212

Nar. umjet. 24, 1988, str. 207 - 275, PRIKAZI

Sigrid Hierschbiel, "GroBe Stadt - groBeProbleme. Kleine Stadt besserT', Zur Inte-gration auslandischer Familien in einer Klein-stadt, Eine empirische Untersuchung, (No-tizen; Bd. 22), Institut ftir Kulturanthropologieund Europaische Ethnologie der UniversitatFrankfurt am Main, Frankfurt am Main 1985,103 str.

U nizu magistarskih i doktorskih radnji uizdanju Instituta za kultumu antropologiju ievropsku etnolgiju frankfurtskog Sveucilistapoj avila se i magistarska radnja Sigrid Hiersch-biel pod naslovom Veliki grad - veliki proble-mi. Maligradje boJji? Naslov je u upitni oblikpreinacena izjava jedne Turkinje na privre-menom radu u Saveznoj Republici Njemackoj.Podnaslovom i uvodomobjasnjeno je da se radio kulturnoantropoloskom empirijskomistraZivanju drustvene integracije, odnosno 0mogucnosti integracije inozernnih obitelji u(anonirnnom) gradiCu na jugozapadu SRNjemacke.

Prema autorici ovog rada, strukturalnaanaliza problema radnicke imigracije ostaje narazini (neantropoloske) teorije, a antropoloziistrazuju njezine konkretne posljedice. To jelegitirnni kultumoantropoloski interes ako sekultuma antropologija (prema njezinoj men-torici, Ini-Mariji Greverus) shvati kao "znanostkrize" koja nastoji kriticki rasvijetliti drustveneprobleme. lednaod bitnih dimenzija antropolo-gije jest poimanje nacina ponasanja, vrednota inormi kao kulturnih objektivacija i njihovoanaliziranje u kontekstu svakodnevice odre-dene grupe ljudi. Takva analiza ne pruza naduo skorom poboljsanju drustva. Prema rijecimaautorice, ona nastoji sarno izvaditi ponekikamen iz bedema koji prozimaju suvremenodrustvo i otezavaju iii cak onemogucavajukomunikaciju izmedu pripadnika veCine idiskriminirane manjine.

Dosljedno ovako postavljenom cilju,Sigrid Hierschbielje 1980. u radnickomnaseljusvog rodnog gradica provela dvotjedno ter-ensko istrazivanje kojim je pokusala pokazatistupanj integracije Nijemaca i stranaca u njiho-voj zajednickoj svakodnevici. lako je istovre-menu razgovarala i s njemackim is inozernnimobiteljima (najvise turskim; s jugoslavenskim

se nije susrela), teziSte je istrazivanja ipak naodnosu Nijemaca, kao ekonomski jace i kul-tumo privilegirane strane, prema inozernnimradnicima. Vrlo kriticna prema svojim su-narodnjacima, pokazala je na konkretnom pri-mjeru koji se zastitni mehanizmi kriju iza osudeneshvacenih i napadanih elemenata stranihkultura. Rezultate nestrukturiranih intervjua, tesvoga promatranja sa sudjelovanjem, popratilaje statistickim pokazateljima i, nazalost, oskud-nim slikovnim materijalom (vjerojatno zbogcuvanja anonirnnosti ispitanika).

RazmatrajuCiodnos pojmova integracijei asimilacije (prvi se odnosi na ekonomsko-pravne, a drugi na kulturne aspekte Zivota),autorica se slaze sa stavom prema kojemu bi seprava integracija mogla postici tek uklanjanjemdiskriminacije, razlika unutar radnicke klase iosiguranjemjednakih politickih prava. Razma-tra i razlicite modeJe integracije: monisticki,pJuralisticki, interakcijski, te model integracijekao prijateljske koegzistencije najrazlicitijihsupkultumih - i stranih i njemackih - grupa uzkoji objasnjava i pozitivno konotiran pojamgeta kao psiholoske zone sigurnosti. Prihvacatezu Ine-Marije Greverus 0 vaznosti teritorijal-nog aspekta integriteta u jednom kultumorasclanjenom prostoru, pa tvrdi da bi rjesenjenapetih odnosa Nijemaca i stranaca - ako je usuvremenim drustvertim uvjetima uopce mo-guce - bilo zamislivo sarno ako bi obje stranebile liSene egzistencijalnog straha i stalnogosjecaj a prikracenosti. Danas je matan dionjemackog stanovnistva nezadovoJjan svojimzivotom, as uzrocima tog nezadovoJjstva straniradnici nemaju nikakve veze. Medutim, frustra-cije Nijemaca rezultiraju pokazivanjem iraci-onalne ksenofobije.

Prema pOlaznoj hipotezi ovog rada maligrad mnogo boJje od velikog zadovoljava pot-rebu za teritorijalnom satisfakcijom stanovnikai osposobJjava ih da na sve "strano" reagiraju smanje straha i obrane, a vise s tolerancijom,radoznaloscu i prihvacanjem. rznje su izvedenehipoteze da mali grad svojimstanovnicima dajepsiholosku sigumost zbog preglednosti pros-tomo-geografskih prilika, zbog pregJednostidrustvenih struktura osiguravajasan identitet, azbog manjeg otudenja u radnom i slobodnomvremenu omogucuje aktivno zivJjenje. Autori-caje ove hipoteze provjeravala pomocu neko-

'I

Nar. umjet. 24, 1988, str. 207 - 275, PRIKAZI

213

liko grupa pitanja upueenih i Nijemcima i stra-nim radnicirna. Pitanja su se odnosila napredodzbe 0 zajednickom Zivotu koje postoje usvijesti ispitanika: koliko se predodzbe podu-daraju sa cinjenicama, te na omjer zadovolj stvastanovnika naselja u kome su koncentriranistrani radnici i njihovog osjeeaja diskriminacijei otudenosti. Kratko je izlozila osnovne geo-grafske, povijesne i demografske podatke 0

gradieu u kojemu je istrazivala kao i atmosferuzivota u njemu. Dalaje i kratak ali slikovit opisrada, stanovanja, slobodnog vremena i obitelj-skog zivota stranih stanovnika u radnickomnaselju, kao i opis njihovih susjedskih odnosa sNijemcima.

Ustanovila je etnoloski vrlo zanimljivemehanizme rjesavanja tegoba i sukoba. Za stra-ne je to radnike ukljucivanje u potrosacku trku,nastojanje da se postigne zapadnonjemackizivotni standard, zatim (povezano iii nezavisnood prvoga) bijeg u "iluziju povratka u domov-inu", te postepeno prihvaeanje normi mira,cistoee i distance koje njemacki starosjedioci(iako danas u manjini) nameeu naselju. ZaNijemce, agresivno etnocentricne, stranci su"prirodni" (nekultivirani,) Ijudi i fizicka opas-nost. Treei je obrambeni mehanizamnostalgicna retrospektivna i1uzija, bijeg usjeeanje na "bolja vremena". Istrazivanje Si-grid Hierschbiel je pokazalo da i strani radnicii Nijemci zive u nadi da ee prvi otiCi izNjemacke. Susjedstvo dozivljavaju kao pro-vizorni "socijalni vakuum", a zapravo trajnozive u nezadovoljavajueem provizoriju. Kon-frontacija sa strancima u funkciji je odrzavanjaonih tananih preostalih veza medu njemackimstanovniStvomradnickog naselj a, kao i veza togstanovnistva s ostalim gradanima (naselje jesmjesteno na periferiji). Grupni identitetnjemackog staDovniStva u naselju vise se Detemelji na zajednickim uvjetima rada i zivota,vee prvenstveno na zajednickoj predodzbineprijate1ja, naravno grubo uopeenoj.

Autorica je svjesna da ovaj rad, ogra-nicen najedno radnicko naselje i na malen brojkazivaca, ima karakter predistrazivanja koje natemelju prikupljenih kvantitativnih i kvalita-tivnih podataka sarno upozorava na razliciteaspekte problematike integracije karakteri-sticne za drustvenu situaciju gradiea od sedami po tisuea stanovnika. Relevantnu teorijsku

literaturu, kao i rezultate veCih empirijskihistrazivanja u SR Njemackoj, iskoristila je kaopolaziste i okvir svoga rada. Tim jeistrazivaDjem na jos jednom primjeru sarnopotvrdila vee poznate zakljucke 0 problematicidrustvene integracije stranih radnika. Origi-nalno je u njezinom radu (etnolosko) pitanje 0

eventualnom utjecaju veliCine urbane sredinena moguei, odnosno ostvareni stupanj integra-cije stranih radnika i njemackih starosjedilaca.Komparativno koristeei istrazivanja drugihautora, Sigrid Hierschbiel zakljucuje da suproblemi u velikimi malimgradovima istijersustrukturno uvjetovani. Jedinaje razlika u tomesto svekolika diskriminacija imigranata u ve-likim gradovima, zbog kvantitativnog aspekta,izgleda daleko slozenija, cak nerjesiva, dok umalim gradovima postoji u malo ljepsem"omotu", pa je i za diskriminiranu stranu laksepodnosiva. Svjesna nerealnosti pretjeranog

. optimizma u pogledu parcijalnih rjesenja pro-blema kojima su uzroci duboko u strukturipostojeeih globalnih drustvenih odnosa, au-torica se kao etnolog nada da ee ovaj angaziranointonirani rad bar za odredenu grupu ljudiznaciti posredovanje koje ee im olaksatimedusobno upoznavanje i prihvaeanje.

MAJA POVRZANOVIC

Gisela Welz, Rliume lokaler OffentIichkeit,Die Wiederbelebung historischer Ortsmit-telpunkte, (Notizen, Bd. 23), Institut flir Kul-turanthropologie und Europaische Ethnologieder Universitat Frankfurt am Main, Frankfurtam Main 1986,300 str.

U 23. svesku casopisa Notizen Institutaza kulturnu antropologiju i evropsku etnologijufrankfurtskog sveucilista, kao i u prethodnom,objavljena je magistarska radnja iz kulturneantropologije radena na tom sveucilistu podvodstvom Ine-Marije Greverus. To je radGisele Welz Prostori lokalne javnosti: ponovnooiivljavanje povijesnih mjesnih jezgara.

Lokalnu javnost (lokale Offentiichkeit)autorica odreduje kao kulturnu vrednotu kojunastoje ostvariti starosjedioci i novi stanovnici