HELMUT HILLER

SVE O PRAZNOVJERJU

Naslov izvornika Helmut Hiller Lexikon des Aberglaubens 1986 Sddeutscher Verlag GmbH, Mnchen

Digitalizacija knjige: Equilibrium2007

PREDGOVOR

Iracionalne dogme esto su temeljitije od realnosti mijenjale ivot pojedinih i velikih ljudskih zajednica. Zbog razlika u miljenju i vjeri ljudi su se meusobno borili s vie fanatinosti i brutalnosti nego zbog konkretnih ciljeva. Krivovjeran, praznovjeran uvijek je samo netko drugi, dok svatko sam nesumnjivo ima pravu vjeru - inae je ne bi ispovijedao.

Tako se, dakle, udno i netolerantno postupa na podruju vjere - i to oduvijek, otkako postoje ljudi. Meutim, kad traimo zablude ljudske fantazije, ne treba pitati za ideje koje pokreu svijet. Natuknice u ovoj knjizi, kao, primjerice, zubobolja, one bolesti, enja za domovinom i sline, pokazuju to su ljudi svata izmiljali da bi se oslobodili sasvim linih svakodnevnih nevolja. Kako da sebi bez pomoi zubara olakaju viednevnu zubobolju, kako da suzbiju tvrdokorni reumatizam ?

Zar je udno to su se nai preci hvatali svake slamke za koju su vjerovali da bi im mogla pomoi u njihovim nevoljama? Za njih su duhovi i demoni bili bia koja realno postoje, od kojih se treba zatiivati ili koja ovjeku mogu pomoi. Nai preci nisu poznavali ni vitamine ni bakterije ni rendgenske zrake, pa je zato za njih bilo neobjanjivo i tajanstveno mnogo toga to je nama danas potpuno jasno - ili nam se barem tako ini ?

Tko od naih suvremenika moe biti siguran da se nai potomci u 3. tisuljeu, moda ve za dvadeset godina, nee smjekati onome u to smo mi, krajem 20. stoljea jo vjerovali ? Primjerice tome, da se danas kruh od grubo mljevene penice i svjei sir reklamiraju kao najbolja kozmetika sredstva ? Ili tome to se mnogi ljudi upravo panino boje kad trinaesti u mjesecu padne u petak, to esto rezultira time da se tog dana dogodi 30 posto vie prometnih nesrea nego inae petkom - zbog nervoze, kao to smatra Opi njemaki auto-klub /ADAC/? Tjednik D I E ZEIT prosudio je 1982. godine psihoanalizu otprilike kao praznovjerje stoljea, pa bi teko bilo prorei to e se dogoditi s uvjerenjem da poboni ljudi rjee obolijevaju od raka i dulje ive od nevjernika, koje je ozbiljno i znanstveno izneseno 1985. u jednom medicinskom asopisu.

Meutim, ne bismo smjeli previdjeti koliku su povezanost s prirodom pokazivali nai preci kada su na Uskrs i Cvjetnu nedjelju, kada

se obnavlja cijeli ivotinjski i biljni svijet, i sami jedni druge pozivali da obuku novu odjeu, vjerujui da e ih to uiniti sretnima - sretnima u duhovnom, a ne u materijalnom smislu.

Sigurno je da se poneki prirodni lijek, koji se spominje u ovoj knjizi, upotrebljava jo uvijek ili opet danas. Njegova primjena dobiva samo onda karakter praznovjerja kada, na primjer, hajduku travu treba brati samo izmeu jedanaest i dvanaest sati, ako se eli da bude djelotvorna.

I danas se kao sredstvo protiv reumatinih bolova preporuuju mjedeni prstenovi, dodue samo u sluaju da se unaprijed vjeruje u djelovanje. Cvatu i drugi oblici praznovjerja - sjetimo se samo brojnih talismana u automobilima. Njemaka pota je ak htjela novinskim horoskopima staviti uz bok slubenu telefonsku slubu za saopavanje horoskopa. I tko bi ikad pomislio da jo oko 1.200.000 graana Njemake vjeruje u postojanje vjetica i demona, kao to je 1985. ustanovio jedan demoskopski institut ?

Kad katoliki vjernik u crkvi pali svijeu da bi time pridonio pobjedi svog omiljenog nogometnog kluba, moemo pretpostaviti da se radi o iskrenom vjerovanju. Meutim, ve taj primjer pokazuje subjektivnost i ambivalenciju na koju esto nailazimo izmeu vjere i praznovjerja i koju emo opirnije spomenuti u pogovoru.

Helmut Hiller

A ABORTUS > Pobaaj AFRODIZIJACI U narodu se oduvijek znalo za velik broj sredstava koja pojaavaju spolnu aktivnost. > Spolna mo, > Plodnost, > Zabnja-a, > Anis, > Valerijana, > Milo-duh, > Komonika, > Kopriva,> Magarac, > Guja mast, > Kaun, > Lanovo sjeme, > Mukatov orai, > Celer, > Kozorog. Vino pomijeano s > rutvicom smatralo se antiafrodizijakom. AHAT se smatrao sredstvom protiv munje i arolija, kao i za ukidanje djelovanja otrova. Vjerovalo se da se gutanjem tog kamena mogu pokazati W. H. Brown: Cirkuski jahai, 1886.

skrivene, opasne bolesti. Ahat se takoer upotrebljavao kao zatita od zmija i za jaanje oiju. ene su se od ahata nadale plodnosti. Onaj tko ga je nosio kao prsten ili amulet elio je njegovom pomoi stei simpatije drugih ljudi. Kad bi se metnuo pod jezik, taj bi kamen navodno hladio i mogao utaiti e. Ako se stavio nou pod glavu, sanjali su se ugodni snovi. Kao i za drugo kamenje, smatralo se da ahat ima mo da osigura pobjedu; titio je od zarobljenitva i od nesrea uope. Izljeenje od epilepsije, ludila i mjesearstva oekivalo se kad bi se jelo priredilo s vodom u kojoj je prethodno, za vrijeme rastueg mjeseca, ahat leao tri dana, s tim da bolesnik ta jela jede deset mjeseci. Roenima u lipnju ahat je trebao

donijeti ivot, sreu, bogatstvo i zdravlje. Ponekad je u tu svrhu vrijedila i njegova varijanta, kalcedon. AKROBATI su se nadali da e, ako budu jeli meso i mozak vjeverice, na njih prijei otpornost te ivotinje na vrtoglavicu.

AKVAMARIN > Beril

ALAT proizveden 1. travnja nosi, kako se tvrdilo, svima nesreu. > Nesretni dani.

AKLOHOLIZAM Ako bi majka pila za vrijeme dojenja, govorilo se da e dijete postati alkoholiar. Kao sredstvo protiv alkoholizma preporuivalo se pijenje vode u kojoj su se prali leevi ili konjskog znoja. Od njega je trebalo da ouva ubijeni sljepi ili njegova glava, ako se nosi u vreici oko vrata. I za svinjsko se mlijeko vjerovalo da pomae pri suzbijanju alkoholizma.

AMBICIJU su navodno otkrivale za-vinute obrve.

AMETIST je, kako se vjerovalo, titio od otrova, otrovnih zmija, a osobito od pijanstva. Tko se nije htio opiti, nosio je na prstu ametist, ili bi ga stavio na pupak, ili ga pak samljevenog pojeo. Smatralo se da taj kamen prijei penjanje alkoholnih para u glavu. Od ametista se oekivalo ohrabre-nje, protjerivanje zlih misli; smatralo se da on ovjeka ini mudrim, blagim i krotkim. Lovci su se od njega nadali

Antiki amuleti iz Jugoslavije kojima su se pripisivala apotropejska svojstva.

Ametistu (1), gorskom kristalu ili prozircu (2) i malahitu pridavala su se mnoga arobna svojstva.

srei u lovu. U starini se vjerovalo da ametist moe rastjerati kine i olujne oblake. Roenima u travnju, ametist donosi sreu. esto ga se smatra kamenom koji pomae u mjesecu travnju. AMULETI su - slino kao > talismani - sluili da odbiju nevolju i demone ili donesu sreu i snagu. To su obino bili predmeti koji su se mogli lako nositi na tijelu, esto na laniima oko vrata ili runog zgloba, kao npr. drago kamenje, kovani novac, dijelovi korijena, ali i ivotinjske oi i dlaka u malim kutijicama, luk, kesten, itd. > Obrve, > One bole- Ari je jedino etinjarsko drvo u Evropi koje zimi

gubi lie. Na slici pod br. 6: Ari, drvo, granica i ika.

sti, > Valerijana, > Lopovi, > Munja, > Urokljive oi. Crkva je u vie navrata zabranjivala pravljenje i noenje amuleta. /> Pogovor, str. 214/ ANALOGIJE > Pogovor, str. 214. ANEMONE ili SASE Slino kao i kod ostalog cvijea, smatralo se da se, ako se pojede prve tri naene anemone, moe sauvati zdravlje do kraja te godine.

ANIMIZAM > Pogovor, str. 214. ANIS je navodno budio spolnu elju. > Afrodizijaci. ARI Vjerovalo se da crvenkasto drvo aria titi od vatre i udarca munje, a kod gue se preporuivalo da se nou, za mladog mjeseca, uokolo ob-grize kora mladog aria. Ako drvo ugine, nestat e i gua. Kao sredstvo za pobaaj, iglice aria su se kuhale u vodi u kojoj je prethodno namoen brus, pa se ta tekuina pila.

Poljska ljubiica (1): jo od antikoga doba cijenjena su njezina ljekovita svojstva. Pitoma ljubiica (2). Anemona ili sasa (3) stara je ljekovita biljka. Kokoti ili granica (4) titi od onih bolesti. Zimzelen (5) imao je veliku mo protiv svih arolija.

Paracelsus: Astronomica et astrologica opuscu-la, Kln, 1567.

ARNIKA Smatralo se da se od arni-ke, ubrane na Ivanje /24.06./, prvenstveno naveer, moe prirediti tin-ktura za lijeenje rana. Sasueni snopi arnike, objeen u sobi ili pod krovom, ili stavljen u polje, imao je navodno mo da zatiti od oluje ili tue. > Ivanjsko bilje. ASTMA Smatralo se da se uzimanjem smrvljenog krizolita moe poboljati disanje, te je stoga taj kamen preporu-

avan astmatiarima. Kod penjanja uzbrdo, pokuavalo se olakati disanje tako da se na grudima nosio orlov jezik. Vjerovalo se da se zadravanjem daha moe sprijeiti ubod bumbara i peenje koprive pri dodiru. ASTROLOGIJA Pokuaji da se karakter i sudbina ovjeka protumae pomou kretanja i poloaja zvijezda vrlo su stari. /> Pogovor, str. 214/ Za astrologiju se esto zahtijeva rang znanosti, pogotovo ako svoje rezultate brino obrauje pomou matematike i statistike. C. G. Jung konstatirao je u vezi s tim: Suvremena se astrologija sve vie pribliava psihologiji i ve glasno kuca na vrata Sveuilita.

Meutim, s time se ne moe usporediti itanje paualnog horoskopa, kao to se to ini u veim sluajeva. Zato je ta laika astrologija s pravom nazvana kraljicom praznovjerja / W.-E. Peuckert/, a horoskop je danas vjerojatno najei savjetnik kada se radi o tome da se neto kae o najblioj budunosti i karakteru ovjeka, roenog u odreenim konstelacijama zvijezda. ATROFIJU MIIA pokuavalo se lijeiti utrljavanjem riblje masti.

B BABICE su nosile prstenje i ogrlice od malahita, nadajui se tako osobitoj srei kod svoje klijentele. Ako se rodilo nakazno dijete ili je pri porodu dolo do nesree, esto su babice bile optuene kao vjetice. Babica je morala obavljati s djetetom razne, dijelom kultske, radnje da bi ga sauvala od nevolja. > Made, > Zepsti. BABLJAK Korijen babljaka titio je, prema vjerovanju, od kapi, ako ga se iskopa u Ivanjoj noi / 2 4 . 0 6 . / u pono, uije u platno i nosi na koi. Ako je babljak rastao na grobu, govorilo se da se mrtvac mui u istilitu.

BADNJAK Ako se eljelo saznati neto o budunosti, trebalo je izgovoriti molitvu, i u pono, na raskru, poloiti uho na zemlju. umovi koje se tada uje ukazuju na budue dogaaje - npr. ako se uje tutnjava kao kod bubnjanja, treba uskoro oekivati rat. Isto se tako vjerovalo da se na Badnjak moe uti govor ivotinja u staji. > Boi, > Ponoka, > Uskrs, > Jezik ivotinja, > Pogovor str. 214.

BAJANJE ili ISTJERIVANJE Time se u sluaju bolesti ljudi ili ivotinja, pomou utvrenih jezinih formula i ritualnih radnji, mogla izazvati srea, ali i nesrea. Osoba koja je bajala djelomino je eljela stei tajnu mo nad onim kojem baja. > Prizivanje mrtvih.

BAZGA Smatralo se da se bolesnici mogu izlijeiti ve i ako samo spavaju

pod bazgom ili u njezinoj sjeni. Prva voda u kojoj je okupano novoroene, izlijevala se pod bazgu, vjerujui da e to doprinijeti jaanju djeteta. Kao sredstvo za spreavanje vruice pod bazgu se zakapao kruh i sol. Kora bazge navodno je djelovala kao sredstvo za ienje ako bi se gulila odozgo prema dolje, a ako se gulila odozdo prema gore, smatralo se da izaziva povraanje. Puko je vjerovanje bazgi pripisivalo i mo da odbija munje, a za obranu od vatre na Silve-strovo bi se narezalo bazgovo granje i, savijeno u kota, vjealo u kuu. Koliko je taj grm bio vaan za ljude, pokazuje i opomena da e onaj tko namjerno oteti bazgov grm, doivjeti nesreu ili umrijeti.

Onaj komu su lopovi to ukrali morao je u osvit zore lijevom rukom savijati bazgovu granu prema suncu govorei: Bazgo, ja u tebe savijati sve dok mi lopov ukradeno ne vrati! Na slici pod br. 5: bazga, grm, granica, cvijet i plod.

BAZILISK To bie iz bajki, s pogledom koji ubija, razvijalo se, prema tadanjem vjerovanju, isto kao i zmaj, iz crnih pijetlova, pa su se zato crni pijetlovi veinom brzo ubijali.

BEDRINAC ili SILJEVINA navodno je u vrijeme haranja kuge odbijao tu bolest ili titio od nje. Ta se biljka dovodi u vezu s ljubavnim arolijama. Ako ga je mukarac neprimjetno stavio u dep djevojci, znai da eli da ga ona zavoli. S druge strane, ene su vjerovale u kontracep-cijsko djelovanje, ako uza se nose komadi bedrinca. Skriven na grudima, bedrinac pomae da se povea koliina majinog mlijeka.

BELEMNIT je iljastog oblika kao klin, pa se njegov postanak tumaio kao posljedica udara munje i grmljavine. Pripisivalo mu se svojstvo da spreava nesree, osobito tetu od oluje. Takoer se vjerovalo da se vlasnik belemnita moe uiniti nevidljivim i da moe stei veliku snagu.

BERIL Tom kamenu i njegovoj varijanti, akvamarinu, pripisivala se ljekovita mo kod onih bolesti - voda u kojoj je leao beril preporuala se za ispiranje oiju. Kao napitak, ta bi voda spreavala i lijeila bolesti grla, te pomagala da prestane tucanje. Sigurno ljekovito djelovanje pripisivalo se berilu i kod bolesti jetre, eluca i ui. Tvrdilo se da e kamen, u ruci svjedoka koji daje krivi iskaz, pocr-njeti, a arobno ogledalo od berila navodno pokazuje budunost onome tko se u njemu ogleda. /> Ogledalo/. Vjeruje se da taj kamen ljudima roenim u listopadu daje ugled i osigurava ljubav i slogu meu branim drugovima. Meutim, i akvamarin i beril se esto smatraju prosinakim kamenom.

BEZBONICI U mnogim su se kra

jevima > mravi smatrali zaaranim bezbonicima. BIBLIOMANTIKA > Pogovor str. 214. BI esto se smatralo da se bolesti mogu odstraniti udarcima bia. I vjetice su se navodno mogle otjerati glasnim pucketanjem bia, kao i uope galamom. Koijai bi u svoje bieve uplitali jezik neke zmije otrovnice, u uvjerenju da svoje konje tako mogu natjerati da povuku i najvei teret.

BIJELI GLOG Kad bi bijeli glog imao mnogo plodova, oekivala se otra zima. > Poroaj. BIJELI KUPUS Tko na Novu godinu pojede jelo prireeno s bijelim kupusom, imat e, prema narodnom vjerovanju, cijele godine dovoljno novaca.

BIJELO se openito smatra bojom istoe, nevinosti. Ipak, bijela boja esto znai i smrt.

BIRANJE DANA Vrlo se esto pazilo na to da se za vjenanje, krstitke, stavljanje kue pod krov, promjenu radnog mjesta i mjesta stanovanja, kupovinu i prodaju, izlaenje brodom na more, putovanje i sline vane stvari, odaberu samo odreeni dani u tjednu ili mjesecu, a da se drugi svakako izbjegavaju, jer se jednima pripisivao sretan predznak, a od drugih je prijetila nesrea. To praznovjerje spominje se jo u starom vijeku, a djelomino se zadralo do danas. > Sretni dani, > Nesretni dani i > Pogovor str. 214.

BISERI znae suze; zato ljubavnici nisu smjeli jedni drugima poklanjati

bisere, a mladenke nisu smjele nositi biser u svadbenom nakitu.

BJESNILO se, prema vjerovanju, moglo izlijeiti srebrom. Ako pas za vrijeme plime okusi morsku pjenu, pobjesnjet e. Kao zatita od njegova ugriza preporuivalo se da se ovjek sam ugrize za palac. > Veliki etvrtak.

BLAGOSTANJE > Bogatstvo.

BLAENSTVO Oni koji su umrli na Veliki petak, sigurno e postati blaeni. Vjerovalo se takoer da blaeni postaju svi mrtvi na ijem je sprovodu padala kia, te je nebeska kinica ulazila u grob. Blaenstvo se obeavalo i svima onima koji su jeli kruh peen na Veliki petak.

BLIZANCI se, prema vjerovanju, raaju ako je ena za vrijeme trudnoe jela srasle plodove. enama koje su rodile blizance pripisivala se osobita arobna mo. Kod sestara blizankinja navodno je uvijek jedna bila neplodna.

BLJEDILO OD MALOKRVNO-STI navodno se moglo izlijeiti ako se jede lie od jagode, svaki dan po list vie, sve dok se nije moglo vie, a zatim opet svaki dan po list manje. Bljedilo se, prema vjerovanju, smanjivalo i uzimanjem taloga kave.

BOBICE Onaj tko bi prije sakupljanja umskih bobica prve tri ubrane stavio na panj ili kamen, ili ih bacio preko lijevog ramena, naao bi naroito mnogo bobica. Tako rtvovane bobice bile su odreene za jadne due ili za umske duhove.

Trgovac biserima. Drvorez iz djela Hortus sanita-tis, 1483. Na drugoj slici: bijeli se i crni biser smatraju alobnim ukrasom.

BOBOLJ ili UTA TRAVA smatrao se, zbog svojih utih cvjetova, a prije svega zbog utog mlijenog soka, sredstvom protiv utice. > Jakost, > Nesretni sluajevi. BOGATSTVO Vjerovalo se da e se moi osigurati bogatstvo ako se nokti reu uvijek petkom. Navodno je bo-

gat onaj iji nokti imaju na dnu bijele segmente, zlatne lukove, a obogatit e se ljudi kovrave kose i dlakavi na donjem dijelu vrata. Bilo je niz preporuka pomou kojih bi ovjek sebi mogao osigurati eljeno blagostanje. Tako se, na primjer, vjerovalo da osoba koja u boino vee jede mak, moe doi do mnogo novaca, a osobi koja na Silvestrovo ili na Novu godinu pojede mrkvu, cijele godine nee ponestati novaca.

Openito se vjerovalo da se na > Silvestrovo ili na > Novu godinu moe razabrati kako e se u novoj godini razvijati novani poslovi. Ali, za to vano podruje ivota bilo je i drugih termina: tko bi, primjerice, na pokladni utorak, prije izlaska sunca, jeo jemenu kau s krvavicom ili na Veliki etvrtak varivo od koprive ili leu ili jeam, bio je siguran u to da se pobrinuo za svoje blagostanje u toku te godine.

I u tom je pogledu, naravno, bilo vrlo znaajno proljee. Ako se na poetku proljea vidjelo bijelog ili utog leptira, to se smatralo garancijom za sreu u novanim stvarima. Kad se ugleda prvu lastavicu ili uje prvi zov kukavice, treba dobro promijeati novac u novaniku, pa e se on u narednim mjesecima znatno mnoiti.

Isto su se tako i > paprat i uhvaeni bumbar smatrali sredstvima pomou kojih se moe doi do novaca. U drugim je opet krajevima vladao obiaj da se, im se ugleda prvu lastavicu, podigne kamen i spremi u dep, ne gubei lastavicu iz vida. Kamen je trebalo uvijek nositi sa sobom da bi se osiguralo bogatstvo. Daljnjom ga

rancijom blagostanja smatralo se izlaganje novanika neposrednom svjetlu mladog mjeseca; ali ako je mjeseeva svjetlost prodirala samo kroz prozor ili kroz vrata, trebalo je raunati s velikim izdacima.

Vjerovalo se da e se novac, poloen uz korijen mandragore, slijedeeg jutra udvostruiti. Tko je uza se nosio korijen kauna, takoer se nadao da e rijeiti sve svoje financijske probleme. Nasuprot tome, uivanje mesa divlje svinje ponitava sva nastojanja da se doe do novaca, budui da onaj tko jede meso divlje svinje nikada u ivotu nee nita postii.

BOGINJE bi navodno nestajale kad bi se oko vrata nosio crveni sumpor.

BOL U BOKOVIMA se pokuavala izlijeiti nefritom. BOL U LEIMA se navodno mogla sprijeiti i lijeiti kad se od Boia do Svijenice / 02.02. / nosi uza se medenjak i povremeno pojede komadi. Osobito se efikasno djelovanje protiv bolova u leima oekivalo od preskakivanja Ivanjskih krijesova /24. 06./. Isto je tako za oekivati olakanje bolova ako se prigodom prve oluje u godini legne na zemlju i snano tare leima o tlo. Protiv akutnih bolova navodno je pomagao pojas od trave komonike.

BOLESNICI su se, tako se prialo, mogli izlijeiti spavajui pod bazgom ili u njezinoj sjeni. Da bi se uspavali jeli su ovnei mozak. Meutim, onaj tko oboli u > nedjelju, navodno ne moe tako lako ozdraviti. Bolove bolesnika moe ublaiti slavujev pjev, koji takoer i ubrzava njihovo

ozdravljenje. Kad su eljeli vidjeti budunost tekog bolesnika, obrisali bi mu komadom kruha znoj sa ela; ako bi pas pojeo kruh, vjerovalo se u ozdravljenje bolesnika, dok se u protivnom oekivala njegova smrt. Vjerovalo se i u to da e se smaragd raspuknuti ako ga se stavi na srce bolesnika kojem prijeti smrt. Prema staroj narodnoj mudrosti, bolesnici koji plau, ne umiru tako brzo. Isto se tako vjerovalo da se bolesnici ne smiju pogledati u ogledalo ako ne ele da se njihove patnje ne pogoraju. Odjeu koju su bolesnici nosili, esto se pokapalo, vjerujui da se time pokapa i unitava i sama bolest. > Rane, > etvrtak. BOLEST SPAVANJA pokuavali su lijeiti vodom koja se pije iz ae od serpentina.

BOLEST SV. VIDA /grevi motornih ivaca spojeni s besvjesnim iskriv-ljivanjem glave i trupa i cerenjem/ Smatralo se da protiv napadaja te bolesti pomae ako se bolesniku dade u ruku komad eljeza ili mu se za vratom dri eljezni klju. Kod te bolesti navodno pomae i vrapji izmet.

BOLESTI svake vrste navodno se mogu sprijeiti noenjem uza se dijamanta ili amuleta od koljki. Obranom od mnogih bolesti smatrao se i blagoslovljeni brljan koji je trebalo drati u kui. Isto se tako vjerovalo da se bolesti mogu otjerati udarcima bia, a i aju, skuhanom od mirtinog vijenca mladenke, pripisivala se ljekovita mo. Ljekovite snage nasluivale su se i u kouljama jakih ljudi, pa se stoga, preporuivalo da ih nose rekon

valescenti. Za lijeenje razliitih bolesti upotrebljavale su se dlake iz desne obrve i vranina krv. > Raskre.

Bilo je vrlo proireno vjerovanje da se bolesti mogu prenijeti na ivotinje, bilje ili kamenje. Tako je npr. trebalo na bolesno mjesto tijela staviti kamen, ili pak kamenom pogladiti ili okruiti bolesni dio tijela. Da bi se bolest prenesena na kamen uinila nekodljivom, bacalo bi se kamen u potok; na drugim bi ga mjestima stavljali pod krovni lijeb ili polijevali vedrom vode. Bolest na kamenu unitavala se i pomou pljuvanja po njemu. Budui da se smatralo da kihanje takoer odvodi bolesti, esto se izazivalo pomou praka za kihanje. Nadalje se vjerovalo da se bolest moe otplaviti pomou soli i kruha koji se bace u tekuu vodu />Mlinska voda, > Voda/. Od crnih pueva dobivalo se ulje koje je navodno lijeilo sva tjelesna oteenja. Univerzalnim lijekovima smatrali su se i hajduka trava, hrutevi preni na maslacu i mirta iz mladenkinog vijenca. Tvrdilo se da golubovi privlae bolesti. > Meci, > Kupine, > Rane.

BOLNICA Bolesnik i izlijeeni ne smije iz bolnice ponijeti kui cvijee ili neto drugo jer e se inae navodno brzo onamo vratiti. > Operacija, > Lijenik. BOLOVI najrazliitije vrste navodno se smanjuju ako se, gledajui u mjesec koji se smanjuje, izgovori: Kao to se smanjuje mjesec Smanjuju se i moji bolovi. Vjerovalo se da se moe rijeiti bolova ako se pusti da oko bolnog dijela

tijela pue guterica. I za malahit se vjerovalo da smiruje bolove, ako se privee uz bolno mjesto. Nadalje se savjetovalo mazanje bolnih mjesta ugrijanom masti crne make. Korisnim protiv velikih bolova smatrali su se i likovac i iverje drveta pogoenog munjom. --> Krstobolja, > Bol u leima, > Trbobolja, > Zubobolja. BORBA > Pobjeda, > Nesavladiv, > Neranjiv, > Krvnika sjekira, > Oruje.

koja esto bere borovnice mora, prema tom vjerovanju, raunati s time da joj djeca dobiju brojne crne made-e. Tko za Boi jede borovnice, predstoji mu alost. Isto vrijedi i kad se sanja o borovnicama, to se, osim toga, tumailo i kao nagovjetaj bolesti.

BOSILJAK > ednost BOI Ako za Boi nema snijega, smatralo se da e ga biti za Uskrs, prema uzreici: Zeleni Boi, bijeli Uskrs. Tko je na Boi jeo okruglice navodno je sebi time osigurao zdravlje, osobito nestanak glavobolje kao i bogatstvo; ako je pak jeo kiseli kupus, u narednoj bi godini umro. Prema jednom drugom vjerovanju osobitu sreu donosi post na Boi. Mnogo novaca je, vjerovalo se, dobivao i onaj tko je za Boi jeo mak. A svima koji za Boi nisu jeli grah, prijetilo je da e se pretvoriti u magarce. Ako je netko za Boi kaljao, smatralo se da e umrijeti od suice. > Badnjak, > Ponoka.

BOJI SUDOVI otkrivali su po starom, nepisanom pravu volju boju ili nadzemaljski pravedni sud u spornim pitanjima. Ako je okrivljeni pri ispitivanju vatrom mogao zadrati ruku u

Borove ike pod jastukom donose san maloj djeci. Na slici pod br. 1: Bor, stablo, granica, ika i iglica.

BOROVA IKA Mnotvo borovih iki navodno je nagovjetavalo bogatu etvu. Ali mnogo borovih iki ukazuje i na dolazak vrlo hladne zime. ike se stavljaju i pod uzglavlje maloj djeci da bi lake zaspala. BOROVNICE su se smatrale zatitom od eluane boli i > vruice, ako ih se bralo u odreene dane. Majka Zakletva i tzv. Boji sud vodom. Drvorez iz Hei-delberga, 16. st.

vatri ili nositi devet koraka usijano eljezo ili proi bos preko devet uarenih lemea, a da se ne ozlijedi, smatralo se da je dokazao svoju nevinost. Tko je, izmeu nekoliko sumnjivih, pri ispitivanju krstom, prvi spustio ispruene ruke, smatran je krivim. Kod ispitivanja vodom bilo je razliitih tumaenja: ako bi djelomino okovani optuenik potonuo, bila je time, s jedne strane, dokazana njegova krivnja, budui da ga voda nije nosila, ali, s druge strane, i njegova nevinost, budui da ga je voda prihvatila. Vie papa odluno se izjasnilo protiv bojih sudova. > Pogovor str. 214.

BOUR Ve su se u doba antike peonije smatrale sredstvom za zatitu od zlih duhova, a kasnije je - i to ne samo u srednjem vijeku - konzumiranje sjemena navodno spreavalo none more. To sjeme u amuletu ili nanizano u ogrlicu i objeeno. djeci oko vrata, trebalo je da ih titi od straljivosti, prije svega nou. Bour je navodno pomagao u spreavanju > uloga, a oko vrata objeeni korijen sluio je protiv epilepsije. BRANI KREVET Ne smije se po njemu udarati jer e inae po narodnom vjerovanju ena dobivati batine. Na mnogim se mjestima tvrdi: koji od branih drugova prvi izae iz branog kreveta, taj prvi umire. Ako se eli da mladenka bude plodna, stavljaju joj se pod brani krevet preni medvjei bubrezi. BRADA to je brada bila bujnija to je, prema vjerovanju, vie sree imao njezin vlasnik. Za stimuliranje rasta brade preporuivalo se trljanje lica

Brani krevet. Njemaki drvorez, 15. st.

kujinim mlijekom. U bradi, kao i u > kosi, nalazila se, prema miljenju naih predaka, muka snaga /> ela/. Zbog toga skidanje brade znai gubitak snage. Kad se djevojica krstila vodom u kojoj se prethodno krstio djeak, proricali su da e joj izrasti brada.

BRADAVICE po rukama dobit e navodno, onaj tko na Veliki petak jede meso. Isto se tako prijetilo bradavicama onome tko nakon pranja obrie ruke u stolnjak, kao i onome tko broji neije tue bradavice. Ako se broji vlastite bradavice, one e se razmnoiti.

Za odstranjivanje bradavica preporuivana su razna sredstva: klek na razliite naine, mazanje pjenom s konjske gubice, posipanje prahom lapisa lazuli, utljivo trljanje pijeskom iz groba mrtvaca suprotnog spola.

Pritom se nije smjelo zaboraviti da se pijesak nakon takvog postupka ponovo baci u grob. Ako se, uz bajanje, na bradavicu tri puta pritisne no, ona navodno nestaje, isto kao i ako se preko nje prijee tri puta desnom nogom. Bradavice su nestajale i dodirom mrtvaeve ruke, kao i pranjem kinicom, te kad bi ovjek u noi kad mjesec raste stao uz prozor ili izaao iz kue, pogledao mjesec i preao rukom preko bradavica u smjeru mjeseca, izgovarajui pritom odreenu arobnu formulu.

BRAK sklopljen za vrijeme pasjih dana /kraj srpnja do kraja kolovoza/ navodno nee dobro zavriti. Ako je mu prema eni bio grub i neljubazan i ako je kuni mir bio ometan, trebalo je da ena muu potajno ulije u juhu kinicu da bi ga ublaila. I djetelini s pet listova pripisivala se mo da osigura branu sreu, dok je brljan u kui navodno potkopavao branu slogu. > Vjenanje, > Nevjera. BRAKOLOMSTVO Ako je ena bila nevjerna, moglo se to navodno prepoznati po tome to se sir koji je napravila nije mogao odrati svjeim. > Nevjera. BRAVE su se, prema vjerovanju, mogle otvoriti pomou > cikorije ili pomou iz bajki poznate mljeare ili konopljice. BRDSKI LOVCI su smatrali da e se osloboditi vrtoglavice ako budu jeli meso i mozak vjeverice. BREZA Napitak od brezina soka navodno je, osobito u svibnju, djelovao na jaanje zdravlja. ene su se nadale da e, pijui ili perui se tim sokom,

postii ljepotu i plodnost. Smatralo se da se sokom breze mogu odstraniti i sunane pjege. Protiv greva u listovima stavljala se u krevet metla od brezova iblja. Onaj koga bi na Pepelnicu istukli brezovim ibama, nadao se da e u toku cijele godine biti poteen od buha. Meutim, djeca koja budu lizala sok od breze, dobit e ui u kosi. Ako breza ujesen predugo zadri lie, oekuje se vrlo hladna zima.

BRIGE Razno drago kamenje moe, prema vjerovanju, liiti svoje posjednike briga, a meu njima prvenstveno > kalcedon.

Brakolomstvo. Preljubnici, drvorez, 1478.

Ako brezi ujesen kasno otpadne lie, bit e duga zima. Na slici pod br. 4.: Breza, drvo, list i resica.

BROD Smatralo se da se brodu moe osigurati sretna i sigurna plovidba ako se pod jarbol stavi zlatnik ili ako se na jarbol privrsti potkova. Meutim, vjerovalo se da brodu prijeti nesrea ako isplovi u petak ili ako se na njemu nalazi netko ija je odjea saivena ili popravljana u nedjelju. Vonja jedrenjakom osiguravala se tako da se, u nedostatku vjetra, u more bacala metla, i to u onom pravcu iz kojeg se oekivao vjetar, povoljan za odreenu plovidbu. Ostali recepti koji su obeavali uspjeh u sluaju nestanka vjetra bili su bacanje praine

Crte venecijanskoga broda. Brod e sigurno ploviti ako se na jarbol stavi zlatnik ili potkova.

u odreenom smjeru ili grebanje jarbola, takoer u eljenom smjeru. Smatralo se da e brod potonuti ako su ga napustili takori i mievi.

BROJEVI su, ako su neparni, prema vjerovanju, odgovarali mukarcu jer su jai nego parni i nedjeljivi. Fleksibilniji parni brojevi navodno su vie odgovarali mekim enama. U rimskom su kalendaru mjeseci imali 29 ili 31 dan, budui da su se izbjegavali parni brojevi. Nasuprot tome, u lijenitvu antike neparni su se brojevi smatrali opasnima. Danas se smatra dobrim predznakom, ako su viezna-menkasti brojevi ili datumi djeljivi s tri. Vidi i razliite brojeve, kao i > Nesretni dani, > ivot, > Pogovor str. 214.

BRLJAN u kui donosi nesreu, razara branu slogu ili izaziva smrt nekog lana obitelji - tako se vjerovalo. Brljan posaen uz kuu navodno

zahtijeva svakih sedam godina smrt jednog njezinog stanovnika, a isto se tako vrsto vjerovalo u to da se ensko dijete, odraslo u takvoj kui, nee udati. > Vjenanje, > Nevjera.

Lie raznih vrsta brljana: brljan razara branu slogu.

BUBA MARA openito se smatrala vjesnikom sree. Nipoto je se nije smjelo ubiti, ako se nije eljelo riskirati loe vrijeme - a to je bilo jo najmanje zlo koje se moglo dogoditi. Ako je se otrese s odjee, treba oekivati nesreu. Ako buba mara sjedne na ruku, broji se dok ne odleti da bi se na taj nain saznalo koliko e se godina jo ivjeti ili kad e se neka djevojka udati. > Zubobolja. BUBREZI Vjerovalo se da kod bubrenih oboljenja pomae noenje ne-frita ili safira. Osim toga se vjerovalo i u ljekovito djelovanje serpentina, poloenog na tijelo u podruju bubrega. Za bubrege je navodno dobra juha od prepelice. Bolesne se bubrege pokuavalo lijeiti pijenjem magaree mokrae, a za bubrene kamence se

smatralo da ih moe otopiti svjea, topla jarja krv. Kod bubrenih kamenaca savjetovalo se i uzimanje mjeavine enjaka i konjskog izmeta, kao i ipkova aja. Protiv bolova bubrega navodno je pomagao aj od korijena trave od ui. BUDUNOST Smatralo se da se budue tokove i dogaaje moe proitati iz figura koje nastaju kod > lijevanja olova ili polaganog ulijevanja mlijeka u crnu kavu. Otkrivanje budunosti takoer je omoguavao pogled u arobno ogledalo od berila ili u > kristal. Isto se tako vjerovalo da e pogled u obino ogledalo u novogodinjoj noi neoenjenima i neudatima pokazati budueg ivotnog druga.

I pomou arobnog prutia pokuavalo se saznati neto o buduoj sudbini. Meu mnogim drugim medijima navodno su pogled u budunost omoguavali > luk i > eljugar. Razumljivo je da su za pitanja o budunosti najvaniji dani Silvestrovo i Nova godina. > Sretni dani, > Nesretni dani, > Gatanje i > Pogovor str. 214.

BUHE Ako buha nekoga ubode u ruku, ubodeni e saznati neku novost ili dobiti pismo; ako ubode u vrat, promijenit e se vrijeme. Tko je na Pokladni utorak pojeo za ruak krvavicu ili kiseli kupus, smatrao se sigurnim od buha, a isto tako ako je na Pepelnicu bio iiban brezovim pru-em. > Gamad.

BUKA je prema vjerovanju protjerivala zle duhove, demone i vjetice. Zbog toga se na poetku godine puca, pucketa bievima, a i novogodinji

vatromet poiva na tom vjerovanju. Zvonjava zvona navodno je vjeticama oduzimala mo, tjerala > mrave, razbijala olujne oblake itd. > Vjetice, > Bi.

Najesen ugibaju svi bumbari osim oploenih enki. Na slici pod br. 3: bumbar.

BUMBAR prema narodnoj mudrosti nee ubosti ako se zadri dah. Bumbar ulovljen na Sv. Jurja / 23.04. / i sauvan u novaniku garantira da se on nikada nee isprazniti. Ali je bumbar koji bi uletio u kuu navodno

donosio nesreu i siromatvo. Govorilo se da se avo, odstranjen iz tijela, pojavljuje kao bumbar. Jato bumbara navodno nagovjetava lijepo vrijeme. Sreu u igri osiguravao je talisman od bumbarovog voska, zajedno s etve-rolisnom djetelinom koji je trebalo nositi uza se u vreici od krtiine koe.

BUNAR > Kovani novac

BUNIKA se smatrala sastavnim dijelom > vjetije masti. Tko je uza se nosio buniku, nije mogao dobiti kugu. Trgovci bi njezino sjeme sipali pred svoje duane da bi pravili dobre poslove. Protiv uloga pomagalo je ulje koje se polijevalo po bunici ubranoj na Ivanje / 2 4 . 0 6 . / i zakopanoj u loncu. Taj se lonac smio iskopati tek na Badnjak, tono u pono. BURMUT navodno isti eludac, tjera zubobolju i ui, lijei ireve i titi od kuge - tako barem pie jedna knjiga o ljekovitim biljkama iz 17. stoljea.

CARSKI REZ Djeca koja su se rodila pomou carskog reza, smatrana su neroenima. Za njih se govorilo da su veoma nadarena i da e postati ljudi svjesni svoje moi. ene su vjerovale da mogu izlijeiti neplodnost ako jedu zeca koji je doao na svijet pomou carskog reza.

CELER se smatrao ljubavnim sredstvom s jakim djelovanjem: mukarci su trebali njegovim sokom, pomijeanim s medom, namazati ud i muda da bi tako osigurali sklonost neke ene. U Francuskoj se kae: Ako ena zna da se neki mukarac slui celerom, jurit e za njim sve do Rima. Za celer se smatra i da izaziva spolno uzbudljive snove. Zbog svog jakog mirisa vaio je i kao sredstvo za tjeranje vjetica, pa su ga npr. mladenci stavljali u depove i cipele. CIKORIJA Toj su se biljci pripisivale ogromne i zapanjujue snage. Meutim, prilikom iskapanja nije ju se smjelo dodirnuti golom rukom, ve se morala upotrijebiti bijela krpa. Kopati je trebalo srebrnim predmetom, zazivajui Sveto trojstvo, a prema drugom propisu samo ponedjeljkom ili petkom i to bos za mladog mjeseca. CIPELE Nove cipele nije se smjelo staviti na stol jer e se inae u njima pasti. Cipele koje pri hodu kripe navodno jo nisu plaene. Ako se htjelo imati sree, trebalo je ujutro obui najprije obje arape pa tek onda obje cipele. Ako se prije potpuno

obuje jedna noga, a zatim druga, to navodno izaziva nesreu. Ako se nosi neoiene cipele, ulazi se u podruje djelovanja vjetica. Ako se cipele iste na nogama, trpjet e se od velikih bolova, kae narodno vjerovanje. Tko oisti cipele na Veliki petak, osigurao se protiv ujeda zmije. CJENKANJE ini, prema vjerovanju, da vana pomona sredstva gube svoju vrijednost. Zato se nije smjelo cjenkati za > luk, koji navodno uva od vrtoglavice i nesvijesti. I lonac, koji je bio potreban ujutro ako se eljelo koristiti se ljekovitom snagom > mlinske vode, trebalo je kupiti bez cjenkanja. CRIJEVNE BOLESTI mogle su se navodno izlijeiti kad bi se iz ustrije-

Iskopana jelenovim rogom na odreen dan, cikorija je ovjeka inila neranjivim. Listovi su joj bili simboli ljubavi i vjernosti. Na slici pod br. 2: Cikorija.

C

ljene divljai izvuklo puano tane i uzelo kao pilula. Takoer se smatralo da kosti pojedene haringe iste crijeva.

CRKVENA ZVONA > Zvona, > Zvonjava i > Pogovor str. 214. CRNE MAKE e navodno donijeti nesreu onome kome prijeu preko puta. Ipak se od susreta s crnom makom ponekad oekivala i srea, npr. kad bi do susreta dolo ujutro ili na Novu godinu, kad bi maka bila prva to se ugledalo. Bol u udovima navodno je prolazila kad bi se udovi namazali ugrijanom masti crne make. Tvrdilo se da e onaj tko dri crnog maka i sam pocrnjeti. Ali se

Crnu maku, crnu koko Seljak ne smije otjerati iz kue. Crnu se maku nou nije smjelo tui desnom rukom, inae ruka ostaje oduzeta. Bolesnicima koji imaju vruicu savjetovalo se da za ozdravljenje uzmu ili tri kapi krvi iz uha crne make ili da tako dugo mue maku dok ne ostane leati mrtva.

CRNO je bila boja demona i vraga, te je postalo boja smrti i alosti. Vjerovalo se da se iz crnih pijetlova razvijaju demonski zmajevi i bazilisci. Jajima crnih > kvoki pripisivala su se svakojaka tajanstvena djelovanja, veinom dobra. Miljenja o > crnim makama bila su proturjena, one su mogle nagovjetavati i sreu i nesreu. Nasuprot tome, crna goveda i krave navodno su donosili sreu. Crni ovjek je jedan od najpoznatijih magijskih simbola koji ulijevaju strah.

Bilo je zabranjeno vezati kite cvijea crnim koncem ili crnom vrpcom, a ako se putem nala igla s crnim koncem, to je znailo skori smrtni sluaj. Ali, crna vrpca smatrala se i sredstvom koje pomae protiv > gue, > grlobolje, > zubobolje, a od ujeda psa titi zub crnog psa ako ga se nosi uza se.

CRNO VINO kuhano s kandisom u sipki preporualo se protiv proljeva. CRVENDAI navodno tite kuu od udarca munje i osiguravaju mir ljudima u ijoj se kui gnijezde. Ako ih se potjera, prijeti padavica /epilepsija/, drhtanje ruku ili teka smrt. Kad bi krave davale crveno mlijeko, smatralo se da je uzrok tjeranje crvendaa.

Aubrey Beardsley: Crna maka. Od susreta s crnom makom ponekad se oekivala i - srea.

CRVENO se smatralo bojom ljubavi i srca, dakle ivota, ali i bojom mrnje. Zato se kae da je za stvaranje ovjeka bila upotrijebljena crvena glina.

CRVENI VJETAR Protiv toga je navodno pomagala vreica sa sumpornim cvijetom koju je trebalo nositi na grudima.

CRVENOKOSI LJUDI esto su bili sumnjieni da urokljivim pogledom mogu nakoditi drugim ljudima. Nerijetko ih se smatralo loima, nevjernima i naprasitima. S druge se opet strane vjerovalo da su crvenokosi i plavokosi ljudi nadareniji od crnokosih. > Pogovor str. 214.

CRVENREPKE koje su pjevale na krovu neke kue smatrale su se glasnicima poara.

CRVI Vjerovalo se da se moe rijeiti crva u crijevu, ako se pojas poloi na mjesto na kojem ima mnogo dadev-njaka. Sto vie dadevnjaka pue preko pojasa, to je sigurnije da e se vlasnik pojasa, kad ga opae, rijeiti crva. > Gliste. Crve u mozgu se trebalo ubiti tako da se na uho stavi otopljena svinjska mast s orahovim liem. Utorak i etvrtak su bili crvlji dani, kada u vrtu nije trebalo sijati ni saditi nita to bi moglo dobiti crve, na primjer rotkvu.

CRVI IZ DRVETA navodno su pridonosili ozdravljenju u sluajevima > mokranih tegoba i > suice.

CVIJEE Ako darovano cvijee i bilje raste, smatra se da je darovatelj ili darovateljica sklon onome kome poklanja cvijee, a obratno je ako bilje i cvijee ne uspijeva. Tko na pogrebu pomirii cvijee i vijence, izgubit e njuh. Cvijee, dodirnuto za punog mjeseca, vene. Punjeno cvijee treba sijati i saditi za vrijeme punog mjeseca, jer ostaje prazno ako ga se sadi dok se mjesec smanjuje. Ako se jednostavno cvijee presauje za punog mjeseca, ono e se popuniti. Cvatue biljke s lukovicom navodno donose smrt ako ostanu nou u sobi.

CVJETNA NEDJELJA Te se nedjelje, kao i na sam Uskrs, rado oblailo novu odjeu jer se u to vrijeme obnavlja cijela priroda, pa nova odjea navodno donosi sreu. Sveanj granica koji se na Cvjetnu nedjelju sastavljao, ovisno o regiji, od vrbovog, klenovog, hrastovog i ljenjakovog prua i ukraavao raznim jestvinama, trebalo je da izrazi radost zbog proljea koje se vraa i da donese plodnost. Tko je na Cvjetnu nedjelju jeo vrbove macice, smatrao se za tu godinu zatienim od grlobolje. Prema jednom drugom vjerovanju openito je dobro za zdravlje ako se natate progutaju tri neprovakane macice.

CVRCI u kui znaili su za jednog sreu, a za drugog opet nepovoljan znak.

AKALICE od mirtinog drveta sluile su kao obrana i lijek od zubobolje. Isto se tako vjerovalo da se od krieva postavljenih na putu ili od starih avlia za lijesove mogu napraviti akalice koje su djelotvorne protiv zubobolje. AJ Ako su listii aja plivali u ai, trebalo je oekivati posjet. Ako eerni mjehurii u alici plivaju svi u sredini, to znai da netko u mislima alje poljubac. Ako se svi mjehurii

arobnim prutiem ili raljama trailo se rudno blago i voda. Drvorez iz djela G. Agricole: De re metallica, Basel, 1571.

mogu pohvatati licom, smatra se da se dobilo poljubac. Ako para iz kotlia izlazi okomito, prosci izlaze kroz dimnjak. Ako se mlijeko ulije u alicu prije no to se stavi eer, ovjek e se vjerojatno nesretno zaljubiti ili pak nee nai partnera odnosno partnericu. U novije se vrijeme uje: aj s limunom izotrava pamenje. APLJE su vaile kao prognozeri vremena - ako je aplja letjela visoko na dulju prugu, oekivala se kia, vjetar i nevrijeme. apljino pero ti-

tilo je, navodno, onoga tko bi ga nosio od nesree. apljina se mast upotrebljavala protiv uloga, gluhoe, onih bolesti, uzetosti, kao i za stimulaciju probave. Plinije je pisao da je protiv nesanice dobro uiti apljin kljun u magareu kou i privezati to oko ela.

AROBNI PRUTI Pomou njega se prema vjerovanju moglo ne samo pronai zloince, ve i ukradene ili izgubljene stvari, zakopano i jo ne-pronaeno blago, zalutalu stoku, predmete potonule u vodu. Isto se tako moglo unaprijed saznati spol djeteta, sudbina dua poslije smrti i kakvo e ubudue biti neije zdravstveno stanje. Za pronalaenje lopova napisala bi se imena osumnjienih na papirie, te se oekivalo da e se pruti zadrati na papiriu s imenom kradljivca. AROLIJE Vjerovalo se da razno drago kamenje ljude koji ga nose ili posjeduju, uvaju od zlih ari, npr. > ahat, > dijamant, > jaspis, > kar-neol, > rubin i > sardoniks. I zimzelen je navodno titio od zlih ari, ali samo ako se brao izmeu Velike gospe /15. 08./ i Marijina roenja /08. 09./. Kao obrana takoer su sluili brljan, miloduh, kumin kao i niz razliitih amuleta /> Obrambene arolije/.

Ako se htjelo iz ovjeka protjerati postojee ari, vjerovalo se da tu pomae svjee hrastovo lie. ari su se navodno skidale i golubinjom krvi ili amuletom od koljaka, kao i kitom svjeeg zelenila to bi ga donijeli u kuu na Duhove. Mnoge prie izvjetavaju o ljudima koji su arolijom

bili pretvoreni u druge likove, a ako bi ih se pozvalo njihovim pravim imenom, bile bi sa njih skinute ari. Za enu se tvrdilo da moe pokazati biljke koje imaju arobnu mo, a ubijeni i sasueni sljepi povremeno je sluio kao arobni tapi. ene koje su rodile blizance imale su navodno arobnu mo. > Istjerivanje duhova, > Vjetice, > Nevidljiv, > Pogovor str. 214.

AVLI ZA LIJES sluili su za pravljenje prstenova protiv uloga, greva, vruice i padavice. Te su prstenove nosile prvenstveno ene, i to ne samo na ruci, ve i na grudima. Stari avli iz raspadnutih lijesova nisu se smjeli posebno traiti nego ih je trebalo sluajno nai ako se eljelo da prste-novi djeluju. Isto se tako avli nisu smjeli dodirnuti golom rukom. Ako se bolni zub tako dugo obraivao avlom iz lijesa dok ne bi prokrvario, pa se avao zatim bacio, bol bi navodno prestala. Govorilo se takoer da e lopov umrijeti ako se nae otisak njegove noge i u nj zabije avao iz lijesa. Ako je zemlja na koju je lopov stao, stavljena u posudu i pomijeana sa avlima iz lijesa, donesenim s groblja u pono, lopova bi navodno toliko dugo boljela stopala dok ne bi vratio svoj plijen. avao s lijesa zabijen u drvo, npr. u stablo neprijateljskog susjeda, uinio bi da se ono sasui.

EDA SREE zapravo su samo ona djeca koja se rode s tzv. kapicom sree, tj. s ostatkom embrionalne koe, ili pak u nedjelju. EDNOST Vjerovalo se da edne djevojke i mladie nikada ne ubodu

pele. Da bi se djevojka iskuala, stavljalo joj se pod tanjur za juhu struak bosiljka; ako je bila edna, nije ni dotakla juhu. Smaragdi i safiri bi se navodno rasprsli kad bi ih se nosilo kod nekog neednog akta. Pojas je kod ena simbolizirao ednost. > Djevica.

EALJ Novim eljem trebalo je najprije oeljati neku ivotinju - psa, maku - da ne prouzrokuje ispadanje kose i da djeca ne dobiju ui. Isto se tako opominjalo da se ne treba previe eljati jer time tijelo navodno gubi previe snage, budui da se kosa smatrala sjeditem ljudskog ivota i snage. Ako ealj padne na pod, ili ako se o njemu sanja, treba navodno oekivati neprilike. Ako se ealj uzme sa sobom na putovanje, smatra se da se time postie sigurnost. Upaljeni otok hladio bi se tako da se na njega poloi ealj. Na isti su se nain hladile upaljene dojke rodilje, to se, meutim, moglo uiniti i pomou vjeanja oko vrata elja od slonovae. 2a zatitu od zlih duhova stavljali bi rodilji ealj u krevet. Za dojenje se smatralo korisnim da se djetetu u toku devet dana objesi oko vrata ealj da bi ga se sauvalo od bolesti i mravljenja. > Ustali iz groba.

ELJUGAR O eljugaru se apu-talo da u gnijezdu ima zasljepljujui kamen koji njegovo gnijezdo ini nevidljivim. Zato se vjerovalo da ljudi pomou tog kamena ili cijelog gnijezda ili pak eljugarevog jajeta mogu postati nevidljivi ili se po volji pretvarati u razne likove. Vjerovalo se i to da taj kamen svom vlasniku omoguava da razabere budunost.

eljugar savija gnjezdace visoko na drveu, te se sa zemlje gotovo i ne vidi. Zato se vjerovalo da u njegovu gnijezdu ima zasljepljujui kamen koji ga ini nevidljivim. Na slici pod br. 2: eljugar i njegovo gnjezdace.

ENJAK navodno ini ovjeka otpornim na udarce i ubode ako ga nosi uza se. Stavljao se u dep da bi se olakalo pjeaenje. Od ujeda zmije titio je ako ga se jelo na dan Pavlovog obraenja / 2 5 . 0 1 . / . Pripisuje mu se i jaanje muke potencije. Ljekovito djeluje navodno i kod utice i krstobolje, a ako ga se objesi u sobu, privlai na sebe bolesti. Ali se prialo i to da ako u istom krevetu spavaju dvoje, od kojih jedan jede enjak, onaj drugi pomalo slabi i umire. Listove enjaka treba u noi pred Iva-nje /24. 06./ povezati, inae se enjak povlai natrag u zemlju. ETVRTAK Kao i za veinu dana u tjednu i za etvrtak se vjerovalo da donosi svakakve nevolje. Tako se smatralo da onaj tko se tog dana

razboli vie nee ozdraviti. Mnogo toga na taj dan nije trebalo initi: ni poslati dijete prvi put u kolu, ni oeljati ga, ni prati sue, ni presti ili sjei drva. Razlog je sigurno taj to je to bio dan najznaajnijeg germanskog boga, Donara, a nekada se slavio kao praznik /> Pogovor str. 214./

etvrtak je i kasnije jo dugo vaio kao najomiljeniji drutveni dan. Oluje etvrtkom smatrane su bezopasnima. Znaenje tog dana za svadbe regionalno se razlikovalo: tamo gdje je jo nesvjesno postojala prvobitna funkcija Donara kao boga pravnog poretka, etvrtak se smatrao pogodnim danom za vjenanja, dok ga se u drugim krajevima izbjegavalo jer e inae u braku grmjeti. Tog su se dana esto odravali sajmovi i sudovi. etvrtak je, kao i utorak, u mnogim krajevima vaio kao dan crva kada se npr. nije smjela sijati ni saditi rotkva.

ENJA ZA DOMOM /DOMOVINOM/ mogla se navodno ublaiti ako se u kavu usulo malo zemlje s groblja svog rodnog mjesta i takvu kavu popilo. Mladoenja je mladu unosio na rukama preko kunog praga, da ne bi osjetila enju za svojim domom. Tek udata ena morala se pogledati u tavu ili gledati u dimnjak da bi postala otporna na enju za domom. Velikom se pomoi smatralo i kad bi mlada ena donijela sa sobom pepeo iz domaeg ognjita i posula ga po ognjitu u novom domu. Osim toga enama se savjetovalo da u podsuknju uiju kruh i sol. Protiv enje za domom trebala je djelovati i naopako obuena koulja, kao i noenje komada kruha u depu. Okretanje

pri odlasku od kue navodno donosi enja za domom, a takav ovjek onda nema sree u tuini. Da bi se od novoroeneta doivotno odvratila enju za domom, polagalo bi ga se pod stol u kui ili pod klupu na zemlju. IAK i njegov korijen navodno su mogli pomoi kod greva i onih bolesti. Pomou korijena ika koji je trebalo iskopati u Valpurginoj noi /no na 1. 05. / i to u pono i utei, moglo se navodno protjerati takore ako se taj korijen stavi na mjesta gdje se oni pojavljuju. IREVI su se proricali onima koji na dan Adama i Eve /24. 12./ jedu mnogo voa ili za vrijeme dvanaest dana od Boia do Bogojavljenja /od 25. 12. do 06. 01. / jedu grah ili druge mahunarke. Isto je tako trebalo izbjegavati jabuke na Novu godinu ili pranje kose za vrijeme > pasjih dana. I dodirivanje maslaka moglo je kao posljedicu imati krvave uljeve na rukama. Time se prijetilo i ljudima koji na Novu godinu obuku istu koulju ili sjednu na stol. ireve se nije smjelo probadati iglom za ivanje ve pribadaom, jer se smatralo da ivaa igla moe prouzrokovati ovisnost ili bolest. Nestanak i-reva pokuavalo su postii i noenjem safira kao i vornatih zadebljanja voaka. Izljeenje ireva navodno je bilo mogue i pomou mrtvake ruke ili eljezne re, primijenjene iznutra i izvana.

ISTILITE U njemu e se muiti mrtvac na ijem grobu izraste babljak - tako se govorilo u narodu. /> Pogovor str. 214/

OPORU DJECE nadala se mladenka koja je na svadbi nosila podsuknju neke ene koja je rodila mnogo djece. I noenje ahata, prema vjerovanju, inilo je enu vrlo plodnom. Bez djece su, naprotiv, ostajali brakovi sklopljeni za vijeme mladog mjeseca i za vrijeme smanjivanja mjeseca. > Zaee.

UVAR KUE ili STOLIST Tvrdilo se da je onaj tko ima crvenu maku ili stolist s ruiastim cvatom zatien od nevremena. uvar kue prije se esto sadio na krovu kue jer je s njim povezivana predodba da tjera oluju. Rijetki cvat te biljke smatrao se predznakom smrti nekog stanovnika kue.

ELA Smatralo se da mukarac s velikom elom posjeduje mnogo tjelesne topline i jaku dlaku na bradi. Mukarcima s gustom kosom pripisivala se, naprotiv, rijetka brada, hladna priroda i mala plodnost. > Ispadanje kose.

D DANI U MJESECU U potpunoj suprotnosti sa sretnim znaenjem koje se inae pridavalo broju sedam, smatralo se da dani u mjesecu koji sadre taj broj, dakle 7, 17. i 27, donose nesreu. I 13-og u mjesecu openito se oekivalo neto neugodno.

DARELJIVOST nekog ovjeka vidi se navodno po tome to, dok je dijete, veinom dri ruke otvorene. Ljudi s orlovskim nosom smatraju se, izmeu ostalog, i dareljivima. DARIVATI se nije smjelo nita, a da se ne zatrai bar mala protuusluga, jer se inae smatralo da se od sebe daje vlastitu sreu. > Darovi. DAROVI se ponekad nagovjetavaju kihanjem i ulijevanjem vina u au. Za razmjenu darova izmeu mladoenje i mlade postojao je niz obiaja i uputa. I uope je za > darivanje bilo vrlo mnogo savjeta. Tako se, na primjer, nije smjelo darivati otre predmete, noeve, ali po mogunosti ni ogledala, a kruh samo prema odreenim propisima. > Vjenanje. DATULA > Padovi.

DADEVNJAK Vjerovalo se da da-devnjak moe ugasiti vatru, pa se zato te ivotinje bacalo u plamen. ovjek koji bi se namazao krvlju dadevnjaka, bio je navodno neosjetljiv na vatru. Kad je nekog neto boljelo, pustio bi da mu dadevnjak pue preko bolnog mjesta na tijelu u uvjerenju da e se time osloboditi boli.

DEFORMACIJE HRPTENJAE se navodno moglo lijeiti tako da se preko kime prijee rukom umrlog. DELIRIJ se navodno mogao lijeiti uzimanjem mozga ovna koji se jo nije pario. DEMONI su u pretkransko vrijeme bili dobre i zle nadzemaljske sile, a kasnije jo samo zli dusi, vjetice i vragovi kojih su se ljudi bojali. Smatralo se da oni ovjeka ne okruuju samo nou /> None more, > No/, ve u svako doba dana /> Podne, > Histerija/. Od njihova su se utjecaja ljudi branili pomou soli i raznih trava /> Muholovka,> Milo-duh/, kaenjem, uzimanjem sjemena peonije, noenjem odreenog kamenja ili eljeznim i mjedenim predmeti-

Bakrorez dadevnjaka, Museum hermeticum, Frankfurt, 1678. Na slici u boji: Dadevnjak kakav je u prirodi.

ma. > Duhovi, > Pauk, > Egzorcizam, > Pogovor str. 214.

DESET je broj koji se smatrao simbolom zaokruenosti i savrenstva, budui da predodba o brojevima vrlo dugo nije prelazila deset prstiju. DESNO je pod utjecajem Starog i Novog zavjeta /Stvaranje 48, 14 i d. i Ev. po Mat. 25, 33-41 kac i 26, 64/ postalo privilegiranom stranom u odnosu prema> lijevoj strani /> Pogovor str. 214/. Mjesto desno od domaina vailo je kao poasno mjesto za gosta. Ako se gost spotaknuo desnom nogom ili ako se ustalo na desnu nogu ili je pak zazvonilo desno uho - sve se to tumailo pozitivno, kao sretni znak. Nasuprot tome, svrbljenje lijeve ruke najavljuje prihode, a desne izdatke, dok se svrbljenje > oiju tumai razliito, ovisno o dobu dana > Stopalo.

DEVET tom se utrostruenju broja tri, koji je esto smatran svetim, pripisivala odgovarajua vanost kao predznaku. Ve se kod > bojih sudova moralo prijei devet uarenih lemea ili hodati devet koraka s uarenim eljezom u rukama. Kod bolova oiju navodno bi pomagalo sedam ili devet korijena maslaka, a devet cvjetova kravljaka davali su snagu devetorice mukaraca. Kod vruice je broj devet igrao ulogu u uzimanju stolisnika, a kod tucanja je trebalo popiti devet gutljaja hladne vode. I kod odvikavaa dojenadi od sise i unitavanja uiju, vie se puta pojavljuje broj devet. > Kite cvijea.

DIFTERIJA Protiv te se bolesti preporuivalo natate jesti dimljeno meso

vjeverice ili piti vlastitu mokrau pomijeanu s petrolejem. DIJAMANT je u starom vijeku vaio kao nesavladiv - vjerovalo se da ga moe smekati samo svjea, topla jar-ja krv. Zato je dijamant smatran simbolom herojskih vrlina i kamenom koji donosi pobjedu. ovjek koji ga nosi bio je navodno neranjiv i nesavladiv. Zbog njegova vatrenog sjaja ljudi su ga nosili i kao sredstvo za obranu protiv zlih demona i bolesti to bi ih oni prouzroili. Smatralo se da dijamant titi i od ugriza psa i divljih zvijeri, dok trudnicama osigurava dobar porod. Kao kamen odreenog mjeseca davao je roenima u travnju vjernost, hrabrost i postojanost. DIMNJAA Kad je djevojka nosila tu biljku u cipeli, mogla je, prema

Naunica: krukoliki dijamant u zlatu.

vjerovanju, prepoznati svog budueg mua.

DIMNJAARI se smatraju vjesnicima sree, osobito ujutro, kad ih se sretne prvi put.

DISANJE se, prema vjerovanju, poboljalo ako se uzimalo ostrugani prah krizolita. Zbog toga su taj kamen preporuivali astmatiarima. Pri usponu na brdo navodno bi orlov jezik, noen na grudima, spreavao da ovjeku ponestane daha. Vjerovalo se da zaustavljanje daha spreava bumbara da ubode i koprive da op.eku.

DIVLJA SVINJA Tvrdilo se da ovjek koji jede meso divlje svinje nee nita postii u ivotu. Meutim, neki su se dijelovi divlje svinje upotrebljavali protiv raznih bolesti. Djevojke koje su imale prevelika prsa, trebale

su desnim mudom divlje svinje dodirnuti lijevu dojku i obratno, pa e se onda prsa navodno smanjiti na normalnu mjeru. Mozak, a osobito mast divlje svinje, bili su vani sastavni dijelovi masti za oruje. > Oruje, > Vepar.

DIVLJI KESTENI nosili su se kao amulet veinom u depu hlaa, a rjee oko vrata da bi se sprijeile ili izlijeile razne bolesti, kao reumatizam i ulozi, povremeno i grevi, kap, osip, vrtoglavica, zubobolja i hemoroidi. esto se mislilo da uza se treba imati neparni broj kestena ili broj djeljiv sa tri. Preporuke da kestene treba drati

Domovina je divljega kestena juni Balkan, a slui kao ukrasno drvo u alejama i parkovima. Cvijet i plod njegov smatraju se ljekovitima. Na slici pod br. 3: Divlji kesten, drvo, cvijet, list i plod.

u lijevom ili desnom depu razlikovale su se regionalno.

DIVOKOZA Tvrdilo se da ne moe dobiti vrtoglavicu onaj tko pojede srce, jetra ili krv divokoze. Nepro-bavljeni ostaci iz eluca divokoze, prema miljenju naih predaka, garantiraju strijelcu u lovu siguran pogodak, a trudnici lak porod.

Dijete ije se > ime spomene prije krtenja, izruuje se zlim duhovima. Na djeci se nije smjelo uzimati mjeru jer inae ne bi dalje rasla. Ako se to ipak uinilo, i to ve u prvoj godini ivota, postojala je opasnost da e se dijete izobliiti.

Ako se dijete provue izmeu nogu odraslog ovjeka ili takav ovjek prekorai dijete, ono navodno vie nee rasti. Tu se nesreu pokuavalo izbjei time to bi se radnja ponovila: dijete bi jo jednom prolo izmeu nogu odraslog ili bi odrasli ovjek jo jednom prekoraio dijete. Djeci se nita nije smjelo pokrpati na tijelu jer e inae navodno postati glupi, nee nita uiti i imat e loe pamenje. Da bi se kod djece postiglo uspjeno uenje i pamet, vjeao bi im se oko vrata korijen zimzelena uiven u vreicu. Cesto se maloj djeci davalo da popiju kinicu sakupljenu za vrijeme oluje, smatrajui da e tako bre nauiti govoriti.

Od raznih bolesti i opasnosti pokuavalo se djecu zatititi komadom ma-lahita to bi im ga vjeali oko vrata. Djeca pri ijem bi roenju majke imale na sebi vojniku uniformu ili oevu prljavu koulju, postajala bi navodno naroito jaka. Ako su djeca jela ljenjake bez kruha, majke bi po njima brino traile ui. Smatralo se da su upadljivo lijepa i vrijedna djeca koja su se rodila za vrijeme duge. > Stari ljudi. DJEACI Mladenki su za svadbeni ruak na tanjuru esto davali spolni organ mukog teleta ili svinje, vjerujui da e djelovanjem tog jela roditi djeaka. Istom se eljom objanjava i jedenje jaja na Veliki petak. Isto se

Divokoza je tipina ivotinja visokih Alpa. Izvrsna je penjaica. Tko pojede njezino srce ili jetru, ne moe dobiti vrtoglavicu. Na slici pod br. 3.: Divokoza.

DIZANJE > Kila. DJECA kod ijeg su roenja na nebu ovice, bit e navodno sretna, a ona koja se kao prva krste nad novom krstionicom, stjeu sposobnost da vide duhove i prolost drugih ljudi.

tako smatralo da e spolni akt za vrijeme poplave ili noi punog mjeseca imati kao posljedicu roenje mukog djeteta. Ako bi trudnica ustala na desnu nogu ili imala pjegavo lice, takoer se valjalo nadati djeaku. Budui bi otac vjeao naramenice kroz prozor, mislei da time moe postii roenje djeaka. Djeacima se nije smjela rezati kosa prije sedme godine ivota, jer inae navodno nee imati hrabrosti. > Zaee.

DJEJE BOLESTI mogle su se, prema starom vjerovanju, lijeiti tako da se za krevet oboljelog djeteta avlima zabije potkova. Isto je djelovanje imao komad pree koji je isprela djevica i koji je stavljen pod jastuk. Oboljelu djecu kupalo se u kinici u koju bi prethodno tri puta zaredom nedjeljom uranjali konjsku glavu. Ljekovito djelovanje pripisivalo se i imeli koju je trebalo strelicom skinuti s hrasta tri ili etiri dana prije mladog mjeseca, kad bi sunce stajalo u znaku strijelca. Isto se tako smatralo da zdravlju djece koristi kupanje novoroenadi u vinu.

DJETELINA se nije smjela sijati za vrijeme oseke, jer se smatralo da e se krave, koje je budu jele, raspui. Djetelina sa etiri lista - vai kao sreonoa i slui ljubavnom aranju; pripisuje joj se i mo da svog vlasnika uini vidovitim. Tko bi u pono naao takvu djetelinu, mogao se nadati velikom nasljedstvu. Djetelina sa etiri lista u domainstvu navodno je titila od udara munje. Meutim, djetelina s pet do sedam listova smatrala se glasnikom nesree.

DJEVICA Crveni jaspis navodno sadri snagu koja pozitivno djeluje na ouvanje djevianstva. Djevicama su se oduvijek pripisivale osobite sposobnosti: ako djevica palcem dodirne epileptiara, moe ga izlijeiti; vjerovalo se da se krvlju djevice moe osloboditi gube. Spolni odnos s djevicom bio je atraktivniji zbog vjerovanja da se tako moe izlijeiti od svih spolnih bolesti. Poroaj ene koja teko raa mogao se navodno olakati kad bi preko nje prela djevica i pritom ispustila svoj > pojas. Bolesna bi djeca navodno ozdravila kad bi im se pod jastuk stavio komad pree to ga je isprela neka djevica. Da bi se rijeili stjenica, nai su preci stavljali tri stjenice u lijes neke djevice koja ih je trebala ponijeti sa sobom. Djevi-anstvo se pokuavalo dokazati raznim pokusima: kad djevojka vie ne bi bila kakljiva, smatralo se da vie nije djevica. Isto se pretpostavljalo kad bi djevojka, postavljajui stol za jelo, zaboravila staviti na nj soljenku. Ako djevojka vie nije bila djevica, nije navodno mogla zadrati mokrau pri dimu zapaljenog brljana.

Dalje se smatralo da djevicu nee ugristi pela, te da e vijenac od alpskih rua /rododendrona/ na glavi djevice uvenuti, a na glavi pale djevojke ostati svje. Kad bi se voda u kojoj je oprana koulja to je djevojka nosila za vrijeme prve menstruacije, prolila po ruinom grmu, djevojka je navodno bila uvijek zdrava, cvala kao rua i redovito dobijala menstruaciju. Meutim, kad bi djevojka prolila pivo, smatralo se da je njezino djevian-stvo ugroeno, te da e uskoro nestati. Ako eni poe za rukom da na

Boi preree riblji rep u dvije jednake polovice, moe jo jednom postati djevica. Ta se elja navodno mogla ispuniti i pomou kupelji u jutarnjoj rosi.

Djevojci koja bi u kavu stavila najprije mlijeko a onda eer, govorili su da e ostati neudata.

Brojni su i recepti po kojima djevojka moe neto saznati o svom buduem ivotnom drugu. > Jabuka, > Ogledalo, > Snovi, > Krevet, > Lijevanje olova, > Dimnjaar, > Na-dlanica i > ednost. DJEVOJICE su se oekivale ne samo kad bi trudnica pri ustajanju najprije stala na lijevu nogu, ve i kod zaea za vrijeme oseke ili za zadnje mjeseeve etvrtine. Ako je djevojica protrala ispod duge, vjerovalo se da e postati djeak. Ako bi djevojica u proljee vidjela prvu rodu kako stoji, postala bi navodno lijena, ili bi je pak zamolili da bude kuma; ako bi vidjela rodu kako leti, postala bi marljiva ili bi se uskoro udala, a ako je ula kako roda klepee kljunom, trebalo se bo-jati da e u narednom razdoblju pora-zbijati mnotvo suda. Kad bi na dje-vojinoj haljini nakon etnje ostalo mnogo bodlji, govorilo se o skoroj udjaji, a ponegdje i o udovcu kao mladoenji. Kao predznak skore udaje tumaili su se i drugi dogaaji: > Repa, > Jaglac. Ako mukarac djevojci neprimjetno zatakne u dep

bedrinac, dralo se da e se ona u njega zaljubiti. > Neudata, neoe-njen, > Zaee, > Djevica. DOLIJEVANJE PIA U AU Ako se nekome dolijeva pie u dopola ispijenu au, to mu moe donijeti uloge, tvrdi narodno vjerovanje. Ako

Drago kamenje, uz ostalo, titilo je i od bolesti. Na slici: akvamarin (1), topaz (2), granat (3), turmalin (4), aavac (5).

se na vjenanju dolijeva pivo u au prije nego to se aa sasvim isprazni, navodno e onaj tko to pije doivjeti nesretnu ljubav. A tko pije iz alice u koju se dolijeva prije nego to je-ispranjena, dobit e zlu svekrvu /punicu/. > Pijenje. DOSADA I protiv toga je bilo lijeka: jesti sir. DRAGO KAMENJE Vlasnici lijepog i rijetkog dragog kamenja nadali su se prvenstveno zatiti od raznih bolesti, otrova i straha. Osim toga, smatralo se da kamenje svojim vlasnicima, koji vjeruju u njegovu snagu, daruje i odvanost i veselje, te da ih oslobaa od tuge i podlonosti zlim arima. /> Pogovor str. 214/.

sijeanj veljaa oujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

granat ametist jaspis dijamant smaragd kalcedon rubin oniks safir opal topaz tirkiz

hijacint ametist turmalin safir kalcedon smaragd karneol sardoniks krizolit beril topaz krizopraz

topaz krizopraz hijacint ametist jaspis safir smaragd kalcedon karneol sardoniks krizolit akvamarin

Za neko se kamenje tvrdilo da osobito titi ljude roene u odreenim mjesecima. Kao to pokazuju primjeri u tabeli, te kombinacije se prilino meusobno razlikuju /> Pogovor, str. 214/

DREN Smatralo se da drenov grm pomae u ostvarenju svih > elja. DRVO posjeeno za vrijeme > pasjih dana navodno nee gorjeti. Za rezbarenje je navodno najbolje drvo stabala oborenih u kasnu jesen dok se mjesec smanjuje. Da bi se izbjeglo nepovoljno djelovanje kod spominjanja dobrih svojstava ili dogaaja, trebalo je tri puta pokucati prstom o drvo.

DUGA Djeca, roena za vrijeme te nebeske pojave, postat e navodno osobito lijepa i vrijedna. Budui da se duga smatrala djelom bojim, na nju se nije smjelo pokazivati prstom jer bi se on, ako se to uini, sasuio i otpao. Tamo gdje se duga sastaje sa zemljom, nalaze se prema vjerovanju velika podzemna blaga. Ako djevojica protri ispod duge, postat e djeak. Siju li se za vrijeme trajanja

duge karanfili, vjeruje se da e niknuti areni cvjetovi. DUGME Ako se dugme otrgne rano ujutro, kae se da e taj dan donijeti nesreu. I ovjek koji je navodno neranjiv moe se ubiti srebrnim dug-metom, isto kao i staklenom kuglom. Ako se radilo o nasljeenom srebrnom dugmetu, bilo je navodno dovoljno nositi ga u depu i htjeti usmrtiti nekog neranjivog, i ve se time postizao cilj. Ako se nekom momku otrgne dugme na hlaama, vjeruje se da na njega misli draga. > Odjea.

DUHOVI Mislilo se da se moe zatititi od zlih duhova u kui ako se zimzelen, ubran izmeu Velike gospe /15. 08./ i Marijinog roenja /8. 09./, objesi iznad kunih vrata. Rodilja bi stavljala ealj u krevet ili muke hlae na krevet da bi zavarala duhove. Vjerovalo se da se duhove moe vidjeti kroz uicu igle kojom je bio uiven mrtvac. Sva djeca roena u nedjelju poslije Uskrsa ili u noi sv. Matije /24. 03./ navodno mogu vidjeti duhove. Tko je elio stei tu sposobnost morao je namazati oi

pasjim suzama. U noima izmeu Boia i Bogojavljenja /25. 12. do 06. 01./ pojavljivalo se, prema starom vjerovanju, osobito mnogo duhova. Njih se, osobito na Novu godinu, tjeralo pucketanjem bia i pucanjem, ali i pomou drugih manipulacija /> Demoni,/ > Kucanje, > Svjetlost lutalica, > Zvonjenje. DUHOVI /PRAZNIK/ Kia na Duhove smatrala se loim predznakom -jer e onda navodno padati etrdeset dana ili est do deset nedjelja, pa e treina do polovica poljskih plodova istrunuti zbog kie, biti e vie pljeve nego ita, voe e nezrelo padati s drvea i zemlju e napasti mievi.'Ali se vjerovalo da se kiticom svjeeg zelenila, koju se na Duhove donose u kuu, moe otjerati oluju i bolest, aroliju i gamad. > Pogovor str. 214. DVA Dok je broj jedan vaio kao simbol jedinstva, dva je bio simbol dualizma i nesloge, prema tome i lo broj. Zato to prelazi jedinstvo svijeta, broj dva je esto smatran znakom grijeha i otpada od boga. > Brojevi. DVANAEST je broj koji je vrlo znaajan, u najmanju ruku od vremena Starog zavjeta - dvanaest Jakovljevih sinova osnovali su dvanaest plemena Izraela, a potvrde tomu mogu se nai

u gotovo svim vanim svjedoanstvima: Knjiga dvanaest proroka u Starom zavjetu, dvanaest poslova Her-kulovih u grkoj mitologiji, Rimsko zakonodavstvo na dvanaest ploa u 5. stoljeu pr. n. e., dvanaest apostola, > dvanaest noi. Broj dvanaest je zbog svoje mnogostruke djeljivosti na polovice, etvrtine, treine i estine u duodecimalnom sistemu, krajnje pogodan za odreivanje cezura, npr. u dvanaestosatnom danu i kod podjele sati i minuta. DVANAEST NOI izmeu 25. 12.

i 06. 01. smatrale su se vremenom vraanja dua u kojem su se, meutim, oekivali i duhovi. Ljudi su se pokuavali zatititi > kadenjem i izbjegavanjem svih poslova koji nisu bili neophodno potrebni /npr. peenja/. Vjerovalo se da e se snovi to bi se sanjali u tim noima obistiniti. Tko je za vrijeme dvanaest noi jeo grah ili druge mahunarke, navodno bi dobio ireve. Ako bi se tih noi na prozorima stvorilo ledeno cvijee, oekivala se plodna godina.

DVOJNIK Vjerovalo se da donosi sreu susret s dvojnikom drugog spola. Meutim, ako je mukarac naao mukog dvojnika, to je znailo nesreu.

AVO Vjerovalo se da se avola ne smije zvati jer e inae navodno doi. Ako se nou pila voda, trebalo je tri puta puhnuti u au jer e inae avo zavladati ovjekom koji pije. Tko je uza se nosio korijen trave od ui ili zimzelen ubran u periodu od 15. 08.

do 9. 09. / izmeu Velike i Male gospe/, mogao je navodno biti siguran od vraga. I sol kao i razno bilje jakog mirisa slovili su kao zatita od avola i demona /> Pogovor str. 214/. Ako netko nou kuca na vrata, treba ga pitati za ime, jer se inae moe dogoditi da se otvore vrata avolu. Takoer se savjetovalo da se kod zijevanja stavi ruka na usta da u njih ne uleti avo u liku komarca. Ta je opasnost postojala i kod > kihanja.

esto su se mnoge ivotinje smatrale utjelovljenjem avola, na primjer gavran, kukavica i bumbar. Tko ubije pelu, potpast e pod mo avola. A tko bi sedam dana pod lijevim pazuhom drao jaje crne kokoi, mogao je navodno postii da se izlee mali avoli koji e ga morati sluati. Ali onaj tko se povezao s avolom, nije ga se vie mogao rijeiti osim ako se sedam godina nije prao ni eljao. Make su se u svrhu istjerivanja avola ubijale. > Egzorcizam, > Sukubus, > Kolovoz i > Pogovor str. 214.

avao, uvar blaga (1); avao odnosi dijete (2); osveta avla u paklu (3).

E EGZORCIZAM Ako se vjerovalo da je netko opsjednut demonima, vjeticama ili avlom, istjerivalo bi ih se. Taj se egzorcizam provodio npr. ka-enjem ili pomou > maaka. Opsjednuta osoba morala je ponekad objesiti struak muholovke oko vrata, za koji se mislilo da mu vrag ne moe odoljeti i da zato izleti iz ovjeka. Polaganje ruku i istovremeno izgovaranje blagoslova navodno je takoer navodilo vraga da pobjegne iz tijela. EKSKREMENTI su prema vjerovanju imali arobno kao i ljekovito djelovanje, reaktiviranjem sadranih ivotnih tvari. Tako se svinjski izmet upotrebljavao protiv uboda pele, kao i protiv sifilisa. Vrapji izmet bio je navodno dobar protiv kolika, bolesti sv. Vida i protiv zubobolje. Topli izmet guske upotrebljavao se za lijeenje spolnih bolesti, a sluajno naeni bijeli pasji izmet sluio je za lijeenje oteklina. > Konjski izmet. ELEFANTIJAZA - SLONOVSKA BOLEST Smatralo se da protiv nje djeluje napitak od krvi lasice, pomijean s pepelom spaljene lasice. ELEKTRICITET je proizveo mnotvo krivovjernih i praznovjernih predodbi. > Pogovor str. 214. ELOKVENTNOST Vjerovalo se da onaj tko nae petoprstac i stalno ga nosi uza se, osobito vjeto govori i time postie ispunjenje svih svojih elja.

ENGLESKA BOLEST > Rahitis

EPILEPSIJU bi navodno dobio onaj tko jai na psu. A tko uvijek u desnoj ruci dri imelu s hrasta, navodno ne moe nikada dobiti epilepsiju. Zatitu od epilepsije pruao je i napitak od imeline granice. Nadalje je kao preventiva sluio oko vrata objeen korijen boura koji je trebalo iskopati u srpnju za vrijeme mjeseca koji se smanjuje jedne nedjelje u podne. Preventivno se djelovanje pripisivalo i prstenu od magareeg kopita, koje nije smjelo imati crne pjege. I smaragd je navodno titio od epilepsije ovjeka koji bi ga nosio. Osim toga se ozdravljenje od te bolesti oekivalo kad bi se pojelo srce vuka, mozak prepelice, prainu od hruteva kao i mjeavinu od mesa i pepela lasice, nadalje kad bi bolesnik tokom deset mjeseci jeo jela pripremljena s vodom u kojoj je prethodno, za vrijeme mjeseca koji raste, tri dana leao ahat. Vjerovalo se i u ljekovitu mo koja dolazi od dodira palca djevice. U nadi da e se moi rijeiti te bolesti, ljudi su ak jeli stjenice izmeu dvije krike kruha ili sa suvicama /> Pogovor str. 214/, ali se esto smatralo dovoljnim pomiri-sati jako smrdljivu stjenicu. Ozdravljenje se oekivalo i kad bi se jelo strugotine naslijeenog srebra kao i oguljene dijelove zvona. Djelotvorno je navodno i vino u kojem su prethodno neko vrijeme leala muda divlje svinje. Kruila je ak i preporuka da se u hranu epileptiara umijeaju nokti, kosa i krv objeenog, a u toj je nevolji navodno pomagao i amulet sa etrnaest klekinja sakupljenih na Veliku gospu. Vjerovalo se da e akutni napad odmah prestati ako se bolesniku dade u ruke eljezna zdjela. tetnim za epileptiare smatrao se kozji sir.

FANTAZIJA Dok je > topaz obuzdavao fantaziju, oniks je navodno inio duh poletnim, bar kod osoba roenih u kolovozu.

FLOGISTON > Vatra i> Pogovor str. 214.

F

G GALEBOVI Staro pravilo o vremenu kae: kad galebovi lete prema kopnu, nagovjetavaju nevrijeme. GAMAD Mrtvaev zub titi ivog ovjeka koji ga nosi uza se od buha, uiju i druge gamadi. Prema jednom drugom vjerovanju, ovjek se mogao zatititi od gamadi na tijelu ako se u Valpurginoj noi /no na 1. 05./ provaljao gol u rosi ili ako je uza se nosio zemlju s groblja.

Kua se navodno mogla oistiti od svake gamadi kad bi je se temeljito pomelo sa snijegom u oujku, ili pak kad bi se na Duhove u kuu unijelo svjee zelenilo. Naprotiv, tko se u petak eljao, navodno je poveavao broj gamadi u kui. S polja se gamad mogla protjerati spaljivanjem stare odjee i posipanjem tog pepela kroz

etiri karte za gatanje s prizorima iz domaega ivota (1). Karte za gatanje iz 18. st. (2).

sito po polju. Isto se djelovanje pripisivalo pepelu lipe. > Pogovor str.214.

GATANJE IZ KARATA navodno je omoguavalo da se unaprijed saznaju budui dogaaji i sudbine kao i da se objasne zbivanja iz prolosti. Meutim, uvjeti za gatanje - tumaenje razliitih karata i sistema njihova slaganja - preopirni su a da bi ih se ovdje moglo opisati.

1 Gnostika gema od poludragulja heliotropa, s bogom Abraxasom. Zbirka Gorlaeusova. Iz Maka-rijeva djela Abraxas seu Apistopistus, Antwer-pen, 1657, sl. II.

2 Drugi tip geme, sa sedam zvijezda.

3 Gnostika gema. Tip geme s bogom Abraxasom i s mistikim slovima I A W. Iz Gorieva djela Thesaurus Gemmarum Antiquarum, Firenca, 1750, sv. I, sl. CLXXXIX.

4 Gema s bogom Abraxasom od jaspisa i s mistikim slovima I A W. Iz Gorlaeusove zbirke Cabinet de pierres gravees, Pariz, 1778.

5 Gema od jaspisa s ugraviranim simbolom zmije Agatodemona. Tip amuleta kakvim se, po Galenu, sluio egipatski kralj Nechepsus (Neko, 610-594. pr. n. e.). Original je neko vrijeme bio u zbirci Johanna Schinkela. Iz Makarijeva djela Abraxas seu Apistopistus, Antwerpen, 1657, sl. XVII.

GATANJE IZ RUKE ili hiromantija smatra da se, uglavnom iz linija dlanova, moe prema razliitim sistemima razabrati karakter i sudbina ovjeka. Pojedini hiromanti postiu u individualnim seansama znaajne rezultate. Gatanje iz ruke to ga vre laici, znatno je nesigurnije i rukovodi se paualnim uputama kao npr.:

3 Linija srca znai osjeajnost i kreativnost. Ako nije razgranata, nasluuje se emocionalna hladnoa i egoizam; 4 Linija glave navodno obavjetava o inteligenciji, vladanju osjeajima, te pokazuje otpornost prema udarcima sudbine; 5 Linija koja se uspinje, ukazuje na energine i odrjeite ljude, koji su svjesni svog cilja; 6 Saturnova linija navodno postoji samo kod nesigurnih ljudi kojima je potreban oslonac i kojima je u ivotu vrlo teko;

1 ivotna linija navodno pokazuje ivotnu snagu i otpornost; to je zaokrueniji polukrug oko izraenog venerinog brijega A, to je ovjek navodno vitalniji i otporniji i izrazito strastven. Sto je ta linija ravnija, ovjek je oprezniji, nepovjerljiviji i manje vitalan; 2 Venerin prsten navodno pokazuje da se radi o otvorenim znatieljnim ljudima;

7 Sunana linija oznaava umjetniki talent i navodno je dulja to je taj talent jai i to ga se aktivnije i uspjenije koristi. Ako ta linija nedostaje, moe se pod odreenim okolnostima naslutiti kratak ivot. A - Venerino brdo B - Mjeseevo brdo C -Marsovo brdo > Nadlanica, > Prst, > Nokti ruke.

Jato gavranova donosi nesreu. Na slici: Gavranovi.

GAVRANOVI su vaili kao vjesnici nesree /> Pogovor str. 214/, ak i kao utjelovljenje vraga. Nesrea prvenstveno dolazi kad se ugleda vie gavranova odjednom. Kretanje gavranova donosi, kako se vjerovalo, svau, a isto znae i gavranovi iznad kue. Ako su gavranovi sjedili na krovu, ljudi su se bojali da e netko u kui ozbiljno oboljeti. Kad bi pojedini gavran preletio preko kue, raunalo se sa smru enskog lana obitelji, a ako su bila dva - sa smru mukarca. Da bi se odvratila opasnost koju donose gavranovi, trebalo je tri puta pljunuti na pod.

Prokleti se, prema vjerovanju, pretvaraju u gavranove. Meutim, more

plovci su jednog gavrana smatrali vjesnikom sree, dva gavrana vjesnicima oluje, dok su tri gavrana nagovjetavala smrt. Nasuprot tome, naeno gavranovo pero uvijek se smatralo sretnim znakom. Tko je jeo meso gavrana, postajao bi navodno lukav i kradljiv. Gavranov mozak upotrebljavao se kao lijek za smrznuta stopala i protiv glavobolje, a gavranova krv smatrala se dobrom za hemoroide, dok se u gavrana preporuala protiv slabog sluha. Djeci se protiv kalja oko vrata vjeala gavranova noga.

GEMA - rezani dragi kamen upotrebljavao se, izmeu ostalog, da bi se zatitilo od loih posljedica pada. GLAD predstoji navodno onda kad se na nebu ugleda komet. Razdoblja gladi nagovjetavalo je i ponaanje > mieva i > ptica. > Poskupljenje. GLADIOLE Njihove su lukovice onoga tko bi ih nosio uza se, smatralo se, titile od ranjavanja u borbi. GLAVOBOLJA Glavobolju navodno nema onaj tko na Badnjak jede okruglice. Nasuprot tome, glava boli onoga tko u srijedu obue novi dio odjee ili spava u sjeni ljenjakova drveta. Ako se ujutro natate pojede sirovi kiseli kupus, glavobolja navodno prestaje. Isto se tako vjerovalo da kod glavobolje pomae trljanje gavranovim mozgom ili ako se popije gutljaj vode iz krovnog lijeba. Kao najsigurnije sredstvo protiv glavobolje isticalo se pijenje vode iz ae od serpentina. Da bi se oslobodilo glavobolje, trebalo je na glavi ili pod kapom drati bijelu lukovicu. I konano, smatralo se da su provjereno sredstvo

GATATI ili VRAATI moe, prema vjerovanju, onaj tko pojede srce krtice. Za ustanovljavanje buduih dogaaja i sudbina kao predznak su sluili najrazliitiji dogaaji i sudbine, na primjer zvijezde, ponaanje ptica i drugih ivotinja i snovi. Najvei dio praznovjernih sentenca ima cilj da unaprijed razabere > budunost, da bi se ovjek mogao na nju pripremiti. > Proroanstvo, > Pogovor str. 214.

protiv glavobolje zubi mrtvaca koje treba nositi u depu. Ali njih se nipoto nije smjelo dodirnuti golim rukama. Ljekovita mo protiv glavobolje pripisivala se i pepelu od vune koja raste izmeu ovneih rogova.

GLISTE Vjerovalo se da se ti ovjekovi paraziti mogu unititi ako se uzima stueno staklo. Pomo se oekivala i od miksture prireene s > medenjacima. > Crvi. GLOG Ako je glog neke godine imao mnogo plodova, oekivala se vrlo hladna zima. > Porod.

GLUHOA Smatralo se da se protiv gluhoe uspjeno primjenjuje apljina mast. Ako guter kad ga se ulovi ispusti neki glas, onaj tko ga ulovi navodno e ogluiti.

GLUPA navodno postaju djeca kad im se odjea krpa na tijelu ili kad im se ve u prvoj godini ivota ree kosa ili nokti. I za roene u srijedu smatralo se da e biti glupi. Tko bi jeo mnogo krumpira ili maka, takoer, prema vjerovanju, postaje glup, a ljudi s velikim ustima ili velikim uima vaili su kao budale. > Inteligencija, > Pamenje. GLJIVE Ako se po mjestu gdje rastu gljive udari klekovim prutom ili jednogodinjim prutom ljenjaka, oekivalo se da e tamo narasti mnotvo gljiva. S druge se strane obilje gljiva tumailo kao predznak poskupljenja. Kod traenja gljiva trebalo je (slino kao i kod traenja raznih bobica) tri prve naene gljive poloiti u uplje drvo, pa e se onda - tako se vjerovalo - nai mnogo gljiva.

GNOJENJE se navodno moglo uspjeno lijeiti karneolom u prahu. Kao preventivno sredstvo protiv gnojenja uiju nosile su se zlatne naunice. > ivenje, > Trnje.

GNOJIVO navodno samo onda poboljava tlo ako se iznese na polje za vrijeme dok se mjesec smanjuje. Kad bi se u proljee vidjele prve laste, sunane se pjege navodno mogu odstraniti gnojivom. GNOJNA BUBULJICA > Osip.

GNOJNI PRITEVI > irevi. GOL U nizu uputa zahtijevala se golotinja da bi se postiglo odreeno djelovanje. Tako se vjerovalo da se ovjek moe domoi ljepote, ako se gol valja u rosi, a uloga e se navodno osloboditi onaj tko u novogodinjoj noi ode gol na groblje i skine mahovinu s drvenih krieva. Gamad nee napadati onoga tko se na Valpurgino /l. 05./ gol provalja u rosi. Ogo-ljavanjem zadnjice navodno se moe obraniti od svake tete /> Stranjica/. U staro doba u tu su se svrhu ogolja-vali spolni organi ili su se prikazivali na amuletima. > Pogovor str. 214.

GOLUBOVI nose sreu domu /> Pogovor str. 214/ i privlae na sebe bolesti - tako se vjerovalo u narodu. Ako se kupaju u vodi ili sjede na krovu u nizu jedan iza drugoga, smatra se da e biti kie. Vjerovalo se da se go-lubinjom krvi mogu odstraniti sunane pjege, kao i da se mogu skinuti razne zle ari. Ali jastuci punjeni perjem goluba ne daju miran san ni mirnu smrt. Pomou srca grlice moe se navodno pridobiti naklonost voljene

Egipatski amulet Egipatski amulet Falusni amulet (bronca)

Falusni amulet ( bronca )

Crux ansata ( bronca )

Falusni amulet ( kasni Rim )

Ljubavni amulet s Lezba Falusna bikovska glava Romski amulet

Magini ljubavni amulet Caterine Medici

Astroloki amulet Caterine Medici

Roendanski amulet

Amuleti s prikazom spolnih organa od najstarijih su vremena titili od nesree.

Golubovi: donose sreu domu gdje se gnijezde.

Ogrlica s privjeskom od gorskoga kristala ili pro-zirca, dijamanata i zlata.

osobe. Kod > vjenanja su golubovi imali razliito znaenje, ve prema vremenu kad bi se pojavili. > Lov. GORICA Mnogi su smatrali da ih se ne moe raniti ako oko vrata budu nosili korijen gorice. Gorica je navodno titila od ugriza psa, ako se iskopa izmeu Velike gospe i Marijina roenja /od 15. 08. do 8. 09./. GORDOST Na gordost navodno ukazuju duge obrve, a sardoniks pomae onome tko ga nosi da prevlada vlastitu gordost. > Oholost, > Ponos.

GORENIK Tko pomirie tu biljku, dobit e navodno sunane pjege, a kad je otrgne, izbit e oluja. GORSKA RUA ili RODODEN-DRON, kao i mnoge druge biljke sa crvenim cvatom, navodno privlae munje. Meutim, u Sjevernom Tirolu se smatra da gorska rua odbija munju. Drvo gorske rue nije se smjelo upotrebljavati za loenje vatre jer e inae, prema vjerovanju, sve u kui izgorjeti.

GORUIINA ZRNA > Napad kapi.

GOSTE najavljuje pas koji se sklie na repu. Ako se gost kod ulaska spotakne desnom nogom, smatra da je dobrodoao, a ako se spotakne lijevom nogom, bolje je da se vrati odakle je doao. Gost mora sjesti ak i ako ostaje vrlo kratko jer inae

GORSKI KRISTALI navodno imaju svojstvo da ljude koji ih nose ouvaju od vjetijih arolija i uroka, a ako ih se nosi na koi, spreavaju, kako se vjeruje, vrtoglavicu. Gorski kristali u prahu navodno pomau protiv dizen-terije i kile. > Kristal.

odnosi mir. To prije svega vai za posjete rodiljama i novoroenadi.

Mjesto s desne strane domaina je od davnine poasno mjesto za gosta. Gostu uvijek treba ponuditi neto za jelo ili pie, a ako nita ne uzme, zaboljet e ga zubi ili e se pogorati vrijeme. Dunost je domaice da ras-premi stol prije no to gosti napuste kuu jer ih inae oekuje nesrea. Na rastanku domain mora na vratima okruiti gosta, ne dodirujui ga pritom, da gost ne bi odnio sreu iz kue. Ako se posjetilac pri odlasku esto osvre, vjeruje se da e uskoro umrijeti. > Posjet. GOVOR U mnogim se krajevima maloj djeci davalo da popiju olujnu kinicu, u oekivanju da e tada lako i brzo nauiti govoriti. U drugim se pak krajevima, s istom eljom, davalo djeci da piju iz zvona. Vjerovalo se da se moe izgubiti dar govora ako se pojede meso ivotinje koju je razderao vuk /> Pogovor str. 214/. Ako je netko izgubio mo govora zbog modane kapi, tome se navodno moglo doskoiti uzimajui dva dana zare-dom po tri kapi krvi iz uha magarice, pomijeane s aom jagodina soka. Jezik ivotinja navodno e razumjeti onaj tko bude jeo zmijsko meso i pio zmijsku krv. > Badnjak. GRABLJE koje se nakon posla ne razmiljajui bace tako da ostanu leati sa iljcima prema gore, mogu prouzrokovati plodnu kiu, a po jednom drugom vjerovanju izazivaju svau.

GRAH Tko tokom Dvanaest noi ( od 25. 12. do 6. 01. ) jede grah ili ostale mahunarke, dobit e na

vodno ireve. Prema jednom drugom vjerovanju pretvorit e se u magarca onaj tko na boinje vee ne jede grah. Trljanjem grahom ili njegovim liem pokuavalo se lijeiti bradavice i kurje oi, s tim da je grah i lie poslije toga trebalo pokopati pod izljev krovnog lijeba. Snovi o grahu nagovjetavali su nevolju i svau.

GRAMZIVOST Djetetu se prema narodnom vjerovanju nije smjelo prije krtenja pokazati novac, jer e inae postati gramzivo. > krtost. GRANAT Tom se dragom kamenu dugo vremena pripisivao utjecaj na unutranje bolesti, a prvenstveno se smatralo da jaa srce i ukida djelovanje otrova. Amulet od granata sluio je ohrabrivanju, trebalo je da osobu koja ga nosi razveseljava i da joj pomae u svladavanju tuge. Ponekad se vjerovalo da granat upozorava svog vlasnika na prijeteu nesreu ukoliko izgubi svoj sjaj. Taj je kamen navodno pomagao i u sudskim procesima, na putovanjima titio od lopova i pribavljao osobi koja ga nosi simpatije drugih ljudi. Openito je taj kamen bio garancija koja je osiguravala ispunjenje svih elja. Roeni u sijenju nadali su se da im granat osigurava vjernost ljubavnog partnera i odanost ostalih prijatelja.

GRAAK je prema narodnom vjerovanju mogao odbiti bolesti ako se za Novu godinu pojede jelo od graka. Prema jednom drugom vjerovanju, ne moe se dobiti vruica ako se na Novu godinu jede juha od graka, dok se u suprotnom sluaju mogu oekivati ozbiljne bolesti. Prigodom

vjenanja obasipalo se mladu zrnima graka kao simbolom plodnosti. > Kia. GRBA Tko rukom prijee preko grbe, imat e navodno sree. Ako se netko htio rijeiti grbe, trebalo je da je namae mau od crnih pueva i trpuca, koji je morao rasti na nekom raskru preko kojeg je prolazila svadbena povorka. Openito se smatralo da se grbavci razumiju u aranje. GRBAVO > Grba, > Pogovor str. 214. GREVI Kao zatita od greva preporuivale su se prene i smrvljene klekinje koje je trebalo nositi uza se u vreici. U istu se svrhu savjetovalo uzimanje ostruganog, naslijeenog srebra ili praina od mrtvakih kostiju, koju je trebalo jesti dok se mjesec smanjuje. Vjerovalo se da se djecu moe zatititi ako im se oko vrata objesi korijen ika /> Kozorog/.

Inae bi se iak stavljao i pod krevet. Pomo se oekivala i od korijena ute perunike, izvuenog iz zemlje jedne srijede prije izlaza sunca u znaku saturna, a jedne nedjelje pri izlazu sunca uio bi se u crveni barun, pomijean s istom koliinom bijelog ahata. Tu bi vreicu bolesnik objesio oko vrata. Vjerovalo se takoer da se otpornost protiv greva, osobito u nogama i rukama, moe postii ako se sa sobom nosi komad > sumpora. Preventivno se protiv gra u listu stavljala u krevet metla od brezina prua. Grevi bi navodno prestajali i ako se oko dotinog dijela tijela ovije mrtvaka koulja. GRIJEH Vjerovalo se da > kalcedon svog vlasnika moe sauvati od grijeha. Razderani list > trpuca navodno

pokazuje broj poinjenih grijeha. Na mnogim se mjestima vjerovalo da je mogue osloboenje od grijeha pomou sredstava za povraanje i ienje. Vuni se pripisivala sposobnost da, slino kao i prljavtina i praina, sve upija. Broj > jedanaest smatrao se simbolom grijeha jer prekorauje /kri/ deset zapovijedi bojih. GRIMASE Tko za vrijeme otkucava-nja sata ili kod plime pravi grimase, lice e mu zauvijek ostati iskrivljeno.

GRIPA Od gripe su se ljudi pokuavali zatititi nosei uza se sasueni komadi korijena bedrinca. > Zarazne bolesti, > Komet.

GRUDI Ako su grudi djevojke bile prevelike, savjetovalo joj se da lijevim veprovim mudom prijee preko desne dojke i obratno. Na taj e nain grudi navodno dobiti normalnu veliinu. > Rodilja. GUA Stvaranje gue navodno se spreava pepelom spaljene lasice. A tko dugo gleda u mjesec, dobija, prema narodnom vjerovanju, guu. Mnogo je sredstava pomou kojih su se ljudi pokuavali rijeiti gue: napitkom od rotkvina soka, mau od nagorjelog konjskog kopita i ulja, trljanjem slinom svake veeri, uzimanjem pepela spaljenog mrtvakog odra, kao i pomou korijena perunike koju je iz zemlje trebalo izvui lijevom rukom, spominjui pritom onoga komu treba da poslui. Isto se tako smatralo da moe pomoi crna barunasta vrpca koju najprije treba staviti oko vrata lea, a onda zavezati oko vlastitog vrata. > Ari, > Pe-toprstac.

GUTER Toj je ivotinji narodno vjerovanje pripisivalo mnogo negativnih osobina: da ljude namamljuje u movare, da dodirivanje gutera izaziva osip, a kosa koja doe u dodir s guterom ispada. Ako se guter, dok ga hvataju, oglasi, smatra se da e onaj tko ga je ulovio ogluiti. Ako se guter popne na voku, voe navodno nee biti jestivo, a osim toga guter moe otrovati vodu. > Dadevnjak.

GRLOBOLJA se prema narodnom vjerovanju moe sprijeiti ako se na Cvjetnu nedjelju pojedu vrbine macie. Ako je boljelo grlo, nadali su se brzom poboljanju ako se natate prijee preko vrata prstom umoenim u pljuvaku. Isto tako, protiv grlobolje se preporuivalo vezivanje oko vrata lijeve ili naopako okrenute arape koju se nosilo preko dana, kao i vezivanje vrpce od crne svile oko vrata. > ipak koji bi se pojeo u odreene dane takoer se smatrao ljekovitim. Jo se vjerovalo da se grlo-bolja moe izlijeiti ako se popije voda u kojoj je leao beril. Sredstvom protiv grlobolje smatralo se i mokrenje u vodu tako da se stane rairenih nogu preko potoka, licem okrenutim prema izvoru.

GROB Ako je na grobu rastao stri-ak, vjerovalo se da je umrli proklet; ako je iz groba rastao babljak, govorilo se da se mrvac mui u istilitu. > Ustali iz groba i > vampiri bili su ukleti i nisu mogli nai mira u grobu. Vjerovalo se da se njihovo vraanje na ovaj svijet moe sprijeiti slikom vuka na nadgrobnom kamenu. Isto se pretpostavljalo i za samoubice i krivo-kletnike. Kod raznih tegoba, osobito

kod osipa i grudnih bolesti, puka je medicina preporuavala stavljanje zemlje s groba. GROBAR Vjerovalo se da je lo znak za godinu koja dolazi ako se na Novu godinu sretne grobara.

GROBLJE Ako se uza se nosila zemlja s groblja, smatralo se da to titi od gamadi i vojne slube. enja za d