Europäischer Tag der Sprachen

Europski dan jezika utemeljilo je Vijeće Europe 2001. godine “Europske godine jezika” s ciljem poticanja jezične različitosti, višejezičnosti i cjeloživotnog učenja.

Želja nam je tijekom tih dana pokazati u pravom smislu jezičnu raznolikost i to u virtualnom svijetu, pa smo stoga i ovaj projekt nazvali VIRTUALNI JEZIČNI FESTIVAL.

U povodu tog dana, 26. rujna organiziraju se različite aktivnosti. No, neke aktivnosti iako vezane uz taj dan odvijaju se ranije ili tijekom nekog duljeg razdoblja.

“Europljani su sve više svjesni razlike koju poznavanje stranih jezika može značiti u njihovim životima. Osim što su praktičan doprinos osobnom razvoju, jezici znače više poslova za tvrtke, dajući im izvozna tržišta”, istaknula je europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade Andrula Vasiliu.

EU ima 23 službena jezika i više od 40 regionalnih i manjinskih jezika, što je čini jedinstvenom višejezičnom zajednicom. Europski dan jezika pokrenut je 2001. kako bi se obilježilo tu raznolikost i istaknula važnost jezika u privatnom i profesionalnom životu te poznavanje više od jednog jezika. Europska komisija kroz program za cjeloživotno obrazovanje promiče učenje stranih jezika s 50 milijuna € na godinu.

Stara poslovica kaže: ,,Koliko jezika govoriš, toliko vrijediš”. Danas upravo tako i jest. Poznavanje jezika otvara mnoga vrata – pojedincima ka boljoj karijeri, uvjetima života, studiju ili radu, a organizacijama da posao lakše obavljaju u različitim zemljama. No prije svega, jezik koji neka osoba govori dio je njihovog identiteta i kulture. Učenje jezika stoga znači i razumijevanje drugih ljudi i njihova načina razmišljanja, a čuvanjem vlastitog jezika čuvamo i vlastiti identitet i kulturu.

So viele Sprachen man spricht, so viel ist man wert!

Der 26. September hat natürlich nicht nur mit Zielen zu tun – er ist auch Anlass für zahlreiche Veranstaltungen. Jedes Jahr werden europaweit Hunderte von Events, in deren Mittelpunkt die Sprachen stehen, organisiert: Vorstellungen, Kinderprogramme, Musikspiele, Sprachkurse, Radio- und Fernsehsendungen oder Konferenzen, um nur einige Beispiele zu nennen.

Ein Tag der großen und kleinen Feiern

Postoji između 6000 i 7000 jezika u svijetu – koje govori šest milijardi ljudi, podijeljenih u 189 neovisnih država.

Postoji oko 225 autohtonih jezika u Europi - oko 3% od ukupnog svjetskog broja.

Najmanje polovica svjetskog stanovništva je dvojezična ili višejezična, tj. govore dva ili više jezika.

U svakodnevnom životu sve više Europljana susreće se sa stranim jezicima. Postoji potreba za stvaranjem većeg interesa za jezicima među europskim građanima.

Jeste li ste znali da...?

Mnogi jezici imaju 50.000 riječi ili više njih, ali pojedini govornici obično znaju i koriste samo jedan dio ukupnog vokabulara: u svakodnevnom razgovoru ljudi koriste istih nekoliko stotina riječi.

Jezici su stalno u kontaktu jedni s drugima i utiču jedni na druge na razne načine: engleske posuđenice i izrazi uzete iz mnogih drugih jezika u prošlosti, dok europski jezici sada posuđuju mnoge riječi iz engleskog.

…

Materinji jezik je obično onaj jezik kojega netko najbolje zna i najviše koristi. Ali postoje i "savršeni dvojezičari" koji govore dva jezika jednako dobro. Normalno je, međutim, da dvojezičari ne pokazuju savršeni balans između svojih dvaju jezika.

Dvojezičnost nosi sa sobom mnoge prednosti: to čini učenje dodatnih jezika lakšim, proširuje proces razmišljanja i njeguje kontakte s drugim ljudima i njihovim kulturama.

Dvojezičnost i višejezičnost imaju za posljedicu i ekonomske prednosti: radna mjesta su lakše dostupna onima koji govore nekoliko jezika, dok višejezične tvrtke imaju bolju konkurentsku prednost od jednojezičnih.

…

Jezici se odnose jedni prema drugima kao članovima obitelji. Većina europskih jezika pripada velikoj indo europskoj obitelji.

Većina europskih jezika pripada trima velikim skupinama: germanskoj, romanskoj i slavenskoj.

Skupina germanskih jezika uključuje danski, norveški, švedski, islandski, njemački, nizozemski i engleski, među ostalima.

…

Romanski jezici su talijanski, francuski, španjolski, portugalski i rumunjski, među ostalima.

Slavenski jezici uključuju ruski, ukrajinski, bjeloruski, poljski, češki, slovački, slovenski, srpski, hrvatski, makedonski, bugarski i ostali.

Većina europskih jezika koriste latinicu. Neki slavenski jezici koriste se ćiriličnim slovima. Grčki, armenski, gruzijski i jidiš imaju svoje pismo.

Većina zemalja u Europi imaju brojne regionalne ili manjinske jezike – neki od njih stekli su i službeni status.

…

Neeuropski jezici najčešće rabljeni na europskom teritoriju su arapski, kineski i hindi, svaki sa svojim sustavom pisanja.

Rusija (148 milijuna stanovnika) ima daleko najveći broj jezika koji se govore na njezinom teritoriju: od 130 do 200, ovisno o kriteriju.

Zbog priljeva migranata i izbjeglica, Europa je postala uglavnom višejezična. U samom Londonu se govori oko 300 jezika (arapski, turski, kurdski, berber, hindi, punjabi, itd.).

Europska godina jezika ., ., koju su zajednički organizirali Vijeće Europe i Europska unija, uspjela je uključiti milijune ljudi diljem 45 zemalja sudionica. Njegove aktivnosti slavile su jezičnu raznolikost u Europi i promicale učenje jezika.

…

Nakon uspjeha te godine, Vijeće Europe proglasilo je Europski dan jezika koji se slavi 26. rujna svake godine. Opći ciljevi Europskog dana jezika su:

1. Upozoriti javnost na važnost učenja jezika i raznolikost raspona naučenih jezika kako bi se povećala višejezičnost i međukulturno razumijevanje;

2. Promicati bogatu jezičnu i kulturnu raznolikost Europe, koju treba njegovati i sačuvati;

3. Poticati cjeloživotno učenje jezika u školi i izvan nje, bilo za studijske svrhe, za profesionalne potrebe, za potrebe mobilnosti ili užitka i razmjene.

Antworte!

Kraj

Napravili: Ema Bicanic

Josip Crvenkovic Ana Cvitkusic

Sara Dobosevic Lucija Hodak

Kristina Kelemen Karolina K. Suppiger

OS Josipa Kozarca Vinkovci 8.a

ZADACI

1.

3.

4.

5. 6.

7.

8.

9.