12
Obij eo ej bōk edoon Kejbarok im Ejmour eo an Armij ilo Jerbal ko aer www.Lni.wa.gov/safety-health 1-800-423-7233 Kein kalbubu māj rōt ñan jerbal ta? COVID-19 Bōbrae ilo jikin jerbal: Ñaat kōjerbal kein kalbubu māj im kein jiban emenono Melele eo an tōrre in jen Jebtomba 9, 2020.

COVID-19 Bōbrae ilo jikin jerbal: Ñaat kōjerbal kein ... · Kein kalbubu mej nuknuk emaron naj mennin aikuj ilo jet wewein ko ilo ien eo uwota kin an ajeded enaj "lukkun drik"

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: COVID-19 Bōbrae ilo jikin jerbal: Ñaat kōjerbal kein ... · Kein kalbubu mej nuknuk emaron naj mennin aikuj ilo jet wewein ko ilo ien eo uwota kin an ajeded enaj "lukkun drik"

Obij eo ej bōk edoon Kejbarok im Ejmour eo an Armij ilo Jerbal ko aer

www.Lni.wa.gov/safety-health 1-800-423-7233

Kein kalbubu māj rōt ñan jerbal ta?COVID-19 Bōbrae ilo jikin jerbal: Ñaat kōjerbal kein kalbubu māj im kein jiban emenonoMelele eo an tōrre in jen Jebtomba 9, 2020.

Page 2: COVID-19 Bōbrae ilo jikin jerbal: Ñaat kōjerbal kein ... · Kein kalbubu mej nuknuk emaron naj mennin aikuj ilo jet wewein ko ilo ien eo uwota kin an ajeded enaj "lukkun drik"
Page 3: COVID-19 Bōbrae ilo jikin jerbal: Ñaat kōjerbal kein ... · Kein kalbubu mej nuknuk emaron naj mennin aikuj ilo jet wewein ko ilo ien eo uwota kin an ajeded enaj "lukkun drik"

Melele ko kobban

Melele in Kowalok . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

Uwōta kin Jorren eo Edik . . . . . . . . . . . . 4

Edik Uwōta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Ebwe Joñan Uwōta . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

Elab Joñan Uwōta . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Elukkun Lab Joñan Uwōta . . . . . . . . . . . 8

Kōjerbal im Kejbarok . . . . . . . . . . . . . . . . 9

Kejbarok rijerbal jen kin idenwone ak kalijeklok

Kein jerbal in jibañ ko

Page 4: COVID-19 Bōbrae ilo jikin jerbal: Ñaat kōjerbal kein ... · Kein kalbubu mej nuknuk emaron naj mennin aikuj ilo jet wewein ko ilo ien eo uwota kin an ajeded enaj "lukkun drik"

2

Melele in Kowalok

Kein kalbubu māj ko rej kein jibañ ko raurok ñan bōbrae an ajeded coronavirus. Kōjerbali koba kin kōmman joñan an armij ettolok jen doon im men ko emoj kajutak ñan kōjenolok armij, remaron jibañ rijerbal im armij ro ilobelej.

Beba in kajeded in ej lewaj melele in kajinet kin naat eo rijerbal ro rej aikuj kōjerbal kein kalbubu māj ñan kejbarok ro jet jen coronavirus, im naat eo rej aikuj kōjerbal kein jibañ emenono ko ñan kejbarok er make.

Melele in ej jibañlok melele in kajinet ko ikijen jerbal kabel ilo Washington Coronavirus Hazard Considerations for Employers (except hospitals/clinics) Face Coverings, Masks, and Respirator Choices (Washington Coronavirus Lomnak kin Jorren ko ñan Rijerbal [ijellokun aujbitol/jikin takto ko] Kelet in Kein Kalbubu Māj im Kein Jibañ Emenono), ewor ilo www.Lni.wa.gov/MaskConsiderations.

Melele ko iloan beba in ejab jerbal ñan rijerbal ro rej kōmadmōd rinañinmij ro an COVID-19 ilo aujbitol im jikin takto ko. Jikin jerbal ko rej aikuj loor melele in kajinet ko an Jikin eo ej Lale Nañinmij (Centers for Disease Control, CDC) ilo wewein aer kelet kein jerbal ko ñan kejbarok kajojo armij kein kejbarok ko kajojo armij rej kōjerbali (Personal Protective Equipment, PPE). Melele ko relablok kin melele in kajinet ko an CDC ewor ilo www.cdc.gov/coronavirus/2019-nCoV/hcp.

Ta wunin kōnake juon kein kalbubu māj, ak kein jibañ emenono?Kōnake juon kein kalbubu māj ak kein jibañ emenono ilo jikin jerbal emaron kadiklok uwōta eo ñan kajeded coronavirus. Bijnej ko rej aikuj bar kōmman mennin aikuj ñan an customer ro aer ekōnak kein kalbubu māj. Koba mennin ibben kōmman joñan an armij ettolok jen doon, kwal ba, im manman kij jen ioon men ko ñan bōbrae an kij eo ajeded.

Coronavirus eo emaron ajeded ilo mejatoto jen mōttan jidik in kabilo ilo ien an juon armij eo ebed nañinmij eo ibben enaj emenono, kenono, bokbok, ak maje. Elōñ armij ro ewor nañinmij eo ibbeir ejab walok kakōlkōl ko ibbeir (ejellok kakōlkōl), innem remaron kajeded kij eo ñan ro jet ilo aer jab jelā.

Kein kalbubu māj nuknuk rej jibañ jolok mōttan jidik ko jej kadiwōjlok jen loñier im botir ñan mejatoto, bōtab ejab jejjet aer jolok ettoonon in mōttan jidik ko emoj kadede aer bed mejatoto.

Kein kalbubu māj ko an jikin takto ekkā an lablok aer lelok kejbarok jen kein kalbubu māj nuknuk ko.

Kein jibañ emenono ko rej lelok juon kejbarok eo elablok joñan jen kein kalbubu māj nuknuk ko im kein kalbubu māj ko an jikin takto kinke rej bar bōbrae an ro rej kōnaki jen aer emenonoiki mōttan jidik ko emoj kadede aer bed mejatoto.

Aoleb men kein jilu renaj lelok jet kejbarok ilo ien juon armij iturier enaj bokbok im maje. Jet ian men ko emoj kōmelim jen ibben U.S. Food and Drug Administration Obij eo ej bōk edoon kakien ko ikijen Mōñā im Uno (Food and Drug Administration, FDA) rej lelok kejbarok eo elablok jen bokbok im maje.

Page 5: COVID-19 Bōbrae ilo jikin jerbal: Ñaat kōjerbal kein ... · Kein kalbubu mej nuknuk emaron naj mennin aikuj ilo jet wewein ko ilo ien eo uwota kin an ajeded enaj "lukkun drik"

3

Rijerbal ro remaron ke kōjerbal juon kein bōbrae iturin māj im ejab juon kein kalbubu iturin māj?Jab. Juon kein bōbrae iturin māj ejab binej jenkwan juon kein kalbubu māj nuknuk. Kein bōbrae iturin māj ko rej kōmelim an mōttan jidik ko rej diwōjlok jen loñin im botin armij eo ej kōnake ñan an etal ñan tōrerein kein bōbrae eo innem ñan mejatoto ñan an armij ro jet menonoiki. Kein bōbrae iturin māj ko remaron ekōnak ibben kein kalbubu māj ko ñan kejbarok rijerbal ro jen armij ro jet renaj maje ak bokbok iturier ak kejbarok pilil ilo ien aer koba dān in kein karreo ko rekajur einwot jerajko ak kein karreo ko jet.

Rijerbal ro ewor aer nañinmij in takto ak utamer rej ke aikuj ekōnak kein kalbubu māj?Jet rijerbal, ro ewor aer nañinmij in takto ak utamwe ejab kejbarok aer ekōnak kein kalbubu māj. Ñan lomnak aer kōmelim jen kōnake kein kalbubu in māj ko aikuj, rijerbal ro rej aikuj lelok ñan jikin jerbal ko aer juon beba in kamool jen takto eo aer. Kein kamool eo aikuj kalikar ke rijerbal eo ejab maron ekōnak kein kalbubu māj kin juon nañinmij in takto ak utamwe. Rijerbal ro ewor aer rijerbal rejab maron ekōnak kein kalbubu māj rej aiikuj lale wewein ko jet ñan bōbrae an kij eo maron ajeded.

Jikin jerbal ko rej aikuj lale jabdewot mennin jorren ko jen kein kalbubu māj emaron lelok ñan rijerbal ro ewor aer utamwe im jañiji kein jibañ ko ekkar ñan kakien eo an Kakien eo ikijen RiAmedka ro ewor aer Utamwe (Americans with Disability Act, ADA) kōmadmōd eo ilo www.eeoc.gov/laws/guidance/fact-sheet-disability-discrimination.

Im kakobaba, rijerbal ro remaron timi kein kalbubu māj ko aer ñan leto letak melele ibben armij ro rejaroñroñ ak ebin aer roñjak bwe ren maron lale iturin mejeir ak loñier, ilo aer kejbarok aer bed ejab diklok jen jiljino ne ak wor kein bōbrae ikōtaer jen ro jet. Elañe rijerbal ro renaj jolok kein kalbubu māj ko aer ñan jibañ juon armij eo ejaroñroñ, rijerbal eo aikuj loloorjak kein kejbarok ko jet rebojak ñan bōbrae an ajeded kij eo.

Kōmman joñan an armij ettolok jen doon ediklok ke an aurok jen an juon rijerbal ekōnak kein kalbubu iturin māj?Jab. Kein kalbubu iturin māj ko rejab binej jenkwan an armij kōmman joñan aer ettolok jen doon. Ijellokun an armij bed jab diklok jen jiljino ne jen iturin ro jet, rijerbal ro rej aikuj wot kōmadmōd ilo an ikut aer kwal beir im ikut aer karreo im manman kij jen ioon jikin ko rej jibwi im kein jerbal ko aer, im loor joñan kejbarok ko jet raurok im rej aikuj jen obij eo an Washington State Department of Labor & Industries (L&I) (Ra in Obij eo an Jerbal im Jikin Jerbal ko an State eo an Washington) (www.Lni.wa.gov/CovidSafety) im melele in kajinet eo ñan bar bellok an Governor eo ñan bōbrae an ajeded coronavirus ilo www.governor.wa.gov/issues/covid-19-resources.

Page 6: COVID-19 Bōbrae ilo jikin jerbal: Ñaat kōjerbal kein ... · Kein kalbubu mej nuknuk emaron naj mennin aikuj ilo jet wewein ko ilo ien eo uwota kin an ajeded enaj "lukkun drik"

4

Joñan uwōta in jorren eo elab an dik

Rijerbal ro rej jerbal ibbeir make ak kattor make iar rejab aikuj ekōnak kein kalbubu māj kinke uwōta eo ñan aer kajeded kij in edik joñan uwōta (elab an dik).

“Make iar” ej melelein rijerbal eo ejenolok jen an leto letak ibben ro jet im edik ak ejellok katmān an armij naj jede waj. Ñe juon armij eo ej jerbal ibben make enaj aikuj le iturin bar juon armij juon ak ruo alen iloan juon raan, rej aikuj bed jab diklok jen jiljino ne ettolok ñan kejbarok uwōta eo edik joñan. Elañe ejab maron, innem juon kein kalbubu iturin māj enaj aikuj ilo ien an etetal iturin armij eo.

Waanjonok in jerbal ko elab an drik uwōta in jorren:

� Juon armij iloan juon obij ewor an kōjam.

� Rijerbal ro rej karreoiki inaboj im edik uwaer kin jilu ak emen rijerbal im ejenolok wa ko waer im rej jerbal make iar inaboj aoleben raan eo.

� Juon rijerbal in waan jerbal crane ejenolok im ekilok iloan ijo ej bed ie.

� Rikattor ro rej bokto boktak mweiuk im rejab leto letak ibben armij ilo ien aer ektak ak ekto bakij.

� Juon rikarreo ej make iloan juon em.

Page 7: COVID-19 Bōbrae ilo jikin jerbal: Ñaat kōjerbal kein ... · Kein kalbubu mej nuknuk emaron naj mennin aikuj ilo jet wewein ko ilo ien eo uwota kin an ajeded enaj "lukkun drik"

5

Edik joñan uwōta in jorren

Juon kein kalbubu māj nuknuk kwōmaron bar kōjerbale ej mennin aikuj ilo ien eo edrik uwota in jorren kin an ajeded.

Edik uwōta in kajeded kij eo ilo ien an rijerbal ro ito tak ibben ro jet ak bed jab diklok jen jiljino ne jen ro jet, ijellokun ñe emōkaj aer etetal iturin ro jet elōñ alen ilo juon raan.

Uwōta in jorren ebar dik ilo ien eo juon ak ruo rijerbal rej lewaj jiban ko an juon make armij ñan ro rejmour im rej bar ekōnak nuknuk in kalbubu māj.

Waanjonok in jikin jerbal ko edrik uwōta in jorren kin makūtkūt ko edik uwōta in jorren:

� Rikattor im bajinjea eo rej jijjet jiljino ne ettolok jen doon iloan juon wa im rej aikuj in kebaak doon ilo joñan eo emōkaj ilo ien aer deloñ im diwōj jen wa ko elōñ alen ilo juon raan.

� Jikin ko rej kōmman mweiuk emoj kōmmani ñan aer kōjenolok rijerbal ilo ien aer kōmadmōd kein jerbal mejin ko im kōmmani jerbal ko jet.

� Rijerbal ro rej karreo im rej jerbal alikin awa im iturin ro jet im rejab aikuj karreo alikin keij in COVID-19 ko rejelā kaki.

� Juon ak ruo rijerbal rejmour ilo juon ruum rej mwijbar ak lelok jerbal in jiban ñan armij ro rej bar ekōnak kein kalbubu māj.

� Kumi ko rej bokwoj mōñā ilo imōn mōñā ko im kwōj etal in ektak mōñā ko wot.

� Rijerbal in mechanic ro rej jerbali wa ko im iturin ro jet (bōtab jiljino ne ettolok jen ro jet) ilo imōn kōmman wa ko.

Waanjonok in kein kalbubu māj nuknuk ko ñan kōjerbal ilo ien edik uwōta in jerbal.

Bija eo ilōñ ear itok jen rijeje eo Doc James, https://commons.wikimedia.org/wiki/File:HomemadeFacemask.jpg

Page 8: COVID-19 Bōbrae ilo jikin jerbal: Ñaat kōjerbal kein ... · Kein kalbubu mej nuknuk emaron naj mennin aikuj ilo jet wewein ko ilo ien eo uwota kin an ajeded enaj "lukkun drik"

6

Uwōta in jorren ebwe joñan

Kein kalbubu māj ko rej aikuj ilo ien ebwe joñan uwōta ñan an ajeded kij. Waanjonok in kein kalbubu māj ko ekoba kein kalbubu māj ko jen būñal jej jolok alikin ad kōjerbali ñan jerbal, bōtab rejab melim jen obij eo an Jikin eo ej bōk edoon Kejbarok im Ejmour eo an Armij ilo Jerbal ko aer an Lal in (National Institute for Occupational Safety and Health, NIOSH); kein kalbubu māj ko ilo jikin mwijmwij ilo jikin takto im remelim jeb ibben FDA; im kein kalbubu māj ko einwot KN90 ak KN95 ko im emoj aer melim ilo lal ko jet.

Uwōta ñan an ajeded kij eo ekkā lomnak an bwe joñan ilo ien an rijerbal ro bed jab diklok jen jiljino ne jen ro jet ijellokun ien ko elōñ iomwin juon raan im rejab maron bed jiljino ne kin elōñ minit im joñan bōbrae ko einwot an jab maron kōmman kein bōbrae ko.

Ilo ien an rijerbal bed iloan wa, emoj likūt ebwe joñan ñe juon awa kajojo tūrep ñe:

� Ejab lablok jen ruo armij iloan juon wa edik.

� Ewor lablok jen emen wa ko rekileb ak turak in jerbal ewor ruo karōkin jikin jijjet.

� Ejab lablok jen jilimjuon van an bajinjea ekkar ñan joñan armij remaron bed iloan.

Im:

� Ro rej bed iloan remaron bed jab diklok jen jiljino ne jen doon.

� Rej kōjerbal kein kadeloñ im kadiwōj mejatoto in inaboj im an iloan wa eo (e.g., mejatoto erreo in inaboj jen jikin jerbal eo an wa ko im/ak bellok wūnto ko).

Ñan jerbal ko rej lelok ñan armij kajojo, emoj likūt rijerbal ro rej bed ilo joñan uwōta eo ebwe ilo ien jilu lok ñan jiljino armij rej jerbal iloan juon ruum ibben armij ro rejmour im rej ekōnak kein kalbubu māj.

Waanjonok in jerbal ko ebwe joñan uwōta in jorren im makūtkūt ko ebwe joñan uwōta in jorren:

� Rienōd ro an bijnej.

� Kumi in rijerbal rej ektak iloan wa ñan juon jikin jerbal.

� Rijerbal ro rej kanne kobban mōñā in leen wōjke ko iloan imōn wia im rej jerbal iturin riwia ro.

� Rijerbal ro rej kōmman aki in ne im ba ibben armij ro rej ekōnak kein kalbubu māj nuknuk.

� Rijerbal ro ilo jikin komat ilo imōn mōñā ko.

� Rikattor wa ñan bajinjea ro wot rej ekōnak kein kalbubu māj.

� Rikōmadmōd wa ko rej ito tak.

Waanjonok in kein kalbubu māj ñan kōjerbal ilo ien jerbal ebwe joñan uwōta. Jen itualmin ñan itualmoon, ilōñ ñan lal: KN95, kein kalbubu māj an jikin takto, kein kalbubu māj in jerbal ko ewor būñal.

Page 9: COVID-19 Bōbrae ilo jikin jerbal: Ñaat kōjerbal kein ... · Kein kalbubu mej nuknuk emaron naj mennin aikuj ilo jet wewein ko ilo ien eo uwota kin an ajeded enaj "lukkun drik"

7

Elab joñan uwōta in jorren

Kein jibañ emenono rej mennin aikuj ilo ien eo elab uwōta in jorren kin an ajeded.

Kein jibañ emenono ko ñan makūtkūt ko elab joñan uwōta rej aikuj kōmelim jen ibben National Institute for Occupational Safety and Health (NIOSH) ñe ejab juon kein kōjerbal eo einwot im emelim jen juon doulul inabojin Amedka. Waanjonok ko ekoba: men ko rej erlok (einwot roba) kein jibañ emenono jimetan ak likio in māj im ewor kobban ñan jañij, kein emenono ko rekwon ak rejab kankan im ewor aer kein karreo mejatoto (powered-air purifying respirators, PAPR) kin kobban ñan mōttan jidik ko mejatoto, im kein karreo ettoonon ko ñan māj N-, R-, ak P-95 ñan 100 ko (ilo ien an jab jabwe mweiuk).

Joñan uwōta ñan kajeded emoj likūt elab ilo ien an rijerbal ro jerbal ak ito tak im rej bed jilu ne ettolok jen ro jet elablok jen 10 minit iomwin juon awa elōñ alen ilo juon raan, im joñan bōbrae ko jet rejab maron kōmman.

Emoj likūt joñan uwōta eo ebar lab ilo ien rijerbal rej:

� Karreo im manman kij ilo jikin ko juon armij rejelā ewor an nañinmij in COVID-19 ear bed ie.

� Lelok jibañ ilo jikin ko rinañninmij ro ewor aer COVID-19 rej bed ie.

� Kōmman kein kōmadmōd ko ewor kabilo, kalo, ak dren jen māj; ak rej komman an lablok ak bin am emenono, bokbok, maje, ak mabala.

Waanjonok in makūtkūt ko elab uwōta in jorren:

� Jerbal ak ito tak ibben elōñ armij iloan juon ruum edik, jikin eo edik iloan, wa, ak juon bar jikin edik iomwin elōñlok jen 10 minit iloan juon awa.

� Kōjerbal juon kein joñjoñ in roñjak ak wa in mejatoto ak dān ibben juon armij iloan jikin takto in ni.

� Lelok uno kin juon kein emenono.

� Lelok jibañ in emenono ak katak wewein makūtkūt in ejmour ikijen emenono.

� Lelok kejbarok iloan imōn jokwe ak jibañ ñan kakiki mennin mour ñan juon armij eo ej ekōnak kein kalbubu māj im rejelā ak emaron wor nañinmij in COVID-19 ibben.

Waanjonok in jerbal ko elab uwōta in jorren:

� Takto in ni im rikarreo ni.

� Rijerbal ro rej kōmadmōd enbwinnin rimij.

� Kumi in jerbal ko ilo jikin ko redik.

Waanjonok in kein jibañ emenono NIOSH ko emoj aer kōmelim ñan kōjerbal ilo jerbal ko elab joñan uwōta. Jen itualmin ñan itualmoon, ilōñ ñan ilal: kein karreo ettoonon ko mejatoto an māj N95, erlok in kein karreo ettoonon in mōttan jidik ko mejatoto an jimetanin māj Elab an Jerbal ñan Jolok Mōttan Jidik ko Mejatoto (High Efficiency Particulate Air, HEPA), erlok in kein karreo ettoonon in mōttan jidik ko mejatoto an aoleben māj (HEPA), kein karreo ettoonon ko mejatoto (HEPA) im rejab kankan PAPR.

Bija eo itulōñ im itualmin ear itok jen rijeje eo Banej, https://commons.wikimedia.org/wiki/File:3M_N95_Particulate_Respirator.JPG

Page 10: COVID-19 Bōbrae ilo jikin jerbal: Ñaat kōjerbal kein ... · Kein kalbubu mej nuknuk emaron naj mennin aikuj ilo jet wewein ko ilo ien eo uwota kin an ajeded enaj "lukkun drik"

8

Elukkun lab joñan uwōta ñan jorren

Ilo ien joñan uwōta ñan kajeded elab, rijerbal ro rej aikuj ekōnak kein kalbubu māj N95 im kein emoj kōmelim jen NIOSH , kein jibañ emenono im kein karreo kobban rej erlok ilo jimetan ak aoleb māj, PAPR (kein emenono ewor an kajur in karreo mejatoto) kin kein karreo mōttan jidik ko kin kobban; ak juon kein kalbubu māj in mwijmwij ilo jikin takto ak kein kejbarok māj emoj an FDA kōmelim, ak bar juon kein jibañ emenono einwot NIOSH im ear melim jen jikin ko inabojin Amedka.

Rijerbal ro rej aikuj bar:

� Ekōnak kein kalbubu māj google ak kein bōbrae iturin māj ñan kejbarok iju in māj ilo ien aer leto letak ibben ro jet ilo aer jab kōjerbal kein jibañ emenono ko rej bineje aoleben mejeir.

� Loloorjak an armij ekōnak kein kalbubu māj an jikin takto ak juon bar kein kalbubu māj (einwot an wor), ilo ien remaron ilo ien aer leto letak ibben ro jet im toon wot ilo aer uwe ilo wa ak lelok kejbarok.

Elukkun lab joñan uwōta in kajeded ilo ien an rijerbal ro ektak armij ro ewor COVID-19 ibbeir ñan jikin jerbal ak jikin jokwe ak ñan jikin ko jet ejab jikin takto im rej bed jiljino ne iturin armij ro ewor nañinmij in coronavirus ibben.

Elukkun lab joñan uwōta in kajeded nañninmij eo ilo ien an rijerbal kaju kebaak loñin, botin, mejan armij ro juon, jekdon ne einwot rejab nañninmij ak kakōlkōl ko rejab walok.

Waanjonok in jerbal eo elukkun lab joñan uwōta in jorren:

� Rijerbal ro rej Kōmadmōd kein jerbal kabel ilo jikin Takto ilo ien Idin (Emergency Medical Technicians, EMT).

� Rijerbal ro ilo jikin lale armij ro ilo ien aitok im rej lale armij ro renanninmij kin COVID-19.

� Rijerbal ro rej lelok jibañ in kōjerbal enbwin im rej lelok jibañ ñan armij ro rejab aikuj ito tak.

Waanjonok in jerbal ko elukkun lab joñan uwōta in jorren:

� Komman teej in māj ak lale joñan aer in māj

� Ebōk jambool in irir in loñi ak boti ilo jikin ko kwōj etal im teej im bed iloan wa eo waam.

Waanjonok in kein jibañ emenono NIOSH ko emoj aer kōmelim ñan kōjerbal ilo jerbal ko elab joñan uwōta. Jen itualmin ñan itualmoon, ilōñ ñan ilal: kein karreo ettoonon ko mejatoto an māj N95, kein karreo ettoonon ko mejatoto an māj N95 an jikin mwijmwij in takto, erlok in kein karreo ettoonon in mōttan jidik ko mejatoto an jimetanin māj (HEPA), erlok in kein karreo ettoonon in mōttan jidik ko mejatoto an aoleben māj (HEPA), kein karreo ettoonon ko mejatoto (HEPA) im rejab kankan PAPR.

Page 11: COVID-19 Bōbrae ilo jikin jerbal: Ñaat kōjerbal kein ... · Kein kalbubu mej nuknuk emaron naj mennin aikuj ilo jet wewein ko ilo ien eo uwota kin an ajeded enaj "lukkun drik"

9

Kōjerbal im Kejbarok

Ilo ien ej aikuj kein jibañ in emenono, jikin jerbal ro rej aikuj lelok kein jibañ emenono ko emoj an NIOSH kōmelim (ak kein jibañ emenono ko einwot im emoj an juon doulul ilo bar juon lal inabojin Amedka kōmelimi) im loor mennin aikuj ko ñan loloorjak rijerbal ro rej ebōk etale in takto, teeje joñan an kwōn aer kōnake, im katak; im wewein aer kejbarok, kakwone, im kakien ko jet aikuj jen ibben kakien eo an Kein Jibañ Emenono ilo Jebta 296-842 Kōkkāāle in Jerbal eo an Washington (Washington Administrative Code, WAC) (www.Lni.wa.gov/safety-health/safety-rules/rules-by-chapter/?chapter=842).

Elañe rijerbal ro rej kōjerbal N95 ak kein jibañ emenono eo juon elab an kwon aer kōnake, rej aikuj karreo im rejā bwe kein jibañ emenono eo en kwōn ioon mejeir. PAPR ko kin māj ko reboolol rejab aikuj teej in lale aer kwon im remaron juon bar kein ekōnak ñan rijerbal ro rekoddek.

Kejbarok rijerbal ro jen wewein idenwone ak kalijeklokEmo iomwin kakien an jikin jerbal ko baer, kadiklok joñan jerbal ko, idenwone, ak kalijeklok jabdewot rijerbal eo ej kōjerbal maron ko an ikijen kejbarok im ejmour. Men ko rekoba maron eo aer ñan:

� Kowalok abōnōnō ko ikijen kejbarok im ejmour ibben jikin jerbal ko.

� Bōk kwōnaam ilo makūtkūt ko ikijen kejbarok im ejmour an doulul eo.

� Bael abōnōnō ko ikijen kejbarok im ejmour.

� Bōk kwōnaam ilo etale ko an obij eo an Obij eo ej bōk edoon Kejbarok im Ejmour eo an Armij ilo Jerbal ko aer (Division of Occupational Safety & Health, DOSH).

Rijerbal ro remaron bael kin abōnōnō ko ikijen idenwone ibben DOSH im/ak ibben obij eo an kien eo an federal Obij eo ej bōk edoon Kejbarok im Ejmour an Armij ilo Jerbal ko aer (Occupational Safety and Health Administration, OSHA) iloan 30 raan jen raan eo rar lelok abōnōnō eo.

Bōk katak ko relablok: www.Lni.wa.gov/WorkplaceDiscrimination.

Kein jerbal in jibañ koKūrlok juon eo emaron jiban kwe iturim ilo 1-800-547-8367 ak email [email protected] ñan jiban eo ejellok wonnen im ebañ ajeded melele. www.Lni.wa.gov/DOSHConsultation.

Website eo an DOSH kin coronavirus (www.Lni.wa.gov/safety-health/safety-topics/topics/coronavirus) ekoba kein jerbal ko jen CDC im OSHA.

Ra in Ejmour eo an State eo an Washington: www.doh.wa.gov/Emergencies/Coronavirus.

Page 12: COVID-19 Bōbrae ilo jikin jerbal: Ñaat kōjerbal kein ... · Kein kalbubu mej nuknuk emaron naj mennin aikuj ilo jet wewein ko ilo ien eo uwota kin an ajeded enaj "lukkun drik"

Ilo am naj kajitok, ewor jiban kin kajin ko jet roktak im ilo wewein ko jet ñan ro ewor aer utamwe. Kūrlok 1-800-547-8367. Ro rej kōjerbal TDD, kūrlok 711. L&I ejjuon jikin jerbal ejellok kalijeklok. PUBLICATION F414-168-272 (Marshallese) [09-2020]