizelskih goriva sustavom za distribuciju i

napajanje motor (blokiranje filtera ili

'smrzavanje goriva' u zimskim uvjetima).

Kvalitetno gorivo je prilagođeno

temperaturama do -15°C te nisu

potrebni dodatni aditivi.

Visokotlačna pumpa, sapnica i trn kod

brizgaljki podmazuju se samim gorivom

kojeg dovode do komore za

sagorijevanje. Kako je iz goriva uklonjen

sumpor, koji smanjuje trenje u kliznim

dosjedima, gorivo se obogaćuje

dodacima koji osiguravaju potrebnu

mazivost. Važna za kvalitetu goriva.

Pokazuje prisustvo teških spojeva

(policikličkih aromatskih ugljikovodika),

koji su zbog lošeg sagorijevanja ekološki

nepoželjni, a pogoršavaju energetsku

bilancu (učinkovitost) i povećavaju

potrošnju goriva.

7 9

8 10


http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/86886/male_tajne_velikih_majstora_nikada_ne_vozite_na_rezervi_ovih_10_stvari_o_gorivu_morate_znati.html

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/86886/male_tajne_velikih_majstora_nikada_ne_vozite_na_rezervi_ovih_10_stvari_o_gorivu_morate_znati.html

41

VIDEO

PREPORUKE

Iran upozorava Trumpa da

ne prijeti njihovom izvozu

nafte, 22.07.2018.

OPEC Sekretarijat,

mjesečni izvještaj, Juli 2018

Aljazeera, Inside

Story, 27.07.2018.

42 Video preporuke|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

*Kliknite da biste pogledali video

https://www.bloomberg.com/news/articles/2018-07-22/iran-president-warns-trump-not-to-threaten-country-s-oil-exports

https://www.bloomberg.com/news/articles/2018-07-22/iran-president-warns-trump-not-to-threaten-country-s-oil-exports

https://players.brightcove.net/34306109001/default_default/index.html?videoId=5808365819001

https://players.brightcove.net/34306109001/default_default/index.html?videoId=5808365819001

https://www.aljazeera.com/programmes/insidestory/2018/07/oil-price-shock-180726181325649.html

https://www.aljazeera.com/programmes/insidestory/2018/07/oil-price-shock-180726181325649.html

Prosječne maloprodajne cijene goriva u

zemljama regiona25.07.2018. izraženo u EUR po srednjem kursu nacionalnih banakaIzvor : www.unks.rs

Država BMB 95

U odnosu na

prosječnu cijenu u regionu

Albanija 1.422 8.42%

Slovenija 1.347 3.32%

Hrvatska 1.407 7.44%

Crna Gora 1.380 5.63%

Srbija 1.298 -0.33%

Makedonija 1.155 -12.75%

BiH 1.107 -17.64%Prosječna cijena 1.302

Pregled cijena goriva|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH

DržavaDIESELEN 590

U odnosu na


Albanija 1.422 11.60%


Hrvatska 1.342 6.33%

Crna Gora 1.260 0.24%

Srbija 1.380 8.91%



Država

TNG

AUTOGAS EN589

U odnosu na


Albanija 0.509 -18.66%


Hrvatska 0.676 10.65%

Crna Gora 0.670 9.85%

Srbija 0.657 8.07%



1.422

1.347

1.407

1.38

1.298

1.155

1.107

Albanija

Slovenija

Hrvatska

Crna Gora

Srbija

Makedonija

BiH

BMB 95

1.422

1.282

1.342

1.26

1.38

1.016

1.097

Albanija

Slovenija

Hrvatska

Crna Gora

Srbija

Makedonija

BiH

Euro Diesel

0.509

0.656

0.676

0.67

0.657

0.529

0.531

Albanija

Slovenija

Hrvatska

Crna Gora

Srbija

Makedonija

BiH

TNG

43

SPECIJALNI PRILOG:

Od čega se sastoji

cijena goriva

*Naknada za puteve i putarina za TNG izračunate su po litru derivata uz pretpostavku da je gustina derivata 0.565kg/l**Udio akciza, putarina i takse je izračunat za prosječnu cijenu goriva u BiH na dan 30.05.2018. godine

E F

Nabavna cijena

42-50%

Akcize /

putarine / taksa

33.7%**

PDV

14.5%

Marža

2-10%

DIZEL

E F

Nabavna cijena

40-48%

Akcize /

putarine / taksa

35.4%**

PDV

14.5%

Marža

2-10%

BENZIN

E F

Nabavna cijena

54-62%

Putarine / taksa

21.3%**

PDV

14.5%

Marža

2-10%

TNG

Berzanska cijena

Cijene goriva u rafineriji formiraju

se na osnovu berzanskih cijena

koje se mijenjaju svakog utorka

Cijena transporta koja zavisi od

toga iz koje se rafinerije kupuje i u

koji grad se gorivo transportuje.

NABAVNA CIJENA

Akciza (0.30KM po litru dizela ili

0.35KM po litru benzina)

Naknada za autoputeve

(0.15KM po litru dizela ili benzina i

cca 0.08KM po litru TNG*)

Putarina (0.25KM po litru dizela ili

benzina i cca 0.14KM po litru

TNG*)

Taksa za rezerve naftnih derivata

u FBiH (0.01KM po litru goriva)

PDV (17% na konačnu cijenu

goriva u koju su uključeni svi

troškovi izuzev takse za rezerve

naftnih derivata)

POREZI

CIJENA

GORIVA

Iznos profitne marže za naftne

distributere varira. U veleprodaji

je marža od 2 do 3 feninga, a u

maloprodaji od 5 do 20 feninga

po litru goriva.

MARŽA

=

+

+

Specijalni prilog|Nafta i gas|Mjesečni bilten|Naftni komitet u BiH44

NAFTA I GAS


Izdavač:

NAFTNI KOMITET U

BOSNI I HERCEGOVINI

August2018

Odabir, adaptacija, dizajn: Tatjana Perić

Informacije objavljene u ovom pregledu ne treba nužno tumačiti kao stav ili

opredjeljenje Naftnog komiteta u BiH prema temama kojima se bave.

Documents

Mjesečni bilten NAFTA I GAS · 2018-08-13 · kojih se uvoze derivati, ulažeznačajna sredstva u modernizaciju i poboljšanje kvaliteta proizvodnje. Sličanje slučaji sa rafinerijom