Damir Mustabaidamir.mustabasic@edu.uni-graz.atBONJAKI POGLEDI NA ODNOSE IZMEU BOSANSKOG/BONJAKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA: OPTI/OPI ASPEKTI, FONETIKA, FONOLOGIJA, PROZODIJASprachwissenschaftliches SE (BKS) 515.056: Die nationale Sichtweise des Verhltnisses zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen (WS 2011/12)LV-Leiter: Branko Toovi06. 12. 2011.

SadrajStandardni bosanski jezik Bosanski crnogorski hrvatski srpski Alija Isakovi, Midhat Rianovi, Ibrahim ediJezika situacija u BiH Muhamed ator, Ismail Pali, Hanka Vajzovi Fonetske i fonolole razlike Midhat Rianovi, Ibrahim edi, Maja MidiProzodijske razlike Naila ValjevacZakljuak

*

Standardni bosanski jezik s opteg aspekta*1.

*Standardizacija bosanskog jezika otpoinje:rjenicima Alije Isakovia, kasnije i Ibrahima edia,pravopisom Senahida Halilovia igramatikama Devada Jahia i Halilovia.

Povelja o bosanskom jeziku*Bosanski jezik jeste jezik Bonjaka i svih onih koji ga pod tim imenom osjeaju svojim.Koritenjem naziva bosanski jezik Bonjaci slijede nominaciju svoga jezika iji se kontinuitet moe pratiti od bosanskog srednjovjekovlja do danas, a koji je bezbroj puta potvren u upravno-pravnim spisima, narodnim govorima, bonjakoj usmenoj i pisanoj knjievnosti te u razliitoj literaturi na slavenskim i drugim jezicima.

Povelja o bosanskom jeziku*Bez obzira na slina ili razliita miljenja o zajednikom i posebnom u standardnim jezicima nastalim na temelju srednjojunoslavenskog dijasistema a koji ini glavninu junoslavenske jezike zajednice smatramo da je u svakom od narodnosnih tokova rije o jeziku koji Srbi odvajkada nazivaju srpskim, Hrvati hrvatskim, a Bonjaci bosanskim [] (Bosanski jezik-www).

Alija Isakovi (19321997)*romansijer, pripovjeda, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforistlekiskograf i historiar jezika i knjievnosti: Rjenik karakteristine leksike u bosanskome jeziku (1993) Rjenik bosanskoga jezika (1995) O nacionaliziranju Muslimana. 101 godina afirmiranja i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana (1972) Biserje (antologija muslimanske knjievnosti) (1972)

Alija Isakovi*Bosanski jezik postoji u narodu i literaturi koliko hrvatski i srpski jezik. Ako je to manje poznato irokoj javnosti, razlozi su politike, a ne lingvistike naravi [] to je u korelaciji s politikim (ne)imenovanjem bosanske nacije, posebno bosanskih Muslimana (Bonjaka).

Alija Isakovi* Termin bosanski jezik upotrebljavali su i drugi koji su se smatrali Bonjacima (Bosancima) [] [!] Njega imenuju svojim znatne skupine Bonjaka izvan BiH (Sandak, Crna Gora, Kosovo, Makedonija), te u iseljenitvu u Turskoj i drugdje.

Alija Isakovi* Tako je bosanski jezik konstitutivna komponenta bosansko-muslimanskog nacinalnog bia [] Jeziki pluralizam je drutvena stvarnost i njena uzajamnost (Isakovi 2009: 1516).

Bonjaki lingvisti*Pravopis bosanskoga jezika Senahid Halilovi (1996)Gramatika bosanskoga jezika Senahid Halilovi, Devad Jahi, Ismail Pali (2000)KritikaTotalni promaaj: Prikaz Gramatike bosanskog jezika D. Jahia, S. Halilovia, I. Palia Midhat Rianovi (2003) Rjenik bosanskoga jezika Sehahid Halilovi, Ismail Pali, Amela ehovi (2010) Rjenik bosanskog jezika Ibrahim edi, Aida Kro, Safet Kadi, Hadem Hajdarevi, Naila Valjevac (2007)

Bosanski crnogorski hrvatski srpski*2.

Alija Isakovi*Osnovne razlike u odnosu na hrvatski i srpski Poseban varijantski sistem zajednikog jezika Nije identian ni sa S ni sa H varijantom uvanje glasa h u domaim rijeima i turcizmima u nekim morfolokim oblicima razlikuje se i od H i od S (u mjeri u kojoj se ti jezici razlikuju i meu sobom) najmanje razlika izmeu narodnog (dijalektalnog) i knjievnog izvanredan kontinuitet u odnosu na S i H

Ibrahim edi*Bosanski jezik: podudaran sa bosanskohercegovakim jezikim izrazom koji je egzistirao za vrijeme sh./hs.Bosanski vs. bonjaki: naziv bonjaki jezik nikada se nije upotrebljavao; taj jezik nazivaju svojim mnogi stanovnici BiHTendencija u odnosu na prethodni standard: uvoenje osobina iz govora i izraza Bonjaka dvostrukost i viestrukost na svim jezikim nivoimato vea afiramcija turcizama

Ibrahim edi* Jezika praksaNeostvarivost prijedloga o uzoru za bosanski jezik u starijim knjievnojezikim izrazimaPrijedlozi ienja jezika naili su samo djelimino na plodno tloNova norma Jahia, Halilovia, Palia samo se djelimino potuje zbog ukorijenjenosti prethodne U praksi ve odavno definirana funkcija i upotrebna vrijednost turcizama

Ibrahim edi* Pravopis i gramatikaVarijacije sh./hs. zadrane u B: takoe : takoer, hljeb : kruh, prijenos : prenos, tuilac : tuitelj, intervenisati : intervenirati, obitelj : porodica djevojka plavih oiju : djevojka sa plavim oima, autobuski : autobusni, studentkinja : studentica, milion : milijun, teritorij : teritorija, tenisa : teniser, znanost : nauka i sl.

Ibrahim edi* Pravopis i gramatikaViestrukost: -telj i -lac, -irati/ovati i -irati/isati: sluatelj : slualac, organizirati : organizovati i organizuju : organiziraju, preduzee : poduzee, plaa : plata, osoba : lice, radnik : djelatnik, sudjelovati : uestvovati

Ibrahim edi*Turcizmi i orijentalizmiNezamijenjivi su orijentalizmi tipa: behar, duhan, kirija, patlidan, kusur i sl.Pojmovi za obiljeavanje islamske vjere, obiaja i ivota: hoda. denet, efendija, medresaZa oznaavanje drutvenih odnosa: amida, daida, hanuma, mirazU trgovini: baki, duan, bazar

Ibrahim edi*Za biljni i ivotinjski svijet: behar, dud, patlidanU graevinarstvu: sahat-kula, sokak, edrvan, mahalaTurcizmi knjievne vrijednosti: prozor : pender, sedmica : heftaTurcizmi koji nisu u standardojezikoj uptrebi: dinajet (zloin), huumet (reim), serhatlija (graniar) ...

Ibrahim edi*Ostale posueniceGrkog i latinskog porijekla: demokratija/demokracija, sistem, elemenatGermanizmi: cimer, cink, kasarnaRomanizmi: fond, hotel, efAnglicizmi: dins, imid, menadment, demper

Midhat Rianovi*BCHS su podjezici jednog zajednikoga sistema (junoslovenskog/jugoslovenskog/ jugoslavenskog)Ouvanost vukovskog akcentskog sistemaTonski jezik: [..] signalizira razliku izmeu rijei ne samo glasovima nego i tonom kojim se otpjeva pojedina rije (Rianovi 2009: 93): skuup : skup, kuupiti : kupiti

Midhat Rianovi*Turcizmi, poput onih kod Andria i antia, po kojima nas drugi identifiricaju, sve vie ispadaju iz upotrebe Frekventnija upotreba aorista: Uh, evo prosuh kahvu! Propadosmo! Odoh! Pokradoe nas politiari! Rekoh ti ja!Upotreba dativa line zamjenice (obino jd.) uspostavljanje odnosa prisnosti: ta mi radi? Kako si mi? ili Kako si ti meni?

Jezika situacija u Bosni i Hercegovini*3.

Muhamed ator (19452004)

*Vrijeme Austro-UgarskeFormiranje komisije za jezik (Ivan Popovi)Nije bilo potrebe za prilagoavanje Vukovom jezikuZemaljska vlada je trebala da prihvati dogovor Ljuboje Dlustu: Otkad Bosna postoji vazda se htjelo neke avtonomije i bosanica je iv izraaj toj tenji; ali eto ne bijae prilike da se odri, ne dadoe braa u susjedstvu, pa poslije gospodar koji naredi, da i njegvo ruho treba nositi (ator 2009: 115).

Muhamed ator

*Gramatika bosanskog jezika (1889)Izuzev vjerskih listova, kod veine ostalih (Bosanska vila, Bonjak, Nada Zora, Glasnik Zemaljskog muzeja) primjeuje se ujednaenostasopis Nada: opti i opi, tampa i tisak, kemiar i hemiar, kafa, kahva i kava

Ismail Pali

*Gotovo nikakav uticaj bh. Hrvata i Srba (naroito prvih) na jeziku politiku koja se vodi van BiHEtniki podijeljeno kolstvo brani se razliitosti B, H i S jezika, dok se u stvarnosti radi o kulturno-historijskim tradicijamaUvaavanje jezike realnosti u Bosni i Hercegovini nee nimalo natetiti autonomnosti i posebnosti bilo kojeg od triju standardnih jezika, ali zato hoe potvrditi injenicu da su oni i supstancijalno mnogo blii nego to bi normativci htjeli da oni budu (Pali 2009: 87).

Hanka Vajzovi

*Simbolika funkcija jezika: stav Bonjaka, Hrvata i Srba prema podijeljenim jezicimaKroatiziranje = agresija na bosanski jezik?

Fonetika i fonologija*4.

Midhat Rianovi

*Gutanje visokih vokala i, u u nenaglaenim slogovima: krenla, radlaIstraivanje razumijevanja bosanskog govora meu ljudima iz SA, BG, ZG Gdje si to sada? [gdiesto sada] : Gdje su to sada? [gdiesto sada] ta mi bi? [tambi] : ta mu bi? [tambi] 80% Bosanaca uje nepostojee i, u80% ne-Bosanaca ne uje

Midhat Rianovi

*ee skakanje silaznog akcenta na proklitiku: u_kui (ka), u_bai (ba, ba), na_slici (slka), u_zgradi (zgrda) kod starijih govornika gubljenje ovog obiljeja pod uticajem H i S

Ibrahim edi

*Upotreba fonema h: hra, hrvati se, suh, duhan, kuhati, lahko, mehkoJotovanje (H, B) : t (S, B) opina : optina, sveenik : svetenikt : ovlaten/ovlaen, korienje/koritenje, omaenog/omatenog

Maja Midi

*Analiza fonetskih razlika u B, H i S verziji Dejtonskog sporazumaVokal a najei u H: fakultativno a u genitivu: mirovnoga Vokal e frekventniji u H: dativski oblik tipa tome, ovome; B i S: tom, ovomSamoglasnik i ei u B i S nego u H: potivanje : potovanje, potivati : potovati (sufiksi -iva : -ova)Takoer je vokal u izraeniji u H zbog svoje fakultativne funkcije u dativu: kojemu

Prozodijske razlike*5.

Naila Valjevac

*Vokalski sistem BHS jezika Tenja uvoenja refleksa jata ie kao posebnog glasa u H jeziku nije opteprihvaenaSonant r u BHS-u moe biti i vokal r

Naila Valjevac

*Akcentski sistemMuzikalan ili harmonianNepromijenjen: dva silazna (dugosilazni i kratkosilazni), dva uzlazna (dugouzlazni i kratkouzlazni)Akcenat nije apsolutno identian u govoru ni u istom, pa ni u razliitim jezicimaVokalno r moe imati etiri vrste akcenta

Zakljuak*6.

Zakljuak

*B jezik u odnosu na H i S najvie slii prethodnom standardu (sh./hs.)Dozvoljeni su brojni dubleti koji trebaju da se rijee (Halilovi)Uoljivo kroatiziranje (iako od strane bonjakih autora preueno) u bh. izrazuLeksike razlike: prvenstveno u orijentalizmima i turcizmima, u ostaloj razlikovnoj leksici preovladaju dubleti

Zakljuak

*Fonetsko-fonolole i prozodijske: fonem hvokalni i akcentski sistem odgovara sh./hs.gutanje visokih vokala i, u u govorudubleti pri jotovanju: : t, : tu sutini odgovara Vukovskom jeziku

Literatura

*Bosanski jezik-www: Povelja o bosanskom jeziku. URL: http://www.bosnianlanguage.com/. Stand: 05. 12. 2011. edi, Ibrahim (2009): Bosanskohercegovaki stardnojeziki izraz. In: Toovi/Wonisch (ed.); 4150.edi, Ibrahim (2009): Zajedniki standard Bonjaka, Crnogoraca, Hrvata i Srba. In: Toovi/Wonisch (ed.); 5154.Isakovi, Alija (2009): Bosanski jezik. In: Toovi/Wonisch (ed.); 1518.Midi, Maja (2009): Fonetske razlike u bosanskoj, hrvatskoj i srpskoj verziji dejtonskog sporazuma. In: Toovi/Wonisch (ed.); 407416.Pali, Ismail (2009): Mogunosti funkcioniranja triju standardnih jezika (bosanskoga, hrvatskoga i srpskoga) u Bosni i Hercegovini. In: Toovi/Wonisch (ed.); 7790.Rianovi, Midhat (2009): O specifinostima bosanskog u odnosu na srpski, hrvatski i crnogorski jezik. In: Toovi/Wonisch (ed.); 93109.ator, Muhamed (2009): Od Kallayevog monocentrizma do policetrikih jezikih standarda. In: Toovi/Wonisch (ed.); 111109.Toovi, Branko; Wonisch, Arno (2009): Bonjaki pogledi na odnose izmeu bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Die bosniakische Sichtweise der Unterschiede zwischen dem Bosnischen, Kroatischen und Serbischen. Sarajevo, Graz: Institut za jezik; Institut fr Slawistik der Karl-Franzens-Universitt. 481 S.Valjevac, Naila (2009): Akcentske slinosti i razlike izmeu bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika s posbnim osvrtom na jezik u BiH. In: Toovi/Wonisch (ed.); 307350.

Hvala na panji!

*

************