S I L A B U S - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/silabusi/15_16_zimski/silabus_historija.pdf · Filozofski fakultet u Sarajevu 3 f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje

Filozofski fakultet u Sarajevu 1

S I L A B U S AKADEMSKA 2015/2016. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR

Naziv predmeta i šifra Arhivistička istraživanja - IP FIL HIS 265_______________________

Predmetni nastavnik Dr.Vesna - Mušeta Aščerić, vanredni profesor_____________

Saradnik ___________________________________________________________________

Sedmica Nastavna jedinka 1. Razvoj arhivistike kao pomoćne historijske nauke.

2. Postanak i razvoj arhiva i arhivske službe

3. Pojam arhiva i arhivske građe: arhivski fondovi i zbirke.

4. Registratura –vanjska služba arhiva

5. Arhivska teorija i arhivska praksa

6. Unutrašnje uređenje arhiva. .

7. Sređivanje arhivske građe:tematski sistem, fondovski sistem, registraturni sistem i sistem

slobodne proveniencije

8. Provjera znanja studenata

9. Spoljna služba arhiva (registrature).

.

10.

Konzervacija i restauracija arhivske građe

11. Mikrofilmovanje.

12. Naučna i kulturno-prosvjetna uloga arhiva

13. Publikovanje arhivske građe

14. Kancelarijsko poslovanje

15. Arhivi u Bosni i Hercegovni


16.

Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu

PROVJERE ZNANJA

Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku

semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim

elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:

Oblik provjere znanja Broj bodova u toku nastave

Prva provjera znanja 20 bodova

Druga provjera znanja 20 bodova

Akrivnosti 20 bodova

Broj bodova na završnom ispitu

Pismeni, usmeni ili kombinacija pismeni i usmeni 40 bodova

VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA

Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i

ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:

a) 10 (A) - izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama, nosi 95-100 bodova;

b) 9 (B) - iznad prosjeka, sa ponekom greškom, nosi 85-94 boda;

c) 8 (C) - prosječan, sa primjetnim greškama, nosi 75-84 boda;

d) 7 (D) - općenito dobar, ali sa značajnim nedostacima, nosi 65-74 boda;

e) 6 (E) - zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda;

f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.

Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog

roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.

Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata,

u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.

Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata

nego pod brojem indeksa.


S I L A B U S

AKADEMSKA 2015/2016. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR

Naziv predmeta i šifra Bosna i Hercegovina u antičko doba, FIL HIS 411_________

Predmetni nastavnik Prof.dr. Salmedin Mesihović, vanredni profesor___________

Saradnik Amra Šačić, MA , viši asistent_________________________________

Sedmica Nastavna jedinka

1.

Upoznavanje s nastavnim planom i programom. Upoznavanje s literaturom. Historijska

topografija ilirskih naroda koji su naseljavali prostor današnje Bosne i Hercegovine u antičko

doba. Grčki mitovi i legende kao izvor za ilirsku historiju.Utjecaj grčke civilizacije na

prostor Bosne i Hercegovine.

2.

Izvorna pisana građa o ilirskoj etnografiji (Πολύβιος, Titus Livius Gaius Plinius Secundus

Maior, Appianus Alexandrinus, Στράβων, Marcus Velleius Paterculus, Lucius Cassius Dio

Cocceianus, Κλαύδιος Πτολεμαῖος, Tabula Peutingeriana, Cosmographia ). Epigrafska građa

kao antički izvor (ilirska onomastika na spomenicima, primjeri romanizacije, rimski i ilirski

kultovi spomenicima nađenim na tlu Bosne i Hercegovine ).

3.

Ilirska država i tri ilirska rata. Rimska osvanja u Iliriku. (Ratovi sa Dematima. Oktavijanov

ilirski rat. Bellum Pannonicum. Batonov ustanak (Bellum Batonorum) ).

4.

Administrativno - pravna organizacija prostora antičkog Illyrica od 167. godine prije nove

ere do 476.godine nove ere. (definiranje pojma pregrinska civiatas, proces

provncijalizacije,Dalmacija, Panonija Superior, Panonija Inferior, muncipalizacije, nastanak

colonija..).

.

5.

Civitates u Hercegovini ( Ager Epidauritanus, Municipium Dilluntum, Civitas Gliditionis,Civitas

Melcumanis, Civitas Deremista, Ager Naronitanus,Civitas Derentinorum, Civitas Narensium).

6.

Civitates u centralnoj i istočnoj Bosni (Res Publica Aquarum, Municipium Bistuensis,

Municipium S..., Civitates Desitiates,Colonia Ris, Municipium Malversiatum).

7. Civitates u Zapadnoj Bosni i Posavini (Municipium Delminensium, Municipum Salvium, Municipum

Sarziaticum, Civiates Duri, Civatas Ditionum, Civitas Mazeiorum, Civitas Iapodes, Civitas , Civitas

Amantini, Breucus, Civtas Oseriates, Civitas Colapianos)



9. Urbane cjeline na prostoru BiH u antičkom periodu ( Domavia, Daorson, Delminium,

Aqurom, Restinum,Bistua Nova, Bistue Vetus, Ad Matrice, Castra)

10. Romanizacija ( definiranje pojma, faze procesa romanizacije, izvori, uzroci i posljedice)

11. Ekonomika (Mediteranski svijet kao gospodarstvena cjelina. Rudarsko područje na Japri.

Rudarsko područje na Sani. Srednjobosanska rudarska oblast. Angentarija. Novčana privreda.

Zemljoradnja. Stočarstvo.)

12. Komunikacije ( Dolabelin sistem cesta u rimskoj provnciji Dalmaciji. Raskrsnice. Putna čvorišta.)

Rimska vojska u Dalmaciji i Panoniji ( Octo cohortes Breocorum.Cohortes Dalmatarum. Rimski

vojni logori na teritoriju Bosne i Hercegovine. Konzularni beneficiari.)

13. Materijalna kultura i duhovni život Ilira za vrijeme rimske vladavine. ( Način sahranjivanja,

pogrebni prilozi, votivni spomenici, reljefi, ilirska božanstva )

.

14. Završno razdoblje principata na tlu današnje Bosne i Hercegovine.

15. BiH u kasnoj antici (kasnoantička arhitektura, kršćanska umjetnost na tlu BiH, Dalmacija u vrijeme

Julijana Apostate i Marcelina).

PROVJERE ZNANJA



elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja: Polusemestralna provjera

znanja 20 bodova (20%), Provjera znanja na kraju semestra za drugi dio semestra 20 bodova

(20%), Seminarski rad ili esej 10 bodova (10%) Aktivnost u nastavi 10 bodova (10%), Završni

ispit 40 bodova (40%). Da bi student pristupio završnom ispitu nužno je da sakupi minimalno 30

bodova (50% od ukupnog broja bodova do završnog ispita).


















S I L A B U S AKADEMSKA 2015./2016. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR

Naziv predmeta i šifra Bosna u ranom srednjem vijeku (FIL HIS 211)

Predmetni nastavnik Dr. Emir O. Filipović, docent

Saradnik

Sedmica Nastavna jedinka 1. Upoznavanje s predmetom; Pregled izvora i literature; područje Bosne i

Hercegovine u ranom srednjem vijeku; Seoba naroda, Doseljavanje Slavena 6. - 10. 10. 2014

2. Bosna i bosanski prostor u djelu Konstantina VII Porfirogeneta 13. – 17. 10.

2014.

3. Vijesti o Bosni u Ljetopisu popa Dukljanina 20. - 24. 10. 2014.

4. Vjera Starih Slavena – pokrštavanje; Kršćanstvo i crkvena organizacija u Bosni – Bosanska biskupija 27.- 31. 10. 2014.

5. Prva provjera znanja studenata

3. – 7. 11. 2014.

6. Bosna i susjedne zemlje; Historija Bosne do kraja 11. stoljeća 10. - 14. 11. 2014.

7. Bosna i Ugarska u prvoj polovini 12. stoljeća, Vladavina Bana Boriča 17. - 21. 11. 2014.

8. Bosna i Bizantsko carstvo 24. – 28. 11. 2014.

9. Humska zemlja do početka 14. stoljeća 1. – 5. 12. 2014.

10. Druga provjera znanja studenata

9.-13.12. 2013.

11. Prve vijesti o Kulinu banu 15. - 19. 12. 2014.

12. Povelja Kulina bana 22. - 26. 12. 2014.

13. Granice i ustrojstvo Bosne u vrijeme bana Kulina 29. 12. 2014. – 2. 1.

2015.

14. Crkvene prilike i optužbe za herezu, Sabor na Bilinom polju 5. – 9. 1. 2015.

15. Završni ispit

12. – 16. 1. 2015.


PROVJERE ZNANJA Provjera znanja se vrši dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra, kao i na zvršnom ispitu, na kojem se utvrđuje konačna ocjena, po slijedećim elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja:

Oblik provjere znanja Broj bodova u toku nastave Prva provjera znanja 20 Druga provjera znanja 20 Seminarski rad 10 Aktivnost 10 60 (max.) Broj bodova na završnom ispitu Pismeni, usmeni ili kombinirani/pismeni i usmeni/ ispit

40

VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:







Po završetku redovnih zimskih i ljetnih ispitnih rokova, kao i poslije jesenjeg ispitnog roka, rezultati ispita objavljuju se na WEB stranici Faklulteta.

Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata, u skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta.

Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima

studenata nego pod brojem indeksa.



Naziv predmeta i šifra Evropska i svjetska historija do 1918., FIL HIS

Predmetni nastavnik Doc. dr. Amila Kasumović

Saradnik __________________________________________________________________

Sedmica Nastavna jedinka 1.

Evropski moreplovci i »novi« svijet: sukob civilizacija?

2.

Vjerski identitet u Evropi u ranom novom vijeku

3. Obrazovanje u ranom novom vijeku

4.

Merkantilizam

5. Evropska diplomacija na testu: Tridesetogodišnji rat (1618-1648)

6.

Od kolonijalnog do nacionalnog: američki rat za nezavisnot

7. Francuska revolucija 1789: novi zaokret u evropskoj povijesti?


9. Nacionalni pokreti u Evropi u 19. stoljeću

.

10. Svakodnevnica u 19. stoljeću

11. Razvoj bankarstva

12. Evropske sile i demonstracija moći: veliki kongresi u 19. stoljeću

13. Uzroci Prvog svjetskog rata

14. Prvi svjetski rat

15. Druga provjera znanja

16.



PROVJERE ZNANJA




Aktivnost studenta Broj bodova

Test I 20

Test II 20

Esej 10

Učešće na nastavi 10

Završni ispit-pismeni 40

Ukupno 100

Uvjet za izlazak na završni ispit je sakupljenih minimalno 30 bodova u toku nastave.












Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata, u

skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta. Zbog zaštite privatnosti,

rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata nego pod brojem indeksa.

LITERATURA:

1. Koenigsberger, Evropa u šesnaestom veku, Clio, Beograd 2002.

2. Donald H. Penington: Evropa u sedamnaestom veku, Clio, Beograd 2002.

3. Metju S. Anderson: Evropa u osamnaestom veku : 1713-1789, Clio, Beograd 2003.

4. Hari Herder: E vropa u devetnaestom veku 1830-1880, Clio, Beograd 2003.

5. Livia Kardum, Suton stare Europe: europska diplomacija i Prvi svjetski rat, Golden

Marketing, Zagreb 2013.



Naziv predmeta i šifra Grčko – rimska civilizacija, FIL HIS 401________________

Predmetni nastavnik Dr. Salmedin Mesihović, vanredni profesor______________

Saradnik Amra Šačić, MA , viši asistent_________________________________

Sedmica Nastavna jedinka 1. Upoznavanje s nastavnim planom i programom. Upoznavanje s literaturom. Detaljna

historijska topografija zemalja koje je zahvatala antička grčko‐rimska civilizacija.

2. Periodizacija i kronologija grčke i rimske historije. Izvori za grčku i rimsku historiju.

3. Minojska i mikenska civilizacija

4. Troja i grčka mitologija, homerska Grčka i arhajska Grčka.Utjecaj mitologije na grčku

umjetnost. Grčki paneon i religijska u grčkim polisima. Nastanak polisa.Rana grčka

filozofija. Analiza izvora vezanih za grčku religiju.

5. Grčka kolonizacija VIII–VI pr. n. e. i širenje grčke kulture na Mediteranu i crnomorskim

obalama. Nastatanak i razvoj demokratskog i oligarhijskog uređenja u najznačajnijim grčkim

polisima. Igre u staroj Grčkoj ( Olimpijske, Pitijske, Istamske i Nemjeske igre.) Analiza izvora vezanih za grčku kulturnu historiju.

6. Grčka u klasično doba (lirsko i elegijsko pjesništvo,drama, slikarstvo, kiparstvo,arhitektura,

Periklovo zlatno doba atenske demokratije,privreda,filozofija, politički i vojni sukobi Atene i

Sparte). Analiza pisane izvorne građe koja se odnosi na gčko društvo u klasičnom razdoblju.

7. Aleksandar Makedonski i helenističko razdoblje razvitka grčke civilizacije. Analiza pisane izvorne građe koja se odnosi na period Helenizma.


9. Rana Italija, Etrurci i njihova kultura, Grci na tlu Italije, italski narodi..).

Rim u doba kraljeva. (Kralj. Komicije.Senat Rimski panteon.) Analiza izvorne građe koja se

odnosi na period rimskog kraljevstva.

.

10. Doba rane Republike. ( Pokorenje Italije od strane Rima.Širenje Rimske republike. Italijanski

identitet i asimilacija. Odnos Rima i Kartagine. Punski ratovi. Nobilitet. Vitezovi. Plebs.

Filozofija. Način života. Jezik. Referme braće Grah. Ličnosti koje su obilježile ovaj period u

razvoju rimske države. )Analiza izvorne građe koja se odnosi na punske ratove.

11. Kasna Republika Julija Cezara.Oktavijan August i stvaranje Carstva. (Viđenje Cezara u

historiografiji modernog doba. Značajne ličnosti - Pompej, Ciceron, Marko Antonije, Livija

Kleopatra. Romanizacija i kosmopolitizam Mediterana). Analiza izvorne građe koja se

odnosi na doba kasne republike.

12. Doba principata (Pjesništvo Augustovog doba. Politička dešavanja iz doba Julijevaca,

Flavijevaca , Antonona i Severa. Zakonodavstvo. Društvena stratifikacija.) Analiza izvorne

građe koja se odnosi na doba principata.

13. Fenomeni rimskog društva ( klendar, mjere,djetinjstvo, obrazovanje, znanost,latinica i druga

pisma rimske države, rodni odnosi, brak, seksualnost u rimskom svijetu, medicina, sahrane,

rimska imena, ishrana, odjevanje rimskog svijeta, muzika, gladiatorske igre)


14. Vizuelna umjetnost (mozaik, skuptura, reljefi, freske, geme i kameje). Arhitektura (Beton,

ceste, akvadukti, kupališta, amfitetari,tetari, hipodromi, mostovi, Cirkus,trijumfalni lukovi,

domus, villa, insula, hramovi, bazilike ... ). Komparacija svakodnevnog života u Rimu sa

životom savremenog čovjeka.

15.

Kasno Rimsko carstvo do 476. godinane i sudbina Zapadnog rimskog carstva.( Dominat.

Tetrarhija. Doba ranog kršćanstva. Podjela carstva. Zenit rimske kulture. Analiza izvorne

građe koja se odnosi na dominat.

16.


PROVJERE ZNANJA

























Naziv predmeta i šifra Historija drevnih civilizacija i klasičnog doba I, FIL HIS 107

Predmetni nastavnik Dr. Salmedin Mesihović, vanredni profesor____________________

Saradnik Amra Šačić, MA, viši asistent________________________________

Sedmica Nastavna jedinka 1. Upoznavanje sa literaturom i njen pregled. Izvorna građa (spomenici materijalne kulture,

klinopisni natpisi, svjedočanstva antičkih pisaca) za historiju drevne Mezopotamije,starog

Egipta i helenske civilizacije.

2. Opći pojam Starog istoka, geografski smještaj, regionalna podjela i osnovne karakteristike

Starog istoka.Prirodni uslovi Mezopotamije.Arhajsko doba.Formiranje najstarijeg društva

(III milenij prije nove ere).Sumer i Akad (najstarije države u Mezopotamiji).

3. Egipatska civilizacija (Prethistorija, Kalendar, pismo, Tinisko doba. Doba Stare Države.

Odnosi prema susjedima, vjera i arhitektura. Organizacija Stare Države. Društvene prilike,

trgovina. Doba Srednje Države. IX i X dinastija, XI i XII dinastija. Provala Hiksa i

oslobođenje od Hiksa .

4. Egipatska civilizacija (Doba Nove Države. Nova vjera. Oživljavanje egipatskog

imperijalizma. Vladari ratnici. Vanjska politika. Uređenje imperije. Društvene prilike. Doba

Saiske Države. Prevlast Asirije. Psametih. Babilonci. Amazis, perzijska ekspanzija.

Unutarnje prilike. Arhitektura, umjetnost ,vjera. Grci u Egiptu.)

5. Kulturno - historijski razvoj prvi država drevnog Istoka (Sumersko-akadsko doba,

Starobabilonsko carstvo,Asirija, Hetska država, Kaanan, Fenikija, Urartu,Novobaliblonsko

carstvo,Perzija, Stara Indija i Stara Kina)

6. Historijska topografija Stare Grčke. Izvori i suvremena historiografija. Periodizacija i

hronologija grčke historije. Grčka mitologija.

7. Egejski svijet u III i II milenijumu. Kontinentalna Grčka od XXY do XVII st. e.. Egejski

otoci u III i početkom II milenijuma st. e. Kreta od XXX do XII st.e (pismo, umjetnost,

religija, arhitektura. Troja, Mikena (arhitektura, umjetnost, pismo, kultura).


9. Migracija grčkih plemena. Pitanje Dorana i dorska seoba. Grci i narodi Male Azije.

Homerska Grčka, Sparta, Kreta, Tesalija i Beotija od IX do V st. e. Grčka kolonizacija VIII-

VI st. e. (Uzroci i osnovni pravci kolonizacije. Značaj i posljedice ).

.

10. Atika u VII i VI st.e. Kilonova urota. Drakonovi zakoni, Solonovo zakonodavstvo.

Pizistratova tiranija. Klistenovo zakonodavstvo. Privredni razvoj Grčke od VII do VI st.e.

11. Grčko-perzijski ratovi.( Jonski ustanak. Prvi i drugi Darijev pohod. Kserksov pohod.

Termopili. Salamina. Plateja. Mikale. Posljedice grčko - perziskih ratova).

12. Atenski pomorski savez.. Perikle. Ekonomski razvoj Grčke klasičnog perioda. Umjetnost

grčke klasičnog perioda. Peloponeski rat ( Faze rata. Sicilska ekspedicija. Završni period rata.


13. Grčka u prvoj polovini IV st. e. Socijalno-privredna kriza u grčkoj početkom IV st. e.

Hegemonija Sparte. Korintski rat i carski mir iz 386. st. e. Sparta, Teba i Atena 380-370 st. e.

14. Drugi pomorski savez, pobjeda nad Spartom i mir iz 371. st. e. Boj kod Leuktre i

demokratski pokret na Peloponezu. Mlađa tiranija u Grčkoj i Maloj Aziji. Uspon Makedonije

i propast nezavisnosti Grčke. Aleksandar Makedonski i stvaranje helenističkih država. Uzrok

i propast nezavisnosti stare Grčke.

15. Izvori za izučavanje helenizma. Aleksandar Makedonski i njegovi ratovi. Ratovi među

dijadosima i stvaranje helenističkih država. Država Seleukida. Helenistički Egipat.

Makedonija i Grčka

16.


PROVJERE ZNANJA

























Naziv predmeta i šifra Historija jugoistočne Evrope u osmanskom periodu (do kraja 18. st.); FIL HIS 225

Predmetni nastavnik Prof. dr. Enes Pelidija, redovni profesor

Saradnik Mr. Fahd Kasumović, viši asistent

Sedmica Nastavna jedinka 1. Nastanak osmanske države

2. Širenje osmanske vlasti u jugoistočnoj Evropi i opća politička situacija u osmanskoj državi od stupanja na prijesto Murata I do kraja vladavine Murata II

3. Osmansko carstvo od stupanja na prijesto Mehmeda II Fatiha do kraja vladavine Selima I Yavuza

4. Političke prilike u Osmanskom carstvu od stupanja na prijesto Sulejmana Zakonodavca do Žitvanskog mira 1606.

5. Organizacija osmanske vojske i administracije u 15. i 16. stoljeću

6. Struktura osmanskog društva

7. Osmanska klasična kultura


9. Različita tumačenja manifestacija krize u Osmanskom carstvu u 17. i 18. stoljeću

10. Društveni položaj žena u Osmanskom carstvu i period koji se u historiografiji naziva „doba vladavine žena“ (kadınlar saltanatı)

11. Analiza političkih prilika u osmanskoj državi od Žitvanskog mira 1606. do sklapanja Karlovačkog mirovnog ugovora 1699.

12. Političke prilike u Osmanskom carstvu od Karlovačkom mira do kraja 18. stoljeća

13. Osmanska državna uprava i vojno uređenje u 17. i 18. stoljeću

14. Društveno-ekonomske prilike u Osmanskom carstvu u 17. i 18. stoljeću

15. Kulturne prilike u jugoistočnoj Evropi u 17. i 18. stoljeću

16.

Završni ispit za studente I. ciklusa po Bolonjskom procesu


PROVJERE ZNANJA



elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja: polusemestralna provjera

znanja 20 bodova (20%); provjera znanja na kraju semestra (za drugi dio semestra) 20 bodova

(20%); seminarski rad ili esej 10 bodova (10%); aktivnost u nastavi 10 bodova (10%); završni




















Naziv predmeta i šifra Historija jugoistočne Evrope (1918–2000), FIL HIS 326

Predmetni nastavnik prof. dr. Husnija Kamberović, vanredni profesor

Saradnik mr. Amir Duranović, viši asistent

Sedmica Nastavna jedinka 1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta.

Politička karta jugoistočne Evrope nakon Prvog svjetskog rata. Kraj Prvog svjetskog rata i stvaranje Kraljevstva SHS – političko i socijalno stanje u novoj državi, te kulturološke različitosti. Makedonija i stvaranje Jugoslavije - Slovenci u jugoslavenskoj državi.

2. Vidovdanski ustav. Ustavno i administrativno uređenje zemlje. Šestojanuarska diktatura.

3. Vanjska politika Jugoslavije 1918-1941; Potpisivanje mirovnih ugovora poslije Prvog svjetskog rata; Formiranje Male Antante; Balkanski sporazum 1934; Jugoslavenski odnosi sa Njemačkom i Italijom.

4. Sporazum Cvetković-Maček i stvaranje Banovine Hrvatske. Stojadinovićeva vlada, kraj Radikalne zajednice, politička kriza u Jugoslaviji. Jugoistočna Evropa početkom Drugog svjetskog rata. Trojni pakt. Dvadesetsedmi mart 1941. godine; Puč i početak rata.

5. Drugi svjetski rat: Srbija u Drugom svjetskom ratu. Podijeljeno društvo i ratne operacije. Katolička crkva u NDH tokom Drugog svjetskog rata. Odnos NDH prema Srbima, Romima, Jevrejima.

6. Četničko-njemački odnosi u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu. Pregovori o saradnji. Kolaboracionistički pokreti u Jugoslaviji tokom Drugog svjetskog rata. Odnosi kolaboracionista i okupatora.

7. Koncentracioni logori u Jugoslaviji tokom Drugog svjetskog rata. Međunarodni položaj Jugoslavije tokom Drugog svjetskog rata.


9. Ratna razaranja i žrtve u Jugoslaviji u Drugom svjetskom ratu. Vanjska politika socijalističke Jugoslavije. Položaj Jugoslavije u međunarodnoj politici; Granice i mirovni ugovori sa Italijom; Međusobni odnosi zemalja na Balkanu (jugoslavensko-bugarski odnosi, Balkanski pakt između Jugoslavije, Grčke i Turske).

10. Sovjetsko-jugoslavenski sukob 1948. godine. Različite historiografske verzije; Jugoslavenska verzija sukoba; Zapadna verzija; Sovjetska verzija; Karakter jugoslavensko-sovjetskih nesuglasica neposredno nakon Drugog svjetskog rata; Tok sukoba; Posljedice sukoba za Jugoslaviju.

11. Uporedna analiza dva slučaja: «Slučaj» Milovan Đilas. Historijski kontekst; Ko je Milovan Đilas; Pukotine u Vrhu Komunističke partije; Šesti kongres KPJ 1952. godine; Kako je započeo razlaz; Šta sadrže Đilasovi članci?; Rasprava na Trećem plenumu 1954. godine; Nakon Plenuma – hronologija događanja Pad Aleksandra Rankovića. Različita tumačenja u historiografiji (Borba oko nasljeđivanja vlasti; sukob reformista i konzervativaca, službena partijska ocjena); Hronologija događanja.

12. Titova nacionalna politika. Izgradnja jugoslavenske federacije i nacionalni koncept Jugoslavenska država sredinom 1960-ih godina i početkom 1970-ih godina. Stanje u Sloveniji (Cestna afera); Događanja u Hrvatskoj – hrvatsko proljeće; Situacija u Srbiji – «Pad srpskih liberala»

13. Jugoslavenska federacija prema ustavu 1974. godine. Kontekst donošenja Ustava 1974. godine. Jugoslavenska federacija prema odredbama Ustava 1974. godine. Politička kriza 1974-1984. Odnosi u jugoslavenskom vrhu nakon donošenja Ustava. Smrt Josipa Broza Tita. Ekonomska kriza i otvaranje političke krize.

14. Memorandum SANU 1986. Kontekst u kojem dolkazi do pokretanja pisanja Memoranduma. Sadržaj Memoranduma. Slovensko proljeće 1988; Događanja u Sloveniji sredinom 1980-ih godina.

15. Raspad jugoslavenske države. Odnosi među jugoslavenskim republikama. Proglašenje nezavisnosti Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ratovi 1991-1995. Rat NATO saveza i Srbije i sudbina Kosova. Bivše jugoslavenske republike nakon 2000. godine. Pravci političkog razvoja.

16.





Prva provjera znanja (Test 1) 20

Prva provjera znanja (Esej 1) 20

Seminarski rad/ Esej 10

Aktivnost 10

60 (max.)

Broj bodova na završnoj provjeri znanja

Pismeni, usmeni ili kombinirani/pismeni i usmeni/ ispit 40

Studenti koji tokom semestra ne ostvare 50% od mogućih 60 bodova (ukupno 30 bodova) nemaju pravo pristupiti završnoj provjeri znanja. VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:









Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata nego

pod brojem indeksa.


S I L A B U S AKADEMSKA 2014./2015. GODINA – LJETNI SEMESTAR

Naziv predmeta i šifra Historija Bosne i Hercegovine (1918-2000) FIL HIS 316



Sedmica Nastavna jedinka 1. Upoznavanje studenata sa sadržajem predmeta.

Položaj Bosne i Hercegovine 1918. godine i stvaranje prvih političkih stranaka; Kraj Prvog svjetskog rata, stvaranje jugoslavenske države i prilike u Bosni i Hercegovini krajem 1918. i početkom 1919; Stvaranje političkih stranaka; Bosna i Hercegovina u Privremenom narodnom predstavništvu. Mjesto BiH u prvoj Jugoslaviji; Izbori za Ustavotvornu skupštinu na području BiH; Položaj BiH prema Vidovdanskom ustavu.

2. Agrarno pitanje u Bosni i Hercegovini 1918-1941; Nasljeđe iz austro-ugarskoga razdoblja; Agrarni nemiri 1918-1919; Zakonski propisi o rješavanju agrarnog pitanja.

3. Kulturno-prosvjetna društva u BiH 1918-1941; Gajret; Narodna uzdanica; Napredak; Prosvjeta; La benevolencija

Vjerske zajednice u BiH 1918-1941; Islamska vjerska zajednica; Katolička crkva; Pravoslavna crkva; Jevrejska zajednica

4. Bosna i Hercegovina u doba Banovine Hrvatske; Administrativna podjela Bosne i Hercegovine 1918-1939; Formiranje Banovine Hrvatske i podjela Bosne i Hercegovine. Izbijanje Drugog svjetskog rata i položaj BiH u NDH.

5. Ustanak u Bosni i Hercegovini 1941. Okolnosti na međunarodnoj političkoj sceni, odnosi između sila Osovine, odnos vlasti NDH prema stanovništvu u BiH. Mjesto i uloga KPJ.

6. Odnos četnika i partizana 1941/1943. Odnos četnika i vlasti NDH u BIH 1941-1945, s posebnim osvrtom na neke primjere njihove međusobne saradnje Partizansko-njemački pregovori 1943.

7. Muslimani u Drugom svjetskom ratu; Politička i vojna razbijenost; Odnos prema NDH; Pokušaji nekih političkih grupa da BiH izdvoje iz sastava NDH; Sudjelovanje u partizanskom pokretu. Obnova državnosti BiH (zasjedanja ZAVNOBiH-a).


9. Ratna razaranja i ratne posljedice. Stanje društva u Bosni i Hercegovini 1945. godine. Sudski procesi u BiH nakon Drugog svjetskog rata – obračun sa ratnim gubitnicima; Sudbina nacionalnih manjina u BiH poslije Drugog svjetskog rata

10. Agrarna reforma i kolonizacija. Cazinska buna 1950. godine

11. Položaj Bosne i Hercegovine u jugoslavenskoj federaciji krajem 1960-ih i početkom 1970-ih godina. Hrvatska i srpska politika prema BiH krajem 1960-ih i početkom 1970-ih godina. Bosna i Hercegovina sredinom 1960-ih godina Otvaranje nacionalnog pitanja. Priznavanje muslimanske nacije

12. Politički razlaz u bosanskohercegovačkom rukovodstvu početkom 1970-ih godina; Kriza komunizma i suđenjem Mladim muslimanima početkom 1980-ih godina.

13. Bosna i Hercegovina sredinom 1980-ih godina Zimske Olimpijske igre u Sarajevu 1984. i afirmacija Bosne i Hercegovine. Političke afere 1980-ih godina Afera Agrokomerc, Afera Neum.

14. Raspad socijalizma: historijski kontekst i stvaranje novih političkih stranaka početkom 1990-ih godina. Odnos vjerskih zajednica prema političkim promjena početkom 1990-ih godina. Bosna i Hercegovina od sloma komunizma do izbijanja rata

15. Proglašenje samostalnosti BiH i početak rata 1992. godine Rat u BiH 1992-1995. Glavni politički i vojni događaji. Dejtonski mirovni ugovor 1995. godine.

16.





Prva provjera znanja (Test 1) 20



Aktivnost 10

60 (max.)


Pismeni, usmeni ili kombinirani/pismeni i usmeni/

ispit

40

Studenti koji tokom semestra ne ostvare 50% od mogućih 60 bodova (ukupno 30 bodova) nemaju pravo pristupiti završnoj provjeri znanja. VREDNOVANJE ZNANJA STUDENATA Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS skalom ocjenjivanja kako slijedi:










pod brojem indeksa.



Naziv predmeta i šifra Savremena historija BiH FIL HIS 515



Sedmica Nastavna jedinka 1. Upoznavanje s nastavnim planom i programom.

2. Položaj BiH u različitim državno-pravnim okvirima: prva Jugoslavija, NDH, druga Jugoslavija, položaj međunarodno priznate neovisne države.

3. Položaj BiH u različitim državno-pravnim okvirima: prva Jugoslavija, NDH, druga Jugoslavija, položaj međunarodno priznate neovisne države.

4. Glavni politički procesi – politički život između dva svjetska rata i prijelomni događaji u političkom životu tokom Drugoga svjetskog rata.

5. Glavni politički procesi – politički život i prijelomni događaji u političkom životu poslije Drugoga svjetskog rata.

6. Modernizacija društva u Bosni i Hercegovini (od izrazito agrarnog prema industrijski razvijenom društvu – temeljna pitanja privrednog i socijalnog razvoja).

7. Modernizacija društva u Bosni i Hercegovini – Kulturna politika Jugoslavije, stanje u Bosni i Hercegovini, izgradnja naučnih i kulturnih institucija.


9. Stanovništvo – nacionalna i vjerska struktura; položaj nacionalnih manjina i njihova uloga u integraciji BiH u šire svjetske procese.

10. Stanovništvo – nacionalna i vjerska struktura; položaj nacionalnih manjina i njihova uloga u integraciji BiH u šire svjetske procese. Kultura življenja.

11. Crkve i vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini. Islamska vjerska zajednica, Srpska pravoslavna crkva, Rimokatolička crkva, Jevrejska zajednica u Bosni i Hercegovini.

12. Političke elite u Bosni i Hercegovini. Politička elita između dva svjetska rata. Politička elita u socijalizmu. Strukture političke elite, generacijske promjene, političke krize i distribucija moći.

13. Ambivalentnosti jugoslavenskog društva u socijalizmu. Centar i perfierija. Integracijski i dezintegracijski procesi. Primjer Bosne i Hercegovine.

14. Ratovi na prostoru BiH tokom 20. stoljeća. Drugi svjetski rat 1941 – 1945 i rat 1992 - 1995: kontekst, uzroci, ratna razaranja, privredne i demografske posljedice. Izgradnja mira i demokratskih institucija.

15. Zaključno predavanje i diskusija o napisanim esejima. Ovjera redovnosti pohađanja nastave.

16.








Aktivnost 10

60 (max.)


Pismeni, usmeni ili kombinirani/pismeni i usmeni/

ispit

40

Studenti koji tokom semestra ne ostvare 50% od mogućih 60 bodova (ukupno 30 bodova) nemaju pravo pristupiti završnoj provjeri znanja.











pod brojem indeksa.


FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta i šifra: Historija Bosne i Hercegovine (1918-2000); FIL HIS 316 Semestar, broj sati i broj bodova: Prvi ciklus, VI semestar, 6 sati (3P + 2V + 1S), 7 ECTS Trajanje: 1 semestar Tip kolegija: predavanje, seminar, vježbe Status predmeta: obavezni Cilj predmeta: Upoznavanje s glavnim problemima položaja i razvoja Bosne i Hercegovine od sloma Austro-Ugarske do kraja 20. stoljeća. U fokusu će biti specifičnosti razvoja Bosne i Hercegovine u jugoslavenskim državnim okvirima,okviru NDH, proglašenje nezavisnosti 1992. godine uz isticanje posebnosti u političkom, društvenom i kulturnom razvoju s ciljem razumijevanja suvremenih društvenih kretanja u Bosni i Hercegovini. Sadržaj predmeta: Predavanja će se fokusirati na teme koje ukazuju na specifičnosti razvoja Bosne i Hercegovine u različitim državnim okvirima tokom 20. stoljeća (monarhistička Jugoslavija, NDH i socijalistička Jugoslavija). Za razdoblje monarhističke Jugoslavije obarđivat će se pitanja razvoja stanovništva; razvoj društva – agrarni odnosi i razvoj privrede; položaj BiH u okviru NDH; obnova državnosti tokom rata; materijalne i ljudske žrtve 1941–1945; vjerske zajednice od 1918. do 1945. godine; razvoj obrazovanja, nauke i kulture; Za razdoblje historije Bosne i Hercegovine poslije Drugog svjetskog rata obrađivat će se pitanja uspostave komunističkog sistema vlasti i transformacija društva; agrarni odnosi i izgradnja industrije; nacionalni odnosi; položaj vjerskih zajednica; razvoj gradova; nauka, kultura i umjetnost. Bosna i Hercegovina u postkomunističko doba (ekonomska i politička kriza; formiranje višestranačkog političkog sistema i funkcioniranja parlamentarizma; pripreme za agresiju – jugoslavenski kontekst; rat 1992–1995: materijalne i demografske posljedice; razvoj Bosne i Hercegovine poslije 1995. godine). Preduvjeti za upis predmeta: nema Način provjere znanja: Angažman u toku nastave, kroz aktivno učešće u nastavnom procesu, čini 60% ocjene. Završna provjera znanja čini 40%. Obavezna literatura:

1. Papić, M. (1984) Školstvo u Bosni i Hercegovini 1918.-1941. Sarajevo. 2. Zovko, Lj. (1990) Bosna i Hercegovina 1918.-1943., državno-pravni položaj. Mostar 3. Redžić, E. (1995) Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu. Sarajevo. 4. Šehić, N. (1991), Bosna i Hercegovina 1918-1925. Privredni i politički razvoj. Sarajevo 5. Abazović, M. (1999) Kadrovski rat za BiH (1945-1991). Sarajevo. 6. Filandra, Š. (1998) Bošnjačka politika u XX. stoljeću. Sarajevo. 7. Kamberović, H. (2000) Prema modernom društvu. Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953. godine.

Tešanj. 8. Bojić, M. (2001) Historija Bosne i Bošnjaka (VII-XX vijek). Sarajevo. (str. 225–536) 9. Džaja, S. M. (2004) Politička realnost jugoslavenstva (1918-1991) s posebnim osvrtom na Bosnu i

Hercegovinu. Sarajevo – Zagreb. 10. Katz, V. (2011) Društveni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine 1945.-1953. Sarajevo 11. Kamberović, H. (2011) Hod po trnju. Iz bosanskohercegovačke historije 20. stoljeća. Sarajevo.



ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta i šifra: Historija jugoistočne Evrope (1918–2000); FIL HIS 326 Semestar, broj sati i broj bodova: Prvi ciklus, V semestar, 6 sati (3P + 1S + 2V), 6 ECTS Trajanje: 1 semestar Tip kolegija: predavanje, seminar, vježbe Status predmeta: obavezni Cilj predmeta: Upoznavanje s glavnim fenomenima i društvenim procesima na prostoru jugoistočne Evrope u 20. stoljeću s ciljem razumijevanja savremenih društvenih kretanja. Sadržaj predmeta: Predavanja će obuhvatiti obradu ključnih pitanja razvoja jugoistočne Evrope u 20. stoljeću: raspad dviju imperija (Osmanskoga carstva i Austro-Ugarske monarhije) i stvaranje novih država u jugoistočnoj Evropi; politički odnosi i društveni razvoj u pojedinim državama, s fokusom na jugoslavenski prostor; razvoj stanovništva (nacionalna, vjerska i socijalna struktura – sličnosti i razlike u pojedinim zemljama jugoistočne Evrope). Politički odnosi između zemalja jugoistočne Evrope: kontakti i problemi (pitanje Kosova i Makedonije); značaj jugoistočne Evrope u širem kontekstu evropske politike; pokušaji stvaranja saveza balkanskih zemalja: Mala Antanta i Balkanski sporazum; jugoistočna Evropa u Drugom svjetskom ratu: sudbina pojedinih zemalja, sa akcentom na jugoslavenski prostor. Materijalne i demografske posljedice Drugog svjetskog rata. Kontekstualiziranje historije jugoistočne Evrope u okvire odnosa velikih sila [različiti utjecaji na historiju jugoistočne Evrope: politički i privredni razvoj zemalja u kojima Sovjetski savez ima veliki utjecaj – Albanija, Rumunija, Bugarska; stanje u Jugoslaviji u kontekstu evropske i svjetske politike; politički odnosi zemalja jugoistočne Evrope – različite faze u tim odnosima; ideje o stvaranju Balkanske federacije; Balkanski pakt]. Komunizam i socijalne promjene u zemljama jugoistočne Evrope. Jugoistočna Evropa u postkomunističko doba (transformacija komunističkih partija i sudbina komunističkih lidera; kriza i raspad Jugoslavije – nastanak i razvoj novih država). Preduvjeti za upis predmeta: nema Način provjere znanja: Angažman u toku nastave, kroz aktivno učešće u nastavnom procesu, čini 60% ocjene. Završna provjera znanja čini 40%. Obavezna literatura:

1. Krizman, B. (1975) Vanjska politika jugoslavenske države 1918–1941. Diplomatsko-historijski pregled. Zagreb.

2. Tomasevich, J. (1979) Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941–1945. Zagreb. 3. Petranović, B. (1988) Istorija Jugoslavije 1918-1988. Knjiga I - III. Beograd. 4. Garde, P. (1996) Život i smrt Jugoslavije. Zagreb 5. Bilandžić, D. (1999) Hrvatska moderna povijest. Zagreb, ili: Goldstein, I. (2008) Hrvatska 1918-

2008. Zagreb. 6. Kamberović, H. (ur.) (2003) Historijski mitovi na Balkanu (zbornik radova). Sarajevo. 7. Matković, H. (1998) Povijest Jugoslavije (1918.-1991.) Hrvatski pogled. Zagreb. 8. Ramet, S. P. (2009). Tri Jugoslavije – Izgradnja države i izazov legitimacije 1918.-2005. Zagreb. 9. Pintar Manojlović, O. (ur.) (2011) Tito – viđenja i tumačenja. Beograd.



ODSJEK ZA HISTORIJU

Naziv predmeta i šifra: Savremena historija Bosne i Hercegovine, FIL HIS 514 Semestar, broj sati i broj bodova: Drugi ciklus, III semestar, 5 sati (2P+2V+1S), 5 ECTS Trajanje: 1 semestar Tip kolegija: predavanje, seminar, vježbe Status predmeta: obavezni Cilj predmeta: Širenje spoznaja o posebnostima historije Bosne i Hercegovine u širem političkom kontekstu tokom 20 stoljeća.

Način rada: Nastava će biti organizirana kroz predavanja, seminare i vježbe, a očekuje se aktivno učešće studenata. Sadržaj predmeta: U okviru predavanja tretirat će se teme koje ukazuju na specifičnosti razvoja Bosne i Hercegovine tokom 20. stoljeća (položaj BiH u različitim državno-pravnim okvirima: prva Jugoslavija, NDH, druga Jugoslavija, položaj međunarodno priznate nezavisne države); Glavni politički procesi – politički život između dva svjetska rata i prijelomni događaji u političkom životu poslije Drugoga svjetskog rata; Modernizacija društva u Bosni i Hercegovini (od izrazito agrarnog prema industrijski razvijenom društvu – temeljna pitanja privrednog i socijalnog razvoja); Stanovništvo – nacionalna i vjerska struktura; položaj nacionalnih manjina i njihova uloga u integraciji BiH u šire svjetske procese; Odnosi sa islamskim svijetom; Ratovi na prostoru BiH tokom 20. stoljeća (Drugi svjetski rat 1941 – 1945 i rat 1992 - 1995: kontekst, uzroci, ratna razaranja, privredne i demografske posljedice). Posebna pažnja će biti posvećena temama o okolnostima stvaranja nezavisne i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine (izazivanje kriza od sredine 80-ih godina, međunarodni kontekst rata u BiH, agresija 1992, genocid, izgradnja BiH poslije Daytona, Bosna i Hercegovina u globalizacijskim procesima). U okviru seminara svaki student će uz pomoć profesora raditi seminarski rad i braniti ga javno pred studentima. Rad će biti rađen na temelju objavljenih i neobjavjenih izvora, te štampe, s ciljem savladavanje kritike izvora, postavljanja istraživačkih pitanja i strukturiranja stručnoga rada. Na vježbama studenti će analizirati izvore koji su u vezi sa temama koje se obrađuju na predavanjima i seminarima. Preduvjeti za upis predmeta: nema

Način provjere znanja: Angažman u toku nastave, kroz aktivno učešće u nastavnom procesu, čini 60% ocjene. Završna provjera znanja čini 40%. Obavezna literatura:

1. B. Krizman (1975), Vanjska politika jugoslavenske države 1918 – 1941. Diplomatsko-historijski pregled, Zagreb.

2. F. Jelić-Butić (1977), Ustaše i NDH 1941.-1945, Zagreb. 3. J. Tomasevich (1979), Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941 – 1945, Zagreb. 4. B. Petranović (1988), Istorija Jugoslavije 1918-1988. Knjiga I-III, Beograd. 5. N. Šehić (1991), Bosna i Hercegovina 1918.-1925. Sarajevo. 6. Š. Filandra (1998), Bošnjačka politika u XX stoljeću, Sarajevo. 7. M. Abazović (1999), Kadrovski rat za BiH (1945.- 1991.), Sarajevo. 8. E. Redžić (2001), Sto godina muslimanske politike u BiH u tezama i kontroverzama istorijske nauke,

Sarajevo. 9. M. Minić (2002), Ratovi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991-1995. Kako je uništena SFR Jugoslavija.

Sarajevo – Minhen – Novi Sad – Zagreb. 10. S. M. Džaja (2004), Politička realnost jugoslavenstva (1918-1991) s posebnim osvrtom na Bosnu i

Hercegovinu, Sarajevo – Zagreb. 11. S. Čekić (2004), Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu – planiranje, priprema i izvođenje, I-II, Sarajevo. 12. K. Bugarel (2004), Bosna. Anatomija rata, Beograd. 13. V. Katz (ur.) (2007), Revizija prošlosti na prostorima bivše Jugoslavije. Sarajevo. 14. S. P. Ramet (2009), Tri Jugoslavije – Izgradnja države i izazov legitimacije 1918.-2005. Zagreb. 15. N. Kisić Kolanović (2009), Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941.-1945. Zagreb. 16. V. Katz (2011), Društveni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine 1945.-1953. Sarajevo 17. H. Kamberović (2011), Hod po trnju. Iz bosanskohercegovačke historije 20. stoljeća. Sarajevo 18. Vidjeti i website Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (i Međunarodne krizne grupe

(www.crisweb.org)

http://www.crisweb.org)/



Naziv predmeta i šifra Historija jugoistočne Evrope u ranom srednjem vijeku FIL HIS 221

Predmetni nastavnik Prof. dr. Esad Kurtović, vanredni profesor


Izvori i literatura za historiju jugoistočne Evrope u ranom srednjem vijeku 5. - 9. 10. 2015

2. Doseljavanje Slavena. Avari

12. – 16. 10.

2015.

3. Karantanija

19. - 23. 10. 2015.

4. Djelovanje Ćirila i Metodija

26.- 30. 10. 2015.


2. – 6. 11. 2015.

6. Bugari. Makedonija

9. - 13. 11. 2015.

7. Samuilovo carstvo. Bogumilstvo

16. - 20. 11. 2015.

8. Duklja 23. – 28. 11. 2015.

9. Srbi u ranom srednjem vijeku

30.11. – 4. 12.

2015.


7.-11.12. 2015.

11. Hrvati u ranom srednjem vijeku

14. - 18. 12. 2015.

12. Neretvanska kneževina

21. - 25. 12. 2015.

13. Bizantska uprava u Dalmaciji

28. 12. 2015. – 1. 1.

2016.

14. Dubrovnik u ranom srednjem vijeku

4. –8. 1. 2016.

15. Završni ispit

11. – 15. 1. 2016.

PROVJERE ZNANJA






Prva provjera znanja 20

Druga provjera znanja 20

Seminarski rad 10

Aktivnost 10

60 (max.)

Minimalni broj bodova za izlazak na Završni ispit 30




















Naziv predmeta i šifra Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni (Izborni predmet) FIL HIS 561

Predmetni nastavnik Prof. dr. Esad Kurtović, vanredni profesor


Upoznavanje s nastavnim planom i programom. Izvori i literatura. 5. - 9. 10. 2015

2. Razvoj privrede u srednjovjekovnoj Bosni do XII stoljeća 12. – 16. 10.

2015.

3. Zemljoradnja i stočarstvo u srednjovjekovnoj Bosni 19. - 23. 10. 2015.

4. Rudarstvo u srednjovjekovnoj Bosni 26.- 30. 10. 2015.


2. – 6. 11. 2015.

6. Glavni privredni centri 9. - 13. 11. 2015.

7. Uvozna trgovina 16. - 20. 11. 2015.

8. Izvozna trgovina 23. – 28. 11. 2015.

9. Karavanska trgovina 30.11. – 4. 12.

2015.


7.-11.12. 2015.

11. Stranci u srednjovjekovnoj Bosni 14. - 18. 12. 2015.

12. Trgovačka društva 21. - 25. 12. 2015.

13. Kolonije u srednjovjekovnoj Bosni 28. 12. 2015. – 1. 1.

2016.

14. Domaći trgovci u srednjovjekovnoj Bosni 4. –8. 1. 2016.

15. Završni ispit

11. – 15. 1. 2016.


PROVJERE ZNANJA





Prva provjera znanja 25

Druga provjera znanja 25

Aktivnost 10

60 (max.)

Minimalni broj bodova za izlazak na Završni ispit 30
















Zbog zaštite privatnosti, rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata nego pod

brojem indeksa.



Naziv predmeta i šifra Jugoistočna Evropa od kraja 18. stoljeća do 1918. godine FIL HIS 325

Predmetni nastavnik Prof. dr. Edin Radušić

Saradnik Viši ass. mr Amir Duranović Sedmica Nastavna jedinka

1. Upoznanje s nastavnim planom i programom i najznačajnijim izvorima i literaturom za

ovaj kolegij. Politička karta, stanovništvo, socijalna, etnička i vjerska struktura

stanovništva jugoistočne Evrope.

5-10. 9. 2015.

2. Karakteristike historijskog razvoja naroda jugoistočne Evrope u XIX stoljeću, analiza

društvenih procesa i najznačajnijih događaja. Razlike u zemljama pod habsburškom i

osmanskom upravom - kritičko čitanje M. Mazowera

12.-16.10. 2015.

3. Karakteristike historijskog razvoja naroda jugoistočne Evrope u XIX stoljeću, analiza

društvenih procesa i najznačajnijih događaja. Razlike u zemljama pod habsburškom i

osmanskom upravom - kritičko čitanje M. Mazowera.

19.-23.10. 2015.

4. Nacija, definiranje pojma i društvenih okolnosti u kojima nastaje.

Nacionalni pokret kod Srba i stvaranje državnih institucija. 26. 10.-30.10. 2015.

5. Nacionalni pokret kod Hrvata i stvaranje nacionalnih institucija.

Specifičnosti crnogorskog plemenskog društva i stvaranje državnih institucija. 2.-6.11. 2015.

6. Karakteristike agrarnih društava i industrijalizacija. Modernizacijski procesi. 9.-13.11. 2015.

7. Jugoistočna Evropa u doba istočne krize 1875-1878. 16.-20. 11.

2015.

8. Provjera znanja studenata 23.-27. 11.2015.

9. San-Stefanski ugovor i Berlinski kongres. Posljedice Berlinskog ugovora za jugoistočnu

Evropu.

30.11-4.12. 2015.

10. Srbija i Crna Gora kao nezavisne države.

7.-11.12. 2015.

11. Austro-Ugarska monarhija od 1878. do 1914, s naglaskom na društvene promjene u hrvatskim i

slovenačkim zemljama 14.-18.12. 2015.

12. Osmansko carstvo na jugoistoku Evrope. Albansko i makedonsko pitanje i njihovi nacionalni pokreti

21.-25.12. 2015.

13. Grčka, Rumunija i Bugarska 28.12 2015.-1. 1.

2016.

14. Balkanski ratovi - tok, rezultati i posljedice.

4.-8.1. 2016.

15. Narodi i zemlje jugoistočne Evrope u Prvom svjetskom ratu. Stvaranje Države SHS i

Kraljevine SHS. 11.-15.1. 2016.

16. 18-22. 1.

2016.



PROVJERE ZNANJA

























Naziv predmeta i šifra IP - Bosna i Hercegovina i njeni susjedi u 19. stoljeću FIL HIS 362

Predmetni nastavnik Prof. dr. Edin Radušić

Saradnik - Sedmica Nastavna jedinka

1. Upoznanje s nastavnim planom i programom i najznačajnijim izvorima i literaturom za ovaj

kolegij.

5-10. 9. 2015.

2. Položaj BiH u Osmanskom carstvu u 19. stoljeću. 12.-16.10.

2015.

3. Srpski nacionalizam u 19. stoljeću.

19.-23.10. 2015.

4. Politika Srbije prema Bosni i Hercegovini u 19. stoljeću. 26. 10.-

30.10. 2015.

5. Srpski nacionalni pokret u Bosni i Hercegovini. 2.-6.11. 2015.

6. Pitanje bosanskohercegovačkih muslimana i katolika u srpskom nacionalnom pokretu. 9.-13.11.

2015.

7. Stvaranje i širenje crnogorske države u 19. stoljeću. 16.-20.

11. 2015.

8. Provjera znanja studenata 23.-27.

11.2015.

9. Politika Crne Gore prema Bosni i Hercegovini u 19. stoljeću. 30.11-4.12. 2015.

10. Hrvatski nacionalizam u 19. stoljeću. 7.-11.12.

2015.

11. Hrvatski nacionalni pokret u BiH u 19. stoljeću.

14.-18.12. 2015.

12. Muslimani i hrvatski nacionalni pokret. 21.-25.12.

2015.

13. Bošnjaštvo. 28.12 2015.-

1. 1. 2016.

14. Nacionalne stranke u BiH u doba Austro-Ugarske. 4.-8.1. 2016.

15. Komparativno sagledavanje odnosa Srbije, Crne Gore i hrvatske nacionalne elite prema

Bosni i Hercegovini u 19. stoljeću.

11.-15.1. 2016.

16. 18-22.

1. 2016.



PROVJERE ZNANJA

























Naziv predmeta i šifra Bosanskohercegovačko društvo od kraja 18. stoljeća do 1918. FIL HIS 511

Predmetni nastavnik Prof. dr Edin Radušić

Saradnik Viši ass mr Amir Duranović Sedmica Nastavna jedinka

1.

Upoznanje s nastavnim planom i programom, izvorima i literaturom

5-10. 9. 2015.

2. Bosanskohercegovačko društvo XIX stoljeća pod osmanskom vlašću - Bosanskohercegovačko

društvo pod austrougarskom vlašću: usporedba

12.-16.10. 2015.

3.

Vjerska, etnička i socijalna struktura stanovništva i promjene 19.-23.10. 2015.

4.

Manjine

26. 10.-30.10. 2015.

5. Privreda

2.-6.11. 2015.

6.

Grad i selo

9.-13.11. 2015.

7. Svakodnevni život

16.-20. 11. 2015.

8. Provjera znanja studenata 23.-27.

11.2015.

9. Počeci nacionalnih pokreta. Političke stranke i listovi 30.11-

4.12. 2015.

10. Građanska (nevladina) društva u Bosni i Hercegovini 7.-11.12.

2015.

11. Vjerski život i vjerske zajednice 14.-18.12.

2015.

12. Ustavno razdoblje, formiranje Bosanskog sabora i njegov rad 21.-25.12.

2015.

13. Kultura i školstvo 28.12 2015.-

1. 1. 2016.

14. Iza linije fronta – Bosanskohercegovačko društvo u I svjetskom ratu 4.-8.1.

2016.

15.

Komparacija – vjerski i/ili nacionalni identitet 11.-15.1. 2016.

16. 18-22. 1.

2016.



PROVJERE ZNANJA

























Naziv predmeta i šifra Ličnosti evropske i svjetske historije novog vijeka (1500-1918), FIL HIS

Predmetni nastavnik Doc. dr. Amila Kasumović

Saradnik __________________________________________________________________


Metodološki pristupi: historija pojedinaca i historija grupa

2.

Renesansni kraljevi

3. Najznačajniji renesansni mislioci

4.

Od zanatlija do umjetnika: renesansni pristup umjetnosti

5. Novi pristup nauci: »prirodnjaci« u 17. stoljeću

6.

Prosvjetitelji

7. Revolucionari


9. U potrazi za pravednijim društvom: feminizam u 19. stoljeću

.

10. Nacionalni pokreti: uloga »velikih« ličnosti i »običnih« ljudi

11. Književnici 19. stoljeća

12. Slikari 19. stoljeća

13. Evropski carevi i kraljevi

14. Zanimanje: izumitelj, industrijalac...

15. Druga provjera znanja


16. Završni ispit za studente I. I II. ciklusa po Bolonjskom procesu

PROVJERE ZNANJA




Aktivnost studenta Broj bodova

Test I 20

Test II 20

Esej 10

Učešće na nastavi 10

Završni ispit-usmeni 40

Ukupno 100

Uvjet za izlazak na završni ispit je sakupljenih minimalno 30 bodova u toku nastave.












Rezultati ispita moraju biti objavljeni po svim segmentima vrednovanja znanja studenata, u

skladu sa Zakonom i Odlukom Nastavno-naučnog vijeća Fakulteta. Zbog zaštite privatnosti,

rezultati ispita ne smiju se objavljivati po imenima studenata nego pod brojem indeksa.

LITERATURA:

1. Euđenio Garin, Čovek renesanse, Clio, Beograd 2005.

2. Mišel Vovel (ur.), Čovek doba prosvećenosti, Clio, Beograd 2006.

3. Filozofska hrestomatija, tomovi III, VI, X

4. F. L. Ford, Evropa u doba revolucija, Clio, Beograd 2005.

5. Charles Moraze, Historija čovječanstva: kulturni i naučni razvoj-19. stoljeće, Zagreb

1976. (tom I-IV)



Naziv predmeta i šifra Metodika nastave historije

Predmetni nastavnik Mr. sc. Snježana Vasilj

Saradnik __________________________________________________________________


Metodika nastave historije; Razvoj i suvremeni pogledi na nastavu historije.

Predmet i zadaci; Historija kao nastavni predmet; Značaj nastave historije u obrazovanju i

odgoju učenika.

2. Zakonski okvir; Nastava historije u osnovnoj i srednjim školama. Nastavni planovi i programi.

3. Vrste nastave historije. Izvannastavne aktivnosti u nastavi historije.

4. Nastavne metode i oblici rada u nastavi historije.

5. Ciljevi i zadaci nastave historije.

6. Priprema i dijelovi pripreme nastavnog sata; uvođenje učenika u nove historijske sadržaje. značaj pripreme u nastavi historije Priprema nastavnog sata: analiza i osnovni pojmovi

7. Artikulacija sata Koraci nastavnog procesa. (Struktura nastavnog sata historije) Ishodi učenja


9. Oblik i tipa nastavnog sata (uvodni, sat obrade novog gradiva, ponavljanja, vježbanja,

provjeravanja ili sistematiziranje)

10. Materijalni i didaltički uvjeti za izvođenje nastave. Nastavna sredstva i pomagala u nastavi

historije. Udžbenik u nastavi historije. Informatička tehnologija u nastavi historije.

Materijalni izvori. Nekonvencionalni izvori, slikovni materijal, film i TV u nastavi historije,

usmena historija...

11. Motivacija u nastavi historije.

12. Ocjenjivanje; svrha ocjenjivanja; Vrste, način, tehnike i oblici ocjenjivanja. Iskazivanje rezultata i pravilnik o ocjenjivanju.


13. Pismeno provjeravanje i ocjenjivanje, testovi, vrste i način konstrukcije zadataka u

14. Nastavnik historije i njegova uloga u nastavnom procesu

15.

Završni ispit

PROVJERE ZNANJA



























Naziv predmeta i šifra Metodika nastave historije

Predmetni nastavnik Mr. sc. Snježana Vasilj

Saradnik __________________________________________________________________


Metodika nastave historije; Razvoj i suvremeni pogledi na nastavu historije.

Predmet i zadaci; Historija kao nastavni predmet; Značaj nastave historije u obrazovanju i

odgoju učenika.

2. Školski sustav u BiH. Zakonski okvir; Nastava historije u osnovnoj i srednjim školama. Nastavni planovi i programi. Mjesto i položaj nastave historije u Europi

3. Vrste nastave historije.

4. Nastavne metode i oblici rada u nastavi historije.

5. Ciljevi i zadaci nastave historije. Materijalni, funkcionalni i odgojni zadaci nastave historije. Bloomova taksonomija. Definiranje i određivanje ciljeva

6. Priprema i dijelovi pripreme nastavnog sata; uvođenje učenika u nove historijske sadržaje. analiza i osnovni pojmovi.

7. Artikulacija sata. Koraci nastavnog procesa. (Struktura nastavnog sata historije: struktura nastavne jedinice) Ishodi učenja


9. Oblik i tipa nastavnog sata (uvodni, sat obrade novog gradiva, ponavljanja, vježbanja,

provjeravanja ili sistematiziranje).

Motivacija u nastavi historije. Metode racionalnog učenja. Osnovne misaone operacije u

nastavi historije

10. Materijalni i didaltički uvjeti za izvođenje nastave. Nastavna sredstva i pomagala u nastavi

historije. Udžbenik u nastavi historije - središta pamćenja.Udžbenici i multiperspektivnost.

Informatička tehnologija u nastavi historije. Materijalni izvori. Nekonvencionalni izvori,

slikovni materijal vrste i funkcije u nastavi, film i TV u nastavi historije, usmena historija...

11.


Rad s povijesnim izvorima, odabir i analiza tekstova

12. Dokimologija. Ocjenjivanje; svrha ocjenjivanja; Vrste, način, tehnike i oblici ocjenjivanja. Iskazivanje rezultata i pravilnik o ocjenjivanju.

13. Pismeno provjeravanje i ocjenjivanje, testovi, vrste i način konstrukcije zadataka, zadaci

esejskog tipa

14. Nastavnik historije i njegova uloga u nastavnom procesu

15.

Završni ispit

PROVJERE ZNANJA



























S I L A B U S

AKADEMSKA 2015/2016. GODINA – ZIMSKI SEMESTAR

Naziv predmeta i šifra Odnos Ilira i Grka (IP), FIL HIS 461____________________

Predmetni nastavnik Prof.dr. Salmedin Mesihović, vanredni profesor___________

Saradnik ̶___________________________________

Sedmica Nastavna jedinka

1.

Upoznavanje s nastavnim planom i programom. Upoznavanje s literaturom. Historijska

topografija Zapadnog Balkana. Historijat naučnog istraživanja grčko - ilirskih odnosa.

2.

Iliri u grčkim historijskim izvorima (»Periplus«, »Periegesis«, »Illyrike«,«Historija

peloponeskog rata«, »Geografija«, »Historije«, »Bibliotheca historica « ...)

Iliri u grčkoj epci i mitologiji ( Ilijada i Odiseja, Argonautika, Kadmo i Harmonija..)

3. Veze ilirskog svijeta i helenske civilizacije u mikenskoj epohi

4. Nastanak prvih grčkih kolonija na obalama Jadranskog mora ( Appolonia i Epidamnos,

početak kolonizacije obala današnje Albanije)

5.

Kolonizacija istočnih obala Jadranskog mora i srednjojadranskih otoka ( Inperijalistička

politika Dionzija Sirakuškog . Osnivanje kolonija : Issa , Pharos, Korkyra Melaina, Spina,

Adria, Tragurion,Epidaurum, Buthoe, Olcinium…)

6. Glasinačka kultura i odnosi sa grčkim svijetom

7. Države Taulanta i Enhelejaca. Illyrii proprie dicti. (Iliri prvi susjedi Grka.) Dardanci. Mitski

kralj Jonije.


9. Prvo ilirsko kraljevstvo 395 - 270. godine prije nove ere (Odnos Bardileja i njegovih

nasljednika sa Makedonijom, Trakijom i Epirom. Ilirsko gusarstvo. Ilirsko - epirski rat 230.

godine stare ere. Sukob sa Kleitom i Glaukijom.)

10.

Diplomstski i vojni odnosi ilirskih vladara velikanima makedonske historije ( Filipom II,

Aleksandrom Velikim, Filipom V i Pirom )

.


11.

Agronovo kraljevstvo i grčki svijet (Diplomatske veze Agrona, Teute, Skerdilaide, Dimitrija

Hvaranina, Gencija sa grčkim polisima. Tri ilirska rata i savezništva sa Grcima protiv Rima)

12.

Helenizam na tlu Bosne i Hercegovine ( Debelo brdo, Autarijati, Daorsi, numizamatskički i

epigrafski spomenici na grčkom jeziku i pismu nađeni u BiH)

13. Kulturno - ekonomski odnosi Ilira sa grčkim polisima (Lumbardska psefizma.Opticaj novca.

Ošanići. Prisustvo grčke umjetnosti kod Ilira. Religijska povezanost.)

14. Grčki emporiji u dolinama rijeka na Zapadnom Balkanu i obalama Jadranskog mora

15.

Ilirsko - grčki odnosi nakon rimske okupacije Zapadnog Balkana

PROVJERE ZNANJA


























Naziv predmeta i šifra Opća historija ranog srednjeg vijeka (V-XI st.) (FIL HIS 203)

Predmetni nastavnik Dr. Dubravko Lovrenović, redovni profesor

Saradnik Dr. Emir O. Filipović, docent


Periodizacija historije srednjeg vijeka 6. - 10. 10. 2014

2. Velika seoba naroda: Porijeklo naroda, razvoj i pravci kretanja, ustrojstvo država: a) Huni, b) Vizigoti, c) Burgundi, d) Vandali, e) Ostrogoti, f) Langobardi, g) Franci.

13. – 17. 10.

2014.

3. Evropa karolinškog doba Obnova Carstva na Zapadu, Karolinška renesansa. 20. - 24. 10. 2014.

4. Arapi Predislamska Arabija, Pojava i širenje Islama 27.- 31. 10. 2014.

5.

Prva provjera znanja studenata

3. – 7. 11. 2014.

6. Bizant VI-XI st. – jedina država dostojna toga imena 10. - 14. 11. 2014.

7. Venecija do XII stoljeća 17. - 21. 11. 2014.

8. Njemačko carstvo, Italija i pape od IX do XI stoljeća 24. – 28. 11. 2014.

9. Normani i njihova ekspanzija Uspostavljanje normanskih država u sjevernoj Francuskoj, Siciliji i Engleskoj 1. – 5. 12. 2014.


9.-13.12. 2013.

11. Carstvo i Papstvo u XI stoljeću 15. - 19. 12. 2014.

12. Feudalno društvo na Zapadu do XI stoljeća 22. - 26. 12. 2014.

13. Ekonomski razvitak Zapadne Evrope krajem XI st. 29. 12. 2014. – 2. 1.

2015.

14. Vjerske prilike u ranom srednjem vijeku. Kultura zapadne Evrope u ranom srednjem vijeku 5. – 9. 1. 2015.

15. Završni ispit

12. – 16. 1. 2015.




40














Naziv predmeta i šifra Osmansko carstvo i Dubrovačka republika; FIL HIS 264

Predmetni nastavnik Prof. dr. Enes Pelidija, redovni profesor

Saradnik Mr. Fahd Kasumović, viši asistent

Sedmica Nastavna jedinka 1. Uvod u predmet: osvrt na historiografsku literaturu

2. Arhivska građa za izučavanje osmansko-dubrovačkih odnosa

3. Prvi kontakti Osmanskog carstva i Dubrovačke republike

4. Političko uređenje Dubrovačke republike

5. Dubrovački harač

6. Dubrovački poklisari i diplomati u Istanbulu

7. Odnos Dubrovčana prema namjesnicima Bosanskog ejaleta i hercegovačkim sandžakbezima


9. Osnovne odlike osmanske i dubrovačke trgovinske razmjene

10. Povlastice dubrovačkih trgovaca u Osmanskom carstvu

11. Dubrovačko i osmansko pomorstvo

12. Osmanski razbojnici i Dubrovčani

13. Diplomatske i političke krize u odnosima Osmanlija i Dubrovčana

14. Odnos Dubrovnika i evropskih sila u ranom Novom vijeku

15. Kraj Dubrovačke republike

16.

Završni ispit za studente I. ciklusa po Bolonjskom procesu


PROVJERE ZNANJA



elementima aktivnosti, odnosno propisanih oblika provjere znanja: polusemestralna provjera

znanja 20 bodova (20%); provjera znanja na kraju semestra (za drugi dio semestra) 20 bodova

(20%); seminarski rad ili esej 10 bodova (10%); aktivnost u nastavi 10 bodova (10%); završni




















Naziv predmeta i šifra Srednjovjekovna civilizacija (FIL HIS 402)


Saradnik Dr. Emir O. Filipović, docent


Antički temelji srednjovjekovne civilizacije. 6. - 10. 10. 2014

2. Četiri srednjovjekovne Europe: bizantska, latinska, slavenska i arapsko-islamska. 13. – 17. 10.

2014.

3. Kristijanizacija Europe: prva srednjovjekovna “globalizacija”. 20. - 24. 10. 2014.

4. Istočno i zapadno kršćanstvo. 27.- 31. 10. 2014.

5. Benediktinski samostani na početku monastičke epohe: posrednik antičkih znanja u srednji vijek. 3. – 7. 11. 2014.

6. Bizant: drugi Rim. 10. - 14. 11. 2014.

7. Restauracija Rimskog carstva na Zapadu 800. i karolinška renesansa. 17. - 21. 11. 2014.

8.

Provjera znanja studenata

24. – 28. 11. 2014.

9. Razvojni put pisma na Zapadu: druga “globalizacija”. 1. – 5. 12. 2014.

10. Arapsko-islamski doprinosi zapadnoj civilizaciji. 9.-13.12. 2013.

11. Ćirilo-metodijevska misija: Slaveni kao treći svijet između Rima i Carigrada. 15. - 19. 12. 2014.

12. Umjetnost kao univerzalni jezik epohe. 22. - 26. 12. 2014.

13. Francusko-burgundski stil. 29. 12. 2014. – 2. 1.

2015.

14. Stereotipi: odbijanja i privlačenja. Civilizacija i mentalitet. 5. – 9. 1. 2015.

15. Završni ispit

12. – 16. 1. 2015.




40














Naziv predmeta i šifra Ugarska u srednjem vijeku (FIL HIS 462)


Saradnik


Uvod: važnost predmeta – temeljna literatura

6. - 10. 10. 2014

2. Dolazak Ugara u Panoniju i osnivanje Ugarskog kraljevstva 13. – 17. 10.

2014.

3. Stjepan I. i kristijanizacija Ugarske 20. - 24. 10. 2014.

4. Doba dinastije Arpadovića 27.- 31. 10. 2014.

5. Teritorijalna proširenja Ugarskog kraljevstva u 11. i 12. stoljeću 3. – 7. 11. 2014.

6. Ugarska u 13. stoljeću 10. - 14. 11. 2014.

7. Ugarsko kraljevstvo pod Anžuvincima u 14. stoljeću 17. - 21. 11. 2014.

8.

Provjera znanja studenata

24. – 28. 11. 2014.

9. Vladavina Ludovika I. Velikog 1342-1382 1. – 5. 12. 2014.

10. Vladavina Sigismunda Luksemburškog u Ugarskoj 1387-1437 9.-13.12. 2013.

11. Borbe Ugarske s Osmanlijama krajem 14. i tokom 15. stoljeća 15. - 19. 12. 2014.

12. Vladavina Matijaša Korvina 1458-1490 22. - 26. 12. 2014.

13. Kultura u Ugarskoj u razvijenom srednjem vijeku; Sveta kruna Sv. Stjepana 29. 12. 2014. – 2. 1.

2015.

14. Bitka na Mohaču 1526. godine 5. – 9. 1. 2015.

15. Završni ispit

12. – 16. 1. 2015.




40














Naziv predmeta i šifra Uvod u historijsku nauku, FIL HIS 135

Predmetni nastavnik Dr. Vesna - Mušeta Aščerić, vanredni profesor

Saradnik -

Sedmica Nastavna jedinka 1. Osnovni pojmovi u historijskoj nauci: historija, historiografija, historičar. Periodizacija historije.

Stupnjevi u razvitku historije u historijsku nauku.

2. Antička historiografija: historiografija Grčke i Rima.

3. Srednjovjekovna historiografija: Latinskog zapada, Grčkog Bizanta, Arapska i Osmanska

historiografija.

4. Historiografija od humanizma do neohumanizma (XV-XVIII stoljeće).Rrazvoj historiografija u doba humanizma.

5. Reformacija i protureformacija, erudicija i prosvetiteljstvo

6. Filozofsko shvatanje historije

7. Tradicionalna historiografija XIX stoljeća: Romantičarska historiografija,, Historijska škola Leopolda von Rankea


9. Sociološko shvatanje historije. Marksistička historiografija.

.

10. Francuska historiografija XX stoljeća.

11. Njemačka historiografija XX stoljeća.

12. Historiografija XX stoljeća u Engleskoj i SAD-u.

13. Pojam historijske metode i tehnike.

14. Izvori pozitivnog znanja u historiji.

15. Stupnjevi istraživačkog postupka.

16.



PROVJERE ZNANJA

























Documents

S I L A B U S - ff.unsa.baff.unsa.ba/files/silabusi/15_16_zimski/silabus_historija.pdf · Filozofski fakultet u Sarajevu 3 f) 5 (F, FX) - ne zadovoljava minimalne kriterije, manje