12
45 4 Reprezentasaun arte fatuk iha kostume kulturál ema Fataluku iha Tutuala, Lautem Kim Dunphy 3 , Ildefonso da Silva, Nelinha Pereira, Thomas Lopes & Holly Schauble Fotografia: Membru komunidade iha Tutuala kanta hamulak Voton hodi husu viajen seguru ba mariñeiru (Ildefonso da Silva). Introdusaun Tutuala, iha Timor-Leste parte lorosa'e nian, mak área ida-ne'ebé riku liu ho arte fatuk iha illa Asia Sudeste (Aubert et al 2007). Fatin arte fatuk liu 25 dokumenta tiha ona, inklui imajen atus ba atus iha fatuk kuak nia didin. Ema Fataluku iha área izoladu ne'e iha kostume kulturál úniku ne'ebé sira halo tuir deste jerasaun uluk kedas no kultura ne'e liga sira ho sira-nia bei'ala no istória kriasaun. Artigu ida-ne'e hato'o rezultadu husi projetu peskiza ne'ebé dokumenta kostume kultura patrimóniu relasiona ho fatin arte fatuk iha Suku Tutuala, Lautem, Timor-Leste. Organizasaun non-governamental Many Hands International, ne'ebé bazeia iha Centro Cultura Lautem, Lospalos, mak lidera peskiza ne'e. UNESCO fornese fundu no Sekretáriu Estadu ba Arte no Kultura, Governu Timor-Leste (SETAC), fó suporta hanesan parte ida iha sira-nia servisu investigasaun, protesaun no promosaun arte fatuk patrimóniu iha área ne'e. 3 Email: [email protected]

4 Reprezentasaun arte fatuk iha kostume kulturál ema

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

45

4

Reprezentasaun arte fatuk iha kostume kulturál ema Fataluku iha Tutuala, Lautem

Kim Dunphy3, Ildefonso da Silva, Nelinha Pereira, Thomas Lopes & Holly Schauble

Fotografia: Membru komunidade iha Tutuala kanta hamulak Voton hodi husu viajen seguru ba mariñeiru (Ildefonso da Silva).

Introdusaun

Tutuala, iha Timor-Leste parte lorosa'e nian, mak área ida-ne'ebé riku liu ho arte fatuk iha illa Asia Sudeste (Aubert et al 2007). Fatin arte fatuk liu 25 dokumenta tiha ona, inklui imajen atus ba atus iha fatuk kuak nia didin. Ema Fataluku iha área izoladu ne'e iha kostume kulturál úniku ne'ebé sira halo tuir deste jerasaun uluk kedas no kultura ne'e liga sira ho sira-nia bei'ala no istória kriasaun.

Artigu ida-ne'e hato'o rezultadu husi projetu peskiza ne'ebé dokumenta kostume kultura patrimóniu relasiona ho fatin arte fatuk iha Suku Tutuala, Lautem, Timor-Leste. Organizasaun non-governamental Many Hands International, ne'ebé bazeia iha Centro Cultura Lautem, Lospalos, mak lidera peskiza ne'e. UNESCO fornese fundu no Sekretáriu Estadu ba Arte no Kultura, Governu Timor-Leste (SETAC), fó suporta hanesan parte ida iha sira-nia servisu investigasaun, protesaun no promosaun arte fatuk patrimóniu iha área ne'e.

3Email: [email protected]

46

Artigu komesa ho introdusaun ba konseitu kultura patrimóniu intanjível (ka ho Inglés, intangible cultural heritage) no UNESCO nia konvensaun atu proteje kultura ne'e. Hafoin artigu ne'e deskreve arte fatuk no Timor-Leste nia jardín nasionál primeiru, ne'ebé sai lokalidade ba arte fatuk refere. Tuirmai mak revee literatura uitoan ne'ebé publika kona-ba arte fatuk relasiona ho kultura patrimóniu iha Timor-Leste.

Artigu ne'e esplika métodu foti dadus ba peskiza ne'e, no seksaun importante liu mak hato'o rezultadu peskiza. Informasaun kona-ba arte fatuk no sira-nia reprezentasaun iha kostume kulturál kontemporaniu hato'o liu husi deskrisaun verbál no fotografia. Ikus liu, artigu ne’e hato'o rekomendasaun ba peskiza iha tempu oin mai ne'ebé bele halo kona-ba aspetu arte fatuk no kultura patrimóniu intanjível mak la kobre iha peskiza ida-ne'e.

UNESCO nia Konvensaun atu Proteje Kultura Patrimóniu Intanjível (UNESCO 2003) refere ba kultura patrimóniu intanjível hanesan área kultura patrimóniu ne'ebé la uza materiál, ka la bele kaer. Kultura ne'e konsidera hanesan 'intanjível' tanba ninia ezisténsia no rekoñesimentu depende liu ba ema indivídu ka grupu nia koñesimentu, ne'ebé transfere liu husi prosesu halo tuir no esperiénsia moris. Kultura patrimóniu intanjível inklui tradisaun ka espresaun kultura moris ne'ebé simu husi jerasaun tuan no hatutan ba jerasaun foun. Ne'e inklui tradisaun orál, teatru, kostume sosiál, rituál, eventu festa, koñesimentu no kostume relasiona ho ambiente natureza no universu, ka matenek no abilidade atu halo produtu tradisionál. Bainhira forte, kultura patrimóniu intanjível hafoun nafatin bainhira ema hala'o sira-nia moris loron-loron, no fornese identidade no signifikadu ba komunidade. Arte fatuk no kostume kulturál iha Jardin Nasionál Nino Konis Santana, Tutuala

Kuaze fatin arte fatuk hotu ne'ebé dokumenta iha Timor-Leste mak besik, ka iha, Tutuala. Fatin sira-ne'e iha importansia nasionál no internasionál, no konsidera hanesan fatin potensiál atu sai UNESCO World Heritage Sites. Tutuala mak iha Jardin Nasionál Nino Konis Santana nia laran, ne'ebé estabelese iha 2007 nudár Timor-Leste nia jardín nasionál primeiru. Jardin nasionál nia naran mak foti husi asuwa'in independénsia Nino Konis Santana, ne'ebé moris iha Tutuala. Jardin ne'e iha Timor-Leste nia parte loro-sa'e nian no inklui diversidade jeografiku, ai-moris, animál, manu-fuik no tasi.

47

Figura 1: Mapa Sub-distritu Tutuala no Jardin Nasionál Nino Konis Santana

Fonte Informasaun: CartoGIS, College of Asia and the Pacific, ANU.

Peskiza arkeolójiku hatudu katak fatin arte fatuk nia idade pelumenus entre tinan 2,000 no 3,000, maibé karik mós tuan liu tan. Ema lokál informa katak arte fatuk iha Tutuala eziste antes ema okupa rai ne'e, mosu derrepente de'it iha tempu 'uluk'. Orsida imajen ró mak mosu no hatudu prosesu bainhira ema foun mai 'iha tempu bei'ala sira' (O’Connor, Pannell & Brockwell 2013, 216) no ema sira-ne'e hetan lisensa atu tama no hela iha área ne'e. Timor-Leste nia arte fatuk riku loos em termu de reprezentasaun ró, no ró no tasi hala'o papél importante loos iha povu Timor-Leste nia mitolojia no serimónia. Klaru loos katak imajen sira-ne'e refleta ró oi-oin ne'ebé ema uza atu to'o iha illa Timor.

Kostume kulturál ne'ebé espesífiku ba área Tutuala deskreve iha literatura uitoan ne'ebé hakerek kona-ba tópiku ne'e. Kostume forte ida, soru tais, dokumenta iha área ne'e, hanesan ho distritu maioria iha Timor-Leste. Finch hato'o katak iha Tutuala tais mak testil single warp resist dye, ho dezeñu liña ne'ebé mosu iha tais feto no mane nian. Tais nia valór kulturál determina liu husi liña hira mak iha tais feto nia laran. Liña sira-ne'e hatudu karau hira mak presiza hodi selu barlake iha negosiasaun família bainhira prepara ba kazamentu. Tais nia sorin no rohan iha liña luan liu ho imajen ne'ebé inklui ró, kuda, ema sai kuda, kelu, eskova-fuuk, makikit nia liras, fitun no loron. Tuir Finch, imajen sira-ne'e refleta arte fatuk iha área ne'e (Finch 2009). Vaihoho mak forma kanta tradisionál ne'ebé la uza múziku (kanta mesak de'it) no kanta iha Tutuala iha serimónia tradisionál hanesan hakoi-mate no kazamentu, nomós bainhira ema halibur hamutuk atu halimar ka halo atividade ruma. Bainhira kanta vaihoho, tenke fahe ba grupu mane no feto, atu nune'e sira bele bolu no hatán malu durante kanta (Many Hands International 2016).

Métodu

Ba projetu ida-ne'e, ekipa peskiza foti informasaun liu husi entrevista ho matenek-na'in tradisionál no membru komunidade iha Tutuala, Timor-Leste. Prosesu foti dadus hala'o husi ema ne'ebé hatene ko'alia lingua Fataluku, iha fulan Augusto no Setembru 2015. Sira buka

48

hetan informasaun kona-ba elementu kultura patrimóniu intanjível iha área lima ne'ebé relasiona ho arte fatuk iha fatuk-kuak Ill Kere Kere, fatin ne'ebé signifikadu liu hotu. Fatin arte fatuk sira seluk la inklui iha peskiza tanba limitasaun tempu.

Ekipa peskiza husu partisipante atu fahe sira-nia matenek kona-ba sira-nia kultura patrimóniu intanjível relasiona ho arte fatuk iha lingua Fataluku. Hafoin informasaun ne'e dokumenta iha lingua Tetun iha SETAC ICH nia formuláriu inventáriu no ho fotografia no video. Informasaun ne'e tradús ba Inglés hodi bele hakerek artigu ida-ne'e. Ekipa peskiza hetan lisensa eskrita husi partisipante peskiza hodi bele dokumenta informasaun ne'e no hasai fotografia no video.

Rezultadu

Peskiza ne'e haree relasaun entre kostume kulturál atuál no arte fatuk antigu iha área Tutuala iha Timor-Leste. Elementu kultura patrimóniu intanjível tolu ne'ebé refleta arte fatuk mak dokumenta:

• istória kona-ba arte fatuk • tais ne'ebé refleta imajen husi arte fatuk • kantiga vaihoho ida kona-ba arte fatuk • Ekipa peskiza dokumenta mós kostume kulturál seluk tan ne'ebé partisipante peskiza

hakarak hato'o, no relasiona ho área Jardin Nasionál maibé la relasiona espesífiku ho arte fatuk:

• voton, orasaun-kanta ba mariñeiru ne'ebé la'o tasi • koinenepe, elementu kulturál atu selebra prosesu foti meci tinan-tinan

Arte Fatuk Ili Kere-Kere nia Istória

Komunidade nia matenek-na'in ida, Henrique da Cruz, deskreve arte fatuk iha Ili Kere Kere nia orijen no esplika kona-ba ema ne'ebé primeiru mai iha área ne'e. Ema Fataluku to'o iha Tutuala sai ró. Sira obriga husik hela sira-nia rai seluk iha li'ur tanba ahi han no bee sa'e. Hafoin Ili Kere Kere sai fatin soru mutu ida. Nune'e ratu ka suku oi-oin bele halibur hamutuk iha ne'ebá no hola desizaun kona-ba oinsá mak atu fahe rai, sé mak atu hela iha ne'ebé, no sira atu halo saida.

Ili Kere Kere literalmente signifika fatuk hakerek … (fatin ne'e) eziste antes bei'ala Fataluku sira mai husi rai li'ur … Sira mai husi fatin dook loos tanba bee sa'e iha sira-nia rai … sira buka rai maran hodi hela tanba sira-nia rai ahi han no bee sa'e. Iha fatuk kuak iha Ili Kere Kere iha pinta barak ho rai mean: ró, animál, ema no liman. Iha mós modelu hanesan fitun no sírkulu. Pinta sira-ne'e balun iha signifika, seluk mak pinta de'it … ró reprezenta faktu katak ema sai ró husi dook mai fatin ne'e, imajen loron nian fó hanoin ita katak loron sempre sa'e iha dadeer iha fatin hotu-hotu. Sira (pinta) iha ne'ebá durante tempu kleur loos ona, deste ha'u ki'ik no uluk kedas. Ita la hatene sé mak halo.

Henrique da Cruz no Maria Madalena, matenek-na'in Tutuala, fahe istória adisionál ida kona-ba arte fatuk:

Ami-nia bei'ala Letivain husi Ili Kere Kere primeiru pinta kalohan, tanba tuir nia, bainhira illa sei forma, kalohan ne'e iha tiha ona tanba iha ahi sunu iha ne'ebá. Buat ne'e fó hatene ita katak antes ema hotu mai, moris komesa mosu tiha ona iha Ili Kere Kere.

Hafoin Letivain pinta makikit nia ibun atu hatudu katak manu-fuik ida-ne'e haruka ba uluk atu buka hetan fatin di'ak. Manu-fuik sira seluk la dun ajuda tanba sira hotu bosok. Só makikit de'it mak fila mai no lori informasaun ba nia na'in katak iha illa maran iha ne'ebé ró

49

bele para. Primeiru ró ne'ebé pinta tiha mak mai, no iha kuda fuik iha ró laran ho sira-nia ain taka hotu … Hafoin ró mutin baibain tuir mai.

Fotografia: Imajen ró iha arte fatuk iha Ili Kere Kere. Fotógrafu: Ildefonso da Silva

Tais ne'ebé refleta arte fatuk

Partisipante peskiza hato'o katak feto iha komunidade Tutuala kontinua nafatin soru tais tradisionál. Tais tipu oi-oin serve objetivu diferente. Tais ne'ebé iha valór boot uza iha serimónia kazamentu no hatais iha eventu serimónia seluk tan. Iha Tutuala, dezeñu tais espesiál ida, ho naran sika lau loisa fanu, inklui imajen hitu husi pinta arte fatuk: kalohan, makikit nia ibun, kuda, ró tolu no ai-tahan poria, hanesan hatudu iha kraik.

50

Fotografia: motivu hotu-hotu

Matenek-na'in Tutuala, Maria Madalena no Henrique da Cruz, hato'o istória tuirmai kona-ba oinsá mak arte fatuk sai imajen iha tais lokál:

(Ami-nia bei'ala) Letivain husu nia biin Payaceren atu inklui imajen sira-ne'e iha tais ne'ebé nia soru hela. Payaceren hatama duni, hafoin hatutan informasaun ne'e ba ninia oan feto Lautana, no sira hatutan nafatin deste tempu ne'ebá. Ai-moris poria tama iha parte ikus iha tais ida-ne'e tanba sira importante ba ema barak iha ne'e. Ita haree sira atu hanesan ho kadiuk, no ami uza ai-tahan sira hodi homan no hanesan ai-moruk.

Poko ne'e rasik la tama tanba lulik. Payacerin nia oan feto mehi katak koñesimentu ne'e segredu no la bele hato'o ba ema naran de'it. Bainhira Payacerin nia oan feto soru dezeñu poko iha tais, ninia liman no ain bubu. Nia mehi no ema ida (ha'u hatene de'it ema ida, la hatene ema ne'e sé) vizita nia iha nia mehi laran atu fó hatene nia katak moras ne'e akontese tanba poko lulik.

Iha razaun rua tanbasá lulik. Primeiru tanba nia tama iha Lautana nia família nia naran tradisionál – Lautana nia oan iha naran tradisionál pokotana. Razaun segundu mak tanba nia reprezenta 'isin' entaun reprezenta mós Lautana nia família no suku nia isin. Buat ne'e laos lulik, maibé ne'e hanesan 'segredu' ba ema sira ne'ebé hela iha Tutuala... ema seluk la hatene.

Membru komunidade fiar katak imajen sira-ne'e soru iha tais durante jerasaun neen ona… 'karik tinan 450 – 500' (Henrique da Cruz, entrevista). To'o tempu foin daudauk ne'e, sira rai tais ida husi jerasaun ba jerasaun. Ratu orijinál, ne'ebé nia bei'ala sira mak hela iha área ne'e, fó lisensa ba ema seluk atu halo tuir imajen sira-ne'e. Restrisaun ida de'it mak katak sira la bele inklui imajen ró pinta ka kuda tanba rua ne'e mak ratu ida iha Tutuala nian no ema seluk la bele uza.

51

Voton – Orasaun kanta ba mariñeiru

Voton mak orasaun kanta antigu ne'ebé mariñeiru sira kanta iha lingua Lovaia/ Makua, forma lingua Fataluku orijinál. Membru komunidade husi jerasaun atuál hato'o katak Voton akontese iha Tutuala de'it, maibé agora la dun halo ona. Maske sira la rekoñese ligasaun diretamente entre Voton no imajen ró barak iha arte fatuk lokál, kostume kulturál rua-rua hatudu istória naruk ho sai ró iha tasi laran iha komunidade tasi ninin ne'e. Sira hato'o istória tuirmai kona-ba Voton:

Bainhira ró hasoru perigozu husi laloran boot, anin forte no kondisaun la di'ak, kapitaun sira hamulak voton. Sira husu bei'ala nia matenek no forsa, no husu sira hapara laloran no anin atu sira bele kontinua sira-nia viajen ho seguru:

Liafuan Lovaia/Makua tuirmai husu kondisaun seguru atu mariñeiru sira bele kontinua sira-nia viajen:

Ami sople, imi sople, memele sople,

Lelere sople, memele tople, lelere tople, tahi alie lilizane

Bainhira tradús liafuan ba Fataluku no Tetun, kantiga mak hanesan tuirmai ne'e:

Ero a sopole, ando ana sopole,

et afarika nere, ando ant afarika nere,

tahi e va’an hai lou-louke ta’at a tepere,

ia manina, vakum a nina, har keninet ana nere,

et ia me anina, vakum a nina, ana la’a herana patatana hin la’a.

Imi lao ba iha ne'ebá, no ami sei lao mai iha ne'e.

Bainhira kondisaun la di'ak, favór husu tasi atu kalma lai,

Atu ami bele kontinua to'o ami-nia fatin ho seguru.

52

Fotografia: Membru komunidade Tutuala halo demonstrasaun Voton iha rai: Joao Canto de Jesus, Alexandra da Cruz, Jose da Costa, Armando da Silva, Jaozito da Cruz, Johanes l. da Costa, Vitoria da Cruz, Brigida Lopes, Anastasia Lopes, Odete Alburquerque, Rosalia Dias Ximenes, Florentina Ximenes.

Vaihoho – kanta bolu-hatán tradisionál kona-ba Jardin Nasionál

Partisipante peskiza fahe informasaun kona-ba kantiga vaihoho ida-ne'ebé selebra ema-nia sentimentu kontente kona-ba dezenvolvimentu Jardin Nasionál no benefísiu ne'ebé sira espera sei mai iha komunidade lokál. Vaihoho refere inklui 'bolu' ne'ebé husu dezenvolvimentu ne'e mai husi ne'ebé, no 'hatán' ne'ebé dehan dezenvolvimentu ne'e mai husi sidade Dili.

Fere asa rini-rinik

Fere asa tenaen mau nani

Para hasa hici mau

Sira diskute mós ezisténsia vaihoho ne'ebé iha relasiona diretamente ba imajen iha arte fatuk, maibé tanba vaihoho ida-ne'e lulik, la bele fó sai iha públiku.

53

Fotografia: Kontadór vaihoho husi Tutuala kanta sira-nia kantiga kona-ba Jardin Nasionál.

Alexandra da Cruz, Jose da Costa, Jose da Silva, Vitoria da Cruz, Florentina Ximenes, Odete Albuquerque. Fotógrafu: Ildefonso da Silva

Koinenepe - kostume kulturál relasiona ho foti meci

Ekipa peskiza dokumenta kostume kulturál balun relasiona ho foti meci (eunice viridis), ular tasi matak ne'ebé fó tolun barak iha Lautem. Sira fornese fonte proteína di'ak ba ema iha komunidade tasi ninin. Membru komunidade foti meci tinan ida dala rua, iha fulan Fevreiru, ho prosesu naran maleki (meci ki'ik) ne'ebé akontese iha Tutuala de'it. Prosesu segundu, ho naran meci boot, akontese bainhira iha fulan foun iha Marsu, no hala'o iha sub-distritu Tutuala, Com no Lorehe iha Lautem. Bainhira foti meci, ne'e signifika katak siklu anuál agrikultura komesa foun fali. Tuir informasaun ne'ebé ekipa peskiza hetan, ita fiar katak bei'ala ratu Maleki husi Maleki Nalehun mak primeiru deskobre meci.

Antes tempu atu ba foti meci, ema tuur hamutuk no uza akadiru-tahan hodi homan oko ki'ik, ho naran mokot, ne'ebé sira sei uza atu kaer meci. Hafoin sira hili ai espesiál ho naran seria ne'ebé sunu di'ak no kleur. Ai-seria ko'a hodi halo ai ki'ik barak no husik durante semana ida ka rua hodi maran. Bainhira besik ona tempu atu foti meci, ema hotu ne'ebé involve ba iha tasi ninin no hein. Ai-sulu espesiál, ho naran mutut, ne'ebé halo husi ai-seria, sei uza atu halo tasi-been naroman bainhira ema sira buka meci iha tasi laran. Kuandu ular tasi iha tiha ona, sira fó hatene komunidade no ema komesa foti meci sira.

Primeiru, sira tama tasi laran to'o sira-nia knotak ho sira-nia oko ki'ik kesi ba sira-nia kakorok. Sira hatama liman ba bee laran no muda ba-mai iha sírkulu no meci habelit ba sira-nia liman. Alat ida seluk mós uza hodi bele foti meci sai husi tasi. Hafoin sira koi meci husi sira-nia liman no hatama ba oko laran. Depende ba meci barak ka uitoan iha tasi laran, atividade ne'e bele han oras ida ka rua. Membru komunidade sira kuidadu atu la book oko meci nia okos tanba bele harahun meci to'o la bele uza. Afinál sira sona ka da'an meci no han hamutuk ho etu no batar, ka kahur ho ai-manas, derok no liis, no hatama ba botir atu bele rai to'o tinan ida.

54

.

Depois de foti meci, iha serimónia ida naran totiele. Sira sunu ai-sulu seria no nuu-kulit ne'ebé ema lori mai husi sira-nia uma. Ema ne'ebé foti meci kaer liman no lao hale'u ahi hodi marka katak prosesu foti meci remata tiha ona, no hodi halo sira seguru iha kalan ne'e no to'o aban. Aleinde de kanta no dansa, serimónia ne'e importante hodi hametin aliansa. Buat ne'e aplika ba lia-na'in nia aliansa ho natureza no espíritu, nomós aliansa entre lider polítiku no membru komunidade jerál. Oferta rituál nian ne'ebé hato'o loron ida depois de foti meci mak naran "fó han espíritu". Dansa ho naran koinenepe, iha fotografia tuirmai, mak dansa hodi selebra atividade foti meci.

Fotografia: Grupu dansa Tutuala halo dansa Koinenepe: Atanasio Fonseca, Alexandre D. Santos, Izidoro N.D. Santos, Shander Pasca, Silvanio D. Santos, Zonato V. D. Santos, Marcela A.D. Jesus, Maria S. D. Costa, Zita B.V Marques, Ofelia De Lourdes, Flora J. Martins. Konkluzaun

Projetu peskiza ki'ik ne'e konfirma katak relasaun kontinua nafatin entre ema Fataluku iha área Tutuala nia kostume kulturál no imajen iha arte fatuk antigu iha área hanesan. Rezultadu ne'e konfirma informasaun ne'ebé dokumenta iha literatura, inklui Finch (2009) nia relatóriu katak imajen sira-ne'e reprezenta iha tais. Elementu kultura ne'ebé hato'o inklui istória, dezeñu tais, no kantiga vaihoho. Elementu kultura relasiona ho arte fatuk Ili Kere Kere de'it mak haree iha artigu ida-ne'e, entaun sei presiza hala'o peskiza adisionál kona-ba fatin sira seluk. Kostume kulturál seluk husi área ne'e, ne'ebé membru komunidade hato'o, inklui dansa no kantiga kona-ba ai-han no ambiente natureza nia siklu moris, hanesan serimónia meci nian.

Rekoñesimentu

Ildefonso da Silva (Many Hands International) no Mayra Walsh (www.tetumtranslation.com) mak halo tradusaun.

Informasaun Adisionál

Informasaun adisionál kona-ba peskiza ne'e, inklui video, fotografia no espozisaun online disponivel iha: http://manyhands.org.au/our_activities/2013_projects/.

55

Bibliografia

Aubert, Maxime, Sue O’Connor, Malcolm McCulloch, Graham Mortimer, Alan Watchman and Mark Richer-LaFleche, 2007, ‘Uranium-series dating rock art in East Timor’, Journal of Archaeological Science, 34:991-996.

Dunlop, Ros 2012, Lian husi klamar: Sounds of the soul. Tekee Media Inc, Sydney. Finch, Anne 2009, The Art of Futus: From Light to Dark, UNESCO and Fundasaun Alola,

Jakarta. Many Hands International 2016, Elements of endangered forms of Fataluku cultural

expression, http://manyhands.org.au/our_activities/2013_projects/research_project_preservation_of_endangered_forms_of_fataluku_cultural_expr, viewed 6 October 2017.

O’Connor, Sue 2003, ‘Nine new painted rock art sites from East Timor in the context of the Western Pacific region’, Asian Perspectives, 42(1), 97-128.

O’Connor, Sue, Sandra Pannell and Sally Brockwell 2013, ‘The dynamics of culture and nature in a ‘protected’ Fataluku landscape’ in Brockwell, Sally, Sue O’Connor and Denise Byrne (eds), Transcending the Culture- Nature Divide in Cultural Heritage, ANU Press, Canberra.

UNESCO 2003, The Convention for the Safeguarding of Intangible Cultural Heritage, http://www.unesco.org/new/en/santiago/culture/intangible-heritage/convention-intangible-cultural-heritage/, viewed 6 October 2017.

Minerva Access is the Institutional Repository of The University of Melbourne

Author/s:

Dunphy, K; da Silva, I; Pereira, N; Lopes, T; Schauble, H

Title:

Reprezentasaun arte fatuk iha kostume kulturál ema Fataluku iha Tutuala, Lautem

(Representation of rock art in cultural elements of the Fataluku people of Tutuala, Lautem)

Date:

2018-05-16

Citation:

Dunphy, K., da Silva, I., Pereira, N., Lopes, T. & Schauble, H. (2018). Reprezentasaun arte

fatuk iha kostume kulturál ema Fataluku iha Tutuala, Lautem (Representation of rock art in

cultural elements of the Fataluku people of Tutuala, Lautem). Job, P (Ed.) pp.65-72.

Swinburne Press.

Persistent Link:

http://hdl.handle.net/11343/221909

File Description:

Published version