Frohe WeihnachtenJoyeux NoëlBuon Natale

Sretan BožićIsus – prognanik K svojima dođe i njegovi ga ne primiše ...

Vukovar i Škabrnja Dan sjećanja, tuge i ponosa istodobno ...

Glasilo Hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj ■ Missionsblatt der Katholischen Kroaten-Missionen in der Schweiz ■ prosinac / Dezember 2018. ■ godina / Jahrgang 49. ■ br. / Nr. 4 /193

IMPRESSUM

MOVISGlasilo Hrvatskih katoličkih misija u ŠvicarskojMissionsblatt der katholischen Kroaten- Missionen in der Schweiz

Herausgeber/izdaju:Kath. Kroaten-Missionen in der SchweizHrvatske katoličke misije u Švicarskoj

Adresse/adresa:Birmensdorferstrasse 52, 8004 ZürichTelefon: 043 317 96 33, Fax: 043 317 96 34E-Mail: movis@hkm-movis.ch I www.hkm-movis.chBürozeiten / uredovno vrijeme:utorak, srijeda i petak: 14.00-18.00

Odgovorni urednik /Verantwortlich: fra Branko Radoš, branko.rados@gmx.ch

Glavni urednik /Chefredakteur: fra Mićo Pinjuh, fra_mico@bluewin.ch

Uredništvo /Redaktion: fra Branko Radoš, fra Mićo Pinjuh, fra Ivan Prusina, fra Miljenko-Mika Stojić i fra Niko Leutar

LayoutKonzept:Electronic Publisher BubalovićE-Mail: publisher@publidesk.ch | www.publidesk.ch

Dobrovoljni prilozi za MOVIS/SpendeKroaten-Missionen in der Schweiz / MOVISRaiffeisenbank - 5000 0525 0003 19001 St. GallenKonto: 90-788788-7IBAN: CH03 8000 5000 0525 0003 1Matthofring 2, 6005 Luzern (c/o Branko Rados)

Druck/tisak:Vogt-Schild Druck AG, DerendingenErscheint vierteljährlich / izlazi 4 puta godišnje

Naklada /Auflage: 14000

Frohe WeihnachtenJoyeux NoëlBuon Natale

Frohe WeihnachtenJoyeux NoBuon Natale

Sretan BožićIsus – prognanik K svojima dođe i njegovi ga ne primiše ...

Vukovar i Škabrnja Dan sjećanja, tuge i ponosa ...

Glasilo Hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj ■ Missionsblatt der Katholischen Kroaten-Missionen in der Schweiz ■ prosinac / Dezember 2018. ■ godina / Jahrgang 49. ■ br. / Nr. 4 /193

BOŽIĆ 2018.

→ naslovna slika: Rođenje Isusovo→ obrada naslovnice: publidesk.ch

Ovaj broj MOVIS-a potpisan je za tisak 26.11. 2018.

Tekstove za sljedeći broj MOVIS-a primamo do 8. ožujka 2019.

IZ SADRŽAJA

3 Treća stranica Prijevod uvodnika ... (DE)4 Tema broja Isus - prognanik, putnik i gost na zemlji 6-29 Misije Izvješća iz pastoralnog života u HKM30 MOVIS-ov interview Razgovor s Romanom Leljakom, publicistom ... 32 Biblija Božja riječ u ljudskom izričajnom ruhu33 Povijest Crkve u Hrvata Redovništvo Crkve u Hrvata35 Stranica za mlade I ovoga Božića će na naša vrata pokucati Bog36 Proplamsaji duha Kako iskusiti božićno ozračje38 Vukovar Mimohod sjećanja i pijeteta ... 40 Crtice iz Domovine Hrvatska pod terorom manjina41 Međugorje Marijini obroci45 Zdravi odgoj Potrošačka ovisnost i zdravlje 50 Susret mladih Međumisijski susret mladih u Luzernu

Da se blagdanski darovi ne prometnu u svoju (sadržajnu i namjensku) suprotnost

Ne nasjesti na promidžbene zamke

Božićno i novogodišnje razdoblje vrijeme je sadržajnih obiteljskih susreta, prijateljskih pohoda i radosnoga darivanja. Na te tradicijske i diljem svi-jeta općeprihvaćene vrijednosti zorno nas, već tjednima, podsjeća pred-

blagdansko blještavilo gradskih trgova i ulica. I letimičan pogled na promidžbe-na rješenja u izlozima tržnih središta i darovnih dućana, nuka nas na zaključak da je riječ o uglavnom iznimno uspjelim i divljenja vrijednim uradcima vrsnih profesionalaca i tvrtki. I činjenicu da je riječ o promidžbenim projektima koji stoje čitavo bogatstvo, ljudi prihvaćaju normalno – kao nešto što se samo po sebi podrazumijeva – opravdavajući to stavom da je ipak riječ o bogatoj europ-skoj zemlji s veoma solidnim primanjima i standardom. Samo naivci će, dakako, doći u napast i pomisliti kako to gradske uprave i vlasnici trgovina čine na vla-stiti rizik – kao svoj osobni ili skupni doprinos općem predblagdanskom ozračju i raspoloženju. O svemu tome većina ljudi uopće ne razmišlja – bilo da za takve analize nemaju znanja ni vremena, bilo da se boje spoznaja do kojih bi tijekom tih razmišljanja došli, bilo (što je jamačno i najbliže istini) da im se ustrajavanje u stoljetnoj praksi čini manje napornim od bilo kakvih novonastalih analitičkih spoznaja. Pa i uz rizik da ponovno, po tko zna koji put, upadnu u vješto postav-ljene promidžbene zamke općeprihvaćene potrošačke histerije.

Dar kao odraz (darovateljeve) osobnosti

Kao što način odijevanja, ponašanje i sadržaj govora, često odaju čovjeka – razinu njegove naobrazbe, ljestvicu životnih vrijednosti, svjetonazor, po-litičku i druge bitne odrednice njegove osobnosti, tako i dar(ovi) redovi-

to puno govore o samom darovatelju – nerijetko jasnije i glasnije nego bi on to želio. Ima, doduše, ljudi koji se (makar i iz čisto sebičnih i koristoljubivih razlo-ga) istinski potrude naučiti ‘umijeće’ protokolarnoga darivanja, koje je nerijetko jedan od nužnih preduvjeta prihvaćanja u određeni društveni krug. Nasuprot toj izrazitoj društvenoj manjini stoji neprijeporna većina, koja ne vodi previše računa o tim uljudbenim tankoćutnostima (finesama), što najzornije potvrđuje činjenica da će za svaku prigodu posegnuti za sličnim ili istovjetnim ‘industrij-skim’ darom – bocom nekoga pića, kakvim kuhinjskim kompletom i sl. No na svu sreću ipak ima i onih, (što treba posebno pohvaliti!) koji će se istinski po-truditi da njihov dar bude primjeren prigodi, željama, potrebama i sklonostima osobe koju žele darovati. Za razliku od prva dva slučaja, ovdje je riječ o daru ‘po-vezanom’ vrpcom koja mu daje potrebnu vrijednost i toplinu – o ljubavi i privr-ženosti samoga darovatelja.

Da dar ne obezvrijedi nakanu

Većina ljudi na sam spomen dara i darivanja spontano pomisli na čin, koji je nužno i isključivo povezan s određenim materijalnim izdatcima. Ta-kvo osiromašeno poimanje dara i darivanja, zoran je odraz snažno ma-

tarijaliziranog svijeta u kojemu živimo. Naši suvremenici su, čini se, posve za-boravili da su katkada: darovano vrijeme, prijateljska potpora u teškim životnim situacijama, sućutna nazočnost u danima žalosti ili bolesti, iznimni duhovni da-rovi s kojima se nikakva materijalna protuvrijednost ne može usporediti. Čisto materijalni darovi, bez ljubavi i topline, možda i mogu nekako proći u djece i mlađih naraštaja, koji još uvijek nisu kadri uočiti razliku između suhe uljudbe-ne obveze i iskrena osjećaja privrženosti. No, odrasle osobe, budite uvjereni, taj mogući nesklad između vanjskog i unutarnjeg (pa i onda kada to ne pokazuju) savršeno osjećaju. Ne dopustite, dragi prijatelji, da se vaši blagdanski darovi pro-metnu u svoju – sadržajnu i namjensku – suprotnost.

Svima vama, cijenjene čitateljice i čitatelji, vašim obiteljima i dragim vam osobama, želim miran i blagoslovljen Božić i ispunjenje svih plemenitih planova u novoj 2019. godini!

Fra Mićo Pinjuh, glavni urednik

EDITORIAL

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 3

Damit die Festgeschenke nicht im Widerspruch zum wahrhaftigen Sinn des Schenkens stehen

Nicht in die Werbefalle tappen

Die Weihnachts- und Neujahrszeit ist auch die Zeit für in-haltsreiche Familientreffen, des gegenseitigen Besuchens und des freudigen Schenkens. An diese traditionellen Werte und die damit eng verbundene Geschenke werden wir schon seit Wochen durch das vorweihnachtliche bun-te Glitzern auf Plätzen und Straßen erinnert. Unser Blick richtet sich auf die Auslagen in Vitrinen und Schaufenstern in den großen Einkaufszentren zeigt mit wertvoll gestalte-ten Konsumgütern, die sehr erfolgreich von der Werbung und deren Machern angepriesen werden. Dabei werden die gezielten Werbekampagnen für die ein Vermögen ausgege-ben wird, von den Verbrauchern wohlwollend und als ein Selbstverständnis hingenommen meistens mit der Begrün-dung man lebt ja immerhin in einem reichen europäischen Land, hat ein solides Einkommen und der Lebensstandard ist ja auch nicht so schlecht. Doch ist es naiv zu denken, dass etwa Stadtverwaltungen oder Ladenbesitzer auf eige-nes Risiko einen Beitrag leisten zur kollektiven vorweih-nachtlichen warmen Stimmung und Atmosphäre. Die me-isten Menschen denken dann doch nicht in diese Richtung aus welchen Gründen auch immer; vermutlich weil das Verharren in jahrelangen Gewohnheit und Denkmustern einfacher ist, als jede neue Erkenntnisse, die in einer Ver-haltensänderung resultieren könnten. Dafür nimmt man sogar das Risiko des Tappens in die Werbefallen und die Konsumhysterie gerne in Kauf.

Das Geschenk als Abbild der Persönlichkeit des Schenkenden

Genau wie Kleidung, Verhalten oder Sprache den Bildun-gsstand, die Werte, das Weltbild, die politische Überzeu-gung und andere wesentliche Persönlichkeitsmerkmale ei-nes Menschen preisgeben können, können Geschenke viel über den Schenkenden selbst aussagen und zwar oftmals deutlicher und lauter als dem Schenkenden lieb ist. Es gibt jedoch auch solche, die sich die Mühe machen, die «Kunst» des protokollarischen Schenkens zu erlernen, wenn es auch rein aus eigennützigen Gründen sein mag. Dies ges-chieht meistens aus dem Impuls heraus, sich eine Akzep-tanz in bestimmten gesellschaftlichen Kreisen zu erwer-ben. Im Gegensatz dazu gibt es eine große Mehrheit, die nicht auf solche Finessen des Schenkens achtet und immer wieder zu den gleichen Massen-Konsumgütern greift – wie Spirituosen, Wein, Küchengeräte oder ähnliches. Lo-benswerterweise gib es auch diejenigen, die sich wirklich Gedanken über das, was sie verschenken machen, damit das Geschenk zum Anlass, den Wünschen, Vorlieben und Bedürfnissen der beschenkten Person passt. Dies ist dann ein besonderes Geschenk und dazu mit einem «Band» verziert, was diesem Geschenk die notwendige Wertigkeit und Wärme verleiht und über die Liebe und Verbunden-heit des Schenkenden mit der beschenkten Person spricht.

Damit das Geschenk den Sinn des Schenkens nicht entwertet

Die meisten von uns verbinden mit einem Geschenk spon-tan den Akt des Schenkens selbst, der ausschließlich mit materiellen Ausgaben in Verbindung gebracht wird. Das Schenken auf diese Weise zu reduzieren, ist ein Abbild des stark materialistischen Umfeldes, in dem wir leben. Oft wird vergessen, dass geschenkte Zeit, Zuspruch und Un-terstützung in schweren Lebenssituationen oder Beistand in Tagen der Trauer wertvolle und besondere Geschenke sind, für die es keinen messbaren materiellen Gegenwert gibt. Die rein materiellen Geschenke können vielleicht noch bei Kindern und Jugendlichen eine Begeisterung hervorrufen. Doch Erwachsene können fühlen, wenn es da eine Diskrepanz zwischen dem Inneren und Äußeren gibt, auch wenn sie das vielleicht nicht offen kommunizieren. Damit daher Ihre Geschenke nicht im Widerspruch zum wahren Sinn des Schenkens stehen, möge Ihr diesjähriges Weihnachtsgeschenk, liebe Freude, zum Segen für die Bes-chenkten werden.

Ihnen allen, liebe Leserinnen und Leser sowie Ihren Lieben, ein besinnliches und gesegnetes Weihnachtsfest und mögen alle Ihre Vorhaben im neuen Jahr 2019 vom persönlichen Erfolg gekrönt sein!

TEMA BROJADr. fra Tomislav Pervan

4 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

ISUS – prognanik, putnik i gost na zemljiK svojima dođe, njegovi ga ne primiše ...

Čovjek je po naravi putnik, zna da nije na ovoj zemlji do kraja udomljen. Stalni je to biblijski refren, crvena nit koja se

provlači od izgona iz Edena. I Isus je od rođe-nja tuđinac i prognanik na zemlji. Mlada žena pred samim porodom mora na daleki put, ne-koliko dana hoda, da bi se upisala u porezne knjige s mužem i djetetom? K tomu prvo dijete, riskantna trudnoća. Za njih nije bilo mjesta u svratištu, pa je novorođenče položeno u jasle – među životinje. Majka je zacijelo u siromašnim prilikama otkala i pripremila nešto pelena, za nevolju. Anđeli naviještaju mir ljudima, Bož-jim miljenicima, a doskora okrutni sitni orijen-talni despot, koji je dao pobiti i vlastite sinove zbog ugroze svoje vlasti, naređuje pomor sve muške djece u cijeloj okolici Betlehema. Strah ga je za sebe, makar je sva njegova vlast ionako bila po milosti Rima. Zašto novorođenče mora bježati u tuđinu, biti izbjeglica u Egiptu da bi umaknulo pokolju? Pod kakvom se zvijezdom rodilo to Dijete? Kakva ga kob prati od zače-ća? Isus – tek što se rodio, mora u progonstvo, prognanik iz zavičaja. Da, reći ćemo, ništa ne-obično. Uzeo našu ljudsku kob u svemu, osim u grijehu. Prema nekim pokazateljima danas je više od 4% pučanstva ovoga planeta u stanovi-tu obliku migracije, beskućništva, izbjeglištva, u potrazi za domom i boljim životom (računa se oko 400 milijuna). Nije li to ljudska sudbina na ovoj zemlji? Svakodnevno promatramo i čitamo izvje-šća o tragedijama na Sredozemlju s pretrpa-nim, nesigurnim brodovima i gumenjacima, kako u valovlju i morskim dubinama nestaju cijele obitelji, majke s djecom, u potrazi za bo-ljim sutra. Politika pere ruke, bogataši također, stvaraju se planovi kako pomoći; malo tko želi prihvatiti u svoju zemlju migrante i izbjeglice zbog ugroze vlastita standarda ili nemogućno-sti integracije. Trebala bi se ugrožena područja opskrbiti nužnim za život, osigurati miran ži-vot, da se ne događa egzodus milijuna s vlasti-tih ognjišta zbog nemogućnosti preživljavanja u vlastitoj zemlji, zbog sukoba, ratova, klimat-skih promjena, suša, propalih ljetina, nemira i vjerskih progona. Čovjek je nepovratno zaratio s majkom Zemljom koja se nemilo osvećuje. Izreći će Dijete-Beskućnik osudu nad grijesima propu-sta. Bijah gladan i žedan, bijah tuđinac, bijah prognanik, emigrant… pa niste ništa učinili da popravite moje stanje. To je jedini istinski test naše vjere i ljudskosti, našega srca ili bezduš-nosti. Ne bismo smjeli smetnuti s uma da su u Isusovu životu na početku tvrde jasle, a na kra-ju tvrdi drveni križ, raspet u naponu muževne snage, viseći između neba i zemlje. Rodio se u špilji, staji, umro kao beskućnik, na križu.

Isus – pokrenuo svijet u drugom smjeruZašto? Zato jer je svojom riječju i porukom taj samozvanac iz Nazareta potkopao temelje ne-čovječna društva i ponašanja među ljudima, jer je zborio i živio Božje čovjekoljublje i čovjeko-vo bogoljublje. Bio je Bog i čovjek. Bio je trn u oku. Svojom osobom, riječima, djelima, pri-

mjerom, promijenio je smjer i tijek ljudske po-vijesti i ponašanja. Imao je u ruci Arhimedovu točku i polugu s kojom je preusmjerio ljudsku misao i svjetsku povijest, tako da nakon nje-govih riječi i življena primjera nitko ne može reći da nije čuo, da nije znao. Najteže će riječi izreći mjestima koja su vidjela neviđeno, čula nečuveno, promatrala silna čudesa, a nisu ga prihvatili. Između tvrdih jasala i dva ukrižena balvana susrest ćemo Dijete, Isusa iz Nazareta, na putu, beskućnika. Nigdje udomljen, nigdje do kraja prihvaćen, malo prijatelja, te skupina učenika koji ni sami ne shvaćaju svoga Učitelja. To je temeljna značajka novozavjetne kristo-logije. Trajni egzodus, neudomljenost, bijeg, progonstvo, ne prešućuju se, nego se nude kao činjenice iz biografije Sina Božjega na zemlji. To je poruka koja se i danas odašilje s jasnim političkim nabojem. Bog, odnosno Isus Krist, na strani je beskućnika i prognanika, koji su iz-gubili zavičaj, koji su morali ostaviti sve i, kao naši u nedavnom ratu, s vrećicom u ruci, poći u neizvjesnu budućnost. Poruka je to da je Bog bliz sirotama i udo-vicama, prognanicima i beskućnicima. Isus je na njihovoj strani, a ne na strani Heroda i njegovih (ali i ovodobnih) krvnika. Isus je za obitelj, a Herod uništava vlastitu obitelj, kao i naši suvremeni političari, zakonodavci. Bog nije zaboravio svoj narod u Egiptu, kao ni nakon razaranja Jeruzalema u Babilonu. Nije zaboravio ni ranu Crkvu, progonjenu, stavlja-nu izvan zakona, u tuđini, raseljeništvu, kako poručuje Prva Petrova. Prema Posl. Hebreji-ma, ovdje nemamo trajna boravišta, iščekuje-mo vječni subotnji počinak iz koga nas nitko više ne može prognati, jer on je cilj putujućega Božjega naroda (Heb 11). Biti stranac, tuđinac, biti prognanik i bjegunac, upućen na svekoliku tuđu pomoć, to je tajna enkripcija, unutarnji code upisan u biće Crkve i njezin ovozemni program i putovanje. Iz vlastita iskustva rana Crkva i pisci Evanđelja opisuju Isusa, Mariju i Josipa kao beskućnike, tuđince, strance gdje god se nađu. U svjetlu toga imamo teološki tumač trajnoga stanja vjernika u svijetu. Ma-tejevo je Evanđelje nastalo vjerojatno u Siriji gdje već skoro jedno desetljeće bjesni pogubni rat koji milijune tjera u progonstvo i bijeg od sigurne smrti, a kolijevku kršćanstva ostavlja bez kršćana.

Vjernici putnici i pridošlice u svijetu Od samoga početka vjernici, odnosno kršćan-stvo kao novi pokret, nova religija, shvaća sebe kao vjerničku zajednicu koja se ne želi i ne može udomiti u svijetu. Ona je trajno u hodu, spremna krenuti u nove izazove, prema novim obalama. Ovdje nema stalna boravišta. Želi sve ljude privesti spoznaji pravoga Boga. Sjetimo se bračnoga para iz Djela apostolskih i Pavlo-vih spisa Priscile i Akvile. Gdje ih sve ne ćemo naći!? Nigdje se ne zadržavaju dulje vrijeme, na tragu su Isusa, Galilejca, slijede ga, nema-ju stalnoga boravišta, posvuda šire Radosnu vijest, putnici su i pridošlice, a Pavao će reći da su podmetnuli svoj vrat za njegov život, nji-ma duguju zahvalnost sve Crkve u poganstvu (usp. Rim 16,3-5). Isus jest putnik i beskućnik, ali postoji i druga značajka njegova zemnoga hoda. On je, naime, pored svoje neumornosti i beskućništva, istodobno i gost među ljudima. To je i teološki program Novoga zavjeta. Za rođenja Isus nije dobrodošao. Rađen je u šta-li, u mjestu u kome je odrastao biva odbačen i protjeran. Na putu u Jeruzalem Samaritanci su negostoljubivi (9,53). Nameće se misao kako je Sin Božji zapravo stranac, tuđinac na zem-lji. Gdje je udomljen? U kući Očevoj, u Hra-mu (Lk 2,49), makar Isus svojom prisutnošću donosi blagoslov svakomu, Mariji, Marti (Lk 10,38-42), Zakeju (19,1-10). Naći ćemo Isusa na gozbi koju priređuje carinik Matej. Ali ćemo ga pronaći i za stolom uglednika i farizeja. Ne ustručava se on sjesti za stol. Stoga si je priskr-bio atribut kako je prijatelj carinika i grješnika, kako je izjelica i pijanica. Isus se raduje Bož-jem stvorenju. Za Isusova rođenja nebeski Gla-snik naviješta pastirima kako se danas rodio u kraljevskome gradu Spasitelj-Krist Gospodin (2,11). Taj svečani proglas s neba provlači se kroz Isusovo djelovanje kao crvena nit. Pred-znak je to i nazivnik Isusova djelovanja. Isus traži čovjeka, ljudi njega traže. Uzajamnost traženja. Isus nudi spasenje, čovjek koji je za-pao među razbojnike, traži spas i lijek svojim ranama i bolesti. Isus nudi život u punini. Ra-zvidno u zgodi sa Zakejom. Nije moguće taj prizor izmisliti. Zakej traži Isusa, a Isus odavna traži Zakeja, donosi spasenje njegovoj kući, jer je «Sin Čovječji došao potražiti i spasiti izgu-bljeno» (Lk 19,109). Eshatološki spas već je uprisutnjen. To je poruka svakoga Božića.

Hrvatska katolička misija Schlossgasse 32, 8036 Zürich, Postfach 9057Telefon: 044 455 80 60 Faks: 044 461 19 39E-Mail: hkm.zuerich@bluewin.ch www.hkmzuerich.ch

Misionari: fra Ivan Prusina fra Stjepan Neimarević fra Antonio Šakota Katehistica i orguljašica: s. Zora JažoSuradnice: Đurđica Novak, Ankica Blažević i Marija Dukić

■ Raspored misa

■ ZÜRICH: crkva sv. Josipa, Röntgenstr. 80, svake nedjelje u 8.00 i 12.15 sati■ ZÜRICH: crkva sv. Felix i Regula, Hardstr. 76, svakog petka krunica s misom u 19.30 sati■ ZÜRICH: Misijska kapelica, Schlossgasse 32, ponedjeljak - subota u 7.30 sati■ WINTERTHUR: crkva sv. Ulricha, Seuzacher-strasse 1, svake nedjelje u 11.00 sati (ljeti u 10.30)■ DIETIKON crkva sv. Josipa, Urdorferstrasse 44, svake nedjelje u 10.30 sati ■ HORGEN: crkva sv. Josipa, Burghaldenstr. 5, svake nedjelje u 14.45 sati■ AFFOLTERN a.A.: crkva sv. Josipa, Seewadelstr. 13, svake 1. i 3. nedjelje u mj. u 17.00 sati■ BÜLACH: crkva Presv. Trojstva, Scheuchzerstr. 1, svake 1. i 3. nedjelje u mj. u 17.00 sati■ USTER: crkva sv. Andrije, Neuwiesenstr. 17, svake 2. i 4. nedjelje u mj. u 14.30 ■ MÄNNEDORF: crkva sv. Stjepana, Hasenacker-strasse 19, svake 1. i 3. subote u 19.00 sati■ WALD: crkva sv. Margarite, Rütistr. 31, svake 4. nedjelje u mj. u 17.00 sati■ GLARUS: ckva sv. Fridolina, Agidius-Tschu-distr. 8, svake 2. subote u mjesecu u 19.15 sati

MISIJA ZÜRICH

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 5

Lucija Ćorić, kći Božina i Ivane r. Miletić, 23. rujna 2018. u DietikonuMila Ćutunić, kći Željkova i Jelene r. Trajković, 22. rujna 2018. u SchlierenuTeresa Maria Ramos, kći Luisova i Marte r. Grković, 29. rujna 2018. u KinderspitaluJulia Jurina, kći Miroslavova i Ane r. Bandić, 30. rujna 2018. u DietikonuMarko Jurčević, sin Ivanov i Matije r. Pavić, 6. listopada 2018. u DietikonuAndjelina Jurčević, kći Ivanova i Matije r. Pavić, 6. listopada 2018. u DietikonuFilip Grgić, sin Antoniov i Katarzyne r. Zawadzka, 20. listopada 2018. u WintethuruEmili Štivić, kći Tomislavova i Marijane r. Martinović, 22. listopada 2018. u KinderspitaluRoko Zec, sin Matin i Katarine r. Munitić, 27. listopada 2018. u ZürichuThea Dorn, kći Jochenova i Ivane r. Markić, 27. listopada 2018. u GfennuLara Miličević, kći Željina i Dragane r. Mijatović, 3. studenoga 2018. u DietikonuRobin Vukadin, sin Ivanov i Maje r. Ćosić, 3. studenoga 2018. u HorgenuNoah Vukadin, sin Draženov i Ivane r. Pavić, 3. studenoga 2018. u HorgenuDavid Vukadin, sin Draženov i Ivane r. Pavić, 3. studenoga 2018. u Horgenu

Ivan Buterin i Nicole Vukša9. lipnja 2018. u Zürichu-OerlikonBoris Matić i Sandra Jurčević27. srpnja 2018. u Gučoj GoriMarko Babić i Ivana Katić6. listopada 2018. u ZagrebuIvan Herceg i Magdalena Komaromi17. studenoga 2018. u Winterthuru

Božićne ispovijedi 2018. godineGlarus, subota, 8.12. u 19.15 satiUster, nedjelja, 9.12. u 14.00 satiZürich, sv. Josip – srijeda, 12.12. u 18.00 satiHorgen, četvrtak, 13.12. u 18.00 satiWinterthur, subota, 15.12. u 18.15 satiMännedorf, subota, 15.12. u 19.00 satiAfflotern a. A., nedjelja, 16.12. u 15.00 satiWald, ponedjeljak, 17.12. u 18.00 satiBülach, četvrtak, 20.12. u 18.00 satiDietikon, petak, 21.12. u 18.00 sati

Tečaj priprave za brakPodsjećamo naše mlade, koji se sprema-ju na sklapanje crkvenoga brak u idućoj 2019. godini, da će tečaj priprave za brak u našoj misiji biti od 25. do 28. veljače 2019. godine. Vrijeme održavanja je 19.30 sati a mjesto: Schlossgasse 32, 8003 Zürich.

Korizmena duhovna obnovaKorizmena duhovna obnova u našoj mi-siji biti će od 7. do 10. ožujka 2019. godi-ne. Voditelj duhovne obnove biti će prof. dr. Grgo Grbešić iz Đakova.

Prva sveta pričestZürich, crkva sv. Josipa, subota 18. svib-nja 2019. u 11.00 sati.

KrizmaZürich, crkva sv. Josipa, subota 15. lipnja 2019. u 11.00 sati.

HodočašćeU godini 2019. namjeravamo hodočasti-ti Gospi od utočišta u Aljmaš te posjetiti Vukovar, Osijek i Đakovo. Hodočašće će biti od 30. svibnja do 2. lipnja 2019.

Misijski Kalendar

Mise zornice

U vrijeme došašća, od 3. do 22. prosinca, 2018. slavit ćemo svete mise zornice u prostorijama naše misije s početkom u 6.30 sati svako jutro od ponedjeljka do subote.

Svete mise u božićno vrijeme

Badnjak ili Sveta noć, ponedjeljak 24. prosincaZürich, sv. Josip, ponoćka u 19.30 satiDietikon, sv. Josip, ponoćka u 23.00 sataWinterthur, sv. Ulrich, ponoćka u 24.00 sata

Božić, utorak 25. prosinca

Zürich, sv. Josip u 8.00 satiWinterthur, sv. Ulrich u 12.00 satiDietikon, sv. Josip u 12.00 satiZürich, sv. Josip u 12.15 sati

Sveti Stjepan, srijeda 26. prosincaZürich, sv. Josip i 12.15. sati

Sveti Ivan, četvrtak 27. prosincaAffoltern am Albis, sv. Josip u 11.00 sati

Sveta Obitelj, nedjelja 30. prosincaZürich, sv. Josip u 8.00 satiDietikon, sv. Josip u 10.30 satiWinterthur, sv. Ulrich u 11.00 satiZürich, sv. Josip u 12.15 satiHorgen, sv. Josip u 14.45 sati

Silvestrovo, ponedjeljak 31. prosincaZürich, sv. Felix i Regula u 19.30 sati

Nova godina, utorak, 1. siječnja 2019.Zürich, sv. Josip u 12.15 sati

Blagoslov obitelji

Kao i do sada, blagoslov obitelji i obitelj-skih stanova započeti ćemo u srijedu, 2. siječnja 2019. godine. Rado ćemo doći u svaku našu obitelj koja to želi. To zna-či: ukoliko želite da vam svećenik dođe za blagoslov obitelji trebate nas pozvati. Mogućnosti za prijavu su mnogostruke. Imati ćete na vrijeme raspored blagoslova obitelji i prijavnice, ali možete se prijaviti i elektronski, telefonski i dr. Prijavite se na vrijeme kako bismo lakše mogli napraviti potrebni raspored. Unaprijed zahvaljuje-mo svima na razumijevanju.

Kršteni u Misiji

Vjenčanja

MISIJA ZÜRICH

6 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

Mr. art. Josip GalićFachpsychologe für Psychotherapie

FSP

Psihoterapija• tretman anksioznih poremećaja, fobija, paničnog napada, opsesivno-kompulziv-nog poremećaja• tretman poremećaja raspoloženja, depresije, Bourn-out• poremećaja pažnje i motoričke aktivnosti ADHD• emocionalne smetnje• psihoze i šizofrenija• stres, krizne situacije na poslu• problem ovisnosti• partnerski problem, problem djece i mladih i dr.

Adresa prakse: Eidmattstrasse 57, Zürich Ärztepraxis Eichwis – HombrechtikonTelefon: 079 215 98 91 Mail: j.galic@bluewin.ch

I naše ovogodišnje hodočašće u Sve-tu zemlju bilo je kao Božji zov. Snaga poziva koju i nesvjesno osjećamo u

sebi vuče nas do nogu Isusovih i njegove i naše majke Marije. Razdragano društvo okupilo se na uzletištu u Zurichu 9. listo-pada te krenulo na put u Izrael. Ugodan let i dolazak u Tel Aviv a onda mirno pu-tovanje do Jeruzalema. Pohodili smo sva mjesta nama sveta i važna u Jeruzalemu i okolici radosni i sjetni. Ponos i oduševlje-nje gdje se nalazimo ali i sjeta zbog svega onoga kako to izgleda. Ipak, isplati se jer došli smo do nogu Isusovih s osjećajem da možemo svoju glavu nasloniti na njegove grudi kao ono nekoć Ivan u dvorani po-sljednje večere.

Betlehem, Ain Karem, Betanija u kojoj su se susrele 3 grupe hrvatskih hodočasnika i gdje smo zajedno slavili svetu misu. Po-hod Jerihonu, Qumranu i dolazak na Mr-tvo more je opet nešto što se pamti. Ipak odlazak na Jordan, na mjesto gdje je Ivan Kristelj krstio Isusa je poseban. Tu je fra Ivan imao ulogu Ivana Krstitelja te je kod obnove krsnih obećanja sve hodočasnike polio vodom iz Jordana po glavi.

Zatim, dolazak u Nazaret, u mjesto Isuso-vog odrastanja te obilazak okolnih mje-sta u kojima je sam Gospodin boravio, propovijedao i činio čudesa. Kafarnaum, Tabgha, Brdo blaženstava i samo Gene-zaretsko jezero kao da nam progovaraju o davnim dagađanjima na tim mjestima, a nama kao da se sada događaju. Otisnuti na pučinu Genezaretskog jezera, s ugašenim brodskim motorima, mogli smo razmi-šljati (meditirati) o susretu s Gospodinom. U Kani Galilejskoj, mjestu prvog Isusovog čuda, osam bračnih parova obnovilo je svoju vjernost. U jednostavnom ali dirlji-vom obredu svatko od njih je izrekao svo-ju spremnost ljubiti svoga bračnoga druga do kraja života.

Gora Tabor progovara onom tajnovito-šću Isusovog preobraženja. Novi susret doživjeli smo na brdu Karmel pahađajući Ilijinu pećinu. Sve se to duboko urezivalo u naša srca a istovremeno se učvršćivalo i

Evo me, Gospodine, pozvao si mene!zajedništo odn. prijateljstvo u cijeloj grupi. S voditeljem Vladom Rukavinom rastali smo se na uzletištu u Tel Avivu. Rastanak gotovo obilježen suzama zbog svega lije-poga što smo zajedno proživjeli. A Sven nas je pratio, makar drugim letom, sve do Züricha. Svi smo sretni i obogaćeni u duhu pošli svojim domovima.

MISIJA ZÜRICH

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 7

Ivica i Marija BaraćNakon 32 odnosno 29 godina pro-vedenih u Švicarskoj odlučili su se vratiti u domovinu. Ivica je rođen 29. listopada 1960. u Biloj/Livno, a Marija r. Dalić 2. studenoga 1962. u Livnu. Crkveni brak su sklopili u Livnu 13. veljače 1982. godine. U braku su rodili dvoje djece: Tomi-slav (1984) i Ivona (1986). Ivica je došao u Švicarsku 1986, a Marija s djecom 1989. godine. Cijelo vrijeme su živjeli i radili u kantonu Zürich. Djeca su zasnovala svoje obitelji te imaju i 4 unučadi. Zov doma i do-movine bio je jači od svega te su se odlučili, ne čekajući mirovinu, vratiti u rodni kraj te uživati u po-nudama i običajima svoga zavičaja, svoga Livna.Od srca im zahvaljujemo za aktiv-no sudjelovanje u životu naše misi-je, redovito pohađanje svete mise i uzoran kršćanski život. Želimo im dobro zdravlje i da ih prati Božji blagoslov na daljnjem životnom putu. Ivica i Marija, sretno!

■ 30. rujna obilježili smo dan zajedništva u cr-kvi sv. Josipa u Zürichu. Svečano euharistijsko slavlje na kojem se predstavio i naš novi misi-onar, fra Antonio Šakota. Nakon toga druženje i uživanje.

■ 18. listopada obilježena ja 50. obljetnica crkve sv. Josipa u Dietikonu. U svečanom euharistij-skom slavlju posebnost je bila u tome što su zborovi (misijski i župni iz Dietikona) zajed-

Frano i Zdenka IvankovićNakon 45 godina boravka i rada u Švicarskoj, Frano i Zdenka Ivanković vratili su se u svoj rodni Vitez. Frano je rođen 3. listopa-da 1951. godine u Vitezu a Zden-ka rođ. Marić, 22. srpnja 1955. u Bilalovcu. Vjenčali su se 12. kolo-voza 1973. te iste godine dolaze u Švicarsku na privremeni rad. U braku su rodili troje djece: Renata, Nikolina i Nikola.Kćerka Renata podarila im je tro-je unučadi: Kristian, Davor i Ana; kćerka Nikolina također troje: Lo-ris, David i Paula., a sin Nikola se tek sprema zaploviti u bračne vode.Zadnjih 37 godina su živjeli u Re-gensdorfu. Uvijek im je bila veli-ka želja da svoju mirovinu uživaju u svojo srednjoj Bosni, u Vitezu. Neka im dragi Bog podari puno zdravlja da mogu uživati u svojoj mirovini radujući se susretu s dje-com i unučadi.Frani i Zdeniki zahvaljujemo na svemu što su ugradili u život mi-sijske zajednice i našega naroda radujući se svakom novom susretu. Hvala i sretno!

Ana i Nikola RoščićNikola i Ana Roščić (r. Roščić) obo-je su rođeni u Grabovcu (župa Mala Gospa). Crkveni brak sklopili su u Splitu 1973. godine. U Zürich do-laze 1972. godine i tu ostaju živjeti i raditi do svog povratka u domo-vinu 3.10.2018. U braku su rodi-li tri kćerke: Marijana, Francika i Helena. Kćerke su se udale i imaju svoje obitelji te imaju i troje unuča-di (Maja, Niko i Leon). Nikola je bio aktivan u životu i radu naše misij-ske zajednice te je bio i dugogodiš-nji član misijskoga zbora. Nakon 46 godina rada u Švicarskoj opraštaju se od misijske zajednice u Zürichu i vraćaju se u svoj rodni Grabovac gdje žele uživati u onome što su za-služeno stekli napornim radom u Švicarskoj i gdje će dočekivati svo-ju djecu i unučad kada im dođu na odmor.Najiskrenije zahvaljujemo obitelji Roščić, Nikoli i Ani za sve što su ugradili u život naše zajednice u Zürichu i želimo da ih prati Božji blagoslov u daljnjem njihovom ži-votu. Nadamo se da će ih Bog ob-dariti dobrim zdravljem da mogu uživati u svojim umirovljeničkim danima. Nikola i Ana, hvala za sve i sretno!

Ivan i Ana GrubišićIvan je rođen 1952. u selu Ljut a nje-gova izabranica Ana 1956. u istome selu u župi Voštane. Crkveni brak sklopili su 31. siječnja 1974. u župi Voštane i u braku su rodili dvoje djece: Mate (1974) i Marina (1978). Ivan dolazi u Švicarsku početkom 70-ih i radi, kao i većina drugih, na građevini. Supruga Ana s djecom Matom i Marinom pridružuje mu se 1989. te je Ana odmah počela raditi a djeca su krenula na školo-vanje. Odmah su se uključili u život Hrvatske zajednice i do kraja su bili redoviti posjetitelji nedjeljnih sve-tih misa, ali i svih hrvatskih doga-đanja i proslava. Ivan i Ana su odlučili ove godine vratiti se u svoj Trilj i kako su sami naglasili: «Kuća poviš' crkve u Trilju – Gosti uvijek dobro došli.» Njiho-va djeca Mate sa suprugom Jasmin-kom i unukom Ivanom te kći Ma-rina Mikulić sa suprugom Ivanom i unučadi Dominikom i Ninom osta-ju i dalje u Švicarskoj i vesele se što češćim posjetima Domovini i didu i baki.Ivanu i Ani od srca zahvaljujemo za njihovu vjernost i aktivno sudje-lovanje u životu naše misijske za-jednice. Neka ih Gospodin obdari dobrim zdravljem da mogu rado-sno provoditi svoje umirovljeničke dane. Hvala za sve i sretno!

nički pjevali liturgijske pjesme. Sve su uspjeli dobro uskladiti i naučiti, tako da ih je bilo mi-lina slušati.

■ 4. listopada naši vjernici su sudjelovali na već tradicionalnoj molitvi krunice i procesiji sa svijećama u Usteru. 23. listopada molitva kru-nice i procesija sa svijećama u vrlo svečanom ozračju održana je i u Dietikonu.

■ 11. studenoga, kada se i službeno obilježava dan naroda, zajednička slavlja predviđena su na više mjesta: Glarus, Dietikon, Horgen, Zu-rich (sv. Felix i Regula) su mjesta gdje sudjelu-ju i naši vjernici. Na nekim mjestima su bili i misionari, onoliko koliko je to fizički moguće.U nedjelju, 25. studenoga sudjelujemo na sve-čanoj proslavi zaštitnika župe (sv. Andrija) u Usteru.

Naši povratnici

Jedan Gospodin, jedna vjera, jedan narodZajedništvo u krilu katoličke crkve jest ono što sve više doživ-ljavamo u našoj sredini. Naravno, njegujući zajedništvo ne smijemo i ne moramo izgubiti svoje posebnosti. Posebnosti su obogaćenje za sve dobronamjerne. Svjesni toga i mi smo sve više i bolje uključeni u zajednička slavlja na području naše misije.

Hrvatska katolička misijaKleinriehenstrasse 53, 4058 BaselTelefon / Faks: 061 692 76 40Mobilni: 076 331 63 79E-Mail: petar.topic@bluewin.chMisionar: fra Petar TopićSuradnica: Marija Marušić

■ Raspored misa

■ BASEL: Crkva sv. Mihaela, Allmend- strasse 34, svake nedjelje u 11.00 sati■ BASEL: Svakog prvog petka u mjesecu misa i ispovijed u 18.30 sati■ LIESTAL: Crkva Bruder Klaus, Mühle-mattstrasse 3, svake nedjelje u 13.00 sati■ BASSECOURT: crkva St-Pierre, Rue de Prayé 6, svake 2. i 4. subite u mj. u 17.30 sati

MISIJA BASEL

8 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

Događanja u Misiji

Molitvena zajednica u HrvatskojMolitvena zajednica u misiji Basel «Majka Tri-put Divna» sudjelovala je, 15.9. 2018. godine, s nekoliko članova na čelu s Ružicom V. posveti kapele Majci Triput Divnoj u Ivanovcima – HR.

HKUD CROATIA BASELFolkloraši HKUD Croatia Basel imali su go-dišnju zabavu u Prattelnu, 15. rujna u 2018. godine.

Posjet bivše misijske suradniceŠtefica Karabaić, bivša misijska suradnica u Ba-selu, posjetila je s mužom Antonom Misiju u utorak, 9. listopada 2018. godine.

Alkarske noćiN.K. POSAVINA organizirao je tradicionalnu godišnju zabavu «Alkarska noć» 20.10. 2018. u Lausenu. N.K. ALKAR organizirao je tradicionalnu za-bavu «Alkarska noć» 27.10. 2018. u Rheinfel-denu.

Hodočašće u QuartenMolitvena zajednica u misiji Basel «Majka Tri-put Divna» hodočastila je u Quarten u subotu, 10. studenoga 2018. godine na posvetu slika.

Valentina-Katarina Ćosić, kći Daria i Talie r. Štefanić, 6. listopada 2018. u BaseluNoel Matić, sin Gorana i Nade r. Tomić, 4. studenoga 2018. u Baselu

Blagoslov obitelji 2019.Raspored za blagoslov obitelji bit će objav-ljivan u misijskom pastoralnom listiću koji svake nedjelje uzimate na ulazu crkve. Molim sve vjernike iz Basela i Allschwila koji ne idu kući za Božić da se prijave za blagoslov obite-lji koji će biti upravo božićnih dana. Prijavni-ce imate na ulazu crkve.

Duhovna obnova u korizmiKorizmena duhovna obnova bit će od 28. do 31. ožujka 2019. godine u Baselu u crkvi sv. Michaela, Allmendstrasse 34. Duhovnu obnovu predvodit će pater Ilija Grgić, član zajednice Krvi Kristove u koju je otišao naš Mario Šarić koji će također doći s njim.

Raspored duhovne obnove:četvrtak, 28.3. u 18.30 satipetak, 29.3. u 18.30 satisubota, 30.3. od 16.00 do 18.00 satinedjelja, 31.3. u 10.30 sati - zajednička misa za cijelu Misiju

Prva pričest 2019.Proslava Prve pričesti bit će 18.5. 2019. godine u 15.00 sati u Baselu

Mise zornice (Rorate) u DošašćuSvako jutro (osim petka) u došašću slavit ćemo sv. misu u Baselu u crkvi sv. Michaela u 6.00 sati.

Božićne ispovijedi 2018.

Basel, petak, 14.12. 2018. u 17.30 sati Za sve one koji ne mogu taj dan doći na ispovi-jed, bit će mogućnost u nedjelju, 16.12. od 16.00 sati u Baselu.Bassecourt, subota, 8.12. 2018. u 16.00 satiLiestal, svake nedjelje u došašću prije ili poslije sv. mise

Nikolinje u Rheinfeldenu U subotu, 15.12. 2018. s početkom okupljanja u 16.00 sati u Rheinfeldenu u dvorani Bahn-hofsaal na samom kolodvoru. Okupljanje je od 16.00 do 17.00 sati. Nastupaju: grupa «Cro Biseri», folkloraši KUD «Croatia Basel» i pro-gram učenika hrvatske škole.

Svete mise u Božićno vrijeme Badnji dan - ponedjeljak, 24.12. 2018. Basel, crkva sv. Michaela, polnoćka u 20.30 satiBasel, crkva sv. Michaela, polnoćka u 23.30 sati Božić, utorak, 25.12. 2018.

Basel, u 11.00 satiLiestal, u 13.00 sati Sveti Stjepan, srijeda, 26.12. 2018.Basel, crkva sv. Michaela u 11.00 satiMisa je samo u Baselu za cijelu Misiju. Sveti Ivan Apostol, četvrtak, 27.12. 2018.Basel, crkva sv. Michaeal u 11.00 sati Nova godina, utorak, 1.1. 2019.Basel, u 11.00 satiLiestal, u 13.00 sati Nedjelja, 6.1. 2019. – Krštenje GospodinovoBlagoslov soli i vode. Ponesite sa sobom sol i vodu.Basel, crkva sv. Michaela u 11.00 satiLiestal, crkva Bruder Klaus u 13.00 sati

Kršteni u Misiji

Misa zahvalnicaSvečanim misnim slavljem proslavili smo misu zahvalnicu za plodove zemlje u nedjelju, 28.

listopada, u crkvi sv.. Michaela u Baselu. Crkvom je odzvanjao veseli poklik: «Za sve plodove, zemlje darove: hvala, hvala, hvala, hvala Gospodine!» Prvopričesnici su ove godine, pod vod-stvom misijske suradnice Marije Marušić i učiteljice Andrijane Matić Matičević, izrekli zahvale Gospodinu za darove i plodove zemlje i prinijeli ih na bogato urešen oltar uz pratnju članova HKUD «Croatia Basel» u prelijepim narodnim nošnjama. Nakon mise vjernici su razlomili bla-goslovljeni kruh i blagovali.

Misijski Kalendar

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 9

Ivan Jakovac umro je 1. listopada 2018. godine. Pokopan je na groblju u Reinachu 12. listopada 2018. godine. Njegovim roditeljima Kati i Lju-devitu, ženi Izabel i dvoje male djece, te sestri Mariji izražavamo kršćansku sućut. Počivao u miru Božjemu!

† Ivan Jakovac 1979. – 2018.

naši pokojnici

Mlada misa vlč. Josipa Karabaića

Velečasni Josip Karabaić, sin Antona i Štefice Karabaić, bivše misijske suradnice u misiji Ba-sel, je zaređen za svećenika na svetkovinu sv. Petra i Pavla. Mladu misu je proslavio u nedje-lju, 8. srpnja 2018., u župnoj crkvi u Puntu na Krku. Vlč. Josip Karabaić je rođen 21. kolovoza 1993. u Baselu u Švicarskoj. Rano djetinjstvo proveo je u Švicarskoj, a u Domovinu se vra-tio 2000. godine. Poziv da ga Gospodin zove za svećenika osjetio je tijekom srednjoškolskog obrazovanja, a 2012. godine upisao je filozof-sko-teološki studij na Teologiji u Rijeci kao bogoslov Krčke biskupije. Čestitamo Josipu i njegovim roditeljima Antonu i Štefici!

Moje srce – Gospino svetište!Smijem li pozvati sve one koji će (pro)čitati ovaj članak da najprije izmolimo skupa posvet-nu molitvu «Majci Triput Divnoj» koja glasi: O, Gospođo moja, o Majko moja,Tebi se sasvim prikazujem; i da pokažem kako sam Ti odan, posvećujem Ti danas svoje oči, svoje uši, svoja usta, svoje srce, upravo svega sebe. Kad sam da-kle sav Tvoj, o dobra Majko, čuvaj me i brani me kao stvar i svojinu svoju. Amen.

Molitvena zajednica «Majka Tri-put Divna» u misiji Basel zaživje-la je od 2010. godine. Zajednica okuplja između 100 i 150 obitelji koje su podijeljene u grupe od 10 obitelji. Svaka grupa ima Gospinu sliku. Obitelji mjesečno prima-ju pod svoj krov Gospinu sliku tri dana. Okupljaju se oko slike i mole. Članovi molitvene zajed-

nice međusobno se posjećuju, pomažu, mole jedni za druge. Posjećuju bolesnike. Redovito dolaze na nedjeljnu misu. Bilo šta se događa u

U Gospinom mjesecu, 10.10. 2010. godine zbor mladih «Anđeli Svjetla» u misiji Basel imali su prvu probu pjevanja. S nepunih svojih 19 go-dina Ana Badrov je zakoračila u ravnateljstvo zbora, dok je najmlađa članica zbora imala tek 6 godina. Ana i danas vodi zbor mladih. Njena velika strpljivost i oduševljenje za pjevanjem privukla je duše mladih djevojaka i dječaka. Ubrzo su rasli u hvaljenju Boga i pjesmi.

«Anđeli Svjetla» pjevaju redovito na nedjeljnim misama, često su pozvani na misna slavlja kod krštenja, vjenčanja i ispraćaj pokojnih, na za-jedničku misu sa Švicarcima. Sudjeluju redovito za Uskrs u uskrsnoj liturgiji. S velikom radošću svake godine organiziraju Božićni koncert.

S vremenom i godinama muški glasovi su se povlačili iz zbora, a prevladali su ženski. Ova godina je zboru podarila dugo očekivano po-jačanje s muškim glasovima pa su sada pjesme uz tenore i bassove dobile dodatnu puninu i zvuče jos veličanstvenije.Od srca hvala instrumentalistima, bilo na kla-viru, gitari ili violini, koji nas i dalje prate ili su to činili u samim počecima stvaranja zbora.Hvala svim vjernicima u našoj misiji na be-skrajnoj podršci svih ovih godina.Neka Duh Sveti i dalje nadahnjuje naš Zbor i nek ih Božja providnost vodi i prati, a i druge mlade potakne da se priključe Zboru.

Druga generacija vjernika u ŠvicarskojZbor mladih «Anđeli Svjetla» su radost da se druga generacija vjernika aktivno uključuje u misijske zajednice, pjevanjem, nedjeljnim čita-njem, općenito u život Misija. Ovo je i poziv mladima u Baselu i svim misijama da se još više uključe u misijske zajednice osni-vanjem zborova mladih i crkvenim pjevanjem, čitanjima na misi, ministriranju kod oltara. Ovo je i poziv roditeljima da potaknu svoje mlade da redovito ministriraju, a ne dok dijete bude 5. ra-zred odustaje i kaže ‘nije to za njega više’. Mnogi mladi sviraju različite instrumente,. Sve se to da utkati u misijski život. Na kraju sve se stvara. Ništa samo ne nastaje. Mladi i roditelji mladih, sada se stvara budućnost druge gene-racije, vaše djece.

«Anđeli Svjetla» – misijski zbor mladih HKM Basel

Misiji, oni su spremni pomoći. Duhovni plodovi molitvene zajednice su vidljivi. Voditeljica moli-tvene zajednice u našoj Misiji je gospođa Ružica Vujičić, pod pratnjom patera Christofa Horna iz Schőnstattskog centra u Luzernu u Švicarskoj.

Naziv «Majka Triput Divna»U lauretanskim litanijama molimo zaziv «Maj-ko Divna – moli za nas!». Ovaj zaziv se ponav-lja tri puta kod ove pobožnosti. Tako je nastao naziv «Majka Triput Divna». Majka Božja se pokazuje kao «Triput Divna Majka» koja nam daruje tri posebne milosti: milost duševnog udomljenja, milost duhovne preobrazbe ili obraćenja i milost apostolskog poslanja. Ove tri milosti najkraće su objašnjene:• Duševno udomljenje: Marija nam daruje svo-je srce u kojem smo udomljeni. Njeno srce – naš dom. Naše srce – Marijino svetište.• Milost duhovne preobrazbe - obraćenja: Ma-rija je najbolja majka, najbolja odgojiteljica kr-šćanina. S njom duhovno rastemo i odrastamo. Naša duša i srce postaju čisti.• Milost apostolskog poslanja: Gospa nas treba

u današnjem svijetu. To je milost apostolskog poslanja – nositi drugima što smo sami primili. To je i zadaća svakoga kršćanina: Nositi jedni drugima Isusa Krista i svjedočiti u svakodnev-nom životu ljubav kojom nas Bog ljubi. I nama Marija «donosi» Isusa!Slika «Majke Tripu Divne» uprisutnjuje Gos-pu koja drži Isusa u naručju. Gospa je poseb-no prisutna kada dolazi njezina slika u obitelj. Gospa dolazi u posjet. Ona dolazi kao živa oso-ba. Jasna nam je poruka: Gospa nam «donosi Isusa» i Isus se treba nastaniti u našim srcima i obiteljima. Dobro bi se bilo zamisliti što bi-smo slušali svojim ušima, gledali svojim očima i govorili svojim usnama - kada bi se nekoliko dana sam Isus Krist nastanio u našim obitelji-ma. Nema kršćanina bez Isusa Krista. Poziv ostalim obiteljimaMisija Basel ima preko 600 obitelji. Bilo bi li-jepo da i druge obitelji i pojedinci razmisle i uključe se u molitvenu zajednicu «Majka Tri-put Divna».

«Majka Triput Divna» – Molitvena zajednica u misiji Basel

Hrvatska katolička misijaZähringerstrasse 40, 3012 BernTelefon: 031 302 02 15 Fax: 031 302 05 13E-Mail: hkm.bern@bluewin.chwww.hkm-bern.chUredovno vrijeme: ponedjeljak - petak, od 10.00 do 16.00Misionar: fra Gojko Zovko, privatQuartiergasse 12, 3013 BernTelefon: 031 331 56 52 Fax: 031 332 12 48Natel: 079 379 66 66 E-Mail: goja.z@bluewin.chSuradnica: Ruža Radoš

■ Raspored misa

■ BERN: Bethlehem Kirche, Eymattstrasse 2B, 3027 Bern svake nedjelje u 12.00 sati■ BERN: župna crkva st. Josef, Stapfenstr. 25, 3098 Koeniz, svake subote u 19.00■ BIEL: Pfarrkirche Christ König, Geyisried- weg 31, svake 2. i 4. nedjelje u mj. u 17.00 ■ LANGENTHAL: crkva Sv. Marije, Schul- hausstrasse 11A, svake nedjelje u 9.00 ■ THUN: crkva sv. Marije, Kapellenweg 9, svake nedjelje u 14.30■ MEIRINGEN: Guthirt, Haupt-strasse, sva kog 1. poned. u 19.30 i 3. nedjelje u 17.00■ INTERLAKEN: župna crkva Heiliggeist, Schlossstr. 6, svake 1. i 3. srijede u 19.30

Molitvene pobožnosti

Bern: crkva St. Mauritius, Waldmannstrasse 60, 3027 Bern: molenje krunice svakoga četvrt-ka u 19.00 sati, a svakoga posljednjega četvrtka krunica u 18.30 sa svetom misom i klanjanjem Presvetom Oltarskom Sakramentu.Bern: crkva St. Mauritius: svakoga prvoga pet-ka u mjesecu krunica i ispovijed u 18.00, a sve-ta misa u 19.00 sati.Na svim mjestima gdje se slavi misa pola sata pri-je mise molenje krunice i mogućnost za ispovijed.

MISIJA BERN

10 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

Antonia Andrijanić, kći Stjepana i Lucije r. Matanović, 6. listopada 2018. u BurgdorfuInes Radoš, kći Milana i Marije r. Matić, 6. listopada 2018. u Könizu/BEAmea Nava Šincek, kći Darka i Antonele r. Brajinović, 27. listopada 2018. u ThunuAna Stanić, kći Marka i Andree r. Sikirić, 17. studenog 2018. u Ostermundigenu/BE

Ilija Petrić i Svjetlana Gavranić, 27. srpnja 2018. u Slavonskom BroduDanijel Matić i Tanja Stojmenovska, 4. kolovoza 2018 u Kongori

Kršteni u Misiji

Vjenčanja

Točno prije 45 godina HKM Bern od-vojila se od HKM Zürich i osamostali-la. Prvo je zahvaćala čitavu zapadnu Švicarsku, a kasnije se 1982. odvojila misija Lausanne-Wallis, te 1999. So-lothurn. Misionar fra Gojko uveo je prije 10 godina Dan Misije, kada smo proslavili 35. godina s kardinalom Josi-pom Bozanićem, a kasnije svake godi-ne u drugu nedjelju rujna slavili Dan Misije, kada se okupe svi vjernici naše misije iz Langenthala, Biela, Berna, Thuna, Interlakena i Meiringena u Bernsku katedralu, crkvu Presve-toga Trojstva. Četrdeset godina veličanstveno smo pro-slavili s mjesnim biskupom Felixom Gmür, ove godine 45. godina nešto skromnije s poznatim sisačkim biskupom mons. Vladom Košićem. «Molimo za čudo Vašega povratka», naslovio je svoju reportažu novinar Glasa Koncila, Vlado Čutura, o toj proslavi u navedenim novinama i naglasio biskupove riječi upućene Hrvatima u našoj misiji, da upere svoje poglede prema

NikolinjeBern: 1.12. 2018. u 18.00 u župnoj dvorani crkve u BethlehemuThun: 9.12. 2018. u 14.30 u St. Marien u Thu-nu. Poslije sv. mise u župnoj dvorani slavi se Nikolinje uz program Hrvatske dopunske škole, domaća jela, pića i glazbu.Langenthal: 2.12. 2018. sv. misa u 8.30 u Gemeindehaus u Langenthalu, a poslije u istoj dvorani Nikolinje uz program HDŠ, domaća jela, pića i glazbu.Biel: 9.12. 2018. sv. misa u crkvi Krista Kralja u 17.00 sati, a kasnije Nikolinje u župnoj dvorani.

Božićne večereThun: 14.12. 2018. Božićna večera u župnoj dvarani St. Marien u 18.00 satiBern: 15.12.2018. Božićna večera u misij-skom hrvatskom centru u 18.00 sati

Božićne ispovijediBern: 17.12. 2018. u crkvi u Bethlehemu 17.30 – 20.00Thun: 18.12. 2018. u crkvi St. Marien 17.30 – 20.00Langenthal: 15.12. 2018. u crkvi St. Marien 18.00 – 20.00Interlaken: 19.12. 2018. u Heiliggeist 18.30 – 19.30Biel: 23.12. 2018. u crkvi Krista Kralja 16.15 – 17.00Meiringen: 16.12. 2018. u crkvi Guthirt 16.15 – 17.00

Božićne miseBern: 24.12. 2018. u 20.00Thun: 23.12.2018. u 23.00 sa domaćinimaLangenthal: 25.12. 2018. u 8.30Bern: 25.12. 2018. u 12.00Thun: 25.12. 2018. u 14.30Biel: 25.12. 2018. u 17.00

Misijski Kalendar

Dan Misije i proslava 45 godina misijske samostalnostiLijepoj našoj, te misle kako bi se stvarno vratili i svoje nadarenosti, kapital i ljubav ugradili u domo-vinu koja nas rado čeka. Vjernici su darovali biskupa i siromašne u njegovoj biskupiji s 4000 CHF, a za Uskrs je misionar fra Gojko osob-no posjetio biskupa u Sisku i za pučku kuhinju biskupije darovao korizmeni misijski dar 5000 CHF.

Nakon misnoga slavlja nastavljeno je druženje uz domaća jela, piće i glazbu u dvorištu nave-dene crkve. Prekrasno vrijeme okupilo je skoro tisuću vjernika iz svih dijelova misije, a svaka zajednica imala je svoj stol s kolačima, kavom i domaćim specijalitetima, a misijska vijeća Ber-na i Thuna pobrinula su se za dobar ručak. Svima je u srcu ostao živi primjer vjere iz domovine koji nam je svjedočio biskup Vla-do Košić ispričavši stradanja svojih vjernika, posebno vjernika iz Zrinja, koji su dan prije s njim postavili bistu hrvatskoga mučenika i bla-ženika, uskoro i sveca Alojzija Stepinca.

Obitelj Josipa i Jozefine Tunić krstila je svoje osmo dijete. Čestitamo!

Blagoslov stanova, kuća i obiteljiS blagoslovima stanova, kuća i obitelji svih onih koji to žele, započeti ćemo već 26.12.2018.Potrebno je prijaviti se kod svećenika ili njego-va pomoćnika, vodiča i prakaratura u pojedi-nim mjestima. Raspored će te dobiti naknad-no. To je lijep običaj i prigoda za osobni susret s misionarom.

Tečaj pripreme za crkveno vjenčanjeBern: 2.3.2019. od 10.00 do 16.00 sati, biti će u Hrvatskom katoličkom centru, Zaehringer-strasse 40, 3012 Bern jednodnevni tečaj pripre-me za crkveno vjenčanje. Mladi iz naše misije koji se u 2018. godini žele crkveno vjenčati, tre-baju apsolvirati navedeni tečaj koji je preduvjet za valjano crkveno vjenčanje, bez obzira gdje će se to vjenčanje dogoditi.

Prva ispovijed i proba za Prvu PričestBern: 27.4.2019. s početkom u 10.00 sati biti će prva ispovijed za prvopričesnike i njihove rodi-telje, a onda i generalna proba za Prvu pričest u crkvi u Bethlehemu.

Prva PričestBern: 5.5. 2018. u 12.00 sati u crkvi Bethlehem biti će Prva pričest

Hodošašće u Lourdes 29.5. – 1.6.2019.Polazak u srijedu 29.5.2019. iz Berna, Schu-etzenmatte u 20.00 sati. Povratak u subotu 1.6.2019. ca. 23.00 sata. Cijena 520 CHF. Djeca, mladi u izobrazbi i studenti 450 CHF.Primamo hodočasnike i iz drugih misija, a u slučaju manjeg broja priključiti ćemo se dru-gim Hrvatskim katoličkim misijama iz Švicar-ske. Inače to je vrijeme kada u Lourdes hodo-časte sve naše katoličke misije iz čitave Evrope.

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 11

Misijska kronika

Marko i Luca KneževićIz svoga rodnoga Vrbovca u Posavini, neposred-no nakon vjenčanja, došli su u Švicarsku 1979. u Asconu, a nakon 6 godina prešli u Melchnau kod Langenthala, te se oboje zaposlili u tvornici tepiha Lantal, gdje su ostali punih 33 godine.Sinovi Mato (1980) i Blaženko (1986) obogatili su njihovu obitelj, a kasnije ženidbama im da-rovali i nevjeste i četvero unučadi, koji će biti razlog da nas uvijek ponovo posjete, a i mi i njih u njihovom Vrbovcu, gdje su ponovo na-pravili, zapravo obnovili u domovinskom ratu porušenu prekrasnu obiteljsku kuću. Bili su svake nedjelje u crkvi, a u nedjelju 28.11. 2018. priredili su lijepi oproštaj u našoj Misijs-koj zajednici u Langenthalu. Neka im dobri Bog podari dobro zdravlje, da nakon 39 godina rada u Švicarskoj uživaju zasluženu mirovinu na rodnoj grudi.

Hrvatska katolička misija Bern hodočastila je od 16. do 23.10. 2018. u Svetu zemlju.

Rano ujutro autobus je povezao 43 vjerni-ka iz Interlakena, Spieza, Thuna, Berna

i Langenthala u zračnu luku Zürich, gdje nas je dočekao g. Miljenko Ledenski u ime ATI agencije iz Pule, koja je organizirala zajedno sa misionarom fra Gojkom ovo naše hodošašće u Izrael. Nakon stroge kontrole poletjeli smo sa izraelskom kompaniom EL-AL te nakon četiri sata sletjeli u Tel Aviv. Čekao nas je autobus sa teologom i stručnim voditeljem gospodinom Vladom Čuturom. Prvo smo otišli u Nazaret, gdje smo se smjestili u franjevački hotel Casa Nuova, te za dva dana obišli najvažnija svetišta

Misijski izlet u poznato svetište Madonna del Sasso, TicinoSvoj ovogodišnji jednodnevni izlet misijskih vijeća Berna, Thuna, članova misijskih zborova i molitvene grupe, kao i aktivnih članova naše misije bio je 10. studenog ove godine u poz-nato Marijino svetište u talijanskoj Švicarskoj u Madonna del Sasso. Misionar HKM Ticino, fra Slaven Mijatović predvodio je sv. misu u navedenom svetištu i pozvao prisutne da hrab-ro ispovijedaju svoju vjeru i da uče od svojih roditelja ne zaboraviti kršćanske i nacionalne korijene te se ne zarobiti materijalnim i mo-dernim tendencijama vremena i švicarske nove domovine. Izlet je nagrada i hvala aktivnim članovima za sve što rade i pomažu u našoj HKM Bern.

u Galileji. Prvo smo posjetili crkvu navještenja, zatim vozili se Genezaretskim jezerom, posjeti-li Kafarnaum, crkvu Očenaša i Preobraženja, te je 14 bračnih parova obnovilo svoje ženidbene zavjete u Kani Galilejskoj.Treći dan smo krenuli prema brdu Tabor, a onda nastavili prema rijeci Jordanu gdje smo obnovili krsne zavjete, upravo na mjestu gdje je Ivan «krstio» Isusa, a onda u Jerihonu slavili sv. misu. I u Jeruzalemu smo bili smješteni kod franjevaca u centru u Casa Nuova. Slijedili su obilasci samoga grada, Maslinske gore, Getse-manskoga vrta, Betanije, crkve Ivanova rođenja i Marijina Navještenja, crkve Marijina uzne-senja, crkve Petrova zatajenja, Križnoga puta u

samome gradu, kao i crkve Svetoga groba. Po-sjetili smo i Betlehem i crkvu Isusova rođenja.Šesti dan smo posjetili židovski simbol slobode tvrđavu Masadu, gdje su Židovi nakon ustanka protiv Rimljana 66. godine, radije svi se pou-bijali, nego pali u rimsko ropstvo. Kasnije smo se kupali u Mrtvome moru i posjetili nalazište Qumran.Sedmi dan smo posjetili Zid smrti i Davidov dvor te u poslijepodnevnim satima se zaputili prema Haifi, gdje smo prenoćili. Sutradan smo posjetili brdo i svetište Carmel i Jafu te na vri-jeme došli u zračnu luku u Tel Aviv, gdje smo nakon stroge kontrole ponovo poletjeli nazad za Švicarsku i Bern. Hrvatski zet Fritz Steg-mann opet nas je sretno autobusom vratio u naša mjesta stanovanja. U nedjelju, 25. studenoga ponovo smo se svi sreli u Thunu na sv. misi, a onda poslije čašćenja domaćim specijalitetima, koje smo sami donijeli, oživjeli sjećanja medijskim elek-tronskim zapisima ovoga prekrasnoga i nez-aboravnoga hodošašća Isusovim stopama u njegovoj domovini.

Hodošašće u Svetu zemlju

Ljubav je početak života, ali i kraj smrti. A život ne obli-kuje iskustvo, nego očekiva-nja, jer su naši životi poput svijeće na vjetru. Osjećamo da je život i dar i poklon i da je sreća u životu voljeti i biti voljen. Zahvalnost je

osjećaj srca. Činjenice koje ne možemo pro-mjeniti, moramo prihvatiti sa dubokom tugom za prekinutim mladim životom, čija se životna svijeća ugasila na Nufenenpassu 21.10. 2018. u prometnoj nesreći s Mariovom velikom «lju-bavi» – motorom. Bol i tugu za ovim mladim životom očitovali smo u petak, 26.10. 2018. na veličanstvenom ispraćaju u Aeschiu, gdje su došli rodbina, prijatelji i poznanici oprostiti se od našega Maria i izraziti sućut njegovim roditeljima, majci Animariji, ocu Stijepi i se-stri Anni. «Svatko tko ide pouči nas nešto i o našem vlastitom životu», rekao je misionar fra Gojko prilikom ispraćaja u Aeschiu, te naglasio kako je Mario volio domovinu svoga oca, gdje je često dolazio i posjećivao baku i djeda, na-učio hrvatski, kršten i krizman u našoj misiji, rado pjevao rodoljubne hrvatske pjesme, oso-bito Thomsona, čijom ga je pjesmom ispratila naša glazbenica Nikolina zajedno sa zborom mladih iz Thuna, koji su pjevali, čitali čitanja i molitvu vjernika. Apero je bio u hotelu See-blick uz sudjelovanje rodbine i prijatelja iz Švicarske, Njemačke, Hrvatske i Austrije. Po-kopan je dva dana kasnije na Novom groblju u Donjoj Tramošnici, u Posavini.Mario se rodio 16.9. 1992. u Frutigenu. Nakon osnovne škole i djetinstva u Aeschiu, završa-va srednju školu i nastavlja izobrazbu uz rad u Aarbergu, Thunu i kasnije kao poslovođa u Bernu u SBB. Njegova zaručnica Jessica Scupola dostojanstveno ga je ispratila i s najbližima po-dijelila bol za izgubljenom Ljubavi.Pokoj vječni daruj mu Gospodine.

† Mario Šokčević 1992. – 2018.

naši pokojnici

Naši povratnici

Hrvatska katolička misijaParadiesstrasse 38, 9000 St. GallenTelefon: 071 277 83 31, Faks: 071 277 83 36Natel: 079 444 85 49Misionar: fra Mićo PinjuhKatehistica i orguljašica: Prof. Jelena Kučak Vujnovićwww.hkm-stgallen.chE-Mail: info@hkm-stgallen.ch

■ Raspored misa

■ BALGACH: Kath. Pfarrkirche, svakog 1. petka u mjesecu i svake (osim 1.!) subote u mjesecu u 18.30 sati ■ WIL: Kapuzinerkirche (St. Antonius), svake nedjelje i zap. blagdana u 9.30 sati■ JONA: Kath. Pfarrkirche (St. Franziscus) u Kempratenu, svake nedjelje u 12.00 sati■ ST. GALLEN: Kath. Pfarrkirche St. Maria (Neudorf), svake nedjelje i zapovjednog blagdana u 18.00 sati, te krunica (u korizmi križni put) i sv. misa svake srijede u 18.30 (Wallfahrtskirche Heiligkreuz)

MISIJA ST.GALLEN

12 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

Božićne ispovijedi

Wil (Kapuzinerkirche) – urorak, 11. prosinca u 18.00Kempraten (Franziskuskirche) – srijeda, 12. prosinca u 18.00St. Gallen (St. Maria Neudorf) - četvrtak, 13. prosinca u 18.00 Balgach (Pfarrkirche) – petak, 14. prosinca u 18.00

Božićna euharistijska slavlja

Polnoćke, 24. prosinca 2018.Kempraten (St. Franziskuskirche) u 19.00St. Gallen (St. Maria Neudorf) u 24.00

Božić, 25. prosinca 2018.Wil (Kapuzinerkirche) u 9.30Kempraten (St. Franziskuskirche) u 12.00St. Gallen (St. Maria Neudorf) u 18.00

Blagdan sv. Stjepana, 26. prosinca 2018.St. Gallen (St. Maria Neudorf) u 18.00

Nikolinjska slavljaBalgach, 24. studenoga 2018.Oberuzwil, 1. prosinca 2018.Jona, 2. prosinca 2018.

Božićni koncertBruggen (St. Martin), 15. prosinca u 19.30

Prva sveta pričest u MisijiKempraten (St. Franziskuskirche), 12. svibnja 2019.St. Gallen (St. Maria Neudorf), 18. svibnja 2019.

Sakrament svete potvrde (krizme) u MisijiSt. Gallen (S. Maria Neudorf), 11. svibnja 2019.

Kristian Šimunić i Melani Klarić, 11. kolovoza 2018. u Gornjoj Bučici Mario Ćosić i Marija Šipura, 25. kolovoza 2018. u BrckovljanimaAlan Karlo Žukinić i Josipa Anđelić, 21. rujna 2018. u SesvetamaDario Klasić i Anđelka Grgić, 22. rujna 2018. u Hombrechtikonu Ivan Perko i Kata Bilić, 29. rujna 2018. u Ljubunčiću Darko Šikalo i Ana Marija Iličić, 6. listopada 2018. u Solothurnu Dragan Mijatović i Katarina Ament, 20. listopada 2018. u BudrovcimaBenedikt Florian Engler, 27. listopada 2018. u Zadru

NOVA MISIJSKA SURADNICAProf. Jelena Kučak Vujnović nova je misijska suradnica (katehistica i crkvena glazbenica) u HKM St. Gallen. Rođena je 24. studenoga 1976. u Zaboku. Nakon temeljne naobrazbe u Gornjoj Stubici, gimnaziju je pohađala u Zagrebu. Nakon uspješnog završetka studi-ja njemačkog i španjolskog jezika i književ-nosti na Filozofskom fakultetu Šveučilišta u Zagrebu 3. travnja 2000., upisala je novi četverogodišnji studij na Institutu za crkve-nu glazbu «Albe Vidaković» Katoličkog bo-goslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je i 30. lipnja 2008. godine, ste-kavši akademski naziv diplomiranog crkve-nog glazbenika i profesora crkvene glazbe. Po završetku studija u domovini je vodila različite crkvene zborove, poput mješovitih zborova u župi sv. Ane i samostanskoj crkvi sv. Vinka u Zagrebu, te velikog pjevačkog zbora u nacionalnom Marijanskom svetištu u Mariji Bistrici. Novoj misijskoj suradnici želimo iskrenu dobrodošlicu, te plodan i sadržajan rad u novoj životnoj i radnoj sredini.

Vjenčanja

Vlado i Ankica Ivušić

Supružnici Ivušić su Garevljani. Vlado je rođen 8. srpnja 1960., a Ankica 12.

kolovoza 1965. Crkveno su vjenčani 30. siječnja1983. Gospodin im je, u skladnom braku, podario dvije vrijedne kćerke – Marinu i Ivanu. Prvo Vladino boravišno i radno odredište bio je Saas Fee, kamo je došao 1985. godine. Ankica mu se pridru-žila godinu dana kasnije. Nakon punih 10 godina na starom odredištu 1995. dolaze u Altstätten, gdje su ostali sve do kraja rujna ove godine i povratka u svoj rodni Gare-vac. U Švicarskoj su ostale njihove kćerke – Marina s mužem Ivanom i prekrasnim blizancima Miom i Matteom, koji će baki i djedu puno nedostajati, te Ivana sa supru-gom Stefanom. I, dakako, brojni prijatelji i znanci. No i ta praznina, s obzirom na današnju prometnu povezanost i moguć-nosti, neće biti prevelika zaprjeka, kada se did i baka požele svojih unučića. Pozdrav-ljajući se s prijateljima, supružnici Ivušić su poručili da su vrata njihova doma u Garevcu za sve dobronamjernike uvijek otvorena.

Vladi i Ankici, koji su bili djelatni i veoma raspoloženi članovi naše Mi-

sijske zajednice, iskreno zahvaljujemo na desetljećima iznimno uspješne suradnje i sebedarja, koje su bezbroj puta pokazali kada je zajedničko dobro bilo u pitanju. Želimo im dobro zdravlje, obilje Božjega blagoslova i ostvarenje svih njihovih ple-menitih, obiteljskih i osobnih, planova u rodnomu kraju i među svojim ljudima.

POVRATNICI U DOMOVINUMisijski Kalendar

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 13

Janja je rođena 1939. u Vrbovcu u župi Poto-čani. Pred oltar župne crkve u Potočanima, sa svojim zaručnikom Ju-rom Barukčićem, stala je 24. veljače 1960. go-dine. Njihovih četvero

djece – Pejo, Kaja, Filip i Andrijana – zor-na su potvrda Božjega blagoslova i njihova skladna kršćanskog braka. Supružnici Ba-rukčić su sretno živjeli u svom Vrbovcu, baveći se poljodjelstvom i podižući svoju djecu. Ratne neprilike su ih, poput tisuća čestitih ljudi iz Posavine, 1992. nagnale da napuste svoj dom i svakim Božjim blago-slovom bogat zavičaj. Njhovo izbjeglič-ko odredište, kamo su Juro i Janja pošli s najmlađom kćerkom Andrijanom, bio je St. Gallen, gdje je već živio njihov stariji sin Pejo sa svojom obitelji. Jurino zdrav-lje se u izbjeglištvu postupno pogoršavalo pa je, unatoč svoj medicinskoj i iznimnoj obiteljskoj skrbi svoje Janje i djece, prese-lio u vječnost 2012. godine. Janja je nakon muževljeve smrti, navikla na svoju – kako je znala s ponosom istaknuti – slobodu i samostojnost, odlučila živjeti u zasebnom kućanstvu. No iako je, pojednostavljeno rečeno, živjela sama, to ni u kom slučaju ne treba poistovjećivati s osamljenošću. Njezina djeca i unučad su o njoj s lju-bavlju skrbili i uljepšavali joj dane, što je ona znala cijeniti i nastojala uzvratiti na sve načine. Njezino hrabro srce se, una-toč višegodišnjoj žilavoj borbi, iznimnoj medicinskoj i obiteljskoj skrbi, konačno predalo u praskozorje 8. studenoga ove godine. Njezine posmrtne ostatke, uz mo-litve i prigodnu riječ, ispratio je fra Mićo Pinjuh, voditelj HKM St. Gallen 9. stu-denoga. Pokopana je, uz nazočnost svoje djece, unučadi, praunučadi, brojne rod-bine i obiteljskih prijatelja i znanaca, 11. studenoga 2018. na groblju Smrekovac u Vrbovcu. Janjinoj djeci i svoj užoj i široj obitelji, izričemo iskrenu sućut, a nju pre-poručujemo dobroti i milosrđu Božjemu.

SREBRENA OBLJETNICA

Josip i Anđa Budimir

U nedjelju, 24. listopada u crkvi sv. Fra-nje u Kempratenu bilo je posebno

svečano. Dodatnu sadržajnu i liturgijsku toplinu euharistijskom slavlju podarili su supružnici Anđa i Josip Budimir, odlučiv-ši proslaviti 25. obljetnicu svoga – veoma skladnog i plodnog – bračnog zajedništva. Josip je rođen 5. siječnja 1966. u Golom Brdu, a Anđa u Humcu kod Bugojna 27. travnja šest godina kasnije. Josip je u Švi-carsku došao 1988. godine, a Anđa 1993. Supružnici Budimir, Josip i Anđa rođ. Brnada, upoznali su se u Švicarskoj 1991. godine. Svoje uzajamno odabranje, okru-nili su sakramentalnim brakom u crkvi sv.

Petar i Ranka Petrović

Petar je rođen u Kotor Varošu, 23. velja-če.1959., a Ranka u Dubnici kod Kale-

Kršteni u Misiji

† Janja Barukčić 1939. – 2018.

naši pokojnici

POVRATNICI U DOMOVINU

Nina Bajušić Ivičina i Andrejina, 13. listopada 2018. u SchwarzenbachuMia Volić Kristijanova i Ankičina, 3. Studenoga 2018. u St. Gallenu

Sebastiana u Schänisu, 9. listopada 1993. godine. Josip danas radi u dostavnoj tvrtki Ernst Gygli kao vozač, a Anđa u tvornici slastica u Läderachu (GL). Uz sretne rodi-telje na obljetničkom slavlju, u znak pot-pore i posvemašnje privrženosti, stajala su njihova djeca Mario, Luka i Matea – nji-hova radost i ponos i najzornija potvrda njihova sretnog i blagoslovljenog bračnog zajedništva.

Josipu i Anđi, vrijednim članovima naše Misijske zajednice, iskreno čestitamo i

želimo da, zdravi i sretni, okruženi ljubav-lju svojih najbližih, dožive i druge – okru-gle obljetnice.

sije 14. veljače 1961. U Švicarsku su došli, poput brojnih svojih sumještana i suna-rodnjaka, u potrazi za sigurnijim poslom i izvjesnijom budućnosti 1979. Svoju uza-jamnu naklonost, koja je s vremenom pre-rasla u iskrenu i duboku ljubav, okrunili su sakramentalnim brakom u župnoj crkvi u Vrbanjcima 1983. godine. Gospodin je njihovo bračno zajedništvo blagoslovio s četvero vrijedne djece – Marijanom, Sla-đanom, Markom i Matijasom. Petar je za-počeo na građevini, da bi kasnije – sve do umirovljenja i odluke o povratku – radio kao strojarski tehničar, dok je Ranka, na-kon početnog rada u ugostiteljstvu, preko 20 posljednjih godina radila u Coop-u.

Nakon što su djeca porasla i, sukladno svojoj naobrazbi, zasnovala čvrste

radne odnose, Petar i Ranka su odlučili vratiti se u Hrvatsku. Svoj naum su ostva-rili 1. kolovoza 2018. Supružnicima Petro-vić želimo Božji blagoslov, dobro zdravlje, dug i sadržajan život u domovini.

Hrvatska katolička misijaMatthofring 2/4, 6005 Luzern Telefon: 041 360 04 47 i 041 360 15 04Faks: 041 360 01 73Natel: 079 541 35 08E-Mail: misija@hkm-luzern.ch i hkm.luzern@bluewin.chwww.hkm-luzern.chMisionar: fra Branko RadošSuradnica: s. Ana Marija Biško

■ Raspored misa

■ LUZERN: crkva sv. Karla, St. Karlistrasse, svake nedjelje i zapov. svetkovine u 12.00■ ENGELBERG: Espenkapelle, po dogovoru srijedom ili četvrtkom u 20.00 sati■ HITZKIRCH: Marienkapelle, svake 1. i 3. nedjelje u mjesecu u 9.00 sati■ SARNEN: Dorfkapelle, svake 2. i 4. nedje-lje u mjesecu u 9.00 sati■ SCHENKON: Kapelica Namen Jesu, svakog 1. i 3. petka u mjesecu u 19.00 sati

MISIJA LUZERN

14 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

Kolovratov koncert – HKUD Kolovrat je u žu-pnoj dvorani sv. Marije u Emmenbrücke u su-botu, 22. rujna 2018. organizirao jesenski kon-cert pod nazivom «Ide jesen, ide Gospe Mala, curo moja, bil’ se ti udala». Program se sastojao od igrokaza, pjesama i plesa iz Slavonije i Po-savine. Valja posebno izdvojiti zanimljiv igro-kaz kojeg je priredio Stjepan Stojčić, a odlično ga izveli i sve nasmijali članovi HKUD-a, koji osim za ples i pjesmu, očito imaju talenta i za glumu. Nakon zajedničke večere goste je do ka-snijih sati zabavljao Tamburaški sastav Indigo. Na koncertu je bio i voditelj misije. Uputio je prigodnu riječ i zahvalio folklorašima na do-broj suradnju s Misijom.

Gosti u Misiji – U nedjelju, 30. rujna 2018. sve-tu misu je predvodio i propovijedao fra Ivan Matić, voditelj kuće Tabor u Samoboru. Glaz-beno su misu animirali članovi misijskog zbo-ra mladih na čelu s Marijom Renić, koja prati seminare i duhovne obnove na Taboru. Mladi su poslije mise ostali pjevati na oduševljenje vjernika – posebno onih najmanjih.

Dvije cigleZbog visoke cijene redovnici nisu mogli anga-žirati stručnjake u izgradnji samostana nego su se sami prihvatili posla. Jedan se redovnik s krajnjom predanošću posvetio zidanju. Bio je zadovoljan svojim radom sve dok nije ugledao dvije cigle koje su narušavale ravninu jednog zida. Kako je bilo prekasno za popravak, zatra-žio je od poglavara da sruši cijeli zid i ponovo ga sagradi. No poglavar nije htio ni čuti jer je po njegovu mišljenju zid bio sasvim u redu. Po završetku radova tom redovniku je bilo neu-godno zbog zida s dvije krivo postavljene ci-gle. Kad bi posjetiteljima pokazivao samostan u širokom je luku zaobilazio taj zid. No, ipak jedan je posjetitelj prolazeći pored zida rekao: «Lijep zid. Zanimljiv.» Redovnik se začudio primjedbi i upitao: «Zar ne vidite ove dvije krivo postavljene cigle?» «Naravno, ali vidim i drugih tisuću savršeno uzidanih», odgovorio je posjetitelj. Ovaj je odgovor upalio lampicu u redovnikovoj glavi. U svojoj zabrinutosti oko dvije pogrešno postavljene cigle, propustio je vidjeti 998 savršeno postavljenih.Tko pozitivno gleda, pozitivno će i vidjeti! A što je sa mnom?

Nova misijska tajnicaOd 1. studenog 2018. prijevode i uredski posao jednim će dijelom (40%) obavljati Ivana Ćurić

r. Perić. Ivana je rođena 24. rujna 1986. godine. Školu je pohađala u Hellbühlu, Neuenkirchu i Kri-ensu. Radila je kao asistentica u stomatološkoj ordinaciji, a od 2010. godine je u tajništvu bol-nice sv. Ana u Luzernu. Udata je i ima tri kćeri. Želimo joj dobar početak i blagoslovljen rad na dobrobit vjernika naše misijske zajednice. Istovremeno zahva-ljujemo Ivani Drmić koja je uz

studij u protekle tri godine manjim dijelom pomagala u uredskom poslu.

Nives Drmić, kći Michaela i Sofije r. Radoš.22. rujna 2018. u HochdorfuMila Lovrinović, kći Danijela i Maje r. Volić,10. studenoga 2018. u Luzernu

Blaženko Skeledžija i Ivana Grgić,Podkraj, 28. srpnja 2018.Jure Tomas i Ivana Vučur,Bukovica, 9. kolovoza 2018.Mijo Andrijanić i Ana Markotić,Poreč, 6. listopada 2018.Ivan Kovač i Ana Bikić,Luzern, 13. listopada 2018.

Kršteni u Misiji

Vjenčanja

Božićne mise23. prosinca 2018. u 12 sati - Luzern, Sv. Karlo24. prosinca 2018. u 24 sata - Luzern, Sv. Karlo 25. prosinca 2018. u 12 sati - Luzern, Sv. Karlo26. prosinca 2018. u 12 sati - Luzern, Sv. Karlo27. prosinca 2018. u 19 sati - Luzern, Misija30. prosinca 2018. u 12 sati - Luzern, Sv. Karlo 31. prosinca 2018. u 19 sati - Luzern, Misija

1. siječnja 2019. u 12 sati - Luzern, Sv. Karlo6. siječnja 2019. u 9 sati - Hitzkirch 6. siječnja 2019. u 12 sati - Luzern, Sv. Karlo

13. siječnja 2019. u 9 sati - Luzern, Sv. Karlo 13. siječnja 2019. u 12 sati - Luzern, Sv. Karlo Na svim misama 6. i 13. siječnja je blagoslov vode i soli, te blagoslov djece.

Blagoslov obiteljiPohod svećenika i blagoslov obitelji predvi-đen je odmah nakon Božića. Uz fra Branka na raspolaganju će nekoliko dana biti fra Ivan i don Mirko. Raspored ćete dobiti prije bo-žićnih blagdana. Računajte da treba obići više od 600 obitelji, pa se podredite terminima koji će biti objavljeni. Da bismo došli do svih vas koji želite blagoslov, nužno je da se prija-vite još prije Božića.

Važniji termini početkom 2019.KinovečerMisijski centar – 16. veljače 2019. u 19 sati.

Tečaj za brakMisijski centar – 19.‒21. veljače 2019. u 20 sati.

Pokladna zabavaMisijski centar – 2. ožujka 2019. u 18 sati.

Molitvena večerPosebna molitvena večer na početku korizme je u četvrtak, 7. ožujka 2019. od 20 do 22 sata.

Križni putMisijski centar – svake subote u korizmi s misom u 18 sati.

Duhovna obnovaKorizmena duhovna obnova bit će od 15. – 17. ožujka 2019. Obnovu će voditi fra Damir Pavić, tajnik franjevačke provincije Bosne Srebrene. U posljednje vrijeme čest voditelj pučkih misija i duhovnih obnova.

Hodočašće u PadovuOd 29. svibnja do 1. lipnja 2019. hodočasti-mo sv. Anti i sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću u Padovu. Posjetit ćemo i Veneciju.

Hodočašće u SchönstattOd 19. do 23. lipnja 2019. Prijave za Luzern i središnju Švicarsku kod Jasminke Ćurić, Weinberglistrasse 69, 6005 Luzern T 076 454 82 83, @: jasnacuric66@gmail.com

Misijski Kalendar

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 15

Duhovna obnova – od 4. do 6. listopada 2018. u misijskom je centru održana duhovna obnova kao priprava za proslavu sv. Franje, zaštitnika misije. Obnovu je predvodio don Bože Radoš, dugogodišnji profesor i duhovnik na đakovač-koj bogosloviji, a zadnje dvije godine rektor pa-pinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu. Tema duhovne obnove je bila: «Marija kao su-putnica na životnom putu naših obitelji.» Don Bože je govorio o Mariji u svagdašnjici naših obitelji te povezao nekoliko svetopisamskih

tekstova s konkretnom obiteljskom situacijom. Kuća znači isto što i duša. Kada je anđeo do-šao u Marijinu kuću, ušao je u njenu dušu. U kući se događa razgovor, a pravog i istinskog razgovora nema bez onog s Bogom – bez mo-litve. Kad je Marija rodila Isusa stavila ga je u jasle i time nam dala do znanja da je Isus naša hrana, jer u jasle se upravo stavlja hrana. Isus 30 godina živi u kući u kojoj se ništa posebno ne događa, to nam je znak da i mi u našim obi-teljima trebamo imati strpljenja. Božji zahvat će sigurno doći. Kod svadbe u Kani Galilejskoj

mladenci imaju problem nestašice vina. Svaki bračni par na početku ima određene probleme. Isus na Marijin savjet čini čudo u Kani. Tako smiruje situaciju i u bračnim i obiteljskim nes-porazumima. Valja mu samo dopustiti. Pod križem Ivan uzima Mariju u svoju kuću. Time i nas poziva uzeti Mariju sa sobom i povesti je u naše obitelji. Uz predavanja svakodnevno je bila prigoda za sakrament ispovijedi i duhovne razgovore. Prije predavanja molili smo krunicu ili razmatrali križni put. Program je završavao slavljem svete mise i klanjanjem Presvetom ol-tarskom sakramentu. Program su pjevanjem animirali članovi velikog misijskog zbora i zbora mladih.

Proslava sv. Franje – Svečanom svetom misom u crkvi sv. Karla u nedjelju, 7. listopada 2018. proslavljena je svetkovina svetog Franje, zaštit-nika Misije. Na čelu procesije nošena je zastava nebeskog zaštitnika dok je zbor pjesmom pozi-vao da nasljedujemo Franju koji je svojom po-niznošću i vjernošću postao «Drugi Krist». O Franji uzoru vjere i učitelju života u sadržajnoj propovijedi govorio je voditelj duhovne obno-ve don Bože Radoš. Nakon svete mise vjernici su se preselili u misijsku dvoranu gdje su čla-novi misijskog vijeća pripremili tjelesnu okrje-pu. Članovi velikog mješovitog zbora i zbora mladih na čelu sa S. Anom Marijom su izveli prigodan i poučan program sačinjen od pjesa-ma, igrokaza i recitacija. Riječ zahvale Bogu, don Boži i svima koji su doprinijeli ovoj lijepoj proslavi kao i cijeloj duhovnoj obnovi uputio je voditelj misije fra Branko. Vjernici su Don Boži zahvalili novčanim prilozima za zavod i studente o kojima brine.

Suradnička večer – U subotu, 20. listopada 2018. godine najbliži misijski suradnici - čla-novi misijskog vijeća, velikog mješovitog mi-sijskog zbora, kreativne sekcije žena i koordi-natori čitača imali su svoje godišnje druženje. Odazvalo se 35 članova. Okupili smo se u po-podnevnim satima u Beckenriedu odakle smo se žičarom zaputili na Klewenalp. Iza sebe smo ostavili maglu i uživali u šetnji po prekrasnim i sunčanim obroncima. U među vremenu se i magla razišla, pa smo uživali u pogledu s jedne strane na jezero Vierwaldstättersee, a s druge strane na Titlis i druge obližnje planine. Nakon ugodne šetnje, osvježenja i razgovora okupili smo se u kapelici gdje smo slavili svetu misu. Bila je ovo misa zahvalnica za sve dobro čime

nas je Bog blagoslovio, kao i ono dobro koje smo sami učinili u sklopu misijske zajednice, pogotovo prema najpotrebnijima. Molili smo i za snagu i ustrajnost činiti i dalje sve što je u našoj moći kako bi se Bog po nama i našoj vjerničkoj zajednici mogao proslaviti. Nakon svete mise pred oltarom krunjenja Blažene Djevice Marije molili smo listopadsku pobož-nost. Večer smo proveli u opuštenom ozračju uz ukusno jelo i pjesmu. Obogaćeni lijepim iskustvom, a posebno zajedništvom vratili smo se zadovoljni svojim domovima.

Veleposlanica u Misiji – U petak, 26. listopada 2018. u posjetu Misiji boravila je nova velepo-slanica Republike Hrvatske dr. Andrea Bekić u pratnji supruga Darka Bekića. U podužem raz-govoru fra Branko i s. Ana Marija su je upozna-li s poviješću Misije te s aktualnom situacijom. Obišla je misijske prostorije i stari dio grada Luzerna. Navečer je sudjelovala na sastanku predstavnika hrvatskih udruga u Švicarskoj s članicom u Savjetu Vlade RH za Hrvate izvan domovine, gospođom Ružom Studer Babić koji je održan u prostorijama kluba Zrinski.

Misijska kronikaEmmenbrücke – Ide jesen, ide Gospe Mala ... članovi HKUD-a Kolovrat za vrijeme nastupa u župnoj dvorani sv. Marije.

Hrvatska katolička misijaRue de la Borde 25, 1018 LausanneTelefon: 021 647 07 57Natel: 079 446 45 21Misionar: fra Vladimir ErešSuradnica: Vlatka PavlinovićE-Mail: vlado@cromission-wallis.chwww.cromission-wallis.ch

■ Raspored misa

■ LAUSANNE: župna crkva St. Redempteur, Av. De Rumine 33, svake 1. i 3. nedjelje u 17 sati■ VISP: Stara župna crkva/Dreikönigskirche, svake 2., 4. i 5. nedjelje u mjesecu u 10 sati■ ZERMATT: katolička župna crkva, svake 2. i 4. nedjelje u 14 sati■ SAAS FEE: katolička župna crkva, (misa po dogovoru)■ FRIBURG: kapelica župne crkve s. Pierre, svake 1. i 3. nedjelje u mjesecu u 10.15 sati■ YVERDON: kat. župna crkva S. Pierre, svake 1. i 3. nedjelje u mjesecu u 13 sati■ CLARENS: crkva sv. Terezije, 4. nedjelje u 19.15 sati i 2. subote u 19.15 sati■ GENEVE: župna crkva Saint Julien, rue Vi-rginio-Malnati 3, Meyrin, svake 1. i 3. subote u mjesecu u 19.15 sati■ SION: kapelica samost. Soeurs Hospitalieres, Ch. De Pollier 4, svake 2. i 4. subote u 17 sati■ NEUCHATEL: kapelica Hopital la Providen-ce, svake 1. i 3. subote u mjesecu u 16.30 sati ■ COLLOMBEY: kat. župna crkva, Rue des Dents-du-Midi, svake 4. subote u mjesecu u 19 sati■ LEUKERBAD: kapelica Volksheilbad, (misa po dogovoru)

MISIJA LAUSANNE-WALLIS

/ fra.vlado@gmx.ch

16 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

BOŽIĆNE ISPOVIJEDI

U adventsko vrijeme, prije svake sv. mise, imati ćemo mogućnost za sv. Ispovijed. U nekim će zajednicama biti mogućnosti za is-povijed i radnim danima uvečer, iako imamo Duhovnu obnovu koja će puno ‘rasteretiti’ fra Vladu. No, sve će biti rečeno na sv. misi u do-tičnoj misijskoj zajednici.

Adventska duhovna obnova12. 12. – 16. 12. 2018.Predvodi fra Marinko Štrbac

PROSLAVA NIKOLINJA

Ženeva, 1.12. 2018.U 12 sati sv. misa, prigodni program, podjela nikolinjskih darova i ručakGlis, 1.12. 2018. od 19 sati Župska dvorana Nastupa grupa «El Clasico»Program HDŠkole i podjela darovaFriburg, 2.12. 2018.Yverdon, 2.12. 2018.Lausanne, 2.12. 2018.Clarens, 8.12. 2018. (uvečer)Nikolinje, dvorana župe sv. Cecilije, od 19 sati, pjeva i svira «El Clasico»

BOŽIĆNE MISE

PONOĆKEŽeneva, 24.12. 2018. u 17 satiClarens, 24.12. 2018. u 20 satiVisp, 24.12. 2018. u 22.30 sati

MISE NA BOŽIĆVisp, 25.12. 2018. u 10.15 satiZermatt, 25.12. 2018. u 14 satiLausanne, 25.12. 2018. u 17.30 sati

STJEPANDANFribourg, 26.12. 2017. u 10.15 satiYverdon, 26.12. 2017. u 13 satiClarens, 26.12. 2017. u 19.15 sati

Značajni termini u 2019. godini

Hodočašće u Izrael (i izlet u Jordan-Petru)Od 23. do 30. 4. 2019. godinePrijave odmah!

Hodočašće u LurdOd 29.5. do 2.6. 2019. godine

PRVA SV. PRIČESTSubota, 25.5. 2019. godine

Ivan Tutić, sin Kristiana Tutića i Sanje Jurkić, 22. rujna 2018. u ClarensuHelena Perić, kći Pave i Ivane r. Krajinović,6. listopada 2018. u VispuVedran Dadić, sin Pere i Diane r. Tutić,27. listopada 2018. u SionuMia Jurkić, kći Jakova i Katarine r. Latić,10. studenog 2018. u VispuEmilia Kukuruzović, kći Stjepana i Marine r. Peraić, 17. studenog 2018. u Lausanni

IVAN PEPIĆ i ANTONELA TOMIĆ21. travnja 2018. u ZagrebuFILIBERT JAKIĆ i BLAŽENKA ZRAKIĆ11. kolovoza 2018 u PotočanimaANTONIO ARAPOVIĆ i KATARINA NADAREVIĆ, 12. rujna 2018. u Mostaru

Misijski Kalendar

Collombey-Monthey

Sv. misa naše zajednice sa ŠvicarcimaPočetkom mjeseca studenoga simpatična mi-sijska zajednica u filijali Collombey-Monthey slavi sv. misu u švicarskoj župi zajedno s doma-ćim vjernicima. U organizaciji i dogovoru naj-više sudjeluje naš vjernik Anto Tutić i njegova obitelj. Domaćin, župnik Jerome Hauswirt, i fra Vlado, u zajeništvu s vjernicima, slavili su sv. misu na dva jezika uzajamno. Župnik nas je pozdravio i u propovijedi nagla-sio zajedništvo vjere i druženja. Bog je onaj koji spaja narode, jezike, kulture i vjeru. Godinama na ovim prostorima živimo zajedno, radimo za-jedno, molimo se u istoj crkvi i «dišemo» za istu stvar: živjeti u vjeri i toleranciji do Božje volje.Poslije sv. mise uzajamno je druženje nastavlje-no u obiteljskom ozračju ispred crkve u dvori-štu. Naš je vjernik AntoTutić sa suprugom Ma-rinom, koji je začetnik ove ideje, ponudio pića i domaćih kolača. Ostali smo dugo u ugodnom čavrljanju, prijateljskom druženju i kršćan-skom raspoloženju dok nas noć i sumrak nisu «potjerali» svojim domovima. Jedna od tema, ispred crkve, naših domaćina švicaraca bila je i iskrena čestitka i divljenje na dobroj nogomet-noj predstavi naše reprezentacije na svjetskom prvenstvu u Rusiji.

Mlada misa u Fribourgu i ZadruFra Marko Dokoza

Naša zajednica u Fribourgu bila je počašćena da je student teologije dominikanac fra Marko Dokoza bio i član naše misijske zajednice. Do-

Misijska kronika

Kršteni u Misiji

Vjenčanja

BLAGOSLOV OBITELJIKako nam je zajednica prostrana, a fra Vlado je samo jedan, budimo strpljivi u čekanju ter-mina za blagoslov. Učinit ću sve da ne čekate predugo, ali neki će ipak morati imati strplje-nja. Priložena fotografija kaže kako su divni momenti zajedničkog obiteljskog susreta u kojemu se traži (i dobiva) Božji blagoslov.

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 17

Svaki kršćanin sanja a manje grupe ostva-re mogućnost hodočašća u Sv. Zemlju. Zemlju našega Boga i Brata, naše vjere

i ponosa, naše prošlosti, sadašnjosti i buduć-nosti. Tako se uputila jedna grupa hrvatskih hodočasnika iz naše misije u tu «obećanu ze-mlju» da svoje snove pretvori u stvarnost i da u njoj uživa punim srcem. Donijeti mali i stvar-ni osvrt na ovo putovanje je skoro nemoguće. Ne postoji mogućnost da se mogu osjećaji i doživljaji staviti na papir kako bi čitatelji mo-gli shvatiti što je u stvari bilo. Ono što je naša grupa, a mnogi idu prvi puta, vidjela i doživjela jest samo sudionicima moguća. Let izraelskim zrakoplovom predivan, prvi dojmovi o zemlji Isusovoj su nešto neopisivo, dolazak i preno-ćište u najstarijem gradu na svijetu – Jerihonu – začuđujući. Osvanulo je jutro i polazak na mjesto Isu-sove kušnje, gdje ga je đavao «isprobavao i na-vlačio na svoj mlin» bio je idiličan. Visoko u bespućima brda dojam je zastrašujući a Isuso-vo odupiranje nadahnjujuće. Slijedilo je puto-vanje u «zemlju ničega» – pustinju, na Mrtvo more. Popesmo se na Masadu, brdo okruženo provalijom, gdje su hrabri Izraelci do posljed-njega dali svoje živote, ali se nisu htjeli predati neprijatelju u ruke. Put nas vodi do Mrtvog mora, koje je «debelo» ispod morske razine i «natopismo» svoje tijelo u vodi punoj soli, na-dajući se zdravlju kože i tijela. Navratismo na čudesnu rijeku Jordan, gdje je Ivan propovije-dao obraćenje i Isusa krstio a mi obnovismo svoje krštenje. Puni dojmova stigosmo u grad Isusova djetinjstva i mladosti – Nazarat. Čim je svanulo odosmo do najveće crkve na Bliskom istoku – bazilike – odakle je sve po-čelo anđelovim navještenjem Mariji da će rodi-

šao je tiho a otišao veličanstveno. Studirao je par godina i studij završio. Pomagao je pjeva-njem i sviranjem u crkvi a u svom dominikan-skom samostanu često je primao na molitvu vjernike iz Fribourga. Na koncu mjeseca lip-nja i koncem rujna 2018. slavio je svoje Mlade mise. Bili smo na njima. I jedna i druga bile su dostojanstvene. Podijelio nam je i svoj mlado-misnički blagoslov. Neka mu je blagoslovljena svaka «njiva Gospodnja» gdje bude radio i sijao riječ Božju.

Pješice do RimaU našoj misijskoj zajednici postoji jako puno pojedinačnih i zajedničkih pothvata. Ima tako vrijednih osoba koje ne uspijemo zabilježiti a za mnoga dostignuća saznamo kasnije. Ovih dana smo oduševljeni ovom viješću. Jedan do-

bar čovjek švicarac imenom Marc Silva a ože-nio Hrvaticu Mariju i s njom ovoj našoj planeti podario 4 djece. Naravno, da je kroz brak i obi-telj i djecu prihvatio naš katolički stil života te tako oboje odlično odgajaju svoju djecu. Cijela obitelj je živjela par godina u Hrvatskoj, gdje je Marc vrlo dobro naučio hrvatski jezik.Prije par godina su se ponovno vratili u Švicar-sku, krizmali i pričestili skoro svu svoju djecu ali ga stavljam u Movis iz jednog drugog razloga.Naime, Marc je odlučio otići pješice u Rim. Po-šao je 2 rujna od kuće (Morges) u blizini Lau-sanne te je punih 7 tjedana, ili 48 dana, pješačio i završio svoje hodočašće (da, da, hodočašće, ne vozočašće… !) u Rimu. Čim je stigao u Rim obišao je 4 glavne bazilike.Hodao je po starom hodočasničkom putu Via Francigena, koji vodi iz Canterburrya u Engle-skoj pa u Rim. Glavne postaje su mu bile: St. Maurice, prijevoj Grand Saint Bernard, Aosta, Vercelli, Piacenza, prijelaz Apenina, Lucca, Siena, Viterbo, Rim.Marc je imao puno razloga zašto se odlučio na ovaj put: Sportski, kulturni, duševni, duhov-ni… Sada kada se vratio priča da je imao po-vremenih poteškoća ali da je za njega ovaj pje-šački hod jedno divno iskustvo koje ga otvara u pogledu prema ljepotama života na različitim razinama. Bravo Marc, ti ulaziš u legende!

ti Isusa pa do njegovog krštenja u 30-toj godi-ni. Vidjesmo «tragove» naše hrvatske Crkve u slikama Gospe bistričke i kondžilske. Sv. misa u Josipovoj kapelici nas se silno dojmila. Put nas vodi do Kane Galilejske i obnove vjenčanja naših parova a nas ostale ujedini nas molitva za naše roditelje. Nastavismo taksijima put do gore Tabora i vidjesmo slavonski hrast kako ponosno drži svodove crkve, na mjestu gdje se Isus preobrazio pred apostolima. Idućega dana odosmo do mjesta Isuso-vih propovijedanja i čudesa: Tagbhu – mjestu umnoženja kruhova i riba, malo je dalje brdo blaženstava, gdje smo slavili sv. misu s vjerni-cima iz misije Frauenfeld a onda do obližnjeg Kafarnauma, grada sv. Petra. Popodne smo se vozili lađom i malo osvježili na Genezaretskom moru (jezeru) te jeli «Petrovu ribu». Dan zavr-šismo u Haifi, na brdu Karmel, gdje je sv. Ilija gromovnik dobio od Boga svoje poslanje. Dan kasnije odosmo u Betlehem, na mje-sto Isusova rođenja. Vidjesmo i «nahranismo» se svim sitnicama, slavismo misu i obiđosmo sve što nas je zanimalo. Čudesna je Isusova pri-ča rođenja i djetinjstva. A popodne krenusmo prema vrhuncu našega hodočašća – prema Je-ruzalemu, kako bi stigli na križni put ulicama vječnog grada. Veličanstveno i dirljivo. Sutra-dan ponovno hodismo Jeruzalemom: crkva Očenaša, Getsemani, Dvorana posljednje ve-čere, Isusove križne postaje i na koncu vrhu-nac - bazilika Isusova groba. Dan prije polaska obiđosmo mjesto rođenja Ivana Krstitelja, sla-vismo sv. misu, vratismo se u Jeruzaelm i još ga jednom razgledasmo. Malo odspavasmo i u ranim noćnim skoro jutarnjim satima na zrakoplov i kući. Naše srce, duša, um puni su dojmova – samo što «ne puknu».

Pomoć domovini

Naša akcija od prošloga puta ima svoj nastavak. Pomagati se može na više načina, a za to ima uvi-jek dobrih ljudi. I ovoga puta mi smo pomogli nekim crkvama i samostanima (3) po 500 franaka, siromašnim obiteljima u Posavini oko 500 franaka. Naša vjernička obitelj Dragana i Mirele Balta iz Ženeve zaslužuje još malo prostora, kao i vjernici iz te zajednice. Dakle, obitelj je djevojčice Lucije Senčić dolazila 2-3 puta na preglede, a operacija je u siječnju. Uz nemoć obitelji da sakupi dovoljno novca uskočila je promptno cijela naša zajednica iz Ženeve, Draganovi prijatelji i prijatelji pokojnoga oca, bez obzira na vjeru i naciju, te su sakupili preko 4 tisuće franaka, kako bi pokrili velike troškove a oni sami su primili obitelj po par dana u svoj dom, ali i financijski sudjelovali. Naša cijela misija bila je izuzetno marljiva sa preko 5500 franaka: Fribourg 1700 fr.; Yverdon 900 fr.;Lausanne 460 fr.; Neuchatel 200 fr; Collombey 360 fr.; Sion 260 fr.; Clarens 420 fr.; Visp 855 fr. i Zermatt 600 franaka. To je potrdila ona stara narodna da se u muci poznaju junaci a naša je zajednica poželjela pomoći i pomogla je. Pratimo što će donijeti budućnost ove bolesti i obitelji i ako procijenimo da je i dalje pomoć potrebita stojimo na raspolaganju. Hvala svima a naše adventsko pismo «traži» ponovno dar za potrebite. Unaprijed hvala svima. Bog vas sve nagradio i ne dao da ikada bude vama potrebno.

Hodili smo za Isusovim stopama

Hrvatska katolička misijaForellenweg 147015 Tamins

Telefon: 081 641 11 33E-Mail: hkmgr@bluewin.ch

Misionar: fra Vine Ledušić

■ Raspored misa

■ CHUR: Heiligkreuzkirche, Masanserstras-se, nedjeljom i zap. blagdanom u 17.00 (zimi u 16.00)■ BUCHS: kath. Pfarrkirche, svake nedjelje i zap. blagdana 12.15 sati.■ SARGANS: u kripti župne crkve, svake ne-djelje i zap. blagdana u 10.00 sati.■ DAVOS: kath. Pfarrkirche, svake 2. subote u mjesecu u 19.30 sati .■ ST. MORITZ: u kapelici u Dorfu, (Božić, Uskrs, ljeto) svake 3. srijede u mjesecu u 20.00

MISIJA GRAUBÜNDEN/GONZEN/FL

18 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

Sveti Nikola dolazi ...

... u Domat/EmsDragi roditelji i djecoSvi mi koji živimo tako daleko od drage nam Domovine, trebali bi pokazati, veće zajedništvo, povjerenje i međusobno ra-zumijevanje jer tome nas uči i naša vjera. Znamo da bez Boga nema slobode, bez opraštanja ljubavi, a isto tako nema zajed-ništva bez sloge i međusobnog poštovanja, bez mira u srcu.U tom duhu poziva Vas Misijsko vijeće na proslavu Nikolinja 1. prosinca 2018. god. u Gemeindesaal, Tircal 11, Domat/Ems.Djeca će u 18.00 sati pozdraviti sv. Nikolu, a on će im podijeliti darove.Odrasle će zabavljati TS «Alkari» i svi će imati mogućnost oprobati svoju sreću na bogatoj tomboli. Za odrasle ulaz 15 CHF.

... u SargansNakon redovite sv. mise u Sargansu 2.12. 2018. ćemo proslaviti sv. Nikolu u župnoj dvorani.

... u BuchsZajednička sv. misa i proslava Nikolinja su u petak, 7.12. 2018. u 19.00 sati.

Marko Miloš i Maja Musa12. kolovoza 2018. u Rasnom (Široki Brijeg)

SVETE MISE U BOŽIĆNO VRIJEME

BADNJAKPonedjeljak, 24.12. 2018. godine slavimo polnoćku, za cijelu misiju, u 20.00 sati u crkvi Heiligkreuzkirche. Zamoljeni smo da oslobodimo parkiralište nakon naše sv. mise jer slijedi još jedna sv. misa.

BOŽIĆUtorak, 25.12. 2018. godine sv. mise sla-vimo kao i svake nedjelje u Sargansu u 10.00 sati, Buchsu/SG u 12.15 sati i Churu u 16.00 sati.

NOVA GODINAUtorak, 1.1. 2019. na blagdan Bogorodice Marije, sv. misu slavimo za cijelu misijsku zajednicu, samo u Churu u crkvi Heilig-kreuzkirche u 16.00 sati.

POVRATNICI U DOMOVINU

JOSIP I ZORA ĆULANIĆNakon dugogodišnjeg rada i boravka u Švicarskoj, Josip i Zora se odlučiše vratiti na svoja ognjišta u Tomislavgrad.Josip je kao zavarivač došao 1986. godine u Bonaduz u firmu Jörimann AG. Godinu dana poslije sklapa crkveni brak sa Zorom Ćulanić r. Kurevija, koja 1991. dolazi ta-koder u Bonaduz. U braku su dobili pe-tero djece koja su, uz dva unuka, njihovo najveće bogatstvo. Skoro svake nedjelje su obiteljski bili u Churu na svetoj misi. Josip je bio dugogodišnji član misijskog vjeća, dva mandata predsjednik misijskog vijeća, zapisničar u misijskom vijeću i redoviti či-tač na svetoj misi. Jedno od petero djece – sin Ivan, ima na-kanu, iduće ljeto, takoder se vratiti i živjeti u Tomislavgradu. Ostala djeca će ostati i živjeti ovdje, pa eto razloga za Josipa i Zoru da rado posjete Švicarsku.Hvala vam što ste svojim životom, radom i prisutnošću gradili i ovo naše misijsko zajedništvo.

BOŽIĆNA ISPOVIJED 2018.

St. Moritz, srijeda, 5. 12. 2018. godine u žu-pnoj crkvi u Dorfu u 19.30 sati, a sv. misa po-slije sv. ispovijedi u 20.00 sati.

Buchs/SG, subota, 15.12.2018. godine u žu-pnoj crkvi u 12.00 sati ispovijed a u 12.45 sv. misa i, prema mogućnosti misionara, svake ne-djelje u došašću prije sv. mise.

Davos, subota, 8.12. 2018. godine u 18.30, a u 19.30 je sv. misa.Nakon misnog slavlja slijedi druženje uz tradi-cionalnu božićnu večeru, na koju su, naravno, dobro došli svi naši vjernici koji gravitiraju tom području.

Chur, nedjelja, 9. i 16.12. 2018. u 15.00 sati u crkvi Heiligkreuzkirche. Nakon ispovijedi je redovita sv. misa u 16.00 sati. Prema mogućnosti misionara, biti će moguć-nost za ispovijed i svake nedjelje u došašću pri-je sv. mise.

Sargans, vjernici će imati prigodu za sv. ispovi-jed svake nedjelje u došašću prije sv. mise.

Vjenčanja

Josefina Bičvić, kći Tomislava i Katarine r. Gagulić, 29. rujna 2018. u Churu

Kršteni u Misiji

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 19

Walter se u svome promišljanju osvrnuo na ri-ječi pape Franje, kako bi nam pomogao pribli-žiti se izbjeglicama, povodom njima posveće-nog dana. Papa u središte promišljanja stavlja četiri glagola: prihvatiti, zaštititi, promicati i integrirati. Četiri glagola su četiri motora, koja nas ubrzavaju sretati ljude u bratskom odnosu. I oni su došli iz daleka. Ponekad na jednostav-nom, neprikladnom brodiću potpuno pokva-renoga motora. Često sporim tempom, jer su prošli već stotinu, tisuću kilometara. Jedini komad prtljage koji su donijeli je njihova nada da će stati na komad zemlje koja će im dati više gostoljubivosti nego ona u kojoj su odrasli i

koju su morali napustiti. Politički konflikti su njihovu domovinu doveli dotle da je postala «kao zemlja suha, zedna, bezvodna» (Ps 62). Zato su otišli. Lutaju svijetom prepušteni do-broj volji ili pak lošim namjerama drugih. Promišljajući papinu poruku, pozvani smo je širiti i ugraditi u naše molitve, kako bi dopri-nosili boljem životu izbjeglica i migranata.

Susret smo završili zajedničkim druženjem, u župnoj dvorani, zahvalni Bogu na daru zajed-ništva i na vrijednim rukama hrvatskih doma-ćica, koje su nam, za ovu prigodu, pripremile ukusne slastice i kolače.

Nedjelja naroda u SargansuSunčano i neobično toplo nedjeljno jutro

11.11.2018. dodatno je uljepšalo naš za-jednički susret u Sargansu povodom Dana na-roda. Naše druženje smo započeli u 10.00 sati zajedničkim misnim slavljem. Tako različiti, u duhu zajedno, u Kristu jedno, popunili smo tog prelijepog jutra našu crkvu do posljednjeg mje-sta. Svojim molitvama, čitanjima i pjesmama, isprepletenim u dva jezika, hrvatski i njemač-ki, slavili smo Boga i obogaćivali jedni druge u duhu zajedništva. Svetu misu je predvodio fra Vine Ledušić a prigodnu propovijed na temu: «Primi-ti, zaštititi, promicati i integrirati migrante i izbjeglice» izgovorio je đakon Walter Kroiss.

Mladi iz naše misije s fra Marinom Karačićom na međumisijskom susretu mladih 17.11. 2018. u Luzernu.Fotozapis

Hrvatska katolička misijaKlösterliweg 7, 8500 FrauenfeldNatel: 079 101 42 84E-mail: hkmfrauenfeld@bluewin.chwww.hkm-frauenfeld.chwww.facebook.com/HKMThurgauSchaffhausenMisionar: fra Miljenko Mika Stojić

■ Raspored misa

■ FRAUENFELD: crkva Klösterli, svake nedjelje u 12.00 sati■ SCHAFFHAUSEN: crkva sv. Petra, St. Peter-strasse, svake nedjelje u 17.30 sati■ KREUZLINGEN: Bernrainkirchlein, Bernrainstr. 69, osim prve, svake nedjelje u mj. u 10.00 sati■ ARBON: župna crkva sv. Martina, svake 1. i 3. subote u mjesecu u 19.00 sati■ MÜNSTERLINGEN: Klosterkirche, svake1. nedjelje u 9.30 sati

■ Molitvena večer (krunica, prigoda za sakrament pomirenja, sv. misa i klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu) svakog 1. i 3. četvrtka u mjesecu u 18.30 u Schaffhau-senu, svakog 2. četvrtka u mjesecu u 18.30 u Kreuzlingenu te svakog 4. četvrtka u mjesecu u 18.30 u Frauenfeldu.

MISIJA FRAUENFELD

20 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

Vjeronauk za djecu održava se u sklopu Hrvatske nastave u Kreuzlingenu i Schaffhausenu u dogovoru s učiteljicama.

Vjeronauk za prvopričesnike u dogovoru s njihovim roditeljima. Molimo roditelje da prijave svoju djecu koja su ove školske godine kandidati za Prvu sv. pričest.

Nikolinjska slavljaFrauenfeld, 1. studenog 2018. u 17.00Schaffhausen (Stetten), 8.12 2018. u 17.00Arbon, 15. prosinca 2018. u 17.00

ZorniceSchaffhausen, u srijedu 5, 12. i 19. prosinca 2018. u 6.00 Frauenfeld, u petak 7. prosinca 2018. u 6.00

Pomirenje s Bogom i ljudima uz Božić, blagdan miraAko stvarno želimo iskusiti i doživjeti Božić kao blagdan mira, onda najprije pođimo na pomirenje s Bogom i ljudima preko sakramen-ta pomirenja – svete ispovijedi.U svakom molitveniku možete pronaći ispit sa-vjesti. Čitajte, molite, razmišljajte i primijenite na sebe ispit savjesti. Tako ćete moći osjetiti lje-potu i milost sakramenta pomirenja.

Kada i gdje u našoj Misiji možete obaviti božićnu ispovijed

Frauenfeld, 19. prosinca u 18.30Kreuzlingen, 20. prosinca u 18.30 Schaffhausen, 21. prosinca u 18.00 Arbon, subota 22. prosinca od 17.00 do 18.45

Bolesnici doma i u bolniciJavite misionaru kad je netko bolestan, bilo da je doma ili u bolnici. Posjetit ću bolesnika čim prije budem mogao.

Božićna sveta misa, Badnja večerSchaffhausen, 24. prosinca u 19.30Tägerwilen, 24. prosinca u 23.00

Božić – Sveto porođenje Isusovo

Frauenfeld, 25. prosinca u 12.00Schaffhausen, 25. prosinca u 17.30

Sv. StjepanArbon, 26. prosinca u 19.00

Sv. IvanFrauenfeld, 27. prosinca u 19.00

Sv. misa zahvalnica za 2018. godinuSchaffhausen, 31. prosinca u 16.00

Nova godinaFrauenfeld, 1. siječnja u 12.00Schaffhausen, 1. siječnja u 17.30 (St. Peter)

Blagoslov obitelji – susret misionara i obiteljiOpet jedna nova redovita prigoda da se su-sretnemo u intimnosti vašega doma. Riječi susret i sretan vrlo su bliske: tko drugoga ne susreće, ne može biti sretan. Sve one koji se žele susresti sa svećenikom u svom domu, a do sada to nisu činili, molim da se prijave za blagoslov obitelji. Isto tako molim i sve one koji su promijenili adresu stanovanja ili broj mobitela da učine isto. Rado primam vaše pozive telefonom na 079 101 42 84 ili na e-mail: hkmfrauenfeld@bluewin.ch.Blagoslov obitelji počet će nakon Božića, u srijedu popodne, 26. 12. 2018., u Arbonu.

Ura s njihalomNeki mudrac je u svojoj sobi držao veliku uru s njihalom koja bi svakoga sata odjeknula sporo, ali svečano.– Zar Vam to ne smeta? – upita ga neki učenik.– Ne – odgovori mudrac. – Prisiljava me da se svaki put upitam: što sam učinio protekloga sata?Pitanje: A ti, što si ti učinio za protekli sat vre-mena? Protekli dan, mjesec, godinu? Što si sve učinio u svom životu?(B. Ferrero, 365 malih priča za dušu)

Važniji termini početkom 2019.

Suradnička večer u SchaffhausenuVečer druženja i zahvale za aktivnije članove naše zajednice bit će 25. siječnja 2019. Sv. misa je u 19 sati, a zatim večera te prigodno kreativ-no i zahvalno druženje.

Pokladna zabava za djecuSchaffhausen, 3. ožujka 2019., poslije sv. mise, koja će početi u 16.00.

Duhovna obnova za MisijuObnova će biti od 5. do 7. travnja 2019., a predvodit će fra Ivan Matić, svećenik Hvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda (Za-greb), poznat kao predvoditelj duhovnih ob-nova po misijama i župama te voditelj kuće za duhovne obnove Tabor u Samoboru.

Tečaj priprave za brakTečaj će biti od 25. do 28. ožujka 2019. u Schaffhausenu. Svaku večer počinjemo u 20.00. Voditelji su dr. Karmela Dedić i fra Mika Stojić.

Hodočašće u Lurd: 1.–3.10. 2018.U 160. obljetnici lurdskih ukazanja pošli smo na put u zagrljaj našoj Majci čuti njezin topli glas i poziv koji nas uvodi u istinski život i traj-nu sreću. Bilo nas je 22 hodočasnika. Letjeli smo avionom iz Basela. Slavili smo sv. mise, molili krunicu i križni put te uz vodstvo vodi-ča g. Draženka Marijanovića posjetili zavjet-na mjesta u Lurdu. Vratili smo se obogaćeni i osnaženi za nove dane i životne izazove.

Hodočašće u Svetu zemlju: 9.–16.10. 2018.Ovo hodočašće okupilo je 52 hodočasnika iz naše i drugih misija. Tijekom hodočašća posta-li smo jedna velika obitelj pod vodstvom vodiča fra Slavka Topića, slušajući njegova tumačenja i svjedočenja te zajedno moleći i otvarajući svoja srca Riječi Božjoj. Molili smo jedni za druge, za sve nam drage i za cijeli svijet. Molili smo i za one s kojima se ne razumijemo da između nas raste Božji vez ljubavi i razumijevanja.Vratili smo se obnovljeni u svoju sredinu s veli-kom snagom i nakanom da ta sredina po nama bude obnovljena. Hvala svim hodočasnicima na sudjelovanju i hvala dragom Bogu što nas uvijek obdari kad smo spremni otvoriti mu svoje srce primajući njegove poticaje i sadržaje.

Antonio Bubnjić, sin Željka i Inglije r. Gulam, iz Eschlikona, 3. studenog 2018. Frauenfeld, Ivano Lovrić, sin Josipa i Željke r. Masnica, iz Schaffhausena, 24. studenog 2018.

Ivan Hren i Marija KlanjčićGornja Stubica, 6. listopada 2018.

Kršteni u Misiji

Vjenčanja

Misijski Kalendar

Misijska kronika

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 21

U petak 9. studenog 2018. u 11 sati slavili smo sv. misu na jednom od oltara u galeri-

ji Bazilike. Misno slavlje predvodio je bosanski franjevac fra Damir Pavić, koji je toga dana sla-vio i svoj rođendan. Nakon sv. mise uslijedilo je razgledavanje. Najprije smo posjetili Kapelicu domorodaca. Prije ukazanja Gospe Guadalup-ske Španjolci i domorodci bili su razdvojeni čak i po crkvama. Tako su se gradile kapelice ili crkve posebno za Španjolce, a posebno za domorodce. U toj kapelici živio je i čuvao sliku Gospe Guadalupske domorodac sv. Juan (Ivan) Diego, kojemu se B. D. Marija ukazala. Nasta-vili smo dalje do Kapelice malog izvora, koja je sagrađena nad jednim izvorom 1791. Ovom izvoru vjernici su pripisivali čudesne moći ozdravljenja, tako da je se voda s tog izvora sla-la čak do Španjolske. Prvotno je taj izvor bio samo ograđen, a kasnije je nad njim izgrađena kapelica. Danas je taj izvor presušio. Kapelica je ukrašena slikama koje prikazuju ukazanja B. D. Marije Guadalupske sv. Juanu Diegu. Zatim smo došli do vrha brdašca Tepeyac, na kojemu se nalazi Kapelica brdašca. Tu se B. D. Marija ukazala sv. Juan Diegu po prvi put 9. prosinca 1531. godine. Kapelica je ukrašena freskama kojima je ispričana priča o ukazanjima Gospe u Guadalupeu. Budući da je 1917. godine započeo progon kr-šćana tako što je Ustav iz te godine onemogućio društveno i vjersko djelovanje meksičkih katoli-ka, oduzimana su materijalna dobra koja su do tada pripadala Crkvi. Tako je oduzeto i brdašce Tepeyac. Sve do 1992. godine crkvena imovina koja je stečena prije te godine pripada državi.

Spustili smo se prema bivšem kapucinskom samostanu i župnoj crkvi Svete Marije Gua-dalupske. Samostan časnih sestara kapucinki Svete Djevice Guadalupske sagrađen je između 1792. i 1797, a utemeljila ga je službenica Božja č. s. Maria Ana. Zatvoren je 26. veljače 1863.Odatle smo došli do prve ili stare bazilike, a potom smo posjetili novu modernu baziliku. Okruglog je oblika, slična starozavjetnom ša-toru sastanka, glavni oltar okružuju sporedni oltari, a na galeriji su manje kapelice, gdje sv. misu mogu tiho slaviti različite grupe hodoča-snika. Iznad glavnog oltara nalazi se originalna slika Gospe Guadalupske, kojoj je službeni na-ziv: Naša Gospa od Guadalupe. Vjernici je od milja zovu Virgen Morena (tamnoputa Djevi-ca), a naziv Gospa Guadalupska dolazi od riječi Guadalupe, što na jeziku nahuatl cuatlaxupeh znači: Ona koja satire glavu zmiji. Zaštitnica je grada Ciudad de Mexico, građana grada Ponce, Puerto Rica, Nove Španjolske, Latinske Ame-rike, Peruanskih studenata, Kraljica Meksika i Carica obiju Amerika.Danas je po cijelom svijetu, a posebno u Ame-rikama, raširena pobožnost koja potječe od ukazanja Djevice Marije domorodcu sv. Juanu Diegu (Cuauhtlatoatzin = Orao koji govori) od 9. do 12. prosinca 1531. Obratila mu se četiri puta na njegovu asteškom jeziku nahuatlu tra-žeći da se na tom mjestu sagradi i posveti crkva njoj u čast. U izvoru Nican mopohua prenese-na je poruka B. D. Marije koju je tada rekla sv. Juanu Diegu: Znaj, najmanji moj sine, da sam ja vazda djevica, presveta Marija, majka najisti-nitijeg i jedinoga Boga, po kojemu sve opstoji,

Ljubomir se rodio u Dubra-vici-Vitez u lijepoj i napaće-noj Lašvanskoj dolini.Upoznao je svoju suprugu Branku r. Glavan i vjenčali su se u Vitezu 1985., a iste godine Ljubomir je došao u Švicarsku tražiti bolje uvjete

za život. Već 1986. dobili su kćer Anitu. Život u tuđini bijaše mnogostruko težak. Ljubomir je radio u kuhinji u bolnici u Münsterlingenu. Teška bolest posjetila ga je u listopadu 2017. i nije ga više napuštala. Trpio je, podnosio, lije-čio se i borio, ali bolest je bila jača! Umro je 18. rujna 2018. u bolnici u Münsterlingenu. Poko-pan je 26. rujna 2018. na groblju sv. Ulricha u Kreuzlingenu. Sprovodne obrede vodio je fra Mićo Pinjuh. Supruzi Branki, kćerki Aniti, ši-roj obitelji, rodbini i prijateljima izražavamo kršćansku vjerničku sućut. Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!

koji je stvoritelj života i ljudi, gospodar neba i zemlje. Žarko želim da se na ovom mjestu sa-gradi moj mali sveti dom, crkva u kojoj ću puku iz ljubavi na vidljiv način iskazati milosrđe, po-moć i zaštitu. Jer ja sam zbilja vaša milostiva mati: tvoja, svih onih koji zajedno nastavaju ovu zemlju i svih onih koji me ljube, zazivaju, obraćaju se i potpuno se u mene pouzdavaju. Ovdje ću slušati vaš plač i jadikovke. Bit ćete mi u srcu i brinut ću se da vam pomognem u svim vašim brojnim brigama, patnjama i bolestima.Po želji B. D. Marije sv. Juan Diego je to pri-općio prvom meksičkom biskupu franjevcu Juanu de Zumarragi, koji je pri prvom susre-tu bio nepovjerljiv. Vidiocu se nakon povrat-ka kući, istog dana i na istom mjestu, drugi put ukazala Gospa, koja mu je zapovjedila da sutradan ponovno ode k biskupu i zamoli ga da izgradi crkvicu u njezinu čast. Sutradan, u nedjelju 10. prosinca 1531., sv. Juan Diego je ponovno biskupu prenio Gospinu želju, a on je zatražio neki dokaz ili znak kako bi se uvjerio u vjerodostojnost ukazanja. Sv. Juan Diego na povratku kući ponovno ugleda Gospu, koja mu je obeća dati biskupu znak. Na ogoljenu polu-pustinjskom brdašcu, u zimsko doba, ugledao je prekrasne kastiljanske ruže koje su biskupu i svim Španjolcima trebale poslužiti kao očigle-dan dokaz za istinitost čuda. Sv. Juan Diego ih bere i stavlja u tilmu (na nahuatlu jeziku, naziv za asteški izvanjski ogrtač, vrstu deke ili ponča koji koriste siromašni Indijanci, a veže se na ramenu) i iznova odlazi biskupu. Kada je pred biskupom otvorio svoju tilmu, na ogrtaču se ugledala Gospina slika. Nakon ukazanja, mili-juni Meksikanaca postali su katolici.

Dan kruha u SchaffhausenuU nedjelju, 21. listopada 2018., zahvaljivali smo dragom Bogu na daru kruha i svega što od njega primamo. I ovaj put pristiglo je mnogo li-jepih i maštovitih uradaka od brašna i vode, sa-činjenih s puno ljubavi i truda. Imali smo pri-liku zahvaljivati Bogu i vrijednim ženama koje

su nas obdarile hranom – tako svakidašnjom, tako jednostavnom, a tako čudesnom. Čude-sno je na svijetu sve kad se u to utka ljubav i žrtva. Čudesno je što nastaje iz malog zrnca pšenice! To nam govori kako čudesno treba biti kad se mi mali ljudi, koji smo veći i vredniji od zrna pšenice, prepustimo u ruke najboljem i najumješnijem Kuharu (dragom Bogu).Članovi FALE, kao i dosadašnjih godina, u prekrasnim i živopisnim narodnim nošnjama prinijeli su na oltar ove darove uime cijele Mi-sijske zajednice.

Dan naroda: Frauenfeld, Kreuzlingen i Schaffhausen – 10. i 11.11. 2018.I ove godine članovi naše Misijske zajednice sudjelovali su na Danu naroda zajedno s vjer-nicima ostalih misijskih zajednica i mjesnih župa. Kao i do sada, dali smo svoj doprinos u pripremi zajedničarskog stola te smo zdušno sudjelovali u sv. misnim slavljima.Hvala svima koji su se trudili i dali svoj dopri-nos u ovim susretima.

† Ljubomir Šafradin 1953. – 2018.

naši pokojnici

Hodočašće Gospi u Guadalupe (Mexico)

MISIJA AARGAUHrvatska katolička misija Bahnhofplatz 1, 5400 Baden, Telefon: 062 822 04 74; Faks: 062 822 57 75Natel: 079 819 87 15E-Mail: niko.leutar@kathaargau.chwww.hkm-aargau.chMisionar: fra Niko LeutarSuradnici: Mario Lovrić i Sanja Nevistić Slavka Minarski (orguljašica i vod. zborova)

■ Raspored misa

■ AARAU/ BUCHS: crkva sv. Ivana, Bühl- strasse 8, svake nedjelje u 9.30■ WETTINGEN: crkva sv. Ante, Zentral-strasse 59, svake nedjelje u 12.15 sati, te krunica i sv. misa svakog prvog i trećeg če-tvrtka u mjesecu u 19.30 u kapeli, a svakog četvrtka krunica u 19.30■ MENZIKEN: crkva sv. Ane, Mühlebühl-strasse 5, svake 2. i 4. nedjelje u 16.00 sati.■ ZOFINGEN: crkva Krista Kralja, Mü-hletalstrasse 15, svake 1. 3. i 5. nedjelje u mjesecu u 16.00■ RHEINFELDEN: crkva sv. Josipa, Her-mann-Keller-Strasse 10, svake 4. subote u mjesecu u 17.45■ BAD ZURZACH: crkva sv. Verene, Haupt- strasse 42, prva subota u mjesecima: veljača, ožujak, svibanj, lipanj, rujan, listopad i studeni - u 18.00 krunica, a u 18.30 sv. misa■ OBERENTFELDEN: crkva sv. Martina, Erlenweg 5, svakog petka krunica u 19.30 sati, a 1. i 3. petka krunica i sv. misa, te sva-kog 1. petka klanjanje Presvetom.

22 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

Ilario Dovođa, sin Josipa i Andreje r. Marić, (Rothrist), 6. listopada 2018. u ZofingenuGabriel Jelović, sin Petra i Ane r. Silvasi, (Hunzenschwil), 13. listopada 2018. u BuchsuKarlo Miloš, sin Gorana i Ane Marie r. Vranješ, (Niedergösgen), 13. listopada 2018. u BuchsuPavao Matić, sin Marija i Maje r. Šimić, (Beri-kon), 14. listopada 2018. u WettingenuKatarina Jelović, kći Darka i Janje r. Tokić, (Hunzenschwil), 20. listopada 2018. u BuchsuTheo Martin Nikolić, sin Martina i Ane r. La-zarević, (Sisseln), 20. listopada 2018. u SisselnuJana Šuta, kći Ivana i Ivane r. Tomić, (Nieder-rohrdorf), 27. listopada 2018. u Bad ZurzachuTeo Ivčetić, sin Tihomira i Svetlane r. Leonhard, (Neuenhof), 3. studenoga 2018. u WettingenuIvano Kaurinović, sin Miše i Marine r. Princip, (Oberentfelden), 10. studenoga 2018. u Buchsu

MARKO BABIĆ I IVANA KATIĆ, 6. listopada 2018. u ZagrebuMARIO IKIĆ I NIKOLINA MITROVIĆ, 5. listopada 2018. u Tinju

Važniji termini početkom 2019.

Korizmena duhovna obnovaOd 15. do 17. ožujka 2019. u našoj Misiji bit će korizmena duhovna obnova. Petak u Aarau u 18.30, a u subotu u Wettingenu u 18.30 sati, te u nedjelju na svim misama. Voditelj duhovne obnove bit će velečasni Ivan Vučak. župnik u Krašiću. Teme će biti: Blaženi Alojzije Stepinac uzor vjernosti Bogu i Crkvi.

Tečaj priprave za brakSve one koji se u 2019. godini spremaju na skla-panje crkvenog braka, podsjećam na obvezu pohađanja tečaja priprave za brak. U našoj Mi-siji bit će tečaj od 11. do 13. ožujka 2019. god. s početkom u 19.30 sati u prostorijama naše Misije, Bahnhofplatz 1, Baden. Molim Vas, prijavite se!

Duhovni susret mladih uz band Emanuel u NussbaumenuDuhovni susret mladih održat će se u subotu 30. ožujka 2019. u župnoj crkvi u Nusbaume-nu. Predvoditelj će biti Pater Marko Glogović uz glazbenu pratnju poznatog glazbenog sasta-va Emanuel iz Velike Gorice

Prva pričest 2019.Prva sveta pričest bit će u subotu, 18. svibnja 2019. u 11 sati u crkvi sv. Petra i Pavla u Aarau.

Krizma 2019.Sveta krizma bit će u subotu, 25. svibnja 2019. u crkvi svetog Ante u Wettingenu u 11 sati.

Hodočašće u Rim i AsizHodočašće je predviđeno u Rim i Asiz od 28. svibnja do 2. lipnja 2018. Prijave se primaju od-mah. Broj hodočasnika je ograničen.

Kršteni u Misiji

Vjenčanja

NIKOLINJE Svemisijska proslava Nikolinja bit će u subo-tu, 8.12. 2018. u 17.00 sati u Suhru – Zentrum Bärenmatte, Turnhallenweg 1

BOŽIĆNE ISPOVIJEDIMenziken, 28.11. 2018. u 18 satiBuchs, 5.12. 2018. u 19.30 satiWettingen, 10.12. 2018. u 18 satiZofingen, 20.12. 2018. u 20.30 satiRheinfelden, 15.12. 2018. u 17.45 sati

MISE ZORNICE U DOŠAŠĆUSrijedom, 5., 12., i 19. prosinca 2018. u 6.30 sati u Buchsu Petkom, 7., 14., i 21. prosinca 2018. u 6.30 sati u Wettingenu

BOŽIĆNI KONCERTU subotu, 15. prosinca 2018. godine u crkvi u Nussbaumenu održat će se božićni koncert uz nastup Velikoga zbora, Vis Agape i Dječjega zbora. Sve vas srdačno pozivamo!

MISE U BOŽIĆNO VRIJEME

POLNOĆKE, 24.12. 2018.Zofingen, u 18.30 satiWettingen, u 20.30 satiOberentfelden (Erlenweg), u 00.15 satiLijepo Vas zamoljavamo da ne dolazite pre-rano jer misa naših domaćina traje do ponoći. Hvala na razumijevanju!

BOŽIĆ, 25.12. 2018.

Wettingen, u 12.30 satiBuchs, u 15.00 sati

SVETI STJEPAN, 26.12. 2018.Wettingen, u 12.15 sati

SVETA OBITELJ, 30.12. 2018.Wettingen, u 12.15 satiBuchs, u 9.30 satiZofingen, u 16.00 sati

NOVA GODINA 1.1. 2019.Wettingen, u 12.15 satiBuchs, u 15.00 sati

BLAGOSLOV SOLI I VODE Blagoslov soli i vode bit će 6. siječnja 2019. na misama u Buchsu, Wettingenu i Zofingenu.

BLAGOSLOV DJECENa blagdan Isusova krštenja, u nedjelju, 13. siječnja 2019. bit će blagoslov djece na svim misama.

Blagoslov obiteljiBlagoslov obitelji započet će odmah nakon Nove godine. Potrebno je ispuniti ponuđenu prijavnicu ili se prijaviti kod voditelja u va-šim mjestima. Kod svih, koji to žele, svećenik će doći! Napravljen je i raspored, ali ako se dogodi nešto nepredviđeno toga dana (npr. sprovod ili sl.) ta mjesta se prebacuju na da-tum nakon obilaska svih predviđenih mjesta. Hvala Vam na razumijevanju!

Misijski Kalendar

JubilarciU nedjelju 21. 10. 2018., na svim svetim misa-ma, molili smo za bračne jubilarce. Njih prijav-ljenih, ove godine, bilo je 21 par. Svaki par, uz Božji blagoslov, dobio je Katekizam katoličke Crkve (kompendij) i ljubav forte.

45 godina: Luigi i Kata Amalfi 40 godina: Miroslav i Jozefina Neimarević, Ivo i Ivanka Maračić35 godina: Jozo i Ruža Jurič, Stipo i Janja Visković, Ivo i Luca Mićanović, Ilija i Ljubica Rajkovačić, Ivica i Marija Martinović, Marko i Janja Šipić30 godina: Anto i Ana Brnjić, Ivan i Šimica Jović, Siniša i Marija Vilenica, Anto i Mirjana Babić, Zoran i Lucija Barnjak25 godina: Anto i Štefica Sladoje, Vlatko i Spomenka Ištuk Banić, Mirko i Marijana Žalac, Josip i Susanne Kljajić20 godina: Mario i Višnja Erceg, Zrinko i Anka Ravlija10 godina: Ante i Marija Jurič Svim jubilarcima iskrene čestitke!

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 23

U Gospinu svetištuU četvrtak, 4. listopada 2018., na blagdan sv. Franje Asiškog, u večernjim satima, hodočastili smo u Gospino svetište u Leuggernu. Pred Gospinom špiljom, uz veliki broj vjernika, molili smo krunicu i slavili svetu misu i oba-vili procesiju za potrebe naših vjernika na čast svetog Franje i Gospe, Majke naše.

Dan narodaDan naroda proslavili smo u Wettingenu, u crkvi sv. Ante u nedjelju, 11. 11. 2018. u 11 sati zajedno sa Švicarcima i Talijanima. U subotu 10.11. 2018. u organizaciji Landeskirche Aargau održana je u Aarau proslava Dana na-roda u crkvi sv. Petra i Pavla od 15 do 20 sati. Bili smo sudionici.

Susret mladih u Luzernu

U subotu 17. studenoga 2018. imali smo svetu misu za mlade uz druženje u Luzernu. Uz mlade iz naše misije bili su prisutni i mladi iz Züricha, Graubündena i Luzerna sa svojim voditeljima s. Zorom i s. Anamarijom, te fra Antoniom, fra Vinom, fra Nikom i fra Brankom.

Posjet MisijiU nedjelju 18. studenoga 2018. našu misiju je posjetio velečasni Ivan Nikolić, župnik Župe sv. Antuna Padovanskog u Starom Petrovu Selu, koji je predvodio svetu misu u Buchsu, Wettingenu i Zofingenu. Tom prigodom sku-pljena je pomoć za dovršetak područne crkve u Tisovcu.

Tribina u BuchsuU petak 23.11. 2018. u župnoj dvorani u Buchsu odražao je dr. Mario Sliško zanimljivo preda-vanje na temu: Sedam smrtnih grijeha – po-vezanost vjere i psihijatrije.

Od 25. do 28. listopada 2018. održana je Duhovna obnova u našoj Misiji. Pred-voditelj duhovne obnovu bio je fra Jozo Grbeš, kustos Franjevačke kustodije u Americi. Kao što svaka građevina nakon određenog vremena treba renovaciju/obnovu, slično je i s čovjekom. Potreban je obnove!

«Kontejner – život kao skladište … ili?» Sva tri dana duhovnu obnovu bi započeli kru-nicom, nastavili predavanjem, svetom misom i zaključili klanjanjem Presvetom Oltarskom Sakramentu. Prve večeri duhovne obnove, u crkvi sv. Ante u Wettingenu, tema bijaše Isus Krist. Središnja osoba kršćanstva Isus Krist, osoba koja je zbila beskonačnost u jednostavnost, Boga u riječ ljubavi, pitala nemoguće, učinila nevjerojatno, ljubila neljubljene, praštala neoprošteno. Isus Krist je promijenio svijet više nego ijedna druga osoba ikada. Drugog dana obnove, u crkvi svetog Petra i Pavla u Aarau, bila je tema o putovanju u drugi dio našeg života koji sve čeka, ali svi ne stig-nu u drugi dio. Mnogi ljudi čak i ne znaju da postoji. Tako su dvije glavne zadaće ljudskog života -gradnja dobrog kontejnera/spremnika ili identiteta te pronalazak sadržaja koji sprem-nik treba držati, zbog čega on postoji, otkriti dubine svega toga i pitati se zašto radimo ono što radimo? Obje večeri glazbeno su uveličali naši mladi iz Vis Agape.

Vis AgapeSvoje probe imaju srijedom u prostorijama misije u Badenu

Trećeg dana obnove, u svetištu i na grobu sve-te Verene u Bad Zurzachu, bila je tema Riječ i mudrost. Riječ koja ima stvaralačku moć, izvor je blagoslova i prokletstva. Ona je moćna u po-dizanju čovjeka i u osudi čovjeka. Riječ je puto-kaz, ona je smjernica, ali i autentični glas istine i života. Riječ je osobno ambasador. Ona govo-ri u ime stvarnosti koja je najdublja u čovjeku. Stoga je ona čovjekov ambasador, glasnogovor-nik njegove duše. Veliki misijski zbor i veliki zbor misije Luzern skladnim pjevanje, za vrije-me cijeloga programa, uljepšali su nam susret. Četvrtog dana, u nedjelju 27. 10. u pre-punoj dvorani u Suhru bila je tema sveti ljudi koji su utrli staze prije nas. Oni su putokazi. Postavili su visoke standarde za nas. Sveci su inspiracija za život. I oni bijahu grešnici, ali grešnici koji su se uvijek uspijevali dizati nakon svih padova. Možemo o njima razmišljati kao o starijoj braći koji nam pružaju savjet, ruku, pomoć, mudrost. Skladno pjevanje pod svetom misom, pod dirigentskom palicom gospođe Slavke Minarski, priuštili su nam Veliki mi-sijski zbor, zbor mladih Vis Agape te Dječiji misijski zbor. Nakon svete mise uslijedilo je blagovanje i tje-lesna okrepa koju su nam pripremili članovi naše Misije. Nakon ukusnog objeda i mnoštva slastica HKD Posavina Zürich pjesmom i ple-som zasladili su nam Dan misije i proslavu zaštitnika Ivana Pavla II.Ovim putem od srca zahvaljujem svima koji su pridonijeli da uspješno proslavimo ove mi-losne dane u našoj Misiji.

Duhovna obnova u MisijiMisijska kronika

Fotografije: Sibylle Lovric

Hrvatska katolička misijaLandhausstrasse 15, 6340 BaarTelefon: +41 767 71 43Fax: +41 41 767 71 44E-Mail: hkm@zg.kath.chMisionar: fra Slavko AntunovićLanggasse 18, 6340 BaarTelefon: +41 41 763 11 86Natel: +41 79 939 13 93 E-Mail: slavko.antun@gmail.comSuradnica: s. Zdenka ĆavarUredno vrijeme: utorkom i petkom od10.00 do 12.00 i od 15.00 do 17.00 sati. Ostalim danima prema dogovoru.

■ Raspored misa

■ ZUG: crkva Gut Hirt, Baarerstr. 62, svake nedjelje u 11.00 sati.■ ALTDORF: kapelica sv. Josipa, Missionshaus, St. Josefs-Weg 15, svake 1. i 3. nedjelje u mje-secu u 17.00 sati.■ PFÄFFIKON: Pfarrkirche, Mühlematte 3, svake 2. i 4. nedjelje u mjesecu u 14.30 sati.■ SCHWYZ: Kapuzinerkirche, Herrengasse 33, svake 2. i 4. subote u mjesecu u 17.00 sati. ■ EINSIEDELN: svake 1. subote u mjesecu u 18.00 sati.

MISIJA ZUG

24 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

Mateo Klarić, sin Igora Klarića i Ane r. Djoković, 30. rujna 2018 u Zugu (Gut Hirt)Ivano Božić, sin Ivana Božića i Danijele r. Djakušić, 6. listopada 2018. u Baaru Helena Karešin, kći Darka Karešin i Monike r. Markić, 14. listopada 2018. u Pfäffikonu SZDario Janka, sin Maria Janka i Jasne r. Sučić, 20. listopada 2018 u Zugu (Gut Hirt)Leon Batinić, sin Gorana Batinića i Jelene r. Ćekić, 3. studenoga 2018. u Zugu (Gut Hirt)Noah Nika Jurišić, sin Daria Jurišića i Annemarie r. Župa, 4. studenoga 2018. u Zugu (Gut Hirt)Mia Martinović, kći Ivana Martinovića i Silvie r. Bobalj, 1. prosinca 2018. u Baaru.Lea Dubravac, kći Denisa Dubravca i Ivone r. Ilić, 8. prosinca 2018.u Zugu (Gut Hirt).

Božićni raspored ispovijedi

Zug, 8.12. 2018. Bezgrešno Začeće BDM u 10.30 satiSchwyz, 8.12. 2018. u 16.00 satiPfäffikon i Einsiedeln, 9.12.2 018. u 14.00 satiAltdorf, 9.12. 2018. u 16.00 sati

Božićni raspored svetih misaBadnjak, 24.12. 2018.Lachen (Riedkapelle), u 19.30 satiBrunnen (St. Theresienkirche), 22.00 satiBaar (St. Martin), 00.30 sati

Božić, 25.12. 2018.

Zug (Gut Hirt), u 11.00 sati

Sv. Stjepan Prvomučenik, 26.12. 2018.Zug (Gut Hirt), u 11.00 sati

Sv. Obitelj, 30.12.2018.Zug (Gut Hirt), u 11.00 sati

Nova godina – Marija Bogorodica, 1.1. 2019.Zug (Gut Hirt), u 11.00 sati

Bogojavljenje, Tri kralja, 6.1. 2019.Zug (Gut Hirt), u 11.00 sati sv. misa i blagoslov soli i vodeAltdorf, 17.00 sati sv. misa i blagoslov solii vode

Krštenje Isusovo, 13.1. 2019.Schwyz, 12.1.2019. subota, u 17.00 sati sv. misa i blagoslov soli i vodeZug (Gut Hirt), 13.1.2019. u 11.00 sati sv. misa i blagoslov soli i vodePfäffikon, 13.1.2019. u 14.00 sati sv. misa i blagoslov soli i vode

U nedjelju, 4.11. 2018. u ckrvi Gut Hirt u Zugu slavili smo Dan naroda u zajedništvu sa župljanima i vjernicima župe Gut Hirt, sa sirijskom ortodoksnom zajednicom i

zajednicom engleskog jezika. Skoro redovito taj dan se podudari s danom posvete crkve Gut Hirt kao što je bilo i ove godine. Poslije mise Chilbi je trajao sve do 16.00 sati uz specijalitete hrane pojedinih skupina i uz različite igre i zabave.

Blagoslov obiteljiBlagoslov obitelji kao što je i običaj zapo-čet će po Novoj godini. I ove godine oče-kujem da ispunite prijavnice za blagoslov i na vrijeme ih vratite na adresu Misije, ili ih uručite nedjeljom iza mise. To je najbolji način da se dođe u sve obitelji koje to žele. Na vrijeme će se obznaniti i raspored, pa unaprijed molim da očekujete svećenika u one dane koji su određeni za vaš dio mje-sta, grada ili ulice. Oni koji ne uspiju uzeti, ispuniti i vratiti prijavnicu, razumljivo da se mogu prijaviti putem telefona ili na neki drugi način. No, ne očekujte da svećenik poziva vas i pita želite li blagoslov.

Tečaj priprave za brakNe treba više ni naglašavati da je za sve koji se spremaju na sklapanje crkvenoga braka u 2019. godini obavezno negdje sudjelovati na tečaju priprave za brak. U našoj Misiji to će biti 11., 12. i 13.3. 2019. u 19.00 sati u Baaru, Landhausstrasse 15. Molim zainteresirane da se na vrijeme prijave.

Korizmena duhovna obnovaOd 14. do 17.3. 2019. u našoj misiji bit će duhovna obnova za cijelu Misiju na jednom mjestu i to u Zugu (Gut Hirt). Kroz tri večeri s početkom u 19.00 sati - pola sata prije mogućnost za sv. ispovijed. U nedjelju 17.3. 2019. završetak duhovne ob-nove s misom u 11.00 sati. Duhovnu obnovu predvodi fra Josip Vlašić.

Prva pričest 2019.Prva pričest bit će na treću uskrsnu nedjelju 5.5. 2019. u Zugu (Gut Hirt) u 11.00 sati.

Vjeronauk za prvopričesnike je u Zugu srije-dom u 15.00 sati, na ostalim mjestima prije ili poslije svetih misa nedjeljom ili subotom.

Krizma 2019.Sv. krizma u misiji Zug biti će 15.6. 2019. u crkvi St. Thomas Inwil/Baar u 17.00 sati.

Vjeronauk za krizmanike je:• u Zugu, srijedom u 14.00 sati• u Altdorfu, prije mise nedjeljom u 16.00 sati • u Pfäffikonu, poslije mise u 14.30 sati

Nedjelja naroda

Kršteni u Misiji

Misijski Kalendar

Misijsko hodočašće u Svetu Zemlju bit će od 7. do 15.5. 2019. godine. Najavljeno je i sva su mjesta popunjena. Ima ih na čekanju ako netko otkaže, pa stoga molim prijavljene da na vrijeme to učine ako nisu iz bilo kojih razloga sigurni da će ići.

Program 1. dan ZÜRICH–TEL AVIV 7.5. 2019. Sasta-nak u zračnoj luci u Zurichu tri sata prije po-lijetanja zrakoplova. Obavljanje aerodromskih formalnosti. Polijetanje zrakoplova za Tel Aviv u 12.45, dolazak u Tel Aviv u 17.45 po lokal-nom vremenu. Nakon obavljana zrakoplovnih formalnosti prijevoz autobusom do Tiberijade. Smještaj u hotelu. Večera. Noćenje. 2. dan NAZARET-KANA-TABOR 8.5. 2019. Odlazak u Nazaret. Misa u Crkvi Marijina na-viještenja... 3. dan GALILEJA 9.5. 2019. Vožnja brodom po jezeru. Vidjeti ćemo Cafarnaum, Tabghu, Pe-trovu kuću, mjesto umnažanja kruhova...4. dan HAIFA-KARMEL-JAFA-JERUZALEM 10.5. 2019. Napuštamo Galileju i idemo prema Haifu...5. dan JERUZALEM 11.5. 2019. Vožnja auto-busom na Maslinsku goru, posjet crkvi Oče-naša, panorama Jeruzalema s Maslinske gore... 6. dan JERUZALEM- AIN KAREM-BETLE-HEM 12.5. 2019. Odlazak do Ain Karema i posjet Crkvi rođenja sv. Ivana Krstitelja, crkvi Pohođenja Bl. Djevice Marije... 7. dan QUMRAN-MASADA- MRTVO MORE 13.5. 2019. Cjelodnevni izlet na Mrtvo more... 8. dan BETANIJA-JERIHON-JERUZALEM 14.5. 2019. Odlazak do Betanije, mjesto Laza-rovo... Posjet najstarijem gradu na svijetu...9. dan TEL AVIV–ZÜRICH 15.5. 2019. Od-lazak u zračnu luku. Obavljenje zrakoplovnih formalnosti. Polazak zrakoplova za Zürich u 16.05. Dolazak u Zurich u 19.30

U CIJENU UKLJUČENO: povratna zrako-plovna karta ZÜRICH–TEL AVIV–ZÜRICH zrakoplovne pristojbe, prijevoz autobusom u Izraelu, smještaj u hotelima u Jeruzalemu i Na-zaretu na bazi FB (doručak +ručak +večera) od večere 1. dana do doručka 9. dana.

U CIJENU NIJE UKLJUČENO: piće za vrije-me obroka, odstupanja od programa, zdrav-stveno osiguranje u inozemstvu (preporuča-mo, napraviti u Švicarskoj).

Putovnica mora biti važeća 6 mjeseci od ulaska u Izrael!

VRLO VAŽNO A.T.I. d.o.o., sukladno s 900. članom Obliga-cijskoga zakonika pridržava pravo promjene cijene (ukoliko dođe do promjene valutnih tečaja ili do promjene u cjeniku prijevoznika) i sukladno s 902. članom istoga zakona pravo otkaza putovanja (ukoliko se ne prijavi mini-malan broj putnika za ostvarenje programa).

ATI d.o.o. Zadarska 15, 52100 Pula www.ati.hr | +385 52 223 400 MARIAGRAZIA VUJISIC Telefon: +385 91 444 05 38 E-Mail: mariagrazia@ati.hr

Evo, već jedanaesti puta HKM-Zug organi-zira večer u Baaru u Waldmannhalle koja je

za cijelu Misiju zajednička, humanitarna i za-bavna. Ove godine bilo je to 15. rujna. Važno je tom prigodom prikupiti novac za potrebne i si-romašne, ali ne samo to, nego je isto tako važno da u pripremi i na samoj večeri sudjeluje dosta veliki broj osoblja, članova misije i to rado i bez ikakva honorara ili bilo čega. Jedni nabavljaju sve potrebno za tu večer, drugi uređuju dvora-nu koja može primiti preko tisuću sudionika, a na samoj večeri kuhari i konobari, i svi drugi, odrade lavovski dio posla i to sve uredno, pa skoro savršeno. Kuhari su pripremili raznovr-snu večeru za sve sudionike. Domaćice naše vrijedne su donijele hrpu prekrasnih kolača, a sva zarada razumljivo ide u istu humanitarnu svrhu. Obitelj Lekić i ove godine pripremila bogatu tombolu, a za to im je trebalo i mjesec dana obilaska i prikupljanja darova. Bilo je da-rova i do 1000 CHF. Također je lijepo da sudio-nici dolaze obitelji s djecom i mladima. Praksa je da djeca i mlađi ne plaćaju ulaznice, nego samo njihovi roditelji, odnosno odrasli. Tako je i ove godine dvorana bila popunjena, a bio je vrlo lijepi broj djece i mladih.

Večer su otvorili mladi voditelji programa Ta-tjana Ivanović i Leonardo Kafadar. Nakon što je voditelj Misije fra Slavko pozdravio sve pri-sutne i nakon što smo zajedno svi pozdravili Domovinu otpjevavši složno i zanosno himnu, započeo je zabavni program. U zabavnom dijelu večeri redovito nastu-pa netko od poznatih pjevača i sastava iz Do-movine. Ovaj put bio je to tamburaški sastav MEJAŠI iz Varaždina. Oni su sami - bez nekih drugih pjevača i sastava kao što je to bilo do sada – svirali, pjevali, zabavljali prisutne cijelu večer sve do dva sata u noći kada smo morali završiti. Mnogima je i to bilo malo i tražili još i još... Mejaši su nas ne samo zabavili i razveselili nego i puno više od toga. Nije čudo da su mno-gi rekli – hoćemo njih i dogodine. Kada se sve sabralo i oduzelo, i troškovi izmirili, ostalo je 9000 CHF za potrebe djece i siromašnih obitelji u BiH i Hrvatskoj. Do sada je bio običaj da sve zarađeno pošaljemo u jednu ili najviše u dvoje udruge u domovini, a ovaj put smo odredili na više mjesta i strana, jer zahtjeva je bio veliki broj: od udruge Kruh sv. Ante Franjevačke provincije Bosne Srebrene preko župnih karitasa i pojedinačnih obitelji.

Hrvatska večer u BaaruMisijsko hodočašće u Svetu Zemlju 2019.

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 25

Hrvatska katolička misijaAl Mai 18, 6528 CamorinoTelefon: 091 840 23 06Faks: 091 840 29 05Mobilni: 079 203 92 40E-Mail: hkm.ticino@publidesk.chwww.hkm-ticino.chMisionar: fra Slaven Mijatović

■ Raspored misa

■ ASCONA: crkva u Collegio Papio, svake nedjelje u 9.30 sati■ BIASCA: Chiesa parrocchiale, svake nedjelje u 11.30 sati■ GIUBIASCO: Chiesa san Giobbe, svake nedjelje u 13.00 i svakog I. petka u 19.00 sati■ LOCARNO: Chiesa Nuova, via Cittadella 17, svakog utorka u 19.00 sati■ LUGANO: S. Lucia, Massagno, svake subo-te u 19.00 sati

MISIJA TICINO

26 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

RASPORED BOŽIĆNIH ISPOVIJEDI

Božić je blagdan radosti. Istinske, nepatvorene kršćanske radosti. U sv. Misi molimo za mir – Mir vam svoj dajem, govori Gospodin, ne kao što ga ovaj svijet daje. Gospodinov mir pun je radosti. Ovaj svijet ne može dati takav mir. Svjedoci smo znakova ovoga vremena. Čovjek se udaljuje od Boga. Kao dijete koje se udaljuje od svoje majke i oca, od svoje obitelji – tako i čovjek našega vremena ne može biti sretan bez Boga. «Bez mene ne možete ništa učiniti» – govori Gospodin – pa niti doseći željeni mir u duši, u obitelji u ovome svijetu. Božić je zato prigoda da se pomirimo: sami sa sobom, s bližnjima i s Bogom. Pa čak i s nje-govom prirodom – svijetom koji je on stvorio. Ljudska oholost, samoljublje, sebičnost nedaju čovjeku da se pogleda u zrcalo i vidi – te sam sebi prizna – da se ogriješio, grijehom učinio sebe nesretnim. Čitamo u Bibliji jedno od po-kajanja: ... ustat ću poći k svome Ocu i priznati svoj grijeh... te, dok je još bio daleko, njegov ga Otac primjeti... Tako je i s nama – i dok smo daleko od Njegova milosrđa i zagrljaja – dobri nas Otac čeka. Ovdje je raspored sv. Ispovijedi – za one koji će ustati i poći k svome Ocu. Svi običaji i tradicija Božića su lijepi. Ali u toj – često komercijalnoj ljepoti – teško je doživjeti istinski susret s ma-lim Bogom – Božićem, bez susreta sa samim sobom u sv. Ispovijedi. Potičemo naše vjernike na božićnu Ispovijed. Vlč. Dario Kral – svećenik zagrebačke nadbi-skupije – postdiplomski student u Luganu, naš je gost-svećenik u ovogodišnjim ispovijedima. Njegova riječ neka nas pripravi, pouči i ublaži tegobe i križeve života u pripremama za ovaj sakrament. Vlč. Dariu – kojega je zajednica vjernika u Ticinu već upoznala u nedjeljnim misnim slavljima, želimo iskrenu dobrodošlicu.

UTORAK, 11. prosinca u 18 sati Ascona (nema sv. Mise)SRIJEDA, 12. prosinca u 18 sati Lugano (nema sv. Mise)ČETVRTAK, 13. prosinca u 18 sati Locarno (sv. Misa) PETAK, 14. prosinca u 18 sati Giubiasco (sv. Misa)SUBOTA, 15. prosinca u 18 sati Lugano (sv. Misa) NEDJELJA, 16. prosinca, od 8.30 u Asconi, a u svim mjestima Ispovijed prije sv. Misa

Raspored Misa za Božićne blagdane 2018.

BADNJAK, 24. prosinca u 21 sat Ascona BADNJAK, 24. prosinca u 23 sata Lugano – S. Antonio

BOŽIĆ, 25. prosinca

u 10 sati Ascona u 13 sati Giubiasco i u 18 sati Massagno

STJEPANDAN, 26. prosinca kao na BožićIVANDAN, 27. prosinca u 19 sati Massagno

POSJET MISIJSKE ZAJEDNICE BERN

Dana 10. studenog 2018. uz prethodnu najavu, posjetio nas je misionar fra

Gojko Zovko, sa svojim suradnicima iz Misijskog vijeća, pjevačkog zbora, moli-tvenih skupina... Naš susret započeo je sv. misom u svetištu Madonna del Sasso – u kojoj je fra Gojko ljubazno dopustio da misionar Ticina predvodi misno slavlje. Kršćanska ljubav temelj je našeg života. Mnogi Hrvati diljem Švicarske upravo tom ljubavlju obogaćuju svijet u kojem žive. To je bila molitva sv. Mise i tema na-šeg razmišljanja. Po tom kišnom danu – gosti iz Berna uspjeli su vidjeti dio Ticina – Ascona, Locarno, a onda smo se uputili na zajed-nički objed i druženje – u Hrvatski klub u mjestu Quartino. Domaćin ovog susreta – Misijsko vijeće Ticina uz pomoć Hrvat-skog kluba – svojim trudom i ljubaznošću postigli su da gostima ništa ne nedostaje – te da se ugodno osjećaju. Bilo je jako zanimljivih susreta, pomalo i dirljivih jer je nedavna nesreća upoznala, približila i zbližila jednu bernsku obitelj i hrvatskog policajca iz Ticina – ali susre-tom su dominirali radost i smijeh. Mnogi su poželjeli više ovakvih događa-nja. Također smo pozvai uzvratiti posjet našim dragim gostima u Bern. Ovom prigodom velika zahvala članovima Misijskog vijeća iz Ticina – da su svojim ra-dom, zalaganjem učinili da se gosti lijepo osjećaju, a našim prijateljima iz Hrvatskog kluba – najljepša hvala za ukusni objed. Nadamo se uzvratnom susretu – negdje u Bernu – u proljeće 2019.

Blagoslov obitelji

Tradicija naše Crkve jest svećenikov godiš-nji posjet i molitva za blagoslov obiteljima. Mi svećenici po svojoj službi susrećemo različita razmišljanja na temu blagoslova obitelji. Budući da je novac ostao ili po-stao glavno mjerilo u životu mnogim lju-dima – ti ljudi mjere taj susret po novcu. I njihovi komentari idu od uvredljivog do smiješnog. Ipak postoje obitelji s bolesni-cima, osamljenicima, odbačenim starijim osobama, obitelji s različitim osobnim potrebama, problemima, životnim križe-vima – koji jednostavno žele posjet sve-ćenika, ne bi li se u vjeri čudo dogodilo da se poboljšaju odnosi među obiteljskim članovima, da dođe više poštovanja, da nestane bolesti, da se osamljenoj i odbače-noj starijoj osobi probudi nada, da se vrati osmijeh, da se olakšaju životni križevi ... e takvima nije do novca jer nijedna novčana valuta ne može nadoknaditi ili kupiti ove vrijednosti; i takvima nije do uvredljivih i smiješnih komentara. Takvi ljudi izričito traže svećenika – koji po svojoj službi nosi Božji blagoslov koji u sebi sadržava mir i radost. Kao i svake godine događat će se svakojaki komentari. Ali nama svećenici-ma zadana je mjera i zapovijed u Evanđe-lju: u kojugod kuću uđete – poželite mir. Ako se nađe tko dostojan mira na njemu će počinuti mir, ako ne – vratit će se vama ...

Svima koji požele blagoslov – pokušat ćemo izaći u susret prema rasporedu u Božićnom pismu. Svim ljudima dobre volje – mir i Božji blagoslov!

Svim čitateljima Movisa, hrvatskim misionarima, časnim sestrama,

misijskim suradnicima, vjernom Božjem narodu u Švicarskoj i po cijelom svijetu

– svim ljudima dobre volje – osobito onima koji u ove dane Njemu najviše sliče i zbog kojih je došao ...

SRETAN I RADOSTAN BOŽIĆ

od zajednice vjernika Hrvata Ticina – sa Misijskim vijećem i svećenikom

misionarom fra Slavenom. Mir i dobro!

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 27

VJERONAUK Vjeronauk je zapravo mudrost života i umijeće življenja. Svakog petka u 20 sati roditelji dovode svoju djecu u Hrvatski klub –

na susret u vjeri. Zanimljivi susret, zanimljiva i znatiželjna djeca, poučne lekcije iz sv. Pisma – i jedini Učitelj – Isus Krist ... Djeca se spremaju za primanje sakramenata sv. Ispovijedi, sv. Pričesti, i sv. Krizme. Uz njih nikada dosadno, uz djecu uvijek

puno smijeha – a svi pomalo učimo: mudrost života i umijeće življenja – za one koji ne razumiju – vjeronauk.

MISNI SUSRETI U LUGANUZajednica vjernika u Luganu svoju nedjeljnu sv. Misu slavi subotom u 19h. Vrijedno je spomenuti da je ovo živa zajednica koja

svojom domišljatošću čini radost mnogima koji dođu na sv. Misu. Osobito treba istaknuti članove Misijskog vijeća koji se trude da vjernicima bude lijepo iza misnih slavlja, pa misne čitače, našeg dobrog sakristana – i posebno misne pjevače. Sami su se organizi-rali – vježbaju, lijepo pjevaju, predvode zajedničko misno pjevanje i time obogaćuju liturgijska i misna slavlja. Takav duh susreta već se proširio i na cijelu zajednicu vjernika u Ticinu.

Reiserstrasse 83, 4600 Olten

Telefon: 062 296 41 00 Fax: 062 296 41 01E-Mail: sito.coric@gmx.net

Misionar: fra Šimun Šito Ćorić

Hrvatska kućaReiserstrasse 83, 4600 OltenTelefon: 062 296 41 00 Fax: 062 296 41 01

■ Raspored misa

■ SOLOTHURN: crkva Hl. Geist-Kirche (Hrv. crkva), Wengi Brücke, uvijek prema dogovoru■ DULLIKEN: crkva sv. Vendelina, Bahnhof-strasse 44, svake nedjelje u 12.00■ SOLOTHURN: crkva sv. Marije, Allmen-dstr. 60, svake nedjelje u 14.30 sati■ BALSTHAL: župna crkva, St. Annagasse 2, 1. i 3. nedjelje u mjesecu u 17.00 sati.Molitvene skupine■ Crkva sv. Martina u Zuchwilu, svakog če-tvrtka u 18.30 sati.■ Crkva sv. Vendelina u Dullikenu, krunica svakog četvrtka u 19.00 sati.■ Hrvatska kuća u Oltenu, «Molitvena zajed-nica Krvi Kristove», prvi petak u mjesecu u 19.00 sati. ■ Hrvatska kuća u Oltenu, «Molitvena zajed-nica Sv. Franje», druga nedjelja u mjesecu u 18.00 sati.

MISIJA SOLOTHURNISPOVIJEDISolothurn, 18.12. 2018., 17.00 – 19.00Dulliken, 19.12. 2018., 17.00 – 19.00

BADNJI DANDulliken, u 20.00 sati

POLNOĆKA Solothurn, u 24.00

BOŽIĆMise kao nedjeljom

SV. STJEPAN Dulliken, u 12.00 sati

NOVA GODINAMise kao nedjeljom

GODIŠNJA VEČER FOHSAWangen a.d.Aare, Salzhaus, 9.2. 2019. u 19.00

ZA CIJELU MISIJU – MISA PRIPRAVE ZA KORIZMU Dulliken, 3.3. 2019. u 12.00 sati(Bez misa u Solothurnu i Balsthalu)

KRIZMA, PRVA ISPOVIJED, DAN MISIJE

Premijera mjuzikla«PASTIRSKA BOŽIĆNA NOĆ»

Kao uvod u ponoćku u Solothurnu kao i u misu na Božić u Dullikenu, naše «Hrvatsko kazalište u Švicarskoj» premijerno će izvesti ovaj privlačni mjuzikl uz originalne tekstove i pjesme. Dok su se pastiri u noći uz svoja sta-da zabavljali i čuvali od vukova, kao grom iz vedra neba prvi su doznali da se rodio Isus u Betlehemu. Od njih su počeli do drugih stizati ti glasi… Kao i sve dosadašnje naše predstave i mjuzikli, i ovaj će zasigurno biti na veliko za-dovoljstvo i užitak svima koji ga budu gledali.

MISIJSKO HODOČAŠĆE 2019. Kao i uvijek u vrijeme Uzašašća, naše je godiš-nje hodočašće od 29. svibnja do 2. lipnja 2019. (srijeda jutro do nedjelje večeri), i to ovaj put kroz domovinu: Plitvice, sv. Ivo Podmilačje, kraljevski grad Jajce, Međugorje i okolica (dva dana) i Zadar. Prijave se već primaju.

da svojim djelovanjem u misiji i Crkvi oblikuju čestit i uspješan svoj život kao i svagdje gdje žive. U ime Sinode kantona Solothurn predsjednik komisije za strance Gaetano Serrago pozdravio je prisutne ističući važnost i vrijednost naše misije. Slavlje je svojom nazočnošću i pozdra-vom uveličala i ugledna hrvatska veleposlanica u CH, u Domovinskom ratu braniteljica, dr. Andrea Bekić, s isto tako uglednim suprugom dr. Darkom Bekićem, povjesničarom, diplo-matom i publicistom. Teolozi Iva Krajinović i Marko Župarić pripremali su djecu za ove sve-

te sakramente, Josip Milić majstorski je svirao orgulje, a maestro Frane Vugdelija znalački je predvodio pjevanje kao kantor. Pred misu za-bavljali su nas «Jodlerfreunde Aaretal» koje znalački predvodi Hans Peter Banga, a nakon mise uz apero naših domaćica Željke, Olge i Ojdane i Štefice zvucima hrvatskih tambura oduševljavali su naši vrsni «Alkari». Na pro-fesionalno snimljenom DVD-filmu obiteljske tvrtke Knežević – DUGA HR-CH bit će slovi-ma i slikom predstavljeni svi koji su primili ova dva sakramenta i dobit ga na dar.

Na 27.10. 2018. imali smo krizmu, prvu ispovijed i dan misije Solothurn. Se-damdesetero djece i mladih sa svojim

roditeljima, kumovima, rodbinom, prijateljima i cijelom misijom ispunili su kao nikada dotad katedralu u Solothurnu. Svečanu svetu misu je predvodio bazelski biskup dr. Felix Gmuer, koji je inspirativno potaknuo mlade i sve prisutne

28 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

DOBRO JE ZNATI … Da bismo djelovali

Vijesti izabire i komentira: Fra Šito

Što će ti vjera, ako ne rađa dobrim djelima?! Sv. Jakov, apostol

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 29

Antonio Janjić, sin Nikole i Jelene r. Luburić, 13.10.2018. u Studencima (BiH)Leon Perić, sin Danijela i Jelene r. Biljanović, 3.studenog 2018. u SolothurnuVeronika Topalović, kći Tomislava i Valentine r.Šimić, 3.studenog u DullikenuLena Tomas, kći Dominika i Jele r. Jurkić, 3. studenog 2018. u DullikenuDavid Kovač, sin Ivana i Ivane r. Božić, 4. studenog 2018. u SolothurnuDario Gudelj, sin Vlatka i Marijane r. Kikić,10. studenog 2018. u OltenuAnto Šišić, sin Tomislava i Božane r. Majić, 17. studenog 2018. u DullikenuAnton Millward, sin Thomasa i Ane r. Vidiš, 2. prosinca 2018. u DullikenuSofia Martinović, kći Saše i Katarine r. Aračić, 8. prosinca 2018. u DullikenuMateo Matijević, sin Stipe i Marine r. Mikerević, 8. prosinca 2018. u Dullikenu

Stipo Matijević i Marina r. Mikerević, 8. prosinca 2018. u DullikenuSaša Martinović i Katarina r. Aračić, 8. prosinca 2018. u Dullikenu

NA NEDJELJU PRIPRAVE ZA KORIZMU

Na 3. ožujka 2019. nakon zajedničke mise za cijelu našu misiju kao priprave za korizmu u

12.00 sati u Dullikenu, naš gost će biti najpozna-tiji hrvatski šansonjer, rođeni Dubrovčanin, Ibrica Jusić. On čudesno svira gitaru i svojim original-nim glasom izvodi raznolike pjesme, od poezije hrvatskih i stranih pjesnika, izvornih sevdalinki do probranih «Ave Maria» (poput one u mjuziklu o Gospi u Međugorju «Jedna žena…»). Ovo je rijetka prilika u Švicarskoj i bit će pravi doživljaj, nastupajući na svjetskim pozornicama od Pariza do New Yorka, da ovaj jedinstveni um-jetnik pjevač bude i naš gost. Nipošto ne propus-tite ovu jedinstvenu nedjelju, a povedite sa sobom vaše prijatelje i poznanike drugih naroda.

Kršteni u Misiji

Vjenčanja

Krizmanici će zasigurno sa svojim kumovima čuvati za trajni spomen ovu fotografiju, kao i djeca svoju (sa svojim roditeljima) koja imaše Prvu ispovijed. Neka zajedno sa svojim obiteljima samo nastave biti prisutni i aktivni u našoj misijskoj zajednici, pa će tako jačati njihova vjera u Božju ruku koja će ih voditi i štititi od zla kroz cijeli život. Uz najljepše čestitke, sve sretno i blagoslovljeno!

KONCERT IBRICE

JUSIĆA

Frane Vugdelija Nedavno je iz tiska, u izdanju naklade Bošković u Splitu, iza-šao povijesni roman Šimuna Šite Ċorića «Naš čovjek Krabat». Ovaj bajkoviti povijesni roman u četr-desetak kraćih priča na stotinjak stranica opisuje životni put jednog neobičnog hrvatskog čovjeka koji je u Njemačkoj poznat kao Krabat. Legenda o Krabatu inspirirala je mnoge njemačke umjetnike, među njima i književnika Otfrieda Pre-ußlera prema čijem romanu «Kra-bat» je 2008. godine snimljen film. Kako opisuje i Šimun Šito Ćorić, Krabat se rodio prije četi-ri stotine godina u selu Jezernice u Žumberku, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba, a pravo ime bilo mu je Janko Šajatović (Jezer-nice 1624. – Gross Särchen 1704., a pokopan je u katoličkoj crkvi u

Wittichenau, gdje mu se nalazi i nadgrobna ploča). Njegovi rodite-lji bili su plemićkoga i uskočkoga roda. Već prije toga spominje se njegov rod kao posjednike vino-grada i proizvođače dobrih vina, ali i kao one koji su morali bježati pred turskom navalom sa svojih ognji-šta, najprije tamo negdje iz doline Neretve, a onda iz Dalmacije, a koji se nikad nisu prestali boriti protiv neprijatelja. Tog neobičnog čovje-ka su još za života mnogi držali i pravim pravcatim čarobnjakom. Ćorićev roman je «priča o nepobje-divom ratniku, čovjeku neobjašnji-vih sposobnosti, hrabrom vitezu, a opet dobro čovjeku koji je nakon uskočkih godina u hrvatskim kra-jevima, kao traženi ratnik stigao na njemačke kraljevske dvore i uz bok kralju hrabro bio teške boje-ve. Kako je za te ljude njemačkog

i sorbskog jezika bilo malo teže izgovarati njegovo pravo ime, jed-nostavno su ga zvali Krabat, a što proizlazi iz stare njemačke riječi Kroat, koja znači Hrvat. Krabata se i nakon toliko stoljeća časti kao zaštitni znak cijele njemačke po-krajine Oberlausitz, ili Lužice. Tu je došao kao stranac, a u njemačkom je kraljevstvu svojim vojnim vje-štinama, poduzetničkim duhom, naravnim i nadnaravnim sposob-nostima te upornom dobrotom, ušao u legendu i do danas ostao u sjećanjima i srcima tih ljudi. U Njemačkoj su Krabatov lik i djelo dobro poznati i vrijednovani. O nje-mu su Njemačkoj napisane knjige, snimani su filmovi, mnoga društva, škole, udruge, proizvodi (limunada, pivo, likeri, mliječni proizvodi) u lužičkom kraju nose njegovo ime. Krabatu u čast skladaju se pjesme i

njemu na spomen već dugi niz go-dina održava se i festival. Nažalost, u Hrvatskoj se o Krbatu vrlo malo zna, rijetki su čuli za ovoga hrvat-skog velikanu. Ovim povijesnim romanom naslovljenim «Naš čovjek Krabat» Šimun Šito Ċorić spasio je

od zaborava jednog značajnog Hr-vata onoga vremena, podigavši mu na ovaj način literarni spomenik, te ga Hrvatima vratio u kolektivno pamćenje. Roman je toliko bajkovit i pisan tečnim rječnikom da ga se čita u jednome dahu. •

Tog neobičnog čovjeka su još

za života mnogidržali pravim

čarobnjakom, o njemu su

u Njemačkoj napisane knjige, snimani filmovi, mnoga društva,

škole, proizvodi ... u lužičkom kraju

nose njegovo ime.

MOVISOV INTERVIEWMOVISOV INTERVJU

30 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

Više je ubijeno Hrvata u dva mjeseca nego Japanaca odatomske bombeŠto Vas je potaknulo da se bavite komunističkim zločinima, zločinima Drugoga svjetskoga rata i poraća?Roman Leljak: Iz JNA sam otišao, jer nisam htio biti vojnik. Želio sam nastaviti u civilnim školama. Lagao bih ako bih rekao da sam oti-šao zbog političkog sustava. Bio sam odgojen u duhu Titovih pionira, tadašnjeg rada partijskih organizacija i slično. Tek kada sam radio kao novinar, upoznao sam istinu i laži Jugosloven-skog totalitornog režima. U ruke sam dobio pi-smo Ivanke Škrabac, žene koju su 1942. godine usmrtili partizani u osmom mjesecu trudnoće. Pismo me je toliko dirnulo, da je promijenilo

Više je ubijeno Hrvata u dva mjeseca 1945. nego Japanaca od atomske bombe u NagasakijuIntervju s Romanom Leljakom, publicistom i istraživačem Udbinih arhiva

Roman Leljak, od oficira, tajnog agenta, novinara, publiciste do borca za istinu

Roman Leljak je rođen 1964. godine u Zagorju, u Krapini. S rodite-ljima je te iste godine preselio u Celje. Oba roditelja su mu Hrvati, tako da je po nacionalnosti Hrvat, s hrvatskim i slovenskim držav-ljanstvom. Osnovnu školu je završio u Celju, Srednju vojnu školu u Sarajevu, te u Beogradu školovanje za kriptografiju (o tajnim šifra-ma) i vojnu školu za oficira sigurnosti. U tajnoj službi JNA radio je od 1987. do 25. svibnja 1988. godine. Nakon izlaska iz JNA radio je kao vanjski dopisnik Mladine, Novina za kritiku znanosti u Ljublja-ni. Prvog rujna priključen je slovenskoj tajnoj službi i u toj službi ostaje do osamostaljenja Slovenije.

«Zaklela se zemlja raju da se tajne sve sa-znaju» – stara je uzrečica otkako je Boga i čovjeka. Režimi koji su se smatrali neuništivim kroz povijest su padali kao kule od karata. Tako i komunistički, a iza njih su ostajale moralne ruševine. Premda su još vidljivi trzaji komunizma s njegovim pripadajućim lažima, isprepletenim kadrovima, povijest je polako rasvjetljuje. Široj javnosti sve je dostupnija istina režima koji nije birao sredstva da bude i ostane vječan. Ponekad sitnice usmjere ljude da se bore za istinu, posebice ako u sebi imaju ljudsku i moralnu vrijednost. Roman Leljak, publicist i istražitelj Udbinih arhiva i autor više knjiga razotkriva komunističke laži, zatim djelovanje Udbe, otvara teme ratnih i poratnih logora poput Jasenovca, što je učinio s najnovijim dokumentima «Mit o Jasenovcu: Dokumentarni film - dokumenti».

Razgovarao: Vlado Čutura

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 31

moj život. Godine 1989. otkrio sam i Hudu Jamu, te napisao knjigu Teharske žive rane na slovenskom jeziku. Bio je to početak moga istraživanja, napornoga rada povezana s mno-gim odricanjima i problemima i stalnom bor-bom, da osiguram novac za tiskanje 57 knjiga koje sam napisao. Nikada, to želim posebno istaknuti, ni od jedne države za taj svoj rad ni-sam dobio nijednu kunu ili euro potpore. (Na kraju intervjua je pismo.)

Trebala se i dijaspora uključitiPapa u svojem djelu ‘Sjećanje i identitet’ nabraja tri velika zla 20. stoljeća: nacizam, fašizam i komu-nizam. Na prostorima bivše države komunizam još nije osuđen, zašto?Roman Leljak: Godine 1991. smo dobili svo-ju državu, no nismo dobili vlast i novac. Stare strukture, koje su se infiltrirale u redove novih političkih stranaka, zagovarale su mekan pri-jelaz u novi politički sustav, kako ne bi bilo revanšizma. Tada nam je svima bilo važno da imamo svoju državu, svoj ponos i ostvarenje povijesnoga sna, a zaboravilo se da s državom moramo preuzeti i vlast. Branitelji su, nažalost, dobili domoljublje i ljubav prema domovini, a infiltrirani komunisti su preuzeli gospodarstvo i banke. Započelo se sa sustavnim uništava-njem arhivske građe i zanemarivanjem arhi-va. Tada smo zaboravili da ne će biti dovoljno samo ostvarenje stoljetnoga sna Hrvata – vla-stita država. Tada je trebalo iskoristi hrvatsku dijasporu, prenijeti njihove snage, kadrove koji su već živjeli i radili u demokratskim zem-ljama i na tom temelju izgraditi novi sustav, a zabraniti rad svima koji su u komunističkoj Hrvatskoj obnašali dužnosti u sudstvu, partiji i velikim hrvatskim poduzećima.

Udbine ubojice slobodno šećuSvaki spomen lustracije nailazi na velike otpore poklonika komunističkoga režima, osobito bivših visokopozicioniranih članova Komunističke partije iz samih vrhova na republičkim razinama. Koliko su republički sekretari donosili odluke, pojasnite na primjeru ubojstva Stjepana Crnogorca i drugih?Roman Leljak: Lustraciju je trebalo provesti 1991. godine, nemilosrdno i temeljito. Danas bi živjeli sasvim drugačije i u punom političkom i gospodarskom zanosu. Komunistički funk-cionari ,ne samo da su preuzeli gospodarsku i financijsku vlast, nego su uspjeli sakriti i poli-tička ubojstva koja su se događala sve do 1990. godine. Komunistička partija je ta koja je na re-publičkoj i saveznoj razini u bivšoj državi vodi-la i nadzirala tajnu službu – tzv. UDBU. Udba je bila udarna pesnica komunističke partije, koja je svim sredstvima štitila njezinu moć i ulogu u društvu. UDBOM, u koju su primani isključi-vo komunisti s izgrađenim jugoslavenskim sta-vom, neposredno je rukovodila partija. UDBA dakle nije bila državna tajna služba, nego ko-munistička tajna služba u funkciji države. Stje-pan Crnogorac je bio mladi student teologije u Salzburgu, koji je otet zbog navodnih veza s grupom Feniks, koja je 1972. godine ušla u Bu-gojno. Crnogorac je otet 4. srpnja 1972. godine u Salzburgu, uz pomoć austrijskog carinika i Udbina suradnika Franca Frankla, odveden u Sloveniju gdje je i ubijen. Njegovu otmicu je

vodio Silvo Gorenc, onodobni šef Udbe koji danas živi u Krškom u Sloveniji.Činjenica da Silvo Gorenc i danas slobodno hoda po Sloveniji i Hrvatskoj, iako je dokaza-no kriv za umorstvo pok. Stjepana Crnogorca, samo potvrđuje da smo kao država još uvijek pod vlašću komunističkih ideologa, njihove dje-ce, njihovih sljedbenika i sanjara o Jugoslaviji.

Vještak za pravni status rada Udbe»Naručili ubojstvo u Ljubljani, pravilnici Udbe, ubojstva po zakonu« Do kojih ste spoznaja tu došli?Roman Leljak: Meni je uspjelo, u raznim arhi-vima po bivšoj Jugoslaviji - u vrijeme kada je u pojedinim republikama u bivšoj Jugoslaviji bio povoljan arhivski zakon za istraživanje - pro-naći velik dio pravne dokumentacije, propisa i uputstava za rad Udbe. U uputstvu za primjene tajnih metoda rada Udbe zapisano je, da je je-dan od načina da se okonča nadzor nad nekom osobom ili skupinom koji su u obradi i meto-da fizičke likvidacije. To uputstvo i Pravilnik o izvođenju tajnih specijalnih akcija u inozem-stvu, pomogli su sudu u Münchenu, da osudi Perkovića i Mustaća. Na tom sudu sam nastu-pio kao vještak za pravni status rada Udbe u SFRJ. Pravilnike sam objavio u posebnoj knjizi, A4 formata, koja ima preko 1100 stranica. Ri-ječ je o veoma vrijednoj povijesnoj knjizi, koja će mnogim povjesničarima u budućnosti kori-sno poslužiti za pisanje o djelovanju kriminal-ne i terorističke organizacije Udbe.

Sekretari su znali za ubojstva? Po kojemu načelu je djelovala Udba, posebno skupina za likvidacije hrvatske emigracije? Koliko su u to bili upleteni posljenji republički sekretari KPJ? Roman Leljak: UDBA je u interesu zaštite ko-munističke vlasti koristila sva sredstva, koja obično koriste i druge terorističke i mafijske organizacije. Švercali su oružje, prali novac. Za svoje ciljeve vršili su otmice i likvidacije. Sve se to radilo pod budnim okom republičkih or-gana, tj. centralnih komiteta. U većini je CK Komunističke partije bio u posebnom tijelu Sa-vjeta za zaštitu ustavnog poretka, koji je Udbi davao neposredne zadatke kako i na koji način moraju štititi njihove interese.

Zabranjeno sjećanje na žrtveIstražujete i žrtve Drugoga svjetskoga rata i pora-ća, posebno ubijanih Hrvata na području Slovenije. Koliko je masovnih grobnica i koliko je ubijeno lju-di prema Vašemu istraživanju? Kako na to gledate kao humanist u civilizaciji 21. stoljeća?Roman Leljak: Danas je prema dokumentima iz vojnog arhiva u Beogradu jasno, da je na Križnom putu u svibnju i lipnju 1945. Godine bilo 444.426 zarobljenika – u većini Hrvata. Ovdje je potrebno navesti da je iz knjige Ope-rativnog štaba JNA iz 1945. godine jasno da je samo u periodu od travnja do 15. svibnja 1945. godine pogunulo još 92.206 hrvatskih vojnika u neposrednim borbama. Bilo je to najkrvavije vrijeme za Hrvate u povijesti hrvatskog naro-da. Hrvatski narod je u ta dva mjeseca izgu-bio više ljudi nego ih je izgubio npr. Japan od

atomske bombe u Nagasakiju. Japanci i čitav svijet se svake godine sjeti žrtava u Nagasakiju. Hrvati se, nažalost, svojih žrtava ne sjećaju, čak im je to i zabranjeno. Tezno kraj Maribora je najveće stratište Hrvata. Oko 30.000 njih leži u šumi Tezno u nekadašnjem protivtenkovskom jarku. Njih je 1179 iskopano prilikom gradnje autoceste 1999. godine. Valja napomenuti da 15.000 s lijeve strane i 15.000 s desne strane autoceste ni danas nemaju spomen obilježje. Leže u šumi i bojim se, da će uskoro biti temelj raznih tvornica i zgrada koje se od Maribora šire u tom pravcu.

Jasenovac je (zlo)djelo i komunističkih ruku! »Mit o Jasenovcu: Dokumentarni film - dokumen-ti«. Koliko ste dokumenata pregledali, do kojih ste spoznaja došli, zapravo koliko ste koristili arhivske građe?Roman Leljak: Za film i knjigu Mit o Jasenovcu koristio sam gradivo Vojnoga arhiva u Beo-gradu, te Arhiva Jugoslavije i Arhiva Srbije u Beogradu. Jasno je, da je Jasenovac bio radni logor s preko 20 raznih poduzeća u kojima su zatvorenici morali raditi. Kroz Jasenovac je prošlo 18.600 zatvorenika, od kojih je 1560 njih umrlo u Jasenovcu – što od bolesti, što od iscr-pljenosti, što od likvidacija jer nisu htjeli raditi, jer su pokušavali bježati ili su se i nadalje bavili komunističkom ideologijom.Iz te arhivske građe je također jasno da je po-stojalo Sabirno područje Jasenovac, koje se protezalo sve do Stare Gradiške, Dubice i Nov-ske. Otud su zarobljenike iz zbjegova slali na rad u Njemačku, Norvešku i najviše u logor Sjemenište u Zemunu kraj Beograda. Činjeni-ca je, da su zbjegovi iz Kozare u najvećem broju završili u Sjemeništu u Zemunu. To ne govore samo dokumenti koje sam našao za svaki kon-tingent slanja ljudi u Beograd, nego i srpski po-vjesničari u svojim knjigama koje sam u filmu citirao. Najviše stradanja u Jasenovcu – točnije rečeno u Gradini – dogodilo se nakon svibnja 1945. godine, kada su to područje zauzeli parti-zani. Peta kozaračka brigada, koja je poslana u Jasenovac, u Gradini je ostavila najviše žrtava. Te žrtve se danas pripisuju partizanima. Među-tim tijekom iskopavanja Gradine 1964. Godine u grobovima se našlo i ustaško znakovlje. Slike i zapisnike prvi put objavljujem u filmu i knjizi.

Pokradeni strojevi za automobilsku i vojnu industrijuKoje je važne odluke potpisivao Tito kad je u pitanju Jasenovac? Na koji način je Jasenovac kvalificiran poslije drugoga svjetskoga rata, a kako za vrijeme NDH?Roman Leljak: Mit o Jasenovcu kao logoru smrti izmišljen je nakon 1945. godine, kada je bilo jasno, da se preživjeli Hrvati moraju dis-ciplinirati, stvoren je bič na Hrvatima. Na taj način su se opravdavale partizanske likvidacije. NDH je radni logor Jasenovac u svojim zapi-snicima uvijek navodila, kao radni logor. Da se u logoru formiraju tvornice koje bi služile proizvodnji naoružanja i vojne opreme. Cilj je

nastavak teksta na 42. str. ▶

Dr. fra Ivan DugandžićBIBLIJA

Božja riječ u ljudskom izričajnom ruhu (32)

32 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

Matej: Nastanak Crkve iz Židova i poganaDok je u središtu Markova evanđelja pitanje osobe i poslanja Isusa iz Nazareta, u Matejevu je to njegova Crkva. Ono je od samog početka prepoznato i prihvaćeno kao «crkveno evanđelje».

Nastavak slijedi!

Crkveno evanđeljeDok je u središtu Markova evanđelja pi-tanje osobe i poslanja Isusa iz Nazareta, u Matejevu je to njegova Crkva. Ono je od samog početka prepoznato i prihvaćeno kao «crkveno evanđelje». Ne samo zbog toga što Matej kao jedini od svih evanđeli-sta rabi riječ Crkva (ekklesia), i to u smislu cjeline (16,18), kao i pojedinačne kršćan-ske zajednice (18,17), već više zato što je Matej pisanje svoga djela svjesno podredio potrebama Crkve svoga vremena. Tako on primjerice donosi više prispodoba koje govore o kraljevstvu nebeskom i njegovoj sudbini u svijetu, nego drugi evanđelisti. Pogotovo su to prispodobe koje govore o odnosu Crkve prema Izraelu, te Crkve i suvremenoga židovstva. Dok je Markovo evanđelje namijenjeno ranokršćanskim misionarima kao propovijed u pisanom obliku za pridobivanje novih vjernika, Matej je više okrenut pouci i produblje-nju znanja u već postojećim kršćanskim zajednicama. U tu svrhu on pojedinačne Isusove riječi (logia) povezuje u veće go-vorne cjeline, u kojima Isusa predstavlja kao jedinog i trajnog učitelja Crkve (23,8) u vrijeme kad se Crkva morala žestoko boriti sa židovskim pismoznancima i fari-zejima za istu duhovnu baštinu (23,1sl.).

Povod i okolnosti nastankaAko se za svako evanđelje može reći da je nastalo za potrebe određene ranokršćan-ske zajednice i da odražava stanje vjere i teologije te zajednice u trenutku njegova nastanka, za Matejevo to vrijedi na pose-ban način. Sve će nam to biti jasnije, ako postavimo jednostavno pitanje, zašto se Matej uopće odlučio pisati novo evanđe-lje kad je Crkva već imala Markovo, koje je i on sam koristio kao svoj glavni izvor? Zato što su se 10-15 godina nakon nastan-ka Markova evanđelja, zahvaljujući brzom širenju Crkve, pojavila nova pitanja koja su tražila i nove odgovore. Matej ih je po-nudio tako što je prikupio novu građu o Isusu iz Nazareta i njome proširio Markov predložak. Time nipošto nije obezvrijedio Markovo evanđelje koristeći ga kao jedan od izvora. Naprotiv, zadržao je njegovu te-meljnu shemu, prikazujući Isusovo djelo-

vanje kao misionarski pohod od Galileje, preko Judeje i okolnih poganskih krajeva prema Jeruzalemu. Uz to, u svoje je djelo preuzeo 90% Markova teksta. Taj tekst ne samo da donosi istim redoslijedom kao i Marko, već štoviše gotovo doslovno istim riječima. Njegova posebnost je u načinu oblikovanja nove građe.

Isus kao učiteljU Mateja Isusovo učenje prevladava nad navještajem. Glagol «učiti» (didasko) on koristi 14 puta. U usporedbi s Lukom, s kojim ima puno zajedničke građe, vidimo da Isus nije držao velike govore, već je go-vorio «ad hoc», ali je Matej srodnu građu oblikovao u veće govorne cjeline da kod čitatelja postigne jači učinak. U Govoru na gori Isus izlaže temeljni zakon kraljevstva nebeskoga (Mt 5-7), zatim donosi zahtje-ve poslanja učenika (Mt 10), u prispodo-bama opisuje rast, ugroženost i dovršetak kraljevstva nebeskoga (Mt 13), daje pouku o odnosima u kršćanskoj zajednici (Mt 18) te završava velikim govorom o po-sljednjim stvarima (Mt 24 – 25). Matej i iz-vješća o Isusovim čudesima donosi u nizu. Nakon govora na gori (5-7) slijedi niz od devet čudesa kako bi ostao snažan dojam jedinstva riječi i djela (8-9). Jednom riječ-ju, Isus je novi Učitelj u Izraelu koji ne do-kida Zakon već ga ispunja (5,17-20). Zbog svega toga Matej je odavno prozvan «kate-hetskim evanđeljem», što mu je priskrbilo poseban status u Crkvi.

Povijest nastanka Matejeve zajedniceNa temelju sadržaja i onoga što nalazimo u Djelima apostolskim, može se s prilič-nom sigurnošću rekonstruirati povijest nastanka i daljnjega rasta Matejeve zajed-nice. Luka ovako opisuje njezine početke: «Oni dakle što ih rasprši nevolja nastala u povodu Stjepana dopriješe do Fenicije, Cipra i Antiohije, nikomu ne propovije-dajući Riječi doli samo Židovima. Neki su od njih bili Ciprani i Cirenci. Kad stigoše u Antiohiju, propovijedahu i Grcima na-vješćujući evanđelje: Gospodina, Isusa. Ruka Gospodnja bijaše s njim te velik broj ljudi povjerova i obrati se Gospodinu» (Dj 11,19-21). Među prognanim kršćanima iz Jeruzalema bilo je dakle jeruzalemskih judeokršćana koji su u Antiohiji nastavili propovijedati samo Židovima kojih je u tom velikom sirijskom gradu, od oko pola milijuna stanovnika, bilo oko pedeset ti-suća. Drugi dio prognanih bili su Židovi iz helenističke dijaspore (Cipar, Cirena), koji su počeli Radosnu vijest propovije-dati i poganima. Tako je, uz čisto judeo-kršćansku prazajednicu u Jeruzalemu, u Antiohiji nastala zajednica sastavljena od Židova i pogana. Taj odnos još se pojačao dolaskom novih kršćanskih prognanika iz Palestine nakon stradanja 70. godine.

Dr. sc. Slavko Slišković, O.P. POVIJEST CRKVE U HRVATA

Stoljetni hod s Bogom kroz povijest (37)

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 33

Redovništvo Crkve u HrvataKongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života 1994. je odobrila promijenjene statute Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica, koji su bili zajednički (u bivšoj državi) za Hrvatsku i BiH.

Kraj!

Druga polovica 19. i prva polovica 20. stoljeća obilježene su snažnim pro-cvatom novih redovničkih zajednica

i obnovom postojećih. Razlozi tog iznenad-nog duhovnog buđenja bili su prvenstveno geo-političke i socijalne naravi. Naime širenje civilizacije u europskim kolonijama bilo je ne-zamislivo bez kršćanstva, pa su nastale brojne misijske kongregacije. Gospodarske promjene, uzrokovane industrijskom revolucijom, dove-le su u pitanje dotadašnje društvene struktu-re, što je rezultiralo velikim brojem razorenih obitelji, napuštene djece, zlostavljanih žena, te društvenoj nesigurnosti izloženih starih i bole-snih osoba. U takvu ozračju nastale su brojne redovničke zajednice, koje su se posvetile od-gojnoj i zdravstvenoj djelatnosti. Liberalne vla-de u većini europskih zemalja oduzele su Crkvi nadzor nad školstvom, pa se ukazala potreba za ustanovama koje će se posvetiti obrazovanju u skladu s katoličkim načelima. Na tom planu osobito su se iskazale žen-ske redovničke zajednice. Neke su bile na-dahnute ‘institucionaliziranim’ karizmama zapadne provenijencije, ali s vlastitim hrvat-skim obilježjima, poput Dominikanki, Fra-njevki i Milosrdnica. Druge su ostale pravno povezane sa zajednicama u drugim zemljama - uz vlastite ustrojbene jedinice unutar Crkve u Hrvata - kao što su Uršulinke, Kćeri Božje ljubavi, Milosrdne sestre Sv. Križa. Nastale su i autohtone zajednice koje su odgovarale na konkretne potrebe hrvatskih vjernika. Među njima su najpoznatije Služavke Malog Isusa, Kćeri Milosrđa Trećega samostanskog reda sv. Franje i Sestre Presvetog Srca Isusova. Većina spomenutih zajednica izgradila je vlastite od-gojno-obrazovne, socijalne i zdravstvene usta-nove, a njihove članice su svojom djelatnošću u narodu priskrbile poznati naziv «časne sestre». Komunistička vlast je tim redovničkim zajed-nicama oduzela glavninu imovine i sestrama onemogućila daljnji rad. To je bio razlog da su se brojne članice tih zajednica odlučile za pre-uzimanje različitih djelatnosti u župama – kao vjeroučiteljice, orguljašice i voditeljice zborova. Mnoge od njih su provele život samozatajno brinući o urednosti i ljepoti sakralnih prostora, te župnih i samostanskih kućanstava, odnosno vodeći uredske poslove u različitim crkvenim ustanovama. Postupno su se društveno po-tvrdile u zdravstvenim ustanovama, vrtićima, školama i visokim učilištima. S demokratskim promjenama redovnice se postupno vraćajući svojim izvornim karizmama odgoja, obrazova-nja i socijalne skrbi. S ciljem tješnje suradnje među različitim redovničkim zajednicama u Rimu je 1957. osnovana Unija vrhovnih poglavara, a 1965. Međunarodna unija vrhovnih poglavarica. Na našim su prostorima 1968. godine utemeljene Unija viših redovničkih poglavarica Jugoslavije

i Vijeće viših redovničkih poglavara Jugosla-vije, koje 1977. mijenja naziv u Konferencija viših redovničkih poglavara. Nastankom novih zemalja na prostoru bivše države redovništvo se reorganiziralo. Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života 1994. je odobrila promijenjene statute Hrvat-ske konferencije viših redovničkih poglavara (HKVRP) i Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica (HUVRP), koji su bili zajednički za Hrvatsku i BiH. Uslijed različitog državnog uređenja, koje sa sobom nosi i drukčiji odnos prema crkvenim ustanovama, od 2000. godine djeluje zasebna Konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine (KVRPP BiH). Čine je redovničke ustanove koje imaju sjedišta na području BiH - dvije muške (Franjevačka provincija Bosna Srebrena i Hercegovačka franjevačka provincija) i četi-ri ženske redovničke zajednice (Školske sestre franjevke – Bosansko-hrvatske provincije i Provincije Svete obitelji, te sarajevske provinci-je Sestara milosrdnica i Služavki Malog Isusa). U Konferenciji su također ustanove čiji članovi djeluju u BiH, a sjedište im je u drugim drža-vama. Pet je zajednica redovnika: Dominikan-ci, Isusovci, Karmelićani, Salezijanci i Trapisti, a dvanaest zajednica redovnica: Kćeri Božje ljubavi, Kćeri milosrđa, Klanjateljice Krvi Kri-stove, Karmelićanke Božanskog Srca Isusova, Franjevke Marijine misionarke, Franjevke od Bezgrješnog začeća, Misionarke ljubavi, Ma-rijine sestre, Uršulinke i Služavke Malog Isusa splitske provincije te klauzurne zajednice Kla-risa i Karmelićanki. Godine 2010. donesena je odluka o ujedi-njenju HKVRP i HUVRP u zajedničku ustano-vu, a Kongregacija za ustanove posvećenog ži-vota i družbe apostolskog života 2011. odobrila je Statut Hrvatske konferencije viših redovnič-kih poglavara i poglavarica (HKVRPP), čime je žensko i muško redovništvo u Hrvatskoj uje-dinjeno u zajedničku ustanovu. Na skupštini održanoj u listopadu 2016. odlučeno je da se

HKVRPP preimenuje u Hrvatska redovnička konferencija (HRK), kojoj je novi Statut odo-bren 2017. godine. HRK okuplja jedanaest muških zajednica sa sjedištem u Hrvatskoj (Dominikanci, franje-vačke provincije sa sjedištem u Splitu, Zagrebu i Zadru, Franjevci kapucini, Franjevci konven-tualci, Franjevci trećoredci glagoljaši, Isusovci, Karmelićani, Salezijanci i Spiritanci), te jeda-naest zajednica sa sjedištima izvan Hrvatske (Dehonijanci, Franjevci mostarske i sarajevske provincije, Isusova mala braća, Lazaristi, Mi-sionari krvi Kristove, Misionari Srca Isusova, Monfortanci, Palotinci, Sinovi Bezgrešnog Za-čeća i Verbiti). Monaški redovi su Benediktinci i Pavlini. Ženske redovničke zajednice članice HRK sa sjedištem u Hrvatskoj su: Bazilijanke, Dominikanke, Franjevke misionarke iz Asiza, Franjevke od Bezgrješne, Franjevke od Bez-grješnog Začeća – Dubrovnik, Karmelićanke božanskog Srca Isusova, Kćeri Božje Ljubavi, Kćeri Milosrđa Trećega samostanskog reda sv. Franje, Klanjateljice Krvi Kristove, Marijine se-stre čudotvorne medaljice, Milosrdne sestre sv. Križa, Milosrdnice sv. Vinka Pualskog, Sestre Kraljice svijeta, Sestre Naše Gospe, Sestre Pre-svetog Srca Isusova, Školske sestre franjevke – Split, Služavke Malog Isusa, Službenice mi-losrđa – ančele, Uršulinke, Vasilijanke i Župske sestre u Istri. Zajednice sa sjedištem izvan Hr-vatske su: Franjevke od Bezgrješnog Začeća cr-nogorske provincije, Isusove male sestre, Kćeri kršćanske ljubavi, Kćeri Marije Pomoćnice, Misionarke ljubavi, Sestre Milosrdnog Isusa, Školske sestre franjevke mostarske i sarajevske provincije, Služavke Kristove, Služavke Malog Isusa sarajevske provincije, Službenice Bez-grješene Djevice Marije i Zajednica Loyola. Klauzurne su redovnice Benediktinke, Kar-melićanke, Kćeri Srca Isusova, Klarise i Sestre pohoda Marijina.

?Zašto iskazano milosrđe može nekoga učiniti boljim?

Promisli: Što je potrebno da bi se činila djela milosrđa?Tema za razgovor u zajednici: Djela milosrđa u našoj zajednici.

Ministrantski Kutak

MALI MOVIS Stranicu pripremaju:

Iva Noršić i Marijin i MihaelKuzmičić

Ponos Crkve u Hrvata

SluGA BožjI ...

34 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

Na poziv kardinala Jurja Haulika,zagrebačkog nadbiskupa, 1845. godine

u Zagreb su došle prve sestre Družbe sestaramilosrdnica, kako bi se bavile odgojem siromašnih djevojčica. Mnoga siromašna djeca dobivala su besplatne obroke iz samost-anske kuhinje, a ona najsiromašnija i svu opskrbu. Duhovna i tjelesna djela milosrđa nesebično su i s ljubavlju vršile u mnogim ubožnicama, domovima starih i nemoćnih, kaznionicama, a u ratnim vremenima preu-zimale su brigu za ranjenike, ratnu siročad i siromašnu djecu. Podizale su bolnice i domo-ve za njegu bolesnika i staraca, te škole i dječje vrtiće u kojima i danas djeluju.

Put prave sreće (5)Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe!

Biti milosrdan znači imati duboke osjećaje žaljenja prema nečijoj bijedi i pat-nji, nevolji i slabostima... Ti nas osjećaji potom potiču na pomaganje, na ra-zumijevanje i na praštanje. Potiču nas da onima koji trpe pomažemo s vo-

ljom i ljubavlju na konkretne načine. Isus je rekao kad nahranimo gladna, napojimo žedna, odjenemo gola, primimo stranca i pohodimo bolesnika ili zatvorenika, da to činimo njemu samome. Kasnije je Crkva ta djela milosrđa, kojima bližnjima po-mažemo u materijalnim potrebama, nazvala tjelesnim djelima milosrđa. A postoje i duhovna djela milosrđa kojima pomažemo kad netko trpi u svojoj nutrini, kad je potrebno nekoga savjetovati, poučiti, opomenuti, utješiti, oprostiti, nepravdu pod-nositi i za žive i mrtve Boga moliti. Milosrđe se iskazuje i praštanjem što nam nije uvijek lako pa zato uvijek valja imati na umu i srcu da je to put kojim se postiže vječna radost. Bog ima najviše milosrđa i svatko od nas već ga je iskusio. A Isus nas poziva da u svojoj svakodnevici i mi činimo djela milosrđa, jer će to biti «mjera» po kojoj ćemo sami zadobiti Božje milosrđe i vječno blaženstvo.

IVAN BONIFACIJE PAVLETIĆ(Zbjegovača (kod Kutine), 25. lipnja 1864. – Rim, 4. studenoga 1897.)

Želja mu je bila posta-ti liječnikom. No kada je imao jedanaest go-dina, zbog smrti oba roditelja, uputili su ga u Kutinu da izuči pos-tolarski zanat. Ivan jeto radosno prihvatio,jer mu se tako pružila

mogućnost da u župnoj crkvi svakodnevno sudjeluje u svetoj euharistiji. Po završetku naukovanja otišao je u Graz, a potom u Rim gdje se pridružio Sinovima Bezgrješne. To su bolnička braća redovnici (poznati po nebe-ski plavom habitu nalik plaštu Djevice Mari-je), čije je temeljno poslanje skrb za bolesne i siromašnu djecu. Osnovna dužnost u bolnici bila mu je postolarski zanat i danonoćna bri-ga oko najtežih bolesnika. Odlikovao se iz-nimnom poniznošću u služenju, predanošću, strpljivošću i ljubavlju. Umro je od tuberkulo-ze sa samo 33 godine života, no odmah su se započela prikupljati svjedočanstva kako bi se pokrenuo postupak za proglašenje blaženim, što je odobreno 2007. godine.

Iz bakine škrinje

Lijepa li si ... Delnice ■

ZA CRKVU KOJA PRIVLAČI I POKREĆE

Mladi Osnaženi Vjerom Izgrađuju Svijet

Stranicu uređuju: Nikola Kuzmičić, dipl. teolog i Kristina Bitanga, magistra novinarstva

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 35

Isusovačka služba za izbjeglice

Isusovačka služba za izbjeglice je neprofitnahumanitarna udruga čije je poslanje prati-

ti, služiti i zagovarati prava izbjeglica i drugih nasilno raseljenih osoba. Udruga je dio mre-že međunarodne humanitarne organizacije Jesuit Refugee Service (JRS) osnovane 1980. godine. Danas djeluju u 50 zemalja svijeta, te tako skrbe za gotovo jedan milijun izbjeglica i drugih prisilno raseljenih osoba. S obzirom na različite potrebe raseljenih osoba i JRS djeluje na razne načine: od pomaganja izbjeglicama u velikim izbjegličkim kampovima ili u grado-vima, brige za osobe raseljene unutar njihove vlastite zemlje, zagovaranja tražitelja azila do pomaganja osobama zatvorenim u prihvat-nim centrima za strance (Detention center). U Hrvatskoj JRS aktivno djeluje od 1993. go-dine brinući se za potrebe i prava izbjeglica, prognanika i drugih nasilno raseljenih osoba, koji su morali pobjeći iz svog mjesta boravka pred ratom ili progonom. Od 2010. posebno se

«Ljubite i vi pridošlicu, jer ste i sami bili pridošlice u zemlji egipatskoj.» (Pnz 10,19)

DrugiTko je kriv? Kakvo pitanje: krivi su drugi! Drugi koji misledrukčije, koji drukčije vjeruju i drukči-je žive. Svatko sam zna, naravno, bolje, čini bolje i jest bolji. Sjeda se na visoku sudačku stolicu i odozgor sudi: drugi su krivi! Takav stav truje zajednički život ljudi, u javnosti jednako kao i u malom domu. Susrećemo taj stav kod muževa i žena, djece i učitelja, kod političara i no-vinara, u poduzećima i strankama, kod pojedinaca i čitavih naroda. Ne budi to-liko strog s drugima. Pokušaj zamisliti da bi se i u njih moglo naći štogod dobra. I bit ćeš iznenađen što se sve tu nađe i da je drugi sigurno tako dobar kao i ti – možda i bolji. Većina sudačkih stolica s kojih sudimo druge ima klimave noge: oholost, glupost, nepopustljivost i nemi-losrdnu bezdušnost. Naši stvarni i jedini suci bit će ljudi koji su zbog nas morali najviše oskudijevati, kojima smo najviše uskraćivali, najsiromašniji među nama koji su umrli od gladi i nedostatka ljuba-vi. Oni imaju pravo suditi. (Phil Bosmans)

Zaneseni romantičnim ozračjem božić-nih blagdana, nerijetko gubimo iz vida bit događaja koji slavimo prisjećajući se

Isusova rođenja u Betlehemu. A taj događaj u sebi krije puno grubosti i surovosti, baš kao što je i događaj Isusove muke i smrti u sebe utkao mnoštvo nježnosti i dobrote. Dakako da nas i ti tamni trenutci u događaju božićnoga otaj-stva odgajaju za promjenu života i bolji odnos prema čovjeku. Zbog samovolje političkih moćnika Sveta Obitelj se zaputila na naporan i nesiguran put. Nije, dakako, bila riječ o njiho-voj dragovoljnoj odluci u tako visokom stupnju Marijine trudnoće, nego o prinudi onodobnih vladajućih struktura. Koliko puta se politika igra s malim ljudima, tjerajući ih da krenu u svijet, bilo da bježe iz političkih ili gospodar-skih razloga. Mi koji smo potomci onih koji su se jednoga dana iz domovine zaputili i došli u tuđinsku zemlju, ili smo sami morali krenuti, bolje razumijemo muku Svete Obitelji. Odbija-nje koje su doživjeli u Betlehemu očito nije bilo jedino odbijanje na njihovom putu od Nazare-ta. I to je tragedija što se neprestano ponavlja i

u naše dane. Da se šikaniraju oni koji su dru-gačiji samo zato jer žele živjeti i spokojno stićina cilj. Surovost neugodna mirisa i prljavštineu kojoj je Isus rođen, podsjeća nas na svu našu braću i sestre koji nemaju ni osnovne uvjete za život dostojan čovjeka. Za razliku od ljudi, koji takve izbjegavaju u širokom luku ili ih optužu-ju, Bog se upravo s takvima solidarizirao, po-stavši jedan od njih, najsiromašnijih i najbjed-nijih. A bijeg u Egipat, puko spašavanje gologa života odlaskom u drugu zemlju, podsjeća nas na slike ljudi koji i danas lutaju bespućima ze-maljske kugle tražeći komadić svijeta za sebe i svoje obitelji. Vjerojatno je i Sveta Obitelj u Egiptu doživljavala poniženja i uvrede, jer su pridošlice bili ljudi druge vjere, pripadnici drugoga naroda i uljudbe. I ovoga Božića će na naša vrata pokucati Bog. Možda ćemo misliti da ga prepoznajemo u površnosti prolazno-ga užitka, nezahtjevnoga kiča ili rasipničkoga darivanja, ili ćemo prepoznati pravoga Boga u braći i sestrama čija se sudbina zrcali u suro-vim trenutcima što ih je u otajstvu Božića do-življavala Sveta Nazaretska Obitelj.

posvećuju potrebama osoba koje, kao tražitelji azila, dolaze u Hrvatsku iz afričkih ili azijskih zemalja bježeći od progona i rata u potrazi za sigurnošću i zaštitom.

Poruka mladimaMilosrdna duha zagrlimo sve one koji bježe

od rata i gladi ili su zbog diskriminacije, progonstva, siromaštva i srozavanja okoliša prinuđeni napustiti svoja ognjišta. (Papa Franjo)

I ovoga Božića će na naša vrata pokucati Bog

■ Piše: Stjepan Lice

36 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

Život u božićnom duhuBožić nam svjedoči o nježnosti, o silnoj Božjoj i ljudskoj nježnosti. No

božićna se nježnost ne svodi na lepršavost, premda je i ona u nju snažno uključena. Kroz nju se veoma snažno očituje odgovornost.

I opet: i Božja i ljudska odgovornost. K tomu i odgovornost koja ni pred čim ne zastaje. Njoj se životna zahtjevnost podrazumijeva. Božić nam progovara kroz blagost. Okupljajući nas u obiteljskom ozračju, dariva nam toplinu. I ne samo dariva, nego nam je i povjerava. Potiče nas da bu-demo darivatelji i podržavatelji topline, ponajprije time što ćemo udomi-ti tvorca topline; udomljavati ga u svemu što nam život jest. U svakomu tko nam dođe. Pa i u onomu kojega nastojimo zaobići.

U onoj studenoj betlehemskoj noći, čini se da su samo samotne pastirske vatre održavale toplinu. No toplina Marijine i Josipove ljubavi prigrlila je malenoga Boga, posvjedočila mu da je dobro došao u ovaj svijet koji tako bolno oskudijeva toplinom. Božja bezazlenost progovorila je u Dje-tešcu. U onom istom koje će – kada tomu dođe vrijeme – reći da je oganj došao baciti na zemlju. Kad stojimo, kad se saginjemo pred tim Betle-hemskim djetetom, stojimo upravo pred tim ognjem. Uključujemo se u povijest njegove nježnosti i zahtjevnosti. I preuzimamo odgovornost za njega. Gorjeti?! Je li moguće u tomu kako pjevamo božićne pjesme, kako Božić čestitamo jedni drugima, kako se pritom grlimo, kako se međusob-no darivamo… je li moguće u našim očima, u našoj uzdrhtalosti, u naše-mu ganuću… prepoznati, iskusiti taj oganj? Pročišćava li taj oganj nas? Pročišćava li sve što dotaknemo? Ovaj svijet? Ovaj put kojim prolazimo? Jesmo li spremni izgorjeti da bi Božića bilo? Jednostavno, kao slamka? Kao badnjak? Jesmo li spremni poslužiti poput zvijezde repatice? Uka-zati na Betlehem, ovdje među nama? Natkriliti ga kako bismo ga uzdigli, prinijeli bliže kako bi ga bilo moguće dotaknuti?

Od te blažene noći, Betlehem postaje središte svega svijeta. I polazište i susretište svih putova, svakog ljudskog i Božjeg hoda ovom zemljom. Zemljopis, premda itekako znakovit, nije pritom od presudne važnosti. Jer od one je blažene noći Betlehem neprestano na putu u potrazi za mjestom gdje će moći nasloniti glavu. U potrazi za dušama koje će mu poslužiti poput stijenja. Ako se dovoljno utišaš, čut ćeš njegov plamen u sebi. I u onima za koje možda ne bi ni slutio…Premda nam tijek godine, naši kalendari ostavljaju dojam da su naše godine hod ususret Božiću, istina je da je Božić polazište svakog našeg životnog hoda. Jer naš božić-ni hod ne ograničava se na nevelik broj dana došašća i božićnih dana. I nije pravo pitanje tko i kako okrada božićno ozračje i božićni duh. Pravo je pitanje koliko i kako mu mi pridodajemo sebe, svoj život. U svakom našem danu. Povijest Božića kroz vjekove nije bila jednostavna. No sve je nedaće preživjela po onima koji mu se predaju čitavim bićem. Po onima koji u njemu nalaze svoje temeljeno određenje. Ucijepiti svoj život u po-vijest Božića znači svoju privremenost uključiti u slijed naraštaja ponese-nih Božićom, u svevremenost božanske ljubavi.

Božić je srce ljudske povijesti. Srce naših osobnih povijesti. Njegova be-zazlenost i jasnoća upućuju na ono što život, mimo bilo kakvih privida, čini uistinu vrijednim. Živjeti od Božića, božićnim duhom otkati sve što jesmo, sve što činimo – po tomu ulazimo u ozbiljenje onoga što je Bog s ovim svijetom, sa svakim od nas osobno i sa svima zajedno poželio.

Kako iskusiti božićno ozračje

Dva su – ili tri – dana do Božića. Na ulici se susreću dvojica ljudi. Srdačno se pozdrav-ljaju. Nakon kraćeg razgovora, uz srdačan

stisak ruke, jedan drugome čestitaju Božić. - Sretan ti Božić! – kaže prvi. - I tebi sretan Božić! – kaže i drugi. I dodaje: - I svima tvojima. Sretan Božić svi-ma koje susrećeš… I svima koji te gnjave… Sretan Božić – zaključuje – i… Pritom navodi neko ime. Prvi na spomen toga imena naglo prekida srdačan stisak ruku. Ruku kojom se rukovao čak zaklanja iza svojih leđa. Govori: - Svaka čast tebi… Ali ako i njemu želiš sretan Božić, ne prihvaćam tvoju če-stitku… - Božić je Božić za svakoga – nastavlja drugi srdačnim glasom. – Ili nije za nikoga… S nelagodom se osmjehujući, prvi zakorači nekoliko koračaja unatrag i žurno, bez riječi odlazi. Drugi nekoliko trenutaka zbunjeno gleda za njim, pa na-stavlja svojim putem.

Je li radost Božića nešto čime mi raspolažemo, pa smo ovlašteni – u skladu sa svojim shvaćanjima i procjenama – nekomu ju dodjeljivati a nekomu uskraćivati? Jesmo li mi ti koji Božiću – malom Isu-su – trebamo protumačiti kome da dođe a koga da zaobiđe? Gdje zastaje, gdje prestaje božićna radost?

Razmišljam o tome, ne bez tuge. Nije moguće sebe i neke svoje uvesti u iskustvo božićne rado-sti, a neke htjeti spriječiti da tu radost iskuse. Jer božićna je radost poput zraka kojega udišemo. Poput najsvježijega zraka duše… Njezina svježina živi u odnosima. Isključi li se iz odnosa, ona učas biva ustajala. I više nije moguće govoriti o radosti, kamo li o božićnoj radosti.

Jer božićna radost želi ovaj svijet učiniti razumlji-vijim, ovaj svijet – i prije toga: naše duše – prohod-nijima. Božićna radost uvodi u iskustvo rastereće-nosti. U iskustvo opuštenosti. Tu – odmah pokraj tebe, odmah pokraj svakoga, tu – posred tvoje duše, posred svačije duše, događa se čudo ljubavi u koju si i ti pozvan uključiti se. U to čudo ulaziš kao što ideš ususret jutarnjemu suncu. Svoju sjenu – i sve sjene koje su se nakupile u tvojoj duši – ostav-ljaš iza sebe. Imaš li hrabrosti djetinje duše doći pred Dijete? Ili se tvoja hrabrost iscrpljuje u tome da se nekomu nastojiš ispriječiti na njegovu putu k Djetetu? Dobro je da znaš: samo ako ga iskrena srca svakomu poželiš i – koliko je do tebe – pružiš, Božić će i k tebi naći put.

PROPLAMSAJI DUHA

Dr. sc. Tamara Gazdić-AlerićHRVATSKI MOJ JEZIK MATERINSKI

Uzalud se diči tuđim, tko svoj materinski jezik ne poznaje!

XXXVII.

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 37

Neki dan sam pročitala naslov na jednom informativnom portalu «Advent se već smiješi s trgovačkih polica…» Moram priznati da me je

naslov privukao jer je upravo bio izvrstan kao polazište za našu današnju temu. I kad sam već bila pomislila da će članak koji slijedi biti usmjeren na konzumerizam i da će u njemu biti bezbroj skrivenih oglasa trgovačkih lanaca koji nude proizvode za «nezaboravan» i «naj-bolji do sada» blagdan, ugodno sam se iznena-dila. Niz promišljanja hrvatskih građana što za njih predstavljaju advent i Božić i misle li je li prerano opremati trgovine proizvodima za bo-žićno i novogodišnje vrijeme i ukrašavati grad već u listopadu, završava zaključkom u kojemu autorica naglašava kako nam se upravo tim aktivnostima «božićni duh diskretno krade». Nažalost, moram ispraviti, u toj krađi nema diskrecije! To potvrđuje i naslov članka koji bliješti na kraju stranice, ispod već spomenu-toga teksta: «PRIPREME ZA NAJRASKOŠNIJI ADVENT DOSAD: Zagrepčane će ove godine dočekati i pravi Djed Božićnjak iz Finske».

Advent > došašćeKako je ova stranica posvećena našem ma-terinskome hrvatskom jeziku, osvrnut ćemo se na jezične činjenice vezane uz nadolazeće blagdansko vrijeme. Već u prvom spomenu-tom članku za oko mi je zapela problematika pisanja velikoga i maloga početnoga slova. Do-šašćem ili adventom nazivamo razdoblje u cr-kvenoj liturgijskoj godini. Njime počinje nova crkvena godina i vrijeme pripreme za blagdan Božića. Dakle, došašće, odnosno advent nisu blagdani, pa je višestruko nepravilno pisati blagdan Došašća ili blagdan Adventa. Treba zapamtiti kako se nazivi blagdanskih razdoblja, poput došašća, tj. adventa, pa tako i korizme, božićnih blagdana, uskrsnoga vremena… pre-ma Hrvatskome pravopisu (http://pravopis.hr/rjecnik/) pišu malim početnim slovom.

Riječ advent dolazi od latinske riječi adventi-vus: pridošao, odnosno od adventus u znače-nju dolazak ili prefiksa (početka riječi) ad- + venire što znači doći. Riječ advent označava Kristov dolazak na Zemlju. Pridjev od imeni-ce advent glasi adventski, pa tako imamo ad-ventski vijenac, adventski kalendar, adventsku svijeću i sl. Treba pripaziti na razliku između pridjeva adventski i pridjeva adventistički, na-ime, pridjev adventistički odnosi se na adven-tiste, pripadnike Adventističke crkve. Ta se dva pridjeva razlikuju u svome značenju iako oba u svome korijenu nose isto značenje, značenje dolaska, ali se izvode iz različitih polaznih rije-či – advent i adventist.Hrvatski naziv za advent glasi došašće. To je stara riječ zabilježena još u 15. stoljeću, a znači dolazak i upotrebljavamo ju samo u značenju

vezanom uz razdoblje u liturgijskoj godini koje prethodi Božiću. Imenica došašće, nažalost, nije tvorbeno plodna, pa tako od nje ne mo-žemo tvoriti pridjev. Bez obzira na to, staroj bi hrvatskoj imenici došašće trebalo dati pred-nost nad imenicom advent koja je stranoga, latinskoga podrijetla.

A sada da se dotaknemo i djedice iz naslova članka. Vjernici znaju da je vrijeme došašća vrijeme radosnoga iščekivanja Isusova dola-ska, iščekivanje Božića, dana na koji se slavi rođenje Bogočovjeka Isusa Krista. Riječ Božić predstavlja umanjenicu od imenice Bog, dakle, maloga Boga, jer se na taj način Bogu obraća-mo umilnim riječima, tepamo mu kao djetetu: blagi Bog, mili Bog, dobri Bog. Na taj je način Bog još više dostupan i pristupačan čovjeku.U kršćanstvu najveći je dar rođenje Bogočovje-ka Isusa Krista. Tradicionalno djeci darove nije nosio Djed Božićnjak (naziv stvoren kako bi imao poveznicu s Božićem), Djed Mraz, Santa Claus, Kris Kringle, bradati djedica, nego mali Bog, Dijete Isus, Božić, djetešce rođeno u bo-žićnoj noći u betlehemskoj štalici. Smatra se da je začetak modernoga Djedice bio u pjesmi američkoga pjesnika i profesora orijentalne i grčke književnosti Clementa Moorea «Posjet sv. Nikole» koja je bila anonimno objavljena 1823., a koja je kasnije preimenovana u «Dan prije Božića» i objavljena u brojnim ilustrira-nim izdanjima na mnogim jezicima. Djedicu u crveno-bijelom odijelu promovirale su po-pularne reklame za Coca-Colu 40-ih godina prošloga stoljeća. U njima je Djed Božićnjak prikazan kako pije to popularno piće.

«Čestit ti od ljeta novoga prvi dan!» I još za kraj da se prisjetimo kako smo prije ne-koliko godina bili govorili o jezično-značenj-skoj dvojbi kada je riječ o čestitanju blagdana Božića. Budući da polako ulazimo u vrijeme čestitanja Božića, možemo ponoviti kako su oba pridjeva koja upotrebljavamo prilikom če-stitanja, i pridjev sretan i pridjev čestit, dobri i prikladni pridjevi kojima možemo izraziti svoju čestitku. Moramo samo pripaziti da nas nepoznavanje podrijetla pridjeva čestit i nje-gova značenja ne dovede do njegove pogrješne uporabe. Nije pravilno čestitku izraziti na ovaj način, a što nerijetko možemo čuti i pročitati: Sretan i čestit Božić! zato što se današnje zna-čenje pridjeva čestit (danas taj pridjev znači «častan, pošten, valjan, neporočan, ugledan, prikladan, dostojan») udaljilo od njegova ne-kadašnjega značenja «sretan». Pridjev čestit nastao je prema staroj imenici čest koja je zna-čila «dio, komad čega, ali i dio dobra ili zla koji nekome pripadne», a u tome se značenju nala-zi i u riječi čestica, pa je tako čestit označavao onoga kojemu su «dani dobri ili veliki dijelovi nečega», tj. onoga koji je sretan. Posljednji je

stih prve strofe hrvatske himne «Lijepa naša domovino» u izvornom obliku pjesme, koju je napisao Antun Mihanović i koja je objavljena u Danici 1835. pod nazivom «Horvatska do-movina», glasio: «Da bi vazda čestna bila!» – a danas ga pjevamo: «Da bi vazda sretna bila». I naši su se stariji pisci služili prilikom čestitanja pridjevom čestit, pa tako u Nikole Nalješkovi-ća, našega dubrovačkog pjesnika, dramatika i znanstvenika iz 16. stoljeća, nalazimo: «Čestit ti od ljeta novoga prvi dan!», u Marina Držića: «Sve godište čestito da t‘ bude!». U svojim su čestitkama ta dvojica hrvatskih velikana, kao što možemo vidjeti, naglasila početak crkvene godine koji počinje došašćem.

Adventske i božićne pjesme U vrijeme došašća pjevaju se pjesme koje imaju marijansko obilježje. One se pjevaju i na mi-sama zornicama. Najčešće se pjevaju pjesme: «Padaj s neba», «Zlatnih krila», «O Marijo, ti sjajna zornice», «Poslan bi anđeo Gabrijel», «Ptičice lijepo pjevaju», «Visom leteć ptice male». U tim adventskim pjesmama izražava se radost zbog skoroga dolaska Božića i potiče se vjernike da se duhovno pripreme za nadolazeći blagdan Božića. Govoreći o pjesmama koje se pjevaju u božićno vrijeme, svakako ne može-mo zaobići poznatu hrvatsku božićnu pjesmu Va se vrime godišća (U se vrime godišća), koja je nastala preradom latinske pjesme In hoc an(n)i circulo. Ta pjesma zauzima osobito mje-sto u povijesti hrvatske književnosti kao jedna od najstarijih i najdugovječnijih naših pjesama koja se i danas podjednako rado pjeva u cijeloj Hrvatskoj. U srednjovjekovnim hrvatskim (i latiničnim i glagoljičnim) rukopisima ostali su nam zapisani mnogi njezini tragovi pod razli-čitim nazivima (Verbum caro factum est, Pesan na rojstvo Hrstovo, Pesan Marije). Najstarija sačuvana inačica te pjesme na starohrvatskom jeziku zapisana je u Beramskom (ljubljanskom) glagoljičkom brevijaru, koji potječe s kraja 14. ili početka 15. stoljeća, i u Petrisovu zborniku iz 1468. Stariji govor pjesme vjerojatno je bio ikavski. S početnim stihovima te prelijepe bo-žićne pjesme želim vama i vašima najmilijima čestit Božić i sretnu novu 2019. godinu!

U se vryme godišćamir se svitu navišćaskroz rojenje dytićaot S(ve)te D(y)vi M(a)rije.

Advent se već smiješi s trgovačkih polica …

VUKOVAR - MIMOHOD SJEĆANJA

38 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

Đakovačko-osječka nadbiskupija organi-zirala je na 27. obljetnicu pada Vuko-vara, 18. studenoga 2018., svoje 19. po

redu Nadbiskupijsko spomen-hodočašće, pri-druživši se na taj način tisućama hodočasnika iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva koji su se došli pokloniti žrtvi Vukovara. Predvođeni nadbiskupom mons. Đurom Hranićem, hodo-časnici iz cijele Nadbiskupije sudjelovali su u programu u dvorištu Bolnice, u Koloni sjećanja i na misi zadušnici na Memorijalnom groblju.

Mimohod sjećanja. Prema procjenama, u Mimohodu sjećanja su-djelovalo je oko 65 000 ljudi. Sjećanje je to na put koji su prešli ranjenici od Vukovarske opće bolnice do Ovčare, gdje su ubijeni i poslije sa-hranjeni na Memorijalnom groblju. Dolaskom na Memorijalno groblje, nadbiskup Hranić je kod središnjeg križa predvodio molitvu «za pokoj svih koji ovdje počivaju, za pokoj svih umorenih i poginulih, te za put mira i napretka čitave naše domovine Hrvatske». Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast poginuli-ma u obrani Vukovara odali su najviši državni dužnosnici: predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskoga sabora Go-ran Jandroković, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković te izaslanstva Glavnog stožera Oruža-nih snaga RH, Ravnateljstva policije, 204. vuko-varske brigade, Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Grada Vukovara i ostalih.

Misa zadušnica. Uslijedilo je misno slavlje, koje je predvodio mons. dr. Egidije Živković, biskup Željeznoga u Austriji, pokrajini gdje žive Gradišćanski Hr-vati. Uz nadbiskupa-domaćina mons. Hranića, u koncelebraciji su bili kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, mons. Marin Srakić, nadbiskup đakovačko-osječki u miru, mons. Franjo Komarica, biskup banjaluč-ki, mons. Đuro Gašparović, biskup srijemski, mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Vje-koslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Tomo Vukšić, vojni ordinarij u BiH, mons. Ante Ivas, biskup šibenski u miru, don Željko Majić, generalni vikar i izaslanik mons. Ratka Perića, biskupa mostarsko-duvanjskog i trebinjsko-mrkanskog, potom mons. Janusz Balchowiak, tajnik Apostolske nuncijature u RH, fra Ilija Vrdoljak, provincijalni ministar zagrebačke Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda te brojni ostali svećenici.

Pozdravna riječ nadbiskupa Đure HranićaPozdravljajući Vukovarce, sve branitelje, čla-nove udruga proisteklih iz Domovinskog rata, obitelji stradalih branitelja, civilnih žrtava i nestalih, te nazočne predstavnike političkog, gospodarskog, kulturnog i prosvjetnog života, nadbiskup Hranić je u pozdravnoj riječi, izme-đu ostaloga, istaknuo: «U ovaj Dan Gospodnji okupljeni smo na Memorijalnom groblju spo-minjući se žrtve branitelja Vukovara i svih žr-tava Domovinskog rata, te svoje misli, osjećaje i nade, stapamo u spomen-slavlje Kristova pri-jelaza kroz smrt u život, u slavlje euharistije ‘na čast otajstva Križa i muke Gospodnje’. Isusova

je žrtva potpuno bila ispunjena božanskom ljubavlju. Nasuprot grijehu, stradanju i smrti, ona je zasjala u događaju uskrsnuća i postala izvorom spasenja.» Poseban pozdrav upito je predsjedatelju slavlja, mons. Egidiju Živkovi-ću, zahvaljujući njemu i svim Gradišćanskim Hrvatima na solidarnosti, blizini, podršci i velikodušnoj pomoći koju su pružali tijekom Domovinskoga rata.

Iz propovijedi mons. Egidija ŽivkovićaPozdravljajući okupljene, mons. Živković je istaknuo kako, iako dolazi iz Austrije, kao Gra-dišćanski Hrvat osjeća da je došao kao svoj među svoje. U vrlo nadahnutoj homiliji, koja je nekoliko puta prekidana spontanim pljeskom hodočasnika, mons. Živković je pozdravio sve koji su izgubili svoje drage, napose vukovarske majke. Istaknuo je kako grobovi govore puno više od svake izrečene riječi, a otvorene grob-nice koje čekaju povratak kosti svojih mrtvih i nestalih govore još više. «Danas stojimo u blizini granice katoličkih i pravoslavnih kr-šćana. Braćo, uistinu ste kroz prošla vremena kao kršćani bili jako, jako daleko. Znajte, svaka izgubljena minuta u traženju mira prerasta u mržnju. Došlo je vrijeme da podvučete crtu. Počnite se konačno približavati jedni drugima po Krvi Kristovoj koja je prolivena za sve ljude, a posebno za nas kršćane», naglasio je biskup te dodao: «Mi, kršćani, ponosimo se križem Kri-stovim. Ako je Krist nevin ubijen i bio spreman s križa ‘ubiti neprijateljstvo i mržnju u sebi pre-ma svojim ubojicama’, pa zašto i mi ne bismo konačno započeli taj put ubijanja mržnje? Mi, koji smo bliže križu, pozvani smo u ime Krista miriti ljude. Mir nam ne će doći sam s neba ako ga ne budemo širili mi ovdje na zemlji. Nemir će nam razoriti duše, obitelji i narode. Razori-mo i mi poput Krista neprijateljstvo u svojoj duši i svome srcu. Krv žrtava svih ratova ne kriči za osvetom nego za pomirenjem i posve-tom. To je budućnost Božjega naroda!» Nadalje, biskup Živković je kazao: «Hodajući u Mimohodu sjećanja, dostojanstveno sam gazio ovu zemlju natopljenu mučeničkom krvlju. Za pete su mi se lijepili zemlja, krv i suze, a kroz

tijelo mi je prolazila jeza i jauk bespomoćnih zarobljenika, koji su mučeni kao Krist na svo-me križnom putu… Svaki korak prema ovomu groblju u meni je stvarao sve veći bol i suze, pi-tajući se zar je moguće da su kršćani vršili ovo-lika zla?» Dotaknuo se i pitanja nestalih: «Ve-liko zlo danas je vezano uz pitanje nestalih. Vi odgovorni, kada ćete ispuniti minimum ljud-skoga pijeteta i dostojanstva i vratiti kosti od 1952 zarobljene, mučene i ubijene duše? To vas pitam u ime ožalošćenih obitelji. Te kosti tisuće mrtvih nalaze se skrivene u utrobi zemlje. Mo-lim vas, iskopajte to hrvatsko blago i vratite ga u njihov i naš Vukovar», rekao je propovjednik, dodavši kako onaj koji prešućuje žrtve, ponovo ih ubija. «Znam da zločince boli nečista savjest i vjernička moć opraštanja hrvatskoga čovjeka koji živi po Kristovim riječima: Bože, oprosti im jer ne znaju što čine. Trebamo biti uvijek vođeni današnjim evanđeljem: ako je Krist koji je pretrpio nepravednu smrt, sve oprostio, to moramo i mi danas činiti ako želimo biti Kri-stovi. Braćo, Vukovar nema drugoga puta osim puta Kristova praštanja i pomirenja.» «Ja vas sve molim i jedne i druge i treće. Ne ge-neralizirajte. Nikada ne optužujte cijeli narod. Za zlo u Vukovaru nije kolektivno kriv srpski narod, jer u ovim grobovima leže i Srbi koji su bili lojalni svojoj rodnoj domovini Hrvat-skoj. Bol, sram, zločin i rat su učinili oni koji su htjeli pokoriti slobodu hrvatskoga naroda. U Vukovaru je započela velika nepravda zato mora ovdje započeti i korektna sudska pravda, koja ne smije biti poticana samo prosvjedima. Ako je Vukovar simbol patnje, a jest, neka

VUKOVAR – U MIMOHODU SJEĆANJA SUDJELOVALO JE OKO 65 000 LJUDI

nastavak teksta na 50. str. ▶

ŠKABRNJA NIJE NESTALA

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 39

Svečano euharistijsko slavlje u crkvi Uzne-senja BDM u Škabrnji, u nedjelju 18. stu-denoga 2018., predvodio je mons. Juraj

Jezerina, umirovljeni vojni biskup. Govoreći o potrebi čuvanja spomena na događaje u Ška-brnji, mons. Jezerinac se u jednomu trenutku glasno upitao kakvu savjest su imali ti lju-di, koji su bili kadri izvršiti stravični zločin u Škabrnji. Potom je podsjetio na zločin koji su u tom hrvatskom mjestu 18. studenoga 1991. počinili pobunjeni Srbi i zloglasna JNA. U predjelu Ambar na ulazu u Škabrnju masakri-ravši 43 civila starije životne dobi u njihovim obiteljskim kućama i petnaestoricu hrvatskih branitelja. «Nalazimo se u mjestu koje nam doziva u svijest nemile događaje, zločine koji su potresli ne samo ljude ovog podneblja, nego i cijeli hrvatski narod. Napali su ih samo zato što su Hrvati i katolici u cilju stvaranja velike Srbije. Civile, djecu i starije osobe, izveli su iz podrumskih skloništa i naočigled žena i djece ubijali na najokrutniji način. Tih mučenika se danas u molitvi sjećamo, kako bi ih dobri Bog nagradio vječnim životom. Tko da opiše bol,

plač, tjeskobu. osjećaj žena i djece bježeći pred ljudima kojima čovjek, priroda, kultura i ni-šta nije sveto?...Porušili su crkvu, župni stan, kuće, gospodarske objekte. Poubijali su živalj, zapalili prirodu i ostavili trag svoga identiteta. Obrušili su se na nevine civile tako da su već prvog dana ubili njih 43. Ubijali su ih vatrenim i hladnim oružjem, udarali tupim predmetima i, na razne načine ih, mučili do smrti. Mnoge su, tako iznakažene, gazili tenkovima. Riječ je o postupcima nezamislivim za razumnu ljud-sku vrstu – i poglavito kada se zna da su to či-nili ljudi koji su do tada živjeli rame uz rame, vrata uz vrata sa svojim susjedima Hrvatima», podsjetio je mons. Jezerinac poručivši: «Te do-gađaje ne smijemo prešutjeti, jer bi šutnja zna-čila prešućivanje jedne stravične povijesti. Zato se istina o tim bolnim događajima, ma koliko bila bolna, mora znati. Jer, tek nakon što se pojedinac i narod suoče sa svojom povijesnom istinom, stvorit će se uvjeti za stvaranje novoga povjerenja», istaknuo je biskup Jezerinac. Potom je propovjednik naglasio kako su Hrvati snagom vjere u Boga i evanđelje, iz-držali mnoge nedaće tijekom povijesti, kao i nevolje Domovinskog obrambenog rata, «... u kojem je neprijatelj želio uništiti ne samo ma-

terijalna dobra, nego slomiti i pokoriti sav hr-vatski narod i pripojiti Velikoj Srbiji vjekovna područja hrvatske zemlje. Bogoubojstvo uvijek ima za posljedicu čovjekoubojstvo. Boga se doduše ne može ubiti u njegovoj bîti, ali ga se može ubiti u ljudskoj savjesti, u dostojanstvu čovjeka. Zločinci su se vodili mišlju da Boga nema....Škabrnja nije izumrla i nije nestala, iako su to neki htjeli. Mons. Jezerinac je u pro-povijedi također naglasio rekao kako je bilo i »čestitih Srba koji se nisu slagali s tadašnjom velikosrpskom politikom. Štoviše, bilo je onih koji su stali u obranu Hrvatske, smatrajući je svojom domovinom. Činjenica je da hrvatski narod nije želio rat. Na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom poduzeo je sve da se izbjegne sukob. No nakon neuspjelih pregovo-ra Hrvatska je bila primorana ustati na obranu života, obitelji naroda i svoje zemlje. Zato se s velikom zahvalnošću i ljubavlju spominjemo svih naših branitelja, osobito poginulih i nesta-lih, neka njihova žrtva bude zalogom i blago-slovom naše budućnosti«, rekao je mons. Jeze-rinac. U tom kontekstu je podsjetio na poruku blagopokojnoga kardinala Franje Kuharića koje je, na početku agresije na Hrvatsku, u ime Cr-kve u Hrvata poslao svakom srpskom čovjeku u Hrvatskoj i u okruženju: ‘Braćo Srbi, mi vas molimo, odustanite od nasilja jer vaša je slobo-da i naša. Naš mir je i vaš miri’. No taj glas je bio namjerno prešućivan» rekao je mons. Jezerinac. «Isus nas hrabri kako bismo mogli sna-gom vjere i pouzdanja nadvladati sve teškoće u životu», rekao je mons. Jezerinac, poručivši da «nije toliko tragična čovjekova fizička ko-liko duhovna sljepoća. Još je tragičnije kad čovjek otklanja svaku pomisao na Boga - kada živi kao da Boga i nema - a sebe postavlja kao mjerilo dobra i zla proglašavajući tako sebe božanstvom. To smo kao narod doživjeli na-kon Drugog svjetskog rata dolaskom bezbožne vlasti, koja se bila žestoko okomila na vjeru i

Crkvu», podsjetio je biskup Jezerinac, dodavši: «Ne smijemo zaboraviti na poslijeratni odgoj i posebice u školama, koji je trajao 45 godina... Profesori su pod pritiskom govorili da Boga nema, da savjest nije Božji glas u nama. A čo-vjek u sebi ima moralni zakon koji mora saču-vati i po cijenu smrti» rekao je mons. Jezeri-nac, naglasivši kako je blaženi kardinal Alojzije Stepinac, koji je umro mučeničkom smrću, bio najveća žrtva toga progona. U Domovinskom ratu u obrani Škabrnje ubijeno je 86 mještana, od čega 54 civila. U poraću je još šestero ljudi stradalo od zaosta-lih mina. Obilježavanje stradanja počelo je u predjelu Ambar na početku toga ravnokotar-skog mjesta gdje se masakr 1991. dogodio. Tu je održana prigodna komemoracija. Potom je 15000 sudionika iz cijele Hrvatske i inozem-stva, među kojima su bili i hrvatski vojnici, članovi brojnih ratnih i povijesnih postrojbi i udruga sa stjegovima, krenuli u Koloni sjeća-nja pod geslom ‘Poginuli u mislima i srcima’ do spomen-obilježja masovne grobnice u središtu mjesta. Tu je – u ime svih izaslanstava - Zajed-nica udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata položila zajednički vijenac i svijeće. Nakon mise, Kolona sjećanja ‘Korak po korak’, pred-vođena križem išla je od župne crkve do spo-men obilježja na groblju sv. Luke. Tu su, kod središnjeg križa, brojna državna, braniteljska i civilna izaslanstva, položila vijence i upali-la svijeće, te se molilo odrješenje za pokojne. Od visokih predstavnika vlasti, u Škabrnji su bili Milijan Brkić, potpredsjednik Hrvatskog sabora, Marija Pejčinović Burić, potpredsjed-nica Vlade RH i general zbora Mirko Šundov, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH i izaslanik predsjednice RH, te drugi hrvatski ministri, predstavnici Hrvatske vojske i polici-je. Među mnogim poštovateljima domovinske žrtve u Škabrnji bio je i general Ante Gotovina.Tekst i fotografije: Ines Grbić

ŠKABRNJA, UNATOČ BOLNIM POVIJESNIM RANAMA, NIJE NESTALA – ONA ŽIVI I ŽIVJET ĆE

Uz 27. obljetnicu nezapamćena ratnog zločina u Škabrnji

CRTICE IZ DOMOVINE■ Dr. sc. Ivica Šola

40 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

Hrvatska pod terorom manjinaDoprinos Katoličke crkve kroz povijest i danas – od obrazovanja, ustroja sveučilišta, kulturnih i izdavačkih institucija, vrtića, pučkih kuhinja, – za identitet Hrvatskog naroda u usporedbi s nevladinim sektorom je nemjerljiv. Dapače, kako se vidjelo u haškim procesima, te iste udruge su klevetale hrvatsku državu, kako je neprijeporno utvrđeno upravo u slučaju hrvatskoga generala Gotovine.

Mujo, zašto vičeš po cijelom selu da je Fata presolila burek, kad svi koji su ga kušali znaju da to nije istina.

Zato i vičem, odgovori Mujo. Ovaj vic, koji to zapravo i nije, redoviti je početak moga kolegija Uvod u komunikologiju, koju pre-dajem prvoj godini studenata na Sveučilištu u Osijeku, a koji je dobar primjer manipula-tivne komunikacije, u kojoj nije bitna jačina argumenata, već jačina glasa. U Hrvatskoj već odavno imamo skovan binom, koji ovu zemlju dijeli na glasnu manjinu i šutljivu ve-ćinu. Šutljiva većina, iako se čini kao da je nema, uopće ne šuti, već ne dobiva prostor u hrvatskim sredstvima javnoga priopćavanja. Posebno kada je riječ o katolicima i Katolič-koj crkvi. Jedna pojavnost je u zadnje vrije-me posebno zanimljiva. Ne prođe, naime, ni mjesec dana (pa ni tjedan) da u udarnim vi-jestima ne bude izvješće sa skupa na kojemu se, u pravilu, pojavljuje desetak istih lica iz tri takozvane nevladine udruge, koje uporno traže raskid takozvanih Vatikanskih ugovo-ra i prestanak financiranja Katoličke crkve iz državnoga proračuna. Analizirajmo sve su-protnosti i nelogičnosti ove burek – kampa-nje, kako bismo upravo na ovomu primjeru, a ima ih mnoštvo, zorno pokazali metodo-logiju kako manjina u RH terorizira većinu. Paradoks prvi. Hrvatska je, zahvaljuju-ći upravo Vatikanskim ugovorima, jedina zemlja u Europskoj uniji koja iz državnoga proračuna financira sve vjerske zajednice – od onih malih proisteklih iz reformacije, preko islamske zajednice do Srpske pravo-slavne crkve. Ovih pak desetak prosvjednika uporno zagovaraju prestanak financiranja samo Katoličke crkve. Toj činjenici, nadam se, nije potreban nikakav dodatni komentar. Paradoks drugi. Katolička crkva iz pro-računa, koji najvećim dijelom pune upravo katolici, dobiva oko 300 milijuna kuna go-dišnje. A nevladine udruge koje prosvjeduju protiv toga, sukladno izvješću Ministarstva financija, iz istog proračuna i na razini cijele države (županije, gradovi, općine) godišnje primaju milijardu i pol kuna, plus 3 milijar-de kuna od raznih donatora iz inozemstva. Doprinos Katoličke crkve kroz povijest i danas – od obrazovanja, ustroja sveučilišta, kulturnih i izdavačkih institucija, vrtića, pučkih kuhinja, – za identitet Hrvatskog na-

roda u usporedbi s nevladinim sektorom je nemjerljiv. Dapače, kako se vidjelo u haškim procesima, te iste udruge su klevetale hrvat-sku državu, kako je neprijeporno utvrđeno upravo u slučaju hrvatskoga generala Goto-vine. A i danas te udruge pronose neistine diljem svijeta, optužujući Hrvatsku za porast rasizma, fašizama, ksenofobije... bla, bla, bla. Uglavnom, Fata, pardon, Republika Hrvat-ska, stalno previše soli burek, samo mi koji ga jedemo to ne osjećamo. Oni žive od laži i stvaranja moralne panike. Zamjenjuju teze i galame. A mediji tu galamu desetak aktivista stavljaju kao udarnu vijest. Paradoks treći. Oni uporno ponavljaju da se Crkva bavi politikom. S druge pak stra-ne kada je jedan od čelnih ljudi iz jedne od tih, u sredstvima javnoga priopćavanja ve-oma zastupljene udruge (GONG), s još ne-koliko članova te iste udruge prešao u SDP svima je postalo jasno (što je onima koji po-zornije prate društvena događanja bilo jasno i prije!) da su te takozvane nevladine udruge, a ne Crkva, zapravo parapolitičke organiza-cije militantne ljevice, skrivene iza ljudskih prava i pluralizma, kao i njihovi financijeri izvana koji im na godišnjoj razini iskeširaju tri milijarde kuna. Daju im, dakle, silan no-vac kako bi zastupali i u javnosti promicali sasvim konkretne globalističke i protuna-cionalne programe – od ocrnjivanja drža-ve, do promicanja i pomaganja ilegalnih(!) migracija – prozivajući i optužujući sve one koji traže dosljednije provođenje zakona da su ksenofobi. Tražiti poštivanje vladavine prava, što je jedna od stožernih vrijednosti Europske unije, u Hrvatskoj se naziva kse-nofobijom. Ne bih rekao da je Švicarska ne-demokratska i ksenofobna zemlja, jer ne želi potpisati Marakeški sporazum, koji izjed-načava ilegalne migracije s legalnim te tako kršenje zakona proglašava ljudskim pravom. Mnoge države svijeta, a prva je počela Dr-žava Izrael, nakon što su provjerile izvore financiranja mnogih takozvanih nevladinih organizacija, proglasili su ih ne samo para-političkim organizacijama, već špijunskim ispostavama. Paradoks četvrti. Sve glavne perjanice nastanka takozvanog civilnog sektora u RH već devedesetih, od Zorana Pusića koji je bio djelatnik u JNA-a, pa do Žarka Puhovskog

(da spomenem samo najpoznatije!) koji je bio jedan od svjedoka optužnice protiv Bu-diše i društva u vrijeme Hrvatskog proljeća, od predstavnika zatvorenog društva pretvo-rili su se u predstavnike otvorenog društva, od uvjerenih komunista preko noći su po-stali liberali. U Jugoslaviji koja je počivala na sustavnom kršenju ljudskih prava, nisu se sjetili boriti se protiv toga, nego tek u de-mokratskoj i slobodnoj RH. Temeljni razlog te njihove perverzne mimikrije izostanak je lustracije. Naime, kada je u Makedoniji po-čeo proces lustracije prvi je pao, kao surad-nik Udbe i KOS-a, ni manje ni više nego šef Sorosevog Otvorenog društva u Makedoniji. Paradoks peti. Kada se pojavila prva ne-vladina udruga s hrvatskim predznakom, sa-stavljena mahom od katoličkog laikata, nju su napale upravo nevladine udruge – fizički i klevetama psihički. Dakle, kada nevladi-na udruga koja se navodno bavi zaštitom žena i navija za Istanbulsku konvenciju iz-vrijeđa Željku Markić, a njezine volonterke fizički napada (i to nekažnjeno i uz uporno prešućivanje medija!), jasno je da nije riječ o istinskim nevladinim udrugama, nego o ideološkim protuhrvatskim falangama li-jevih ekstremista, kojima hrvatska sredstva javnoga piopćavanja daju više prostora, nego primjerice sveučilišnim profesorima i pojedinim institutima. Nevladin sektor uzeh samo kao primjer tiranije manjine nad većinom. U politici je slično. Pupovac je, s nekoliko tisuća glasova, dio vlasti i ucjenjuje Hrvatsku već desetljećima. HNS, stranka od jedan posto, drži u ruci budućnost odgoja i obrazovanja, sve glavne državne tvrtke uk-ljučujući i energetski strateški sektor. Ukratko. Hrvatska je okupirana, koloni-zirana zemlja – ideološki, medijski i politički – od strane agresivnih manjina. Preko pede-set posto ljudi koji su otišli iz Hrvatske imali su pristojan posao. A to znači da ljudima no-vac nije bio jedini motiv. Frustracija uslijed izokrenute slike stvarnosti, terora manjina raznih fela, uključujući i one 'partitokratske', koje opstruiraju referendum o novom iz-bornom zakonu kako bismo to promijenili, ljude nervira, demotivira. Ne čudite se sto-ga ako mene i moju dobrostojeću (!) obitelj uskoro vidite u Švicarskoj. Muka nam je, na-ime, od ovog presoljenog bureka.

FENOMEN MEĐUGORJEStranicu uređuje: fra Branko Radoš

Gospina poruka 25. rujna 2018.

«Draga djeco! I priroda vam pruža znakove svoje ljubavi preko plodova koje vam daje. I, vi, ste mojim dolaskom primili obilje darova i plodova. Dječice, koliko ste odgovorili mom pozivu, Bog zna. Ja vas pozivam: Nije kasno, odlučite se za svetost i život s Bogom u milosti i miru! Bog će vas blagosloviti i dati vam sto-struko, ako se u Njega ufate. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.»

GLAS IZ MEĐUGORJA

Pratite događanja u Međugorju1. putem interneta na stranici: www.medjugorje.hr2. preko radiopostaje «Mir-Međugorje»:Satelit: HOT BIRD 6Pozicija: 13° E (stupnjeva istočno)Transponder br. 90Prijamna frekvencija: 12 520 MHzPolarizacija: Y (vertikalna)Symbol rate: 27 500FEC (Forward Error Correction): 3/4Područje pokrivanja: Europa, Bliski Istok i Sjeverna Afrika3. postanite pretplatnik međugorskog lista: «Glasnika mira» i članom podupira-teljem radiopostaje «Mir-Međugorje».

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 41

Dobrotvornu udrugu Mary’s Meals – Marijini obroci osnovao je gospodin Magnus MacFarlane Barrow iz Škot-

ske. On je prvi put u Međugorje došao 1983. godine zajedno s braćom i sestrom. Bilo mu je tada svega 15 godina. No, iskustvo koje su doživjeli u Međugorju potaklo ih je da svaku večer pozivaju roditelje na molitvu krunice. Nakon što su roditelji posjetili Međugorje i do-živjeli slično iskustvo, ubrzo su mali obiteljski hotel pretvorili u mjesto za molitvu i duhovne seminare.

Deset godina poslije dok je bjesnio rat, Magnus je gledao televiziju i osjetio potrebu pomoći ugroženim ljudima na našem području. On i brat su uzeli tjedan dana odmora i osobno u Međugorje odvezli prikupljenu pomoć. Kad se vratio doma mislio je nastaviti sa svojim poslom – imao je naime uzgajalište lososa. Ali Bog je imao drukčiji plan. U kuću je naime svakodnevno stizala pomoć koju su ljudi slali. Odlučio je onda prekinuti posao, prodao kuću i kupio mali kamion. Tim je kamionom godi-nama iz Škotske dovozio pomoć u Međugorje. Nakon rata započeo je jedan mali projekt u Malaviju. Tamo je naime 2002. godine harala velika glad. Donosili su hranu u sela. Lokal-ni svećenik ga je odveo u jednu obitelj. Otac obitelji je umro, a majka je bila na smrtnoj postelji. Oko nje se nalazilo šestero djece. Po-čeo je razgovor s njezinim najstarijim sinom, imao je oko 14 godina. Pitao ga je u jednom trenutku, čemu se nada u životu. Rekao mu je da želi imati dovoljno hrane i da želi ići u ško-lu. Marijini obroci su bili odgovor na njegovu želju. Shvatio je ako djeci osigura jedan obrok dnevno u školi time im omogućava i školo-vanje. Ova udruga danas obskrbljuje više od 1,2 milijuna obroka svakog dana u petnaestak najsiromašnijih zemalja svijeta. Podružnice Marijinih obroka djeluju danas u mnogim ze-mljama svijeta. Među njima su Hrvatska i Bo-sna i Hercegovina. Raduje činjenica da su se u ovu akciju uključile brojne škole, tj. djeca koja se solidaliziraju sa svojom vršnjacima koji ne-maju najosnovnije uvjete za život i školovanje. Za Marijin obrok jednog djeteta u jednoj škol-skoj godini dovoljno je izdvojiti 120 kuna tj. 20 CHF. Udrugu potpomažu brojni volonteri, kao i cijela Magnusova obitelj – supruga i sedmero djece. Priču o Marijinim obrocima kao plodu Međugorja Magnus je napisao u knjizi «Baraka koja je nahranila milijun djece».

Jedan od volontera Angelo Magni, koji se s Marijinim obrocima sreo prvi puta u Među-gorju 2006. godine, na ovogodišnjem Festivalu mladih govorio je o svom nedavnom posjetu Zambiji u kojoj se u 132 škole pružaju djeci Marijini obroci. Među ostalim Angelo je rekao: «Kada smo stigli, čuli smo vrtićku djecu kako pjevaju. Jedan od djelatnika nam objašnjava da se to djeca mole prije obroka. Dok izlaze iz svojih učionica, svi su nasmiješeni. Iznenađeni su i znatiželjni što nas vide. Redaju se za pranje ruku, a potom trče do svježe pripremljene kaše koju su volonteri (najčešće roditelji) poslužili u ogromnim posudama. U Zambiji, svaki školski dan 75655 djece prima šalicu hranjive kukuru-zne kaše Marijinih obroka. Program prehrane u školama stvara nevjerojatnu povezanost iz-među učitelja, učenika i volontera; ujedinjuje ih zajednička spona koja daje nadu i snagu ci-jeloj zajednici.

U svakoj školi koju posjećujemo lijepo smo do-čekani – ni u ovoj nije ništa drugačije. Pozdrav-ljaju nas učitelji, roditelji i razdragana djeca koja nam se zahvaljuju, pjevaju pjesme i izvode ples uvježban za posebnu prigodu - za naš po-sjet. Osoblje i učenici danima su se pripremali za naš dolazak. Jedan od školskih nadzornika priznao nam je da nikada nije vidio školu tako čistu. Dok se djeca okupljaju, susrećemo se s predstavnicima koji su uključeni u ovaj projekt i koji s nama žele razgovarati o nevjerojatnim promjenama koje donose Marijini obroci. Učitelji nam zahvaljuju jer su učenici mnogo bolji na nastavi. Kažu nam da je prije dolaska Marijinih obroka samo oko 50% djece položilo završni ispit. Sada, zahvaljujući svakodnevnom školskom obroku, mnogi prolaze s izvrsnim ocjenama.

Za nas pjevaju rep pjesme i pjesme evanđelja. Izvode čak i kazališnu ‘tragikomičnu’ predsta-vu o obitelji koja nije mogla poslati svoju djecu u školu zbog nedostatka sredstava. Umjesto toga, djeca su morala raditi kako bi si mogli priuštiti nešto za jelo. Sada, zahvaljujući hranji-vom dnevnom obroku, djeca pohađaju školu u kojoj se mogu posvetiti izgradnji čvrstih teme-lja za svoju budućnost. Ova predstava odražava stvarnost mnoge djece. Zaustavili smo se kako bismo fotografirali ovu lijepu, nasmiješenu dje-cu. Oduševljeni su našom fotografskom opre-mom i žele vidjeti rezultate snimanja. Svaka

fotografija koju vide pokreće još jedan niz za-raznih osmijeha. Tko zna što misle dok nas gle-daju s tom mješavinom znatiželje i ushićenja. Pitamo se kako ta djeca mogu pronaći takvu sposobnost za ljubav i sreću unatoč siromaštvu i teškoćama u kojima žive – i slažemo se da po-stoji puno toga što možemo naučiti od njih.»

Zahvalimo Gospodinu jer nas hrani pravim kruhom koji nam daje vječni život i zahvaljuj-mo mu na Marijinim obrocima putem kojih možemo hraniti gladne kroz naše donacije, naše molitve i širenje riječi. Kao plod Među-gorja Marijini obroci nam pomažu osloboditi se vezanosti na materijalna dobra i uključiti se u djela milosrđa.

Mary’s Meals – Marijini obrociGospa preko dobrotvora dnevno hrani više od 1,3 milijuna školske djece omogućujući im istovremeno školovanje.

MOVISOV INTERVJURazgovor s Romanom Leljakom, publicistom i istraživačem Udbinih arhiva

42 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

bio, da Jasenovac nakon rata preraste u Vojno industrijsko središte. Tu nakanu neosporno potvrđuju pronađeni dokumenti. Među njima i dokumenti iz kojih jasno proizlazi da su stro-jevi za oružje poslije rata preneseni u Crvenu zastavu u Kragujevac. U Zastavu su također preneseni svi strojevi i znanje automobilske industrije. I te dokumente objavljujem u knjizi i u filmu.

Jasenovac zatvoren 21.8.1948!Kad je zatvoren logor Jasenovac i kojom odlukom, zapravo zašto se povjesničari ne zalažu za otkapa-nje žrtava?Roman Leljak: Logor Jasenovac je zatvoren 21.8.1948. godine. Zadnja žrtva je bio njemač-ki zarobljenik Mark Oswald, kojeg su partiza-ni ubili 5. veljače 1948. godine. Pokopan je na groblju Jasenovac. Pronašli smo njegov grob i u dogovoru smo s Njemačkom ambasadom, da se njegove kosti prenesu u njegovu obiteljsku grobnicu u Njemačkoj. Povjesničari se ne zalažu jer su sljedbenici i žrtve povjesnog (ne)znanja, koje je totalitarni sistem, nažalost veoma uspješno infiltrirao i u sadašnji školski sustav. Ja se živo nadam, da će ovi novootkriveni dokumenti konačno pro-

buditi razmišljanje povjesničara i biti poticaj za novo sagledavanje povijesti. Iskopavanje bi dokazalo, da nisu u pravu.

Manipulacije djecomČesto se govori o ubijenoj djeci u logorima za vrijeme NDH, zapravo to je jako osjetljivo pitanje. Koje su Vaše spoznaje? Sabirni centri ili logori?Roman Leljak: Da, djeca su bila žrtve i u NDH. Nisu se nad njima vršile nikakve masovne li-kvidacije. Bili su na silu odvojeni od roditelja, koji su poslani na rad u Njemačku, Norvešku ili su poslani u logor Sajmište. Mnogi su umi-rali od trbušnog tifusa i tuge za roditeljima. O toj djeci sada radim knjigu i film Djeca u NDH. Nadam se, da ću naći financijsku potporu, da bi film i knjiga bila gotova do travnja 2019. go-dine. Želio bih da se prestane s manipulacijama s djecom. Na primjer na ovim slikama se vidi da su djeca opisana kao žrtve ustaškog logora u Sisku. No, na originalu slike – koja je očito krivotvorena za potrebe povijesti – vidi se da je slika snimljena u dječjem domu u Kraljevu u Srbiji. Moj film će konačno razotkriti takve manipulacije. Ta krivotvorena slika je bila po-stavljena na izložbi u UN-ovoj zgradi u New Yorku prije godinu dana. Poslužila je kao dokaz genocidnosti hrvatskog naroda. Istina je, kako vidite, posve drukčija.

Potresno pismo usmjerilo Leljaka istini

Pismo majke, koju su komunisti ubili, njezinu nerođenom djetetu Ivanka Škrabec Novak bila je učiteljica, koju su partizani ubili 4. lipnja 1942., una-toč činjenici da je bila u visokom stupnju trudnoće i njezinoj molbi da joj dopuste prije roditi dijete. Partizani su je natje-rali da sama iskopa svoj grob i potom su ju strijeljali. Ivankino pismo je pronašla njezina rodbina prigodom iskopa njezina tijela. Pokopana je u obiteljskom grobu Škrabčevih u Hrovači. Ubili su je iz osvete prema njezinom mužu, koji se nije slagao s komunističkom ideologijom. Po tekstu pi-sma koje nije u cijelosti očuvano, čini se da je pisano neposredno pred upad partizana u njezinu kuću. U pismu stoji:

Još nekoliko sati i doći će kraj mojem životu. O Bože, o žalosna Majko, Majko moja. Ti znaš da umirem nevina, kao što je umirao tvoj Sin. O dijete moje, nježni anđele moj, kako bih voljela vidjeti crte tvoga nasmijana lica, koje bi me razveselilo. O dijete moje, nježni, bijeli moj cvijete. Nikada ne ću vidjeti tvoje bijele ručice; nikada mi ne ćeš uzvratiti sladak za-grljaj. Nikada te ne ću moći stisnuti na svoje srce; iako si tako blizu, nikada, dijete moje. Negdje u zagrljaju šume naš će biti dom, krasit će ga proljetno cvijeće. Moja usta nikad ti ne će pjevati pjesme u kolijevci, sama ću biti tvoja postelja, iako hladna i tako tvrda. Grane iznad nas pjevat će ti voljenu uspavanku. Oh, samo mirno spavaj, dijete moje, blizu si moga srca, koje te silno voli; na žalost, iako te ljubi, iz ruku smrti koja i tebe čeka, ne može te spasiti. Samo mirno spavaj. Ti ne možeš naslutiti što te čeka. Sa mnom ćeš umirati – ja u mislima s tobom. I tada će biti kraj stradanja i muke, naše borbe, zajedno ćemo k Bogu. Kada sam te prvi put oćutjela, osjetila sam tvoj nemir. I počela sam sanjati kako ću te prvi put donijeti u Božju blizinu, da te poškropi krsna voda; na žalost, oblit će te moja krv, krvlju majke pune ljubavi bit ćeš kršteno. Gledala sam te i vidjela kako se Krist u hostiji prvi put priklanja k tebi. Na žalost, moje će tijelo ubrzo biti ciborij, a ti, moje dijete, hostija u njemu. Iz mojeg ci-borija uzet će te ruka puna ljubavi, položit će te u svoje božansko srce… Tamo ću te, moje dijete, prvi put ugledati, o moj nježni anđele; tamo ću vidjeti tvoje lice, tamo ćeš ti vidje-ti svoju majku i prvi ćeš me puta zazvati: O mama! Gledaj, moje dijete, jutro se bliži. Prva zraka iza gore naviješta za nas posljednje jutro trpljenja. Sutra će opet ustati, ali bez trpljenja i suza, pred Bogom... Samo mirno spavaj, tvoja majka bdije nad tobom... Gledaj crvena zraka već navješćuje da se budi dan i posljednje zvi-jezde se gase u njoj. Sat na tornju već pokazuje jutro koje će nas odvesti na zadnji put... No, neću biti sama... sa mnom ćeš biti ti moje di-jete... i Marija koja će, kao tada za Sinom na Kalvariju, ići s nama... U posljednjim našim izdisajima stat će kraj nas, a potom će nas po-nijeti u sretan, vječni dom… Nitko nam više neće oduzeti radost, jer bit ćemo uronjeni u vječnoga Boga, u vječni Božji mir ... Moje di-jete, samo spavaj... Marija je s nama ...

Na primjer na gornjoj slici se vidi da su djeca opisana kao žrtve ustaškog logora u Sisku. No, na originalu slike (povećani isječak dolje) – koja je očito krivotvorena za potrebe povijesti – vidi se da je slika snimljena u dječjem domu u Kraljevu u Srbiji.

▶ nastavak teksta s 31. stranice

KORISNE INFORMACIJEPiše: Valentina Matolić

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 43

Obveze poslodavca prema zaposlenicima nakon otkazaZaposlenici su, za slučajeve smrti i invalidnosti, osigurani još mjesec dana nakon prestanka radnoga odnosa u mirovnskoj blagajni svoga starog poslodavca.

Poslodavac ima zakonsku obvezu dati određene informacije zaposlenicima koji ga napuštaju, neovisno o tome jesu

li sami dali otkaz ili su ga dobili. Riječ je pr-venstveno o obavijestima koje se odnose na mirovnsku blagajnu (Pensionskasse), osigura-nje u slučajevima nesreće (Unfallversicherung) i osiguranje u slučaju bolesti (Krankentaggeld). Ukoliko poslodavac propusti dati te informaci-je svom zaposleniku u otkaznom roku, a zapo-slenik se razboli ili mu se dogodi nesreća prije nego što je počeo s radom u novog poslodavca, može zbog tog propusta snositi novčane po-sljedice. U tom slučaju zaposlenik može tražiti novčanu odštetu od svog bivšeg poslodavca. Ta odšteta, ovisno o slučaju i trajanju radne nesposobnosit zbog bolesti ili nesreće će izno-siti 80% od dotadašnje plaće za svaki mjesec koji zaposlenik nije mogao raditi u trajanju od najviše 24 mjeseca. Takve neugodne situacije poslodavci mogu veoma jednostavno izbjeći tako da zaposlenike, koji zbog otkaza odlaze od njih, o svemu pravodobno pismeno obavijeste tražeći od njih također pismenu potvrdu (pot-pis) da su te informacije uredno primili.

Mirovinske blagajneZaposlenici su, za slučajeve smrti i invalid-nosti, osigurani još mjesec dana nakon pre-stanka radnoga odnosa u mirovnskoj blagajni svoga starog poslodavca. Ukoliko zaposlenik koji napušta staru tvrtku nije našao novoga poslodavca ili se nije prijavio u osiguranje za nezaposlene, bivši poslodavci ih trebaju upu-titi na mogućnost dragovoljnog osiguranja za pojedince u tzv.«Stiftung Auffangeinrichtung BVG » za rizike smrti i invalidnosti u roku od 90 dana od napuštanja poslodavaca. Tko to želi može u ovoj ustanovi – putem odgovarajuće-ga obrasca - podnijeti zahtjev za pojedinačno dobrovoljno osiguranje s tim da će i premiju morati plaćati sam. Tko se pak odmah po za-vršetku radnoga odnasa prijavi u osiguranje za nezaposlene, ne mora posebno zaključivati gore spomenuto osiguranje, jer je ono u tom slučaju automatski regulirano preko osiguranja za nezaposlene. Zaposlenik je dužan, prigo-dom napuštanja staroga poslodavca, obavije-stiti njegovu mirovinsku blagajnu na koji novi naslov i blagajnu će mu prebaciti dotad ušte-đeni kapital u mirovinskoj blagajni. Ako za-poslenik nije našao novoga poslodavca, mora otvoriti tzv. «Freizügigkeitskonto» u nekoj banci ili «Freizügiikeitskpolice», i uputiti staru mirovinsku blagajnu da mu na novootvoreni bankovni račun ili policu prebace dotadašnju ušteđevinu njegove mirovnske blagajne. Ako on to ne učine, pošto novac ne smije ostati u mirovinskoj blagajni bivšeg poslodavca, mi-rovnska blagajna ga mora prebaciti u tzv. «Stif-tung Auffangeinrichtung» i to najranije u roku 6 mjeseci i najkasnije za 2 godine od trenutka

zaposlenikova napuštanja staroga poslodav-ca. Ako zaposlenik, nakon napuštanja staroga poslodavca, odmah započne raditi u novoga poslodavca, dužan je o tome obavijestiti miro-vinsku blagajnu bivšeg poslodavca i dati nužne informacije o mirovinskoj blagajni novoga po-slodavca, kako bi njegova mirovinska ušteđe-vina bila prebačena novoj mirovnskoj blagajni.

Osiguranje za slučaj nesrećeNakon isteka otkaznog roka zaposlenici su u osiguranju za nesreće bivšega poslodavca osi-gurani još 31 dan ako su u njega radili više od 8 sati tjedno, budući da su tada bili osigurani kako za slučajeve nesreće na radnom mjestu tako i za nesreće izvan radnog mjesta, tj. u slo-bodno vrijeme. Ukoliko otpušteni zaposlenik ne počinje odmah s radom u novoga poslodav-ca i nije se prijavio u osiguranje za nezaposle-ne, može u dotadašnjeg starog osiguravatelja zaključiti tzv. «Abredeversicherung» za slučaj nesreće na najviše 6 mjeseci. Ukoliko se odlu-či za taj model, tada mora sam plaćati premi-ju za 6 mjeseci koja, primjerice, u Suvi iznosi 45 CHF mjesečno. Ovo osiguranje je moguće sklopiti samo u tih 31 dana nakon isteka otka-znog roka. Zaposlenike koji to ne žele učiniti, poslodavci su dužni uputiti na zakonsku obve-zu prema kojoj se – za slučaj nesreće - moraju osigurati u svojim zdravstvenim osiguranji-ma. Oni pak, koji se odluče na zaključenje tzv. «Abredevesricherung-a» i dalje su osigurani u slučaju da im se u tih 6 mjeseci dogodi neka nesreća. Oni, u tom slučaju, imaju pravo na pokriće svih troškova liječenja i na dnevnice iz osiguranja za nesreće (80% od plaće) – od trećeg dana nakon nesreća, pa sve dok su na bolovanju zbog radne nesposobnosi izazvane nesrećom. Zaključenje ove vrste osiguranja preporučuje se svima koji nemaju konkretne planove za ponovno zapošljavanje, koji ne žele određeno vrijeme raditi ili kane uzeti neplaće-ni višemjesečni odmor, kao i onima koji nama-ju pravo na isplatu dnevnica za nezaposlene, a nisu našli novoga poslodavca. Oni koji idu u starosnu mirovinu, ne mogu više zaključiti ovo osiguranje nego se, za slučajeve nesreće, moraju osigurati u svojim zdravstvenim osi-guranjima (Krankenkasse). Postoji, međutim, razlika između osiguranja preko «Abredever-sicherung» i onoga preko zdravstvenog osigu-ranja. Osobe koje su za slučaj nesreće osigu-rane preko osiguranja za nesreće i nesreća se dogodi u tih zakonom predviđenih 6 mjeseci, tada će to osiguranje u 100% iznosu platiti sve troškove liječenja i dnevnice u 80% iznosu do-tadašnje plaće. Ako su te osobe, međutim, osi-gurane preko zdravstvenog osiguranja i dogodi se nesreća, zdravstveno osiguranje će platiti samo troškove liječenja, uz 10% sudjelovanje samih osiguranika, koji će uz to još morati pla-titi i dogovorenu godišnju franšizu. U obadva

slučaja je veoma važno odmah prijaviti nesreću osiguravatelju.

Osiguranje za slučaj bolesti Iako zaključenje ovoga osigurnja za poslodavce nije obvezno, većina njih ga ipak zaključuje u obliku tzv. kolektivnog osiguranja za slučaj bo-lesti zaposlenih (Krankentaggeld). Poslodavci ovo osiguranje mogu zaključiti od prvog dana bolesti ili nakon određenog vremena – nakon jednoga do šest mjeseci. Ako poslodavac za-ključi ovo osiguranje tada zaposlenici, u slu-čaju bolesti, određeno vrijeme dobivaju plaću od njega, a poslije ih - ovisno o tome kako je osiguranje zaključeno - preuzima osiguranje i plaća ih u obliku dnevnica - obično 80% od dotadašnje plaće – na razdoblje od najviše 2 godine. Poslodavci su također obvezni uputi-ti svoje zaposlenike da mogu nakon otkaza u istom osiguranju iz kolektivnog prijeći u u po-jedinačno – osobno osiguranje. U tom sluča-ju zaposlenici trebaju tražiti «offertu» da bi se točno vidjelo što to osiguranje konkretno nudi i pokriva i koliki je iznos premije, koju osigu-ranici moraju sami plaćati. Ovdje valja također spoemnuti da je pojedinačno osiguranje osjet-no skuplje, nego kolektivno preko poslodavca. Zaključenjem ovog osiguranja osiguranik, u slučaju bolesti, tijekom najviše dvije godine, dobiva 80% iznos dotadašnje plaće. Zaposle-nici koji prelaze novom poslodavcu, svakako bi se trebali raspitati da li on ima kolektivno osi-guranje za svoje zaposlenike. Jer ako ga nema, onda bi bilo dobro zaključiti ga u bivšega osigu-ravatelja. Ovo osiguranje može biti od iznimne koristi u slučajevima dobivanja otkaza tijekom probnoga roka u novoga poslodavca, ili u pr-voj godini namještenja ako se osoba razboli i ne mogne raditi. U ovom slučaju, ako je oboljela osoba prešla iz kolektivnog u pojedinačno osi-guranje, dobivat će 80% iznos dotadašnje plaće tijekom najviše 2 godine. Ukoliko ta osoba od-luči ne zaključi to osiguranje i u međuvremenu oboli i dobije otkaz, morat će se, u slučaju da nema drugih prihoda ni životnoga partnera koji zarađuje, prijaviti službi za socijalnu skrb. Isto tako je važno znati da osoba koja ne radi i nije prijavljena u osiguranju za nezaposlene, ako ne ispunjava uvjete za redovitu starosnu mirovinu i nije preko bračnog druga osigurana, mora i dalje - do svoje 65 (muškarci) , odnosno 64 godine starosti (žene) - uplaćivati doprino-se za starosno i invalidsko osiguranje (AHV/IV/EU ) i to u obliku tzv. AHV doprinosa za «Nichterwerbstätigen». Iako poslodavci nemaju zakonsku obavezu o tome obavijestiti svoje biv-še zaposlene, mnogi to čine. Neuplaćivanje ovih doprinosa izravno će se odraziti na starosnu mi-rovinu koja će, za svaku neuplaćenu godinu, biti manja za 2.3%. No, ovdje je važno naglasiti da se ti neuplaćeni doprinosi mogu i naknadno pod-miriti za razdoblje posljednjih 5 godina.

IZ KUTA JEDNOGA PSIHIJATRAProf. dr. sc. Zoran Zoričić, psihijatar

44 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

Suvremene ovisnosti i ljubavPosjedovati statusne igračke, živjeti određene društvene oblike, pratiti modne i druge trendove, postaje životnim ciljem – katkada i svrhom. Takva površna «ljubav» brzo bude potrošena, ispražnjena, neuzvraćena, jer nema nikoga s druge – one virtualne – strane, tko bi ju mogao uzvratiti.

Suvremeno društvo, koje drži do de-mokratskih načela, snažno se poziva na pravo pojedinca da sam izabere

između različitih mogućnosti i tako poku-ša odrediti svoj životni put. Dva su temelj-na preduvjeta da bi se netko, pred važnim životnim izborom, mogao osjećati dobro i relativno lako donijeti ispravnu odluku - mora vjerovati u sebe i dobro poznavati materiju o kojoj se odlučuje. Neuki i nei-skusni smatraju da se takve odluke donose isključivo na temelju aktualnih životnih i društvenih događanja, zanemarujući su-odnos naslijeđenog od prethodnih gene-racija. Zaboravljaju, naime, da se nitko ne rađa sam i za sebe, te da nitko ne može živjeti izvan društvenouljudbenog prosto-ra i konkretnog vremena. U onih, koji su imali sreću odrastati u skladnim obitelji-ma, okruženi svojim roditeljima i odnosi-ma prožetim istinskom ljubavlju, oblikuje se psihološki zdrava struktura osobnosti, pozitivan odnos prema svojima i svijetu, znatiželja i želja da se sudjeluje u aktiv-nostima zajednice i stvaranju skladnih odnosa u njoj. Njihova srca su puna, širo-ka, zanimanja bogata, te se lakše odupiru pritiscima sredine i vršnjačkih skupina, kada je riječ o nekim vidovima ovisnosti. Takvi mladi ljudi u dvojbenim situacijama i trenutcima pritiska, lakše donose isprav-ne odluke oslanjajući se na obitelj, školu, crkvu, vršnjačku skupinu, i otporniji su na izazove disfunkcionalnog i antisocijalnog okruženja. U onih, pak, koji dolaze iz rastrojenih obitelji, u kojima nema skladnih odnosa i gdje prevladava fizičko ili psihičko nasilje, nema nužnih preduvjeta za razvoj cjelovi-te osobnosti. U tih mladih ljudi dolazi do zastoja u razvoju osobnosti, što se najzor-nije očituje na nezrelim oblicima njihova ponašanja, potrebi da se kroz isprobavanje svega i svačega dopadnu ulici. Rezultat takva načina života su osjećaji praznine i nepripadnosti. Iako ta djeca prividno imaju veću slobodu izbora – jer su manje ovisna o autoritetu svojih roditelja – širina mogućnosti i snaga voljnog odlučivanja – bitno su im smanjene. Većina mladih, pa

i sredovječnih, ovisnika o kocki, kompju-terskim igricama, šopingholiji, virtualnim društvenim mrežama…, u taj svijet ulazi više zbog osjećaja praznine, nedostatka identiteta, samopouzdanja i samopo-štovanja, nego iz (uvjetno rečeno!) neke potrebe. U sredstvima javnoga priopća-vanja snažno se potiče potreba biti «in», biti «cool», biti nazočan… Te smjerokaze društveno i javno poželjnoga ne određuju, nažalost, ni roditelji, ni škola, ni crkvena zajednica, već marketinški lobiji industri-je željne profita pod svaku cijenu i rubne društvene skupine željne proboja na druš-tvenu scenu. Mladima se uporno šalje poruka bezuvjetne potrebe posjedovanja, svjesno i ciljano zanemarujući i prešuću-jući put – školovanje, rad i odricanje – po kojima osoba zavrjeđuje prihvaćanje i po-štivanje društva u kojemu živi. Mlade lju-de se, naprotiv, poziva i potiče: «uzmi sve, uzmi odmah, gledaj sebe jer će poslije biti kasno ...!» Na taj način ih se okreće prema njima samima, obezvrjeđujući osjećaj pri-padnosti zajednici – jednako prema obi-teljskoj i društvenoj. Posjedovati statusne igračke, živjeti određene društvene oblike, pratiti modne i druge trendove, postaje životnim ciljem – katkada i svrhom. Takva površna «lju-bav» brzo bude potrošena, ispražnjena, neuzvraćena, jer nema nikoga s druge – one virtualne – strane, tko bi ju mogao uzvratiti. Takvi mladi ljudi – osamljeni, prazni, duboko frustrirani neuspjehom da se potvrde u društvu vršnjaka ili starijih

– nerijetko se okreću pretjeranom konzu-merizmu i nerazboritoj potrošnji vremena i novca, što nerijetko rezultira previdom (inače tanke granice!) između zabave i ovisnosti. Okrenuti samima sebi, bez osje-ćaja za druge, utonuli u vlastitu ispraznost i ovisnost, misleći da od života moraju stalno nešto dobivati, nisu u stanju shva-titi pravi značaj pojma i značenja ljubavi. Prolaznu strast, zbog neznanja i pomanj-kanja istinskog iskustva, zamjenjuju poj-mom ljubavi. Nužno otriježnjenje uslijedi tek kada strast prođe i nastupi obeshra-brujuća praznina. Mnogi tek tada, nakon toga bolnog iskustva, shvate da je istinska ljubav prvenstveno davanje, što je više da-ješ, više je i imaš. Kroz iskustvo strpljenja, sebedarja, brige, pažnje... postupno se uče dubini i širini pojma ljubavi. Sve dotle dok su okrenuti isključivo sami sebi, dok ne shvate pojam i istinsku snagu ljubavi, ne-maju izgleda izvući se iz ralja ovisnosti. Iskustvo iz prakse nas uči da je, uvjet-no rečeno, lako prestati koristiti neko ovi-sničko sredstvo, ili prakticirati ovisničku aktivnost, ali je teško ostati čist. Potonuli ovisnici često navode kako su odbačeni, prazni, ostavljeni, te kako nemaju nikakva razloga koji bi ih dovoljno snažno ponu-kao na promjenu životnoga stila. Mnogi od njih pri tom naivno misle da je za pro-mjenu životnoga stila i lišavanja ovisnosti dostatna samo njihova želja. Pritom, daka-ko, uvelike precjenjuju sebe i podcjenjuju protivnika – ovisnički dio svoje osobnosti. Prevencija ovisnosti u suvremenom druš-tvu mora se temeljiti na snazi primjera ljubavi i požrtovnosti, davanja, zanimanja za druge i zajednicu. Samo tako možemo odgojiti ljude koji ne će osjećati prazninu i koji će – uz neophodno i mudro korištenje suvremenih informatičkih mogućnosti – znati odvojiti vrijeme za svoju obitelj, pri-jatelje, crkvenu i širu društvenu zajednicu. Darivajući bezuvjetno ljubav ispunjavamo sami sebe i potičemo druge da nam ju uz-vrate, lišavamo se osjećaja praznine i izgu-bljenosti u društvu. Ljubeći svoje bližnje osjećamo se sretniji, zreliji i otporniji na izazove raznih ovisnosti.

ZDRAVI ODGOJDr. sc. Jadranka Pavić

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 45

Potrošačka ovisnost i zdravljeKod djece se stvara privid bajkovitosti – osjećaj i uvjerenje da je dostatno nešto samo poželjeti i to se, kao pokretom nekog čarobnog štapića, odmah stvori. Na taj način djeca i mladi ulaze u nestvarni svijet, koji ne poznaje odricanje i ne prihvaća odgađanje i neispunjavanje želja.

Vrijeme nadolazećih božićnih blag-dana veoma je pogodno za razmi-šljanje o obiteljskim vrijednosti-

ma, požrtvovnosti i darivanju ljubavi. Iako je riječ o blagdanskom vremenu, koje je tradicijski povezano i s najrazličitijim ob-licima materijalnih darivanja, to ni u kom slučaju ne znači da to vrijeme ne treba iskoristiti za ozbiljno preispitivanje svoga osobnoga stava kada je riječ o umjerenosti u svakodnevnom životu i poglavito o pre-naglašenom i sveprisutnom potrošačkom ozračju. Potrošački duh je do te mjere prožeo svakodnevicu suvremenog čovjeka zbog čega mnogi, a da toga nisu ni svjesni, postaju zarobljenici nametnutoga (potro-šačkoga) stila života. Taj svijet odraslih se, dakako, veoma snažno odražava na djecu i mlade, koji od najranije dobi odrastaju sa sviješću da oni određene materijalne vrijednosti i životne uvjete jednostavno moraju ‘imati’, bez potrebe i volje razmi-šljati o cijeni koju su njihovi roditelji za to morali platiti - čega su se sve morali odricati (nerijetko i temeljnih životnih potreba!), - kako bi njima, svojoj djeci, osigurali «sve». Tako se u djece stvara pri-vid bajkovitosti – osjećaj i uvjerenje da je dostatno nešto samo poželjeti i to se, kao pokretom nekog čarobnog štapića, odmah stvori. Na taj način djeca i mladi ulaze u nestvarni svijet, koji ne poznaje odricanje i ne prihvaća odgađanje i neispunjavanje želja. Ukoliko se to ipak dogodi, u te djece i mladih se javlja depresija, apatija i potre-ba za oblicima i načinima stvaranja lake i brze ugode, što je najčešći put u različite oblike ovisnosti. Rezultati triju istraživačkih studija koje je vodila Marsha L. Richins (Mate-rial Parenting: How the Use of Goods in Parenting Fosters Materialism in the Next Generation), objavljene 2015. u Journal of Consumer Research, zorno pokazuju da roditelji koji u odgoju djece sustavno na-glašavaju važnost i potrebu materijalnoga, širom otvaraju vrata brojnim teškoćama, koje će njihova djeca imati u odrasloj dobi. Tako osobe, koje su u djetinjstvu živjele u materijalnom izobilju, takav stil života

i stalne materijalne nagrade očekuju i u odrasloj dobi, uvjerene da su upravo mate-rijalna dobra presudna za uspjeh u životu. Ovdje također valja naglasiti da su materi-jalizmu u odrasloj dobi sklonije osobe koje su u djetinjstvu dobivale materijalne stvari kao nagradu ili su im se uskraćivale zbog kazne. Brojna istraživanja su nedvojbe-no pokazala da osobe, snažnije navezane na materijalno, imaju veće izglede posta-ti ovisnici o nekontroliranoj kupovini ili kocki, neodgovornom stvaranju duga, što onda nužno rezultira finacijskim proble-mima i nezadovoljstvom u braku i obite-lji. Prema nekim istraživanjima prosječna dob pojave problema nekontrolirane (ovi-sničke) kupovine procjenjuje se na 17,5 (+/- 6) godina. Za osobe s poremećajem tzv. ovisničke kupovine, karakteristična je, kao i za druge vrste ovisnika, veoma ni-ska razina samopoštovanja. I ovdje je, kao i kod drugih oblika ovisnosti, neophodan psihijatrijski tretman.

Snažan suodnos sreće, zdravlja i darivanja

U knjizi: Born to Buy - The Commercia-lized Child and the New Consumer Cult, autorice Juliet B. Schor, navedeni su rezul-tati istraživanja raznih autora u kojima je potvrđena povezanost između naglašenog materijalizma i osjećaja straha, nedostatka zadovoljstva, povučenosti, tuge, depresije, te loših odnosa djece s roditeljima. Slična iskustva navodi i britanski psihoterapeut Graham Music koji je, nakon tri desetljeća kliničke prakse u radu s traumatiziranom djecom i adolescentima, opisao svoja isku-stva u knjizi: «The Good Life: Wellbeing i New Science of Altruism, Selfishness and Immorality » objavljenoj 2014. godine. Autor u knjizi objašnjava suodnos ma-terijalizma s povećanom egocentrično-šću, nedostatkom altruizma i smanjenim zadovoljstvom životom u mladih. Gra-ham tvrdi da je povećana usredotočenost na materijalizam i posjedovanje mate-rijalnoga, oblikovalo sebeljubnu djecu koja nemaju osjećaj usrećujuće nagrade

u društveno korisnom radu, pripadanju društvenoj zajednici i međuljudskim od-nosima. Temeljni cilj potrošačke kulture je želja (potreba) za posjedovanjem kako bi se osjećali bolje, a često i bolje od dru-gih ljudi. Istraživanja pokazuju da osobe koji se više brinu o statusnim simbolima, izgledu i materijalnom, imaju više proble-ma s mentalnim zdravljem i veće izglede da postanu nesretni. S druge, pak, strane osobe koje polažu veću vrijednost na iz-gradnju dobrih odnosa s ljudima, stvaraju pouzdane preduvjete za očuvanje svoga fizičkoga i psihičkoga zdravlja. No, po-trošačka ovisnost je, kako tvrdi psihitera-peut Graham Music, veoma zarazna. Ako joj se se čovjek jedanput prepusti, teško je se oslobađa i vraća na drugu stranu. Stoga on savjetuje roditeljima, da se vla-stitim primjerom suprotstave pretjeranoj i nezdravoj potrošnji, te da, primjerice, umjesto kupovanja novoga iPoda svome djetetu (samo da bi ga nakratko usreći-li), pokušaju potaknuti svoje dijete da se uključi u neke stvarno vrijedne društvene projekte. Na taj način roditelji ne samo da će uštedjeti svoj novac, nego će (takvim pozitivnim poticajem) pomoći svojoj djeci da jednog dana postanu bolji ljudi, navo-di Graham Music. Spomenute činjenice ne znače, dakako, da darivanje nije lijep i plemenit čin. U darivanju je potrebno da djeca shvate znakovitu vrijednost samoga čina darivanja i radovanja darovima. Zbog toga darovi trebaju imati više emotivnu nego materijalnu vrijednost i njihova koli-čina treba biti umjerena. Osim toga, djecu također treba poticati na darivanje drugih, kako bi spoznala da se kroz vlastito odri-canje može sebe i druge usrećiti istodob-no. Sve to je, naime, neodvojivo povezano s psihičkim, tjelesnim i duševnim zdrav-ljem čovjeka.

Foto: M. Cvjetko

(SU)ŽIVOT S MEDIJIMADr. Igor Kanižaj i dr. Danijel Labaš

Mediji i izazov (naše) komunikacije (26)

46 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

Nužno je poznavati svijet u kojemu živimoDigitalne tehnologije, i promjene koje su iste donijele, veliki su izazov roditeljima, odgojiteljima, nastavnicima i stručnjacima koji usmjeravaju djecu u virtualnom svijetu.

Krajem listopada na stranicama Po-liklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, objavljen je članak

«Živjeti zajedno u svijetu koji ne poznaje-mo: roditeljstvo i odrastanje uz suvremene tehnologije u predškolskoj dobi». Riječ je o suautorskom članku koji su priredile dvije psihologinje: ravnateljica Poliklinike dr. sc. Gordana Buljan Flander i Tea Brezinišćak. Taj članak nas je ponovno potakao na raz-mišljanje o suvremenim tehnologijama, koje su uvelike promijenile načine na koje komuniciramo, radimo i provodimo svoje slobodno vrijeme – i to od najmlađih dana. O odnosu djece predškolske dobi prema medijima pisala je i dr. sc. Lana Ciboci. U članku «Utjecaj medija na igru djece predškolske dobi» prikazani su rezultati istraživanja provedenog među odgajate-ljima u dječjim vrtićima i njihovom opa-žanju promjena ponašanje u djece nastalih pod utjecajem medija. U tom istraživanju 142 odgajateljice i odgajatelja su istaknuli, da crtani filmovi koji se prikazuju na te-leviziji nisu prilagođeni dobi djece i da u njima ima mnogo neprimjerenih sadržaja - poput nasilja i neprimjerenoga govora. Na temelju našega rada i dugogodiš-njega iskustva i posebice iz istraživačkoga rada i iskustva novijega datuma spome-nutih suautorica , jasno proizlazije da su promjene koje su donijele nove tehnologi-je najizraženije među najmlađim narašta-jima – među onima koje je Marc Prensky nazvao «digitalnim urođenicima», a sta-rije naraštaje «digitalnim useljenicima», pozivajući istodobno – u svojim kasnijim radovima – sve nas da budemo «digitalno mudri». U ovom prilogu našu pozornost želimo usmjeriti na najmlađe, na one koji odrastaju uronjeni u svijet medija i inter-neta od najranije dobi. Tu tvrdnju najzor-nije potkrijepljuju svakodnevna iskustva s najmlađima. Dovoljno je sjetiti se onih simpatičnih (i simptomatičnih) videoza-pisa u kojima djeca male dobi «prelaze prstom» po zaslonu televizora misleći da je riječ o «zaslonu na dodir» («touchscre-enu»), jer su jednostavno naučeni na tu posebnu vrstu tehnologije. Upravo je taj svijet i promjene koje su donijele digitalne tehnologije veliki izazov roditeljima, od-gojiteljima, nastavnicima i stručnjacima koji usmjeravaju djecu u virtualnom svije-tu. Stoga vam, kao veoma korisno i pouč-

no gradivo, preporučujemo da pročitate već spomenuti članak navedenih autorica, nego i naš priručnik s radnim listićima «Obitelj i izazovi novih medija» na www.djecamedija.org ili www.dkmk.hr. «Dos-tupna istraživanja ukazuju na moguće do-brobiti suvremenih tehnologija vezane uz učenje i razvoj vještina, ali i na brojne opa-snosti, povezujući rano i prekomjerno kori-štenje suvremenih tehnologija te izloženost određenim vrstama sadržaja s negativnim razvojnim ishodima», pišu autorice pojaš-njavajući koje su to navike korištenja di-gitalnih medija među djecom predškolske dobi, a koje proizlaze iz prvog nacionalnog istraživanja navika korištenja suvremenih tehnologija u predškolskoj dobi.

Predškolska djeca i mobitelVjerujemo da će i vama biti korisni rezul-tati toga istraživanja koje su 2017. pro-vele Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Hrabri telefon – i to o predškolskoj djeci pred malim ekranima. Istraživanjem je obuhvaćeno 655 skrbnika djece predškolske dobi od 18 mjeseci do 7 godina starosti. Mi prikazujemo što je istraživanje pokazalo o navikama i potre-bama djece predškolske dobi u korištenju suvremenih tehnologija. Što se tiče prisut-nosti malih ekrana u životu djece, istra-živanje je pokazalo da gotovo sve obitelji posjeduju televizor, mobitel i računalo, pa čak i tablet, što prema autoricama ukazuje na činjenicu da su djeca pasivno izložena raznim zaslonima. Kada je pak riječ o ak-tivnom korištenju medija, i dalje je na pr-vome mjestu kod djece predškolske dobi televizija, no dvoje od troje djece koristi mobitel i tablet, troje od petero računalo ili laptop, dok se svako četvrto dijete igra na igraćim konzolama. No, ono što je iznena-dilo autorice – vjerojatno će i vas – poda-tak je da 6% djece predškolske dobi posje-duje mobitel. Podatak iz istraživanja da se djeca u prosjeku s ekranima susreću već u drugoj godini života suprotna je preporu-ci Američke pedijatrijske akademije koja ističe ono što i mi svi znamo kada ističemo da su «prve tri bitne», te preporučuje da se djeci do treće godine ne omogućuje dodir s raznim zaslonima. «Vrijeme uz ekrane provodi 58.4% djece u dobi od jedne godi-ne, 87.6% dvogodišnjaka, a već s tri godi-

ne to čine gotovo sva djeca (95%). U dobi od šest godina ekrani su dio svakodnevice sve djece obuhvaćene istraživanjem», pišu autorice i nastavljaju da su djeca sve aktiv-niji stvaratelji svojih iskustava. Istodobno je istraživanje pokazalo da djeca od druge do sedme godine - uz razne medije - pro-sječno provedu 2,42 sata radnim danom, te više od 3 sata vikendom, a količina vre-mena provedenog pred malim ekranima još i raste s dobi djeteta. Jasno je da je onda velika većina djece (njih 9 od 10) barem ponekad pred zaslonom sat vremena prije spavanja, a više od 40 posto to čini često ili uvijek. Medije koriste i dok objeduju.

Korisni naputci roditeljima Posebnu pozornost zaslužuje pitanje rodi-teljskoga nadzora i usmjeravanja, kao što je pokazalo i istraživanje EU Kids Online Hrvatska provedeno isto prošle godine, ali među djecom i roditeljima od 9 do 17 godina starosti. Međutim, istraživanje Po-liklinike i suradnika pokazalo je da svako drugo dijete, od druge do sedme godine, barem ponekad provodi vrijeme uz televi-ziju, pa i uz druge elektroničke medije, bez roditeljskog nadzora. Činjenica je, mađu-tim, da mnogi roditelji djeci predškolske dobi značajno češće postavljaju granice i pravila za upotrebu elektroničkih uređaja. Međutim, u 18% obitelji pravila su postav-ljena samo za neke od uređaja, a za svako četvrto dijete (24%) pravila izostaju, pišu autorice i potiču na izgradnju zdravih na-vika korištenja suvremenih tehnologija od rane dobi, oslanjajući se na preporuke Američke pedijatrijske akademije od kojih ovdje – od onih koje su upućene izravno roditeljima - ističemo tek njih nekoliko: Spriječite uporabu digitalnih medija djeci mlađoj od 2 godine. Djeci u dobi od dvije do pet godina ograničite vrijeme provede-no uz zaslone na sat vremena dnevno, uz pažljivo birane sadržaje i razgovor o sadr-žajima kojima su djeca izložena. Ugasite elektroničke uređaje kada ih ne koristite. Osigurajte zajedničko vrijeme za obitelj bez zaslona (npr. tijekom igre i zajednič-kih obroka) jer je istina je da su mediji da-nas postali dijelom naših obiteljskih života i dječjega odrastanja. Uz to roditelji ne smiju nikada smetnuti s uma, da su upra-vo oni protagonisti odgoja.

HRVATSKA NASTAVA U ŠVICARSKOJ KONFEDERACIJI

Prosinac je mjesec koji djeca vole

Učenici nižih razreda u Balgachu napisali su pisma svetom Nikoli u kojima su izrazili svoje želje i tako mu pomogli u traženju odgovarajućih poklona za čizmicu.

Dragi sveti Nikola!Ove godine sam bila jako dobra djevojčica. Ja želim jednu poseb-nu igračku. To je mašina koja radi narukvice. Te narukvice daro-vat ću mojim najboljim prijateljicama. Željela bih i pravu kornja-ču. Možeš ju ostaviti na prozoru na mojoj adresi u Balgachu. Mi ćemo raditi kolačiće. Ostavit ću ti malo kolačića i šalicu mlijeka da se zasladiš. Tvoja Lorena

Dragi sveti Nikola!Ove godine sam bila dobra curica i u školi i kod kuće. Sigurno si vidio da jako volim čuvati svoju seku Miu. Ja u čizmici želim do-biti jedan Hoverboard i gitaru jer jako volim svirati. Na balkonu ću ti ostaviti keksiće. Jedva čekam poklone!Dora iz Balgacha

Dragi sveti Nikola!Ove godine sam bila dobra u čitanju. Nisam baš puno učila mate-matiku, pa ću se ubuduće više potruditi. Dragi sveti Nikola, ja bih htjela dobiti klavir i gitaru zato što jako volim pjevati i svirati. Još bih htjela i pravi telefon i jednog malog psa. Puno ti hvala! Puno te voli tvoja Sara.

Sveti Nikola,ja te jako volim. Ja sam bila dobra u školi. Željela bih dvije male kornjače i harmoniku. I još želim da svi ljudi na svijetu budu do-bri. Ostavila sam ti jedan mali poklon pored čizme. Ja živim u Widnau. Sigurno nemaš puno vremena pa ti nisam puno pisala. Pozdrav od Valentine!

Dragi sveti Nikola!Bila sam cijelu godinu dobra, ali se ipak moram još malo popra-viti u matematici i čitanju. Ja želim da mi doneseš pravog psa, pti-čicu i odjeću za lutku. Ostavit ću ti kekse i mlijeko. Puno ti hvala!Nika

Sveti Niko,bio sam dobar učenik u školi. Jedva čekam poklon, a od tebe bih želio dobiti iPhone X. Ja ću ti pripremiti jedan fini keks i čašu soka. Pozdrav od Stjepana!

Sveti Nikola,jedva čekam da dođeš! Bio sam ove godine jako dobar, ali mislim da bih se ipak trebao malo popraviti u matematici. Želio bih da mi doneseš VT Smart Sat u plavoj boji i novi auto na baterije. Želim i puno oraha i mandarina. Nadam se da sam zaslužio te poklone. Molim te ne zaboravi ni moje roditelje. Donesi mom tati malo odmora jer ga bole leđa. A mojoj mami «Ledeni vjetar» jer ga jako voli jesti. Voli te puno i pozdravlja tvoj Slaven!

• učenici 2.-4. razreda u Balgachuučiteljica Danijela Babić

Učenici iz nastavnog mjesta Bern okušali su se u najkraćem obliku poezije - haiku poeziji.

Vani padaju pahuljicesve je bijelopjevamo zvončići.Matea Stipić, 7. r., Bern

Mutim jaja za tortu,sestra kiti bor.Božić je došao!Renata Šteko, 7. r., Bern

Gledam u borlampice svijetleotvaram poklone.Elena- Maria Šteko, 5. r., Bern

Sjedim na balkonusnijeg je počeo padatijako je hladno.Nikolina Šerić, 5. r., Bern

U dnevnom boravku samčekam svetog Nikolunažalost sam zaspala.Marija Vuknić, 5. r., Bern

Gledam kroz prozorpadaju bijele pahuljedobila sam medu.Marina Filipović, 5. r., Bern

• učenici 5. i 7. razreda u Bernuučiteljica Zlata Maršić Ferić

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 47

učen

ici 1

. i 2

. raz

. u B

ernu

učen

ici 3

. i 4

. raz

. u B

ernu

Božićne radioniceRadosna lica učenika u božić-nim radionicama - na slici dolje u Bernu, te na slici sasvim dolje u Balgachu.

OGLASI

Vaš radostan poVratak - naš cilj!

Naše usluge za povratnike: planiranje odlaska u redovnu

ili prijevremenu mirovinu izračun buduće mirovine - AHV provjera konta Pensionskasse i potraga

za izgubljenim kontima porezno i pravno savjetovanje u svezi

isplate kapitala iz Pensionskasse i Säule 3a druge razne usluge (Treuhand) prema dogovoru

Naše usluge u Švicarskoj: savjetujemo, financiramo i pratimo Vas

prilikom kupovine nekretnine pomažemo Vam prilikom osnivanja Vašeg poduzeća pravno savjetovanje sve vrste osiguranja za poduzeća i privatne osobe

Stegackerstrasse 6, CH-8409 WinterthurTelefon +41 052 233 50 52 * Fax +41 052 233 50 53info@cromax.ch * www.cromax.ch

Vaš radostan povratak Naš cilj!Naše usluge za povratnike:

planiranje odlaska u redovnu ili prijevremenu

mirovinu

izračun buduće mirovine AHV

provjera konta Pensionkase i potraga za izgubljenim

kontima

porezno i pravno savjetovanje u vezi isplate kapitala

iz Pensionkase i Säule 3a

druge razne usluge (Treuhand) prema dogovoru

Naše usluge u Švicarskoj:savjetujemo, financiramo i pratimo Vas prilikom

kupovine nekretnine

pomažemo Vam prilikom osnivanja Vašeg poduzeća

pravno savjetovanje

sve vrste osiguranja za poduzeća i privatne osobe

www.cromax.ch

8409 Winterthur , Stegackerstr. 6, Fax: +41 52 208 38 39

+41 (0) 52 208 38 38

Naše usluge za povratnike:

Naše usluge u Švicarskoj:

•••••

•••

Vaš radostan povratak –Naš cilj

Veritas Consulting AG

Alfred-Escher-Strasse 348002 Zürich • www.veritas.chT 043 321 93 93 • F 043 321 93 94

• sve vrste osiguranja • hipotekarni krediti i financije• osnivanje firme i vođenje

poslovnih knjiga• planiranje i savjetovanje

kod odlaska u mirovinu• ispunjavanje poreza

Ugodno i korisno citanje

zeli Vam MOVISMa gdje bili!

48 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

OGLASI

EUROLINES Berisha Reisenbooking@berisha-reisen.com • www.buslinien.com

Rezervacije i informacije

Polasci iz Švicarske Zürich - St. Gallen - Geneva – Lausanne – Bern – Basel – Luzern – Lugano za:

Internationale Buslinien

Popust za jugend, senioren i grupe!

Putujte ugodno!

• Rijeku–Crikvenicu–NoviV.–Senj–Otočac–Zadar–Šibenik–Split.

• Pula–Poreč–RovinjSamousezonisvakipetak.• Zagreb–N.Gradiška–Požega-Sl.Brod–Županja–Vinkovci–Vukovar.

• Kutina–Ðakovo–Osijek.

Call - Center ....Mob: 079 340 47 33Luzern ........................Tel: 041 226 11 11Zürich .........................Tel: 044 500 40 85St. Gallen ...................Tel: 071 511 28 01Basel ............................Tel: 061 511 22 15Bern ............................Tel: 031 511 40 85Lausanne ...................Tel: 021 510 33 88Geneve ......................Tel: 022 510 22 55Lugano .......................Tel: 091 210 30 99

Direktni povratni let ZÜRICH-ZADAR srijedom i subotom već od 229 CHF

Direktni povratni let ZÜRICH-SPLIT četvrtkom i nedjeljom već od 239 CHF

Povoljne karte i za samo jedan smjer leta.

Maestral AG Office & Lager: Giesenstrasse 11 CH-8953 Dietikon Telefon: +41(0) 44 743 82 00 Fax: +41 (0) 44 743 82 01 E-mail: info@maestral.ch www.maestral.ch

VeleprodajaGiessenstrasse 11, 8953 DietikonTel. 044 743 82 00, Fax 044 743 82 01

Velika ponuda domaće robei vina vrhunske kvalitete.Dostava u cijeloj Švicarskoj!

Vaš pouzdan partner u pitanju svih vrsta osiguranja.Goran Milos, Versicherungs- und VorsorgeberaterEidg. dipl. SozialversicherungsfachmannM 078 698 16 18, goran.milos@mobiliar.ch

mobiliar.ch

MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018 49

50 MOVIS • 4/193 • prosinac • 2018

Povodom 27. obljetnice vukovarske žrtve u Luzernu je u subotu, 17. studenog 2018. organiziran međumisijski susret mladih.

Pod geslom «U tvojim rukama» okupilo se oko 250 mladih iz misija Aargau, Graubünden, Luzern, Frauenfeld, St. Gallen, Zug i Zürich.

Susret je započeo euharijstijskim slavljem koje je uz sumisništvo fra Nike Leutara, fra Vine Le-dušića, fra Antonija Šakote i fra Branka Radoša predslavio fra Marin Karačić, duhovni pomoć-nik na Humcu kod Ljubuškog.

Misu su glazbeno animirali sami mla-di, predvođeni predstavnicima misija Aargau, Luzern i Zürich. U prigod-

noj propovijedi govoreći o vrijednosti žrtve fra Marin je između ostalog kazao mladima: «Od nas se danas ne traži ona žrtvu koju su činili apostoli i prvi kršćani. Ne traži se ni žrtva koju su podnijeli branitelji i stanovnici Vukovara. Od nas se traže manje žrtve, ali smo pozvani istim srcem kako su to oni činili boriti se za vri-jednosti ljubavi, istine i pravde – za vrijednosti evanđelja.» Pozvao je da svoju mladost žive pu-nim plućima ispunjeni ljubavlju prema Bogu i svakom Božjem stvorenju.

Na kraju mise održana je molitva za Vu-kovar, Škabrnju i čitavi hrvatski narod. Uz upaljenu svijeću mladi su molili uz

prigodne tekstove i duhovne pjesme. Svaki je sudionik dobio kratku duhovnu poruku koja govori o temeljnim ljudskim vrijednosti. Sve poruke su napisane u Vukovaru za vrijeme nje-gove okupacije.

Nakon prigodne zakuske koju je daro-vao restoran Mlinar, i naše domaćice, uslijedio je glazbeni nastup fra Marina

i njegovog pratećeg benda. Dvoranom su odje-kivale fra Marinove autorske i druge poznate duhovne šansone, a onda neizostavna «Lijepa li si» i druge domoljubne pjesme. Osjećajući zajedništvo ovoga i sjećajući se onog prošlogodišnjeg iskustva, sudionici su jasno uskliknuli: I dogodine u Luzernu mladi Hrvati Švicarske za Vukovar, Škabrnju, Hrvatsku …

Međumisijski susret mladih u Luzernu«U tvojim rukama» – povodom 27. obljetnice vukovarske žrtve

MEĐUMISIJSKI SUSRET MLADIH

konačno bude i simbol pravde. Ja sam kao bi-skup prijatelj i Pravoslavne crkve. Darovao sam joj crkvenu zemlju u Austriji, pomažem sagra-diti prvi pravoslavni manastir u Austriji. Zato znam dobro da su zaplakale mnoge srbijanske i crnogorske majke, iz čijeg su zagrljaja oteti sinovi i natjerani u rat i smrt. Narod nije kriv i nema kolektivne krivnje – ni s ove ni s one strane. Krivci su oholi, pokvareni i nerazumni pojedinci, koji nasilno žele otimati tuđe ne zna-jući da: Tko se mača laća od njega će i poginuti. U svojoj homiliji biskup Živković se dotakao i aktualne situacije u Hrvatskoj, napose iselja-vanja mladih, te naglasio kako Hrvatska gubi zdrave i mlade snage koje su mogle obnoviti

državu i podići palo gospodarstvo. Dodao je kako se iseljavanjem vodi podmukli rat protiv Domovine. Obraćajući se političarima, pozvao ih je da prestanu gubiti zdrave snage na stalne sukobe, da budu graditelji, a ne rušitelji samih sebe te da »obrišu stakla svojih naočala koja su ponekad zamagljena osobnim interesima«. Medije je pozvao da tamu sa svojih ekrana za-mijene svjetlom, da ugase žalost, a upale radost, da šire pozitivno, a zaborave negativno, jer su i oni pozvani podizati paloga i umornoga čovje-ka. Svoju propovijed biskup Živković je zaklju-čio riječima: «Ne plači majko, ne plači oče! Ne plači Hrvatska! Uzdignute glave idite naprijed i radujte se životu. Kriste, daj hrabrosti i snage

svom narodu da se odupre svim nevoljama i suzama na ovomu svijetu. Ne bojte se nikoga i nikada! Znajte da je Krist uvijek s nama. Do-bri Bože, pomiri sve ljude na ovomu svijetu i daj da konačno svi shvatimo da si ti pravi put, prava istina i pravi život. U sklopu propovije-di Ivo Šeparović, pastoralni asistent biskupa Živkovića, izveo je pjesmu Najdraža mati.»

Na kraju misnog slavlja riječima zahvale oku-pljenima se obratio vukovarski župnik fra Ivica Jagodić. Misno slavlje je, svojim skladnim pje-vanjem, uveličao zbor Župe Bezgrešnog Srca Marijina iz Slavonskog Broda. Marko Grgić / IKA

VUKOVAR ▶ nastavak teksta s 38. stranice

Foto: Sibylle Lovric

Korisne adrese

Hrvatska predstavništva u Švicarskoj

Veleposlanstvo Republike Hrvatske ikonzularni odjel Veleposlanstva3005 Bern, Thunstrasse 45Veleposlanstvo: telefon: 031 352 02 75 fax: 031 352 03 73Konzularni odjel: telefon: 031 352 50 80 fax: 031 352 80 59Uredovno vrijeme:ponedjeljak-petak: 9.00-12.00 satiutorkom i od: 16.00-18.00 sati(Svakog 2. i 4. ponedjeljka. u mj. konzularni odjel ne radi.)

Generalni konzulat RH u Zürichu8008 Zürich, Bellerivestr. 5Telefon: 044 386 67 50; 044 386 67 51Fax: 044 422 83 54Uredovno vrijeme:ponedjeljak i srijeda: 9-13.00 i 15-18.00utorak, četvrtak i petak: 9-13.00 sati.

Konzulat RH u Luganu6900 Lugano, Hotel PestalozziPiazza Indipendenza 9Telefon: 031 352 50 80; fax: 031 352 80 592. i 4. ponedj. u mj. 10.00-12.00 i 13.00-15.00

Botschaft Bosnien und HerzegowinaVeleposlanstvo Bosne i HercegovineThorackerstrasse 3, 3074 Muri bei BernTelefon: 031 351 10 51; fax: 031 351 10 79

Hrvatska dopunska školaZürcherstrasse 48/50, 8953 DietikonTelefon: 044 212 65 44; E-mail: hds-ch@bluewin.chweb-stranica: www.hds-ch.comUredovno vrijeme: ponedjeljak - petak: 8.30-15.00Koordinatorica: Aleksandra Šeremet

Sozialdienst für KroatischsprachigeBahnhofplatz 1, 3. kat, 5400 Baden Telelefon: 056 210 35 80E-Mail: vm@caritas-aargau.chwww. hrvatskasocijalnasluzba.chUredovno vrijeme:utorak: 09-12.00; srijeda: 13.30-17.30Socijalna radnica: Valentina Matolić

Promjena naslova (adrese)!

Molimo Vas, ako ste tijekom godine mijenjali mjesto svoga boravišta, prijavite Vašu novu adresu/naslov Uredništvu MOVIS-a.Ukoliko to ne učinite, MOVIS se vraća, a pošta nam dvostruko naplaćuje. Istovjetna zamolba vrijedi za sve novoutemeljene obitelji koje žele primati MOVIS. Hvala Vam na razumijevanju!

Telefon: 043 317 96 33E-Mail: movis@hkm-movis.ch

Cijena: 15 CHF

Cijena: 20 CHF

Preporučene knjige

Cijena: 12 CHF

Bolje humor nego tumorAdventsko vrijeme

■ Na satu hrvatskoga učiteljica započne s predavanjem: «Kupujem, kupuješ, kupuje, kupujemo, kupujete, kupuju ... Ivice, reci mi koje je to vrijeme?»A Ivica će kao iz topa: «Vrijeme rasprodaje ili advent!»

■ Otišao mali Ivica s roditeljima u grad na «Adventsku rasprodaju» i u metežu se izgubio.Ide on ulicom i u masi svijeta traži roditelje i plače. Sretne ga policajac i umiruje, te mu kaže: «Nemoj plakati, samo mi reci koja ti je adresa?»Ivica, sav uplakan odgovori: ivica@yahoo.com

Fra Antonio Šakota SVETA ZEMLJA Knjiga Sveta Zemlja knjiga je sjećanja fra Antonia Šakote, mladog fra-njevca koji je imao sreću, upravo zato što je franjevac, tri godine boravi-ti u Svetoj Zemlji. Knjiga je namijenjena hodočasnicima, ali je istodobno i knjiga sjećanja mladog hercegovačkog franjevca koji je svoj studij teo-logije završio u Svetoj Zemlji i isprepleo ga s hodočašćima, liturgijom, susretima s nepoznatim i drukčijim svijetom, zapravo svjetovima i kul-turama, jezicima i običajima, načinima vjerovanja i nadasve ljudima …Knjiga nije hodočasnički vodič koji nudi samo informacije, nego je knji-ga «osobna iskaznica» autora, ali je napisana tako da postaje i «osobna iskaznica» svakog onog tko ju čita, budući da se čitatelj i sam identificira s pojedinim detaljima koji su opisani u knjizi. (Iz recenzija) Knjiga se može nabaviti u HKM Zürich.

Papa Franjo

ZDRAVO MARIJO«Zdravo, Marijo, milosti puna»: ovako započinje molitva koju naučimo već kao djeca i koja nam se posebno u teškoćama vraća na usne i navire u srcima. «Bog pozdravlja jednu ženu, pozdravlja je velikom istinom: ‘Ja sam te ispunio svojom ljubavlju, ispunio sam te sobom i kao što si puna mene, bit ćeš puna mojega Sina, a potom sve djece Crkve.’ Ali milost ne završava tu: Gospina ljepota ljepota je koja daje plod, to je ljepota majke.»«Marija je normalnost, ona je žena koju svaka žena na ovomu svijetu može nasljedovati»: «Radila je, nabavljala namirnice, pomagala je Sinu, pomagala mužu.» A ipak, ova «normalna» žena postaje sredstvo novoga stvaranja, novoga saveza: «početak novoga stvaranja jest dijalog između Boga i samo jedne žene». Upravo žena i njezina uloga središte je Papina promišljanja: «Crkva je žena, Crkva nije muško. Mi klerici smo muškar-ci, ali nismo mi Crkva».

Benedict J. Groeschel BOŽJE SUZEO. Benedict Groeschel psiholog je, autor bestselera i jedan od omiljenih duhovnih pisaca današnjice. Knjigu Božje suze napisao je ponajprije za one koji su proživjeli veliku tugu ili tragediju, kao i za njihove najbliže, tako da mogu zajedno s njima proći to razdoblje goleme tuge.Bol i tuga dolaze u život svakoga čovjeka, ali samo neki dožive istin-sku tragediju. Možda je riječ o iznenadnoj, neočekivanoj tragediji straš-nih razmjera, primjerice o smrti djeteta. Možda je riječ o prirodnoj kata-strofi, iznenadnoj teškoj bolesti ili o strašnoj tragediji koju su uzrokovale ljudska podlost i zloća.Pišući iz vlastitoga duhovnog i životnog iskustva o. Benedict u knjizi Božje suze govori o različitim vrstama ljudskih tragedija i o tome kako one u čovjeku bude pitanja i sumnje u Božju providnost, u Božju dobro-tu i milosrđe. Polazeći od tih pitanja on u svjetlu Kristove muke i smrti upućuje na to kako i u najvećoj tragediji krenuti stazom sve do podnož-ja križa i tamo pronaći odgovore na otajstvo trpljenja i zla. Kao posebno obogaćenje knjizi su pridodane i snažne molitve u trenutcima teških bo-lesti, tragedije i žalosti.

Hrvoje Lončarević

Velikani i njihove ideje

(Ogulin, 18. travnja 1874. – Slavonski Brod, 21. rujna 1938.)

Ivana Brlić-Mažuranić – hrvatski Andersen

Uz 80. obljetnicu smrti

Ivana Brlić – Mažuranić, majka sedmero dje-ce, književnica čija djela su prevedena na više stranih jezika - ovjenčana brojnim priznanjima i više puta nominirana za Nobelovu nagradu - bila je uzorom mnogim ženama svoga vremena koje su nastojale izboriti svoje mjesto u društvu.

Rođena je 18. travnja 1874. u Ogulinu u građanskoj obitelji Mažuranića. Otac joj je bio pisac, odvjetnik i povjesničar

Vladimir Mažuranić, djed hrvatski ban i pje-snik Ivan Mažuranić, dok joj je baka Aleksan-dra bila sestra poznatog jezikoslovca Dimitrija Demetra. Krenuvši u život iz uljudbeno poti-cajnoga okružja, privatnim školovanjem je ste-kla veoma široku naobrazbu i naučila strane jezike. Svoje prve književne pokušaješto ima-la je upravo na francuskom jeziku s kojega je, uz njemački, prevodila mnoge tekstove. Život je posvetila izobrazbi, književnom radu i od-gajanju svoje sedmero djece. Bila je protivnica

mađaronske politike, pa ju je biskup Juraj Stro-ssmayer i stoga odlikovao.

Svoj književni opus započela je 1902. zbirkom pripovjedaka i pjesama za djecu Valjani i ne-valjani. Od 1903. objavljuje obrazovne članke Škola i praznici. Pjesničku zbirku Slike napi-sala je 1912., pedagoško djelo Knjigu omladi-ni (1923.), zapise o obiteljskom rodoslovlju objavljene u Obzoru (1933-1934.), te povije-sno- pustolovni roman Jaša Dalmatin potkralj Gudžerata (1937.). Pozornost čitatelja poseb-no je privukla 1913. romanom za djecu Čud-novate zgode šegrta Hlapića, koji ni do danas nije izgubio na popularnost. O tom romanu je A. G. Matoš svojedobno rekao: «Ove Čudno-vate zgode mogu se ubrojiti u one rijetke i pre-rijetke naše knjige što se - idealizmom svoga shvaćanja životnog, prostotom naravnog izra-za i delikatnošću rijetkog humora - mogu već sada smatrati klasičnim u gomili loše savre-mene naše proze». Kritika ipak njezinim naj-značajnijim i najvažnijim djelom drži zbirku pripovjedaka Priče iz Davnine (1916.), bajke nadahnute predkršćanskom mitologijom Hr-vata. Vjerujem da će se i mnogi MOVIS-ovi či-tatelji prisjetiti likova poput Stribora, Regoča, Palunka, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožica i Bjesomara. Ti likovi utjelovljenje su općeljud-skih značajki i kršćanskih moralnih vrjednota, uzdizanja dobra i prokazivanja zla.

Književni povjesničar Miroslav Šicel svoje-dobno je istaknuo da je književno stvaralaštvo Ivane Brlić-Mažuranić izgrađeno pod utjeca-jem triju osoba u kojima je ona tražila uzore za svoj životni put. Prvi utjecaj na književni-cu izvršio je njezin djed. Njegova riječ i autori-tet bili su joj vodilja, što potvrđuju njezini za-pisi nakon njegove smrti: «Sunce je granulo u taj tren, palo je na ruku mrtvoga starca – a ja, koja ovo pišem, unuka njegova, tada petnaest godina stara, kleknula sam uz mrtvaca i polju-bila sam tu ruku koja me i danas, kad sam du-boko zašla u zrelu dob, vodi kroz život kadgod se putovi zamrse». Drugi u tom poretku navo-di se Franjo Marković, s kojim je često ljetova-la i čiji je tradicijski pojam lijepoga i estetike

ostavio trag u njezinu srcu. Treći utjecaj izvršio je biskup Strossmayer, koji je bio čest gost Br-lićevih i kojemu su oni rado navraćali. Susret s tim osobama izgradio je njezin pogled na svi-jet i osobnost, te oblikovao njezinu koncepciju i ciljeve stvaralaštva i djelovanja. Zorni plodo-vi se vide u njezinim književnim ostvarenjima. Etičke vrijednosti, doživljaj lijepoga, poveza-nost čovjeka s narodom kojemu pripada, bili su njezin cilj i trajni zadatak. Šicel sažima najvaž-nija obilježja Brlićkina izričaja riječima «jed-nostavnost rečenične fraze, jasnoća, izvanred-na dinamika, tečnost pripovijedanja, naglašena ritmičnost rečenice», zaključivši kako «etika humanosti» dominira u djelima Ivane Brlić-Mažuranić «kao organski, sastavni dio njezina emocionalnog i racionalnog bića. Ona je «po-tvrdila da svaka prava i istinska umjetnost pro-izlazi prije svega iz istina srca».

Djela Ivane Brlić-Mažuranić prevedena su na mnoge jezike. A Čudnovate zgode šegrta Hla-pića i na tzv. «egzotične» kao što su bengalski, hindi, kineski, vijetnamski, japanski i perzijski jezik. Za svoj književni rad primila je brojna priznanja i čak četiri puta bila nominirana za Nobelovu nagradu. Bila je prva ženska člani-ca tadašnje JAZU te, članica PEN-kluba. Neka su joj djela ekranizirana. Godine 2000. Hele-na Bulaja-Madunić pokrenula je multimedijski projekt animirane i interaktivne obrade bajki iz Priča iz davnine. Prema romanu Čudnovate zgode šegrta Hlapića napravljen je najprije cr-tani film, a potom 2013. Godini, u režiji Silvija Petranovića, i igrani film Šegrt Hlapić. Ivana je, unatoč tako brojnoj obitelji, kraj života dočeka-la veoma osamljena – uz svoju njegovateljicu. Ostavljena od svih koje je voljela, dugo je pa-tila od depresije, koja ju je 21. rujna 1938. go-dine ponukala na očajnički čin i tragičan kraj. Taj «Hrvatski Andersen», kako su je nazivali zbog njezina pripovjedalačkog umijeća, osta-vio je neizbrisiv trag u svakom hrvatskom dje-tinjstvu. Knjige su joj tiskane u desetcima iz-danja. Među njima i Priče iz davnine, koje su i danas divna lektira u gomili suvremene knjige za djecu - kao svegeneracijska luč dobra u svi-jetu koji toliko dobrom oskudijeva.

Veličanstven prizor koji smo stoljećima čekali i u koji su i škabrnjski mučenici ugradili svoje živote!