DIE POSSESSIVEN FORMEN (GENITIVUS UND DATIVUS POSSESSIVUS, POSSESIVE ADJEKTIVE UND PRONOMINA)

IM BKS, MAZEDONISCHEN UND RUSSISCHEN

Darjan Horvat (Graz)Institut für Slawistik der Karl-Franzes-Universität GrazSE B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und RussischenLV-Leiter: Branko TošovićSS 2013E-Mail: darjan.horvat@edu.uni-graz.atMtr. Nr: 0613356

2

Inhaltsverzeichnis

Termin posvojnosti Gramatička kategorija Pragmatička kategorija Semantička kategorija

3

Posvojnost u B/K/S jeziku Ruski jezik i posvojnost Posesivnost u makedonskom jeziku

4

Termin posvojnosti Odnos između dviju materija

Posjednik (possessor)

Posjedovani (possessum)

5

Funkcionalno-jezična vrsta povezana s trima kategorijama:

1. gramatičkom2. semantičkom3. pragmatičkom

6

Gramatička kategorija

Poteškoće pri odvajanju posvojnog i neposvojnog značenja

šešir oca ≠ isplata plaće

7

Pragmatička kategorija

U prvom redu ovisi o čestoći i obveznosti upotrebe posesiva u nekom jeziku.

“Pragmatičke konotacije pojavljuju se ondje gdje nema gramatičke obveznosti, ali postoji gramatička dopustivost” (Golovaćeva i dr., 1989: 217).

8

Semantička kategorija

“To je odnos između ljudskog bića i njegovih srodnika, dijelova njegova tijela, njegovih materijalnih dobara, njegovih kulturalnih i intelektualnih ostvaraja” (Seiler, 1983: 4).

9

7 tipova semantičke posvojnosti (Heine)

1. Fizička posvojnost, npr. Želim ispuniti ovaj formular. Imaš li olovku?

2. Privremena posvojnost, npr. Imam automobil kojim obično idem na posao, ali on pripada Ivani. Automobil pripada mojoj ženi.

3. Trajna posvojnost, npr. Imao sam prometnu nezgodu sa svojim automobilom i moram kupiti novi.

10

4. Neotuđiva posvojnost, npr. Imam plave oči.

5. Apstraktna posvojnost, npr. On nema milosti.

6. Neživa neotuđiva posvojnost, npr. Moja radna soba ima tri prozora.

7. Neživa otuđiva posvojnost, npr. Moja radna soba ima nekoliko beskorisnih knjiga.

11

Otuđiva i neotuđiva posvojnost

Dva osnovna područja u značenju posvojnosti Fluidnost granice – često ovisi o

posebnostima kultura pojedinih naroda.

„Jedinice koje se ne mogu normalno odvojiti od svojih vlasnika jesu neotuđive, a sve su druge otuđive” (Heine 1997: 10).

12

a) Otuđiva posvojnost može se raskinuti u svako vrijeme, npr. Anin auto

b) Neotuđiva posvojnost odnosi na koje posjednik ne može utjecati izborom ili

kontrolom. Predmet

dijelovi tijelanpr. glava krvno srodstvo

npr. Anina majka inherentni odnos (prostorni markeri tipa prednji, vrh i sl.)

13

Atributna i predikatna posvojnost

Atributna (nominalna, adnominalna) upućuje na vezu subjekta i objekta

Moja kreditna kartica

Predikatna (verbalna) osim posjednika i posjedovanog sadrži i tzv. „relacijski

predikat‟

Ivan ima kreditnu karticu.

14

Posvojnost u B/K/S-u

15

Oblici za izražavanje posvojnosti:

Posvojni pridjevi

Posvojna i povratno-posvojna zamjenica

Posvojni genitiv i posvojni dativ

16

Posvojni pridjevi najčešći oblik posesivnosti u hrvatskom jeziku

Sufiksi: -ov, -ev, -in, -ljev, npr. bratov, učiteljev, slugin, pijetlov -ski/-ki, -ovski/-evski, -inski, -ički, -ački, -anski, npr.

kovačka kliješta -ji/-i, -inji, npr. koza – kozji, pčela – pčelinji -ni, -ani, -eni, -ovni, -evni, npr. kišni ogrtač -nji, -šnji, -ašnji, npr. jutro – jutarnji, skoro – skorašnji -aći, npr. pisati – pisaći

17

Sufiksi -ov, -ev, -in i -ski

konkretno relacijsko značenje majčina ljubavškolsko dvorištegradski park

relacijsko-kvalitativno značenjemajčinska ljubavslavujev glas

18

Posvojna i povratno-posvojna zamjenica

Posvojne zamjenicemoj, tvoj, njegov, njezin (njen), naš, vaš, njihov

zamjenjuju posvojne pridjeve i odgovaraju na pitanja čiji? čija? čije?

mijenjaju se kao posvojni pridjevi s nastavkom -ov, -ev, -in

19

Povratno-posvojna zamjenica svoj

označava da nešto pripada subjektu zamjenjuje sve posvojne zamjenice mijenja se kao posvojna zamjenica moj

Čitam svoju knjigu.

20

Izostavljanje posvojne zamjenice moj i povratno posvojne svoj uz neotuđivo posjedovane imenice:

Vidio sam svog oca. → Vidio sam oca. Slomio sam svoju nogu. → Slomio sam nogu. Razbio je svoju glavu. → Razbio je glavu.

21

Posvojni genitiv

Upotreba1. kada se uz takav genitiv nalazi atribut ili apozicija

zaručnica moga brata Trg bana Jelačića prva uloga poznate glumice

2. kada se od imenice ne tvori odgovarajući posvojni pridjev

granice carstva – carske granice

22

3. kada se radi o živim bićima genitiv se ne upotrebljava s prijedlogom od

knjiga od mojeg brata → knjiga moga brata Zastupljenost posvojnog pridjeva odnosno

genitiva u pojedinim slavenskim jezicima (u postocima)

rus. polj. češ. slov. hrv. sloven.

posvojni pridjev

22,3 5,8 94,3 83 93,1 98,2

genitiv 77,7 94,2 5,7 17 6,9 1,8

23

Posvojni dativ vrlo blizak posvojnom genitivu izriče pripadnost imeničkim atributom u dativu, npr.

Uzeo joj je knjige. [njezine]

Upotreba zamjenjivanje posvojne zamjenice posvojnim dativom

lične zamjenice kod neotuđivo posjedovanih imenica

Slomila je njegovo srce. → Slomila mu je srce. Dodirnuo je njezino lice. → Dodirnuo joj je lice.

24

kod apstraktnih imenica koje izražavaju neotuđivo posjedovane pojmove (npr. duša, ime)

Ivanovo je zdravlje narušeno. → Ivanu je zdravlje narušeno.Poznajem tvoju dušu. → poznajem ti dušu.

uz prijelazne glagole koji znače fizički dodir ili percepciju:

Mislio sam na njezinu kosu. → Mislio sam joj na kosu. Sjetio sam se Aninih očiju. → Sjetio sam se Ani očiju.

25

Posvojnost u ruskom jeziku

26

Izražava se:

1. Posvojnim genitivom

2. Posvojnom i povratno-posvojnom zamjenicom

3. Posvojnim pridjevom

27

Posvojni genitiv Najčešće korišteni oblik posesivnosti u ruskom

jeziku На столе лежит книга брата.Na stolu leži bratova knjiga.

Na B/K/S se gotovo uvijek prevodi posvojnim pridjevom

28

Posvojni pridjev Označavaju pripadnost određenome licu ili životinji братова книга – bratova knjiga – братова книга

Sufiksi:-ов (-ев), npr. братов – bratov – братов-ин (-ын), npr. мамин – majčin – мамин -нин, npr. братнин – bratov – братов-н-, npr. gочерний – kćerin, kćerinski – ќеркин-ин-, npr. мышиный – mišji – глувчест-ий (-ья, -ье), npr. коровий – kravlji – кравји-ск-, npr. ленинский – Lenjinov

29

Sufiksi -ов, -ев, -ин, -нин

Označuju individualnu pripadnost, odnosno pokazuju da nešto pripada nekome.

Tvore se od imenica koje označavaju živo (u rijetkim slučajevima i od onih za neživo).

сестрина книга

30

Slično kao i u B/K/S sufiksi -ов, -ев, -ин, -ск- te posvojni genitiv mogu imati i različita značenja.

gом отца – отцов gом – отцовский домdom (moga) oca – očev dom – očinski domgом на татко ми – татков gом – татковски gом

Mogu se i razilaziti.соломоново решение – solomonsko rješenje

31

Upotreba

Obiteljski odnosiбабушкин – bakin – бабин

HipokoristiciСашин (Sašin), Верин (Verin), Машин (Mašin)

Krilaticeахиллецова пяата (Ahilova peta)

32

Sufiks -ск-, -еск

Izražavaju pripadnost i svojstvo (ako su tvoreni od imena i prezimena).

Na B/K/S se prevode dvojako, pomoću sufiksa -ov. -ev, -in ili -sk-.

пушкинский – Puškinov i puškinskiгорьковский – Gorkovljev i gorkovljevski

33

Ostali sufiksi Pridjevi na -ий, -ья, -ье izražavaju grupnu pripadnost;

jednako se upotrebljavaju i u B/K/S. Птичий слеg – ptičji trag Pridjevi na -овый i -иный također izražavaju grupnu

pripadnost, no prevode se različito.слоновый – (слоновая костъ – slonovača) Pridjevi na -нин se tvore od imenica koje označuju

srodnike, prevode se sufiksom -ov: братнин – bratov

34

Posvojna i povratno-posvojna zamjenica

Posvojne zamjenice Ukazuju na to kome nešto pripada i odgovaraju na

pitanja: чей? чъя? чъе? чъи?

мой, твой, его, ее, наш, ваш, их

Povratno posvojna zamjenica

свой, своя, свое

35

Zamjenice его i ее (njegov, njezin) nemaju promjenu. U množini dolaze samo u obliku их (njegovi, njegove,

njegova). Nikad ne dobivaju inicijalno -н, koje je karakteristično

za B/K/S i za makedonski jezik. Podrijetlom su oblici genitiva lične zamjenice za treće

lice.

Мы идем к его брату. – Idemo njegovom bratu.Ето их книги. – Ovo su njihove knjige.

36

Rod se u množini ne razlikuje

преgметы (Ovo su naši predmeti.)Ето наши места (Ovo su naša mjesta.)

книги (Ovo su naše knjige.)

37

Posesivnost u makedonskom jeziku

38

Izražava se

1. prijedlozima2. zamjeničnim strukturama, 3. posvojnim pridjevima.

39

Prijedlozi

Prijedlog на

Zauzima primarno mjestu u izražavanju posvojnosti. Izražava pripadnost (genitiv) i posvojnost u dativu

Pripadnostкуќата на татко ми – očeva kuća – gом отца

DativМу gавам кнјига на ученикот Dajem knjigu učeniku Я даю книгу студенту

40

Prijedlog оg Isto značenje kao i prijedlog на.

Книгата оg Ана – Anina knjiga – Книга Аны

Prijedlozi со i без

лицето со брчки – lice sa brkovima – lицо с усамикафе без шеќер – kava без šećerа – кофе без сахара

41

Zamjeničke strukture

a. Posvojne zamjeniceb. Povratno-posvojna zamjenica својc. Kratke dativno-posvojne forme

42

Posvojne zamjenice

Makedonski jezik:

Dodavanje člana:Мојата куќа – moja kuća – мой gом

јас мој моја мое моити твој твоја твое твоитој негов негова негово неговитаа нејзин нејзина нејзино нејзинитоа негов негова негово неговиние наш наша наше нашивие ваш ваша ваше вашитие нивни нивна нивно нивни

43

Povratno-posvojna zamjenica свој

Označuju da objekat pripada subjektu – свој, своја, свое, свои.

Dodavanje članaСакам својот син. Volim svog sina. Я люблю своего сына

Сакам својата ќерка. Volim svoju kćer. Я люблю свою дочь

44

Kratka zamjenska forma Upotrabljava se samo sa imenicama koje

označuju uski krug obitelji. Imenice u jedini i bez člana

баба ми – moja baka – мояо бабушкамаж ми – moj muž – мой мужмајка ми – moja majka – моя матьсвекор ми – moj svekar – мой тесть

45

Upotreba se proširila i na imenice koje označuju bliskostgругар ми – moj prijatelj – мой другgругарка ми – moja prijateljica – моя подруга

Кod mlađe generacije se koristi i:gечко ми – moj dečko – мой пареньgевојка ми – moja djevojka – моя девушка

Posesivnost se može izraziti i refleksivnom dativnom klitikom си.

Мајка си ја сакам. – Ona voli svoju majku. – Она любит свою мать.

46

Posvojni pridjevi

Sufiksi

-ски/-шки/-чки (najproduktivniji) -ов/-ев-ин/-ји

47

Semantika:

Kvalitativno značenje gетски глас – dječji glas – детский голос Pripadnost gеgова куќа – djedova kuća - дом дедушки Namjenagетска соба – dječja soba – детская комната Porijeklo преспанско јаболко – prespanska jabuka – преспанское яблоко Relacija dio-cjelina планински врв – planinski vrh – вершина горы Temporalnost утринско кафе – jutarnja kava – утренний кофе

48

Literatura

Matasović 2002: Matasović Ranko. Otuđiva i neotuđiva posvojnost u hrvatskome jeziku. Zagreb.

Mićanović 2000: Mićanović Krešimir. Posvojni pridjev i izražavanje posvojnosti. Zagreb.

Mićanović 2000: Mićanović Krešimir. Posvojnost. Zagreb. Tošović 1988: Tošović Branko. Ruska gramatika u poređenju

sa srpskohrvatskom. Glasovi, oblici, rečenica. Sarajevo. Тасебска 2009: Тасевска Роза. Макеgонски цо мака. Скопје. Тоска 2009: Тоска Ваљбона. Основни класификации на

посесивните именски синтагми бо албанскиот и бо макеgонскиот јазик. Ин: Каранфиловски Максим (ур.). Гоgишен зборник. Скопје. С. 153–168.

49

Hvala na pažnji