Europa [juli 2011.]

8/6/2019 Europa [juli 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-juli-2011 1/48

Hrvatska dobila zeleno svjetlo za EU

Velika Kladuša: povratak BabeFeljton: Suđenje Karadžiću

I S S N 1

9 3 9 - 3 4 2 3

juli 2011

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


8/6/2019 Europa [juli 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-juli-2011 3/48WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 3JULI 2011

s a drž a j

U ovom broju:

4 Komentar Politika stajanja u mestu

6 Bosna i HercegovinaKukiću male šanse da postane premijer

BiH

17 EkonomijaU Sarajevu se otvara prvi McDonald’s

u BiH

18 IntervjuDaniel Serwer, američki stručnjak za

Balkan

20 HrvatskaHrvatska zvanično dobila zeleno svjetlo

i datum ulaska u EU

22 FeljtonHaag: Zapisnik sa suđenja Radovanu

Karadžiću (13)

28 ReportažaPutopis: Brzim preko Bosne (18)

U sjenci Igmana i Bjelašnice

32 KulturaSarajevo kandidat za evropsku

prijestolnicu kulture 2014.

34 SportBitka za Nogometni savez BiH

36 AutomobiliBuba za 21. vijek

38 Zabava

39 Tehnologija

40 Estrada

41 Mozaik 42 Horoskop

43 Zabava

46 Oglasi

USKORO!!! USKORO!!! USKORO!!!

NOVI TV KANAL NA VAŠEM JEZIKU

SREBRENICA 11.7.1995. - 11.7.2011.

Ove godine prvi dan Ramazana pada 1. avgusta.Svim čitaocima islamske vjeroispovijesti želimo lak post.

8/6/2019 Europa [juli 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-juli-2011 4/48EUROPA4 JULI 2011

k o m e n t a r

Poštovani čitaoci, redakcija Europa Magazina će rado objaviti i Vaš tekst, ako nam ga pošaljetena e-mail adresu [email protected]. Ne zaboravite - ovo je i Vaša novina!

KOMENTAR

Politika stajanja u mestu Piše: Teol Pančić

Pošto je ključnudeceniju istoč-

noevropske tranzicijeprovela panično bežeći upravcu suprotnom ono-me kojim su išle gotovosve druge ekskomuni-stičke zemlje, sasvim jeprirodno da je pad Milo-ševića Srbija dočekala na

„kosmičkoj“ udaljenostiod Evropske unije, to jest, od svega onoga što treba učiniti dabi se postalo njenim članom. Od tada, Srbija se Uniji strateški„približava“, sa nekom maglovitom perspektivom punoprav-nog članstva – kako danas nostalgično i naivno deluje tvrdnjatadašnjeg premijera Zorana Živkovića da bi Srbija mogla uEU već 2007! – ali udaljenost kao da ostaje postojano (pre)ve-lika, naročito kada je uporedite sa nekim drugim u okruženju,recimo sa činjenicom da će Hrvatska tačno za dve godine ućiu „klub“.

Ovo sporo odmicanje na jednom vrlo komplikovanom„putovanju“ rađa svakovrsne frustracije, i to nije ništa neobič-no, ali jeste neobično, zapravo i obeshrabrujuće, kada ljudima

koji bi trebalo da znaju o čemu govore (političari, akademici,novinari...) počnu iz te frustracije da se priviđaju nepostoje-ći problemi, umesto da rešavaju one prave. Tako je stvorenfantazam „stalno novih uslova“ koje Srbiji postavlja Brisel, ene bi li je, iz nekog nejasnog ali svakako pokvarenog razloga,držao što dalje od sebe.

Tako je, sećamo se valjda, bilo sa „haškim problemom“.Kada je izručen Milošević, mnogi su se ovde silno iznena -

dili i uvredili što su od Srbije vrlo brzo zatraženi Karadžić iMladić, kao da su oni odjednom iznikli niotkuda, kao da i dotada nisu bili na spisku begunaca koje „duži“ Srbija. Kada jeizručen Karadžić, ponovilo se isto: zašto nas sada gnjavite stim Mladićem? Eto nam sada i problema s Hadžićem, jednom

navodno sitnom ribom, ali ribom koja još slobodno pliva upogrešnom moru...

Slično se, a sa mnogo dugoročnijim posledicama, dešavai ovih dana s ritualnim „skandalizovanjem“ nad izjavom Šte-fana Filea, evropskog komesara za proširenje, da Srbija nećemoći da uđe u Evropsku uniju bez rešavanja problema Koso -

va, iliti sa sadašnjim, krajnje nedenisanim odnosom prema

Kosovu, jer EU nema nikakvog interesa u tome da u svoje re-dove prima države koje nemaju precizno denisane granice ipristojno uređene odnose sa svim susedima.

U čemu je, dakle, „problem“? Upravo u tome što Fileovaizjava ne donosi ništa „novo“. Svakome sa zrnom političkogi istorijskog razbora jasno je od početka da je nezamislivo daEU mazohistički „interiorizuje“ srpsko-kosovski problemtako što će ga jednostavno apsorbovati u sadašnjem, (polu)zamrznutom stanju, u kojem glavnina EU tretira Kosovo kaonezavisnu državu, a Srbija ga tretira kao svoju jednostranoodmetnutu pokrajinu, pa ga još i sapliće u kojekakvim diplo-matskim i paradiplomatskim akcijama, šteteći ne samo Prišti-

ni nego i samoj Srbiji, još i više. Naravno da Beogradu nikone može (i neće) da „zabrani“ da se tako ponaša, ali taj stav,produžavan do u lošu beskonačnost, ima svoju cenu. I tu cenuplaća i plaćaće Srbija, niko drugi. I sastavni deo te cene je dao EU nema ni govora, sve dok se ti odnosi ne urede do onetačke u kojoj neće biti suštinskih nejasnoća i velikih napetosti,pa uključivalo to „eksplicitno priznavanje nezavisnosti“ ili ne.Tu isprazna, besadržajna zaklinjanja poput Đelićevog refrenada „mi to nikada nećemo učiniti“ (a šta „ćemo“ učiniti?) nisudeo rešenja, nego deo problema.

Bilo bi svakako preterano reći da vlast u Beogradu nijesvesna da se našla u klopci iz koje se mora nekako iskobe-ljati. Samo, kako se odreći „jeremićevske“ retorike i prakse,

koju je sama sebi nametnula još u Koštuničino vreme, čak jeinstalirajući i u preambulu Ustava? Sve je jasnije da se „planB“ za izlaz iz pat-pozicije zove „podela Kosova“, za kojom bisledilo priznanje nezavisnosti onog njegovog dela koji „pri-padne Albancima“, ali za tu ideju Beograd veoma teško na-lazi relevantne partnere u svetu, u EU i Americi ponajmanje.Zašto? Iz mnogih razloga, od kojih nije na poslednjem mestustrepnja od „lošeg primera“: ko bi onda zaustavio virusno ši-renje takvog presedana, pre svega na Bosnu i Hercegovinu?U Banjaluci ionako stoluje jedan politički predator koji samočeka na tako slasnu priliku...

Zato ta stvar sa Kosovom ipak stoji u mestu, i stajaće svedo nekog uistinu hrabrog „prodora“. Tadić ima istorijsku pri-

liku, patetično rečeno možda i dužnost, da ga učini, a ako jepropusti, naškodiće više svojoj zemlji nego sebi. Suočen s ta-kvim izborom, jedan Koštunica, recimo, uvek bi se opredelioda naškodi zemlji, a da sačuva sebe. No, zato je Koštunica i„ispao iz igre“, jer se pokazao nedoraslim. Još jednu nedo-

raslost te vrste Srbija bi teško podnela, mnogo teže od svakegorke pilule koju treba da proguta.

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


k om ent ar

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


b o s n a i h e r c e g o v i n a

Sa sedam glasova protiv i pet za, parlamentarna Komi-sija za pripremu izbora Vijeća ministara BiH u četvr-

tak nije podržala Slavu Kukića, kandidata za predsjedavaju-

ćeg Vijeća ministara BiH.

“Prva i osnovna stvar je principijelne naravi što iza kan-didature gospodina Slave Kukića ne stoji izborni legitimitethrvatskog naroda čiju poziciju bi ovdje trebalo zastupati uVijeću ministara“, rekao je predsjedavajući Komisije Božo Lju-bić.

Podršku Kukiću nije dala niti jedna politička stranka izRS-a. Član Komisije, poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Dra-go Kalabić ističe kako Kukić neće dobiti ni podršku na Pred -

stavničkom domu.

„Gospodin Kukić je danas dodatno zacementirao svojpad jednim neozbiljnim pristupom u jednom momentu izja-vom da bi ukidanje entitetskog glasanja bilo jedno od dobrihrješenja. Zamislite tu neozbiljnost da se sa takvim stavom tra-ži predstavnika iz RS“, rekao je Kalabić.

Predstavnik stranaka potpisnica Platforme Mladen Ivan-

ković Lijanović ipak očekuje da će poslanici Predstavničkogdoma dati podršku Kukiću:

„Slavo Kukić će imati većinu, prostu većinu. Međutim,očito je da neće imati entitetsku većinu iz RS.“

Optimističan je i sam Slavo Kukić:

„Uspio sam, prije svega, osigurati prostu većinu parla-mentarnu od 22 glasa u Parlamentu. Sugurno će doći do dru-

gog kruga, što ne znači da je neću imati i u drugom krugu.“

Sastanak stranačkih lidera

Sjednica Predstavničkog doma državnog parlamenta nakojoj će biti odlučivano o izboru Slave Kukića za predsjedava- jućeg Vijeća ministara BiH najavljena je za slijedeću sedmicu.

Prije sjednice Komisije, Stranke potpisnice Platforme

najavile su da neće odustati od Slave Kukića kao kandidataza mandatara za sastav Savjeta ministara BiH iako još uvijeknema podršku političkih partija iz RS i dva HDZ-a.

Ranije je najavljeno da se nakon sjednice Komisije očeku- je i sastanak lidera parlamentarnih stranaka.

„Činjenica jeste da mandatar ima podršku stranaka Plat-forme, izvjesno je da sad zasad nema podršku nijedne stran-

ke iz RS, a evo ostavićemo to za sjednicu Parlamenta. StrankePlatforme su pokušale obezbijediti većinu za mandatara kojegbismo predložili i Predsjedništvu. Nadam se da će doći dosusreta lidera političkih stranaka da se pokuša naći dogovor,a sve je otvoreno do sjednice Parlamenta“, kazao je u srijedupotpredsjednik Komisije Asim Sarajlić, iz SDA.

Prema trenutnom odnosu snaga i broja glasova predstav-nika stranaka potpisnica Platforme i još nekoliko opozicionihu Parlamentu BiH, Kukić bi mogao proći prvi krug glasanja sanatpolovičnom većinom.

U drugom krugu glasanja, gdje je potrebno obezbijediti idovoljan broj glasova stranaka iz RS kako bi bila zadovoljenaentitetska većina, Kukić i stranke koje su ga predložile kalku-

lišu sa suzdržanim glasovima SDS-a i PDP-a.

Kukić je izjavio kako, ukoliko ne dobije podršku Parla-menta, neće prihvatiti ponovno imenovanje.

IZBOR PREMIJERA BIH

Kukiću male šanse da postane

premijer BiH

Parlament BiH

Predstavničkidom 29. juna o

imenovanju KukićaSjednica Predstavničkog doma Parlamentarne

skupštine BiH zakazana je za 29. juni, a na dnevnomredu je potvrđivanje imenovanja predsjedavajućeg Vi- jeća ministara Bosne i Hercegovine.

Predsjedništvo BiH je 14. juna tajnim glasanjemizabralo Slavu Kukića kao kandidata za predsjedava- jućeg Vijeća ministara, a konačnu odluku donijet ćePredstavnički dom državnog parlamenta.

Kukić je izabran u konkurenciji od ukupno trikandidata. Borjana Krišto je bila kandidat HDZ-a, dok je Mladen Ivanković-Lijanović bio kandidat Strankeradom za boljitak.

Parlamentarna Komisija za pripremu izbora Vije-ća ministara BiH, sa sedam glasova protiv i pet “za“nije podržala kandidaturu Slave Kukića, ali odlukaKomisije nije obavezujuća za Predstavnički dom.

Stranke iz RS-a, kao i oba HDZ-a od početka suprotiv izbora Slave Kukića, kojeg su kao nestranačkogkandidata predložile stranke potpisnice Platforme.

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


b o sn ai h er c

e g ovi n a

Kandidat za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Sla-vo Kukić razgovara o motivima, kulturi dijaloga i programuvlade, ako bude izabran.

Kakvi su to motivi da se prihvatite tako jednog poslakoji unaprijed izgleda da je osuđen na propast?

Kukić: Ja mislim da u BiH naprosto odgovorni ljudiimaju obvezu ulaziti i u poslove koji na prvi mah djeluju iavanturistički. To je jedini način da mi koji smo izvan realnepolitike pomognemo vraćanju BiH na put europske demo-kratske prakse i pomognemo BiH u pridruživanju društvueuropskih naroda. Prema tome, to je samo po sebi izazov.Niti ulazim s ambicijama da stvaram političku karijeru, nitise kanim, ako dobijem mandat, poslije u politici zadržavati. Ja sam sveučilišni profesor i to želim i dalje ostati.

Za Vas svi kažu, i ovi koji Vas neće i ovi koji Vas hoće,

Vi ste divni, krasni, normalni, obrazovani, nemate oraha udžepovima - a opet Vas neće.

Kukić: To nije odnos prema meni. To je samo izraz druš-tvene stvarnosti u BiH. To je društvena realnost - da pono-vimo, ali to nije mudrost. Stvarnost je opterećena posebiceetničkim pitanjima. Ali, budimo realni - nije posrijedi samoetničko, etničko se dosta često istura naprijed kao paravan.Posrijedi su dosta često različitigrupni interesi, koji su različitihvrsta i koje ja ne bih komenti-rao. Ako hipotetski pođemo odtoga da na čelo Vijeća ministaradođe osoba koja je izvanstranač-

ka, koja iza sebe nema nikakvihhipoteka, onda je to objektivnorealna opasnost da se jedna usta-ljena praksa, koja je u BiH domi-nantna 20 godina, ako ne razbi- je, onda barem ozbiljno dovedepod znak pitanja.

Kakav onda program vi mo-žete ponuditi da okupite tolikerazličite interese? Šta je njegovasuština?

Kukić: Elementarno je slijedeće: BiH je po stopi nezapo-

slenosti, koja je preko 40 posto, na samom europskom vrhu,dakle među najgorim zemljama. Elementarno je da u BiHsvaki četvrti stanovnik živi, prema svim istraživanjima, is-pod egzistencijalnog minimuma. Drugim riječima, ozbiljnoVijeće ministara, ozbiljna državna vlada, kako god da je kr-stili, morat će se, prije svega, posvetiti pitanjima ekonomije,morat će se posvetiti traganju za odgovorima na pitanja za-što je sve manje radnih mjesta, zašto je sve manji GDP, zaštonam domaći kapital zazire od ulaganja, zašto ne dolazi stranikapital, gdje su te kočnice.

Morat ćemo se, osim toga, koncentrirati na vraćanje au-toriteta državnim institucijama. Nije važno uopće, to je pita-

nje političkih rasprava, da li nam je ovih institucija dosta ilinije, trebamo li uvesti neke zajedničke, jačati piramidu itd.Ali, ako pođemo od postojećeg, onda ni te institucije koje po-

stoje prema postojećem Ustavu BiH, naprosto zbog neposto- janja političke volje, i danas ne rade sa 50 posto svojih kapa-citeta. Ono što mi se čini jako važno, a šta na prvi pogled nemora uopće spadati u djelokrug rada Vijeća ministara, mi-slim da je pitanje kulture političke komunikacije. Ja ne moguutjecati na političke elite, ali mogu osobnim primjerom i za -htjevom od članova Vijeća ministara utjecati na to da uvede-mo jednu novu praksu u političkom komuniciranju, praksukoja ne plaši ljude, koja ne izaziva strahove i frustracije, pa imržnju.

Kukić: Najgore moguće rješenje je ne formirati vlast. Samnom ili bez mene, ne treba ići u jesen, u deveti mjesec bezvlade - jer to bi bilo pogubno za čitavu zemlju.

Ali, jedni Vam kažu da možete biti predsjedavajućimami i tati, drugi Vas nazivaju neprijateljem. Ta kultura dijaloga o kojoj Vi govorite je unaprijed izgubljena ukoliko jevodi samo predsjedavajući Vijeća ministara.

Kukić: Netko mora početi. Ja mislim da ako počnemo,pa makar od predsjednika Vijeća ministara i makar samo

Vijeće ministara, ona ima svepretpostavke bude li praćenamedijima da se širi u formi kon-

centričnih krugova i da obećavada postane forma političke ko-munikacije u čitavoj zemlji. Ali,to treba pretrpjeti zbog interesačitave zemlje i zbog interesa lju-

di koji u njoj žive.

Nemate namjeru da vraćatelopticu na isti način?

Kukić: Nedaj bože. Čak utoj formi komunikacije ja ne vi-dim specijalne, osobne namjere.To je naprosto jedno impluzivnoizlijetanje zbog kojega, možda, ječovjeku kasnije bilo i žao.

Ja mislim da to nije impulsivno i da se to namjerno radi.

To je tendencija i namjerno onemogućavanje svakog dijalogaunaprijed, to je dio strategije.

Kukić: Ako i jeste, mislim da vraćanjem loptice ne mo-žemo pomoći ovoj zemlji.

Šta bi značilo da BiH i dalje nema premijera, odnosnopredsjedavajućeg Vijeća ministara, da bude i dalje blokiranai da dalje pada?

Kukić: To je užas jedan. Najgore moguće rješenje je neformirati vlast. Sa mnom ili bez mene, ne treba ići u jesen,u deveti mjesec bez vlade - jer to bi bilo pogubno za čitavuzemlju.

KANDIDAT ZA PREDSJEDAVAJUĆEG VIJEĆA MINISTARA BIH, SLAVO KUKIĆ:

Vraćanjem loptice ne možemo pomoći BiH

Nestranački kandidat Slavo Kukić

8/6/2019 Europa [juli 2011.]



Iako se pregovori o reformi pravosuđa u BiH u BanjojLuci odvijaju pod radnim naslovom EU – BiH SSP

Strukturirani dijalog o pravosuđu, očito je da je MiloradDodik, predsjednik Republike Srpske, sve učinio kako bi seti pregovori sveli (samo) na razgovor između Banje Luke iBruxellesa s potpunim isključivanjem kako predstavnika Fe-deracije, tako i državnih institucija. Skandal na prvom danupregovora, koji je imao politički karakter, kada je Živko Bu-

dimir, predsjednik FBiH jedva dobio priliku da govori i to za-hvaljujući Štefanu Füleu, komesaru EU za proširenje, to samopotvrđuje. Dodik je nakon toga demonstrativno napustio saluu čemu su ga pratili još neki predstavnici RS-a. No, medijiuopće nisu spomenuli taj skandal, dok je većina njih (iz RS-a) dala najveću važnost onome što su govorili Dodik i Füle,potpuno ignorirajući ostale učesnike, među kojima i državnepredstavnike.

Od dolaska Catherine Ashton, visoke predstavniceEvropske unije za vanjsku politiku i sigurnost, u Banju Luku,kada je Dodiku obećala pregovore o reformi pravosuđa poduvjetom da povuče referendum o Sudu i Tužiteljstvu BiH,

nije bilo jasno o kakvoj će se zapravo reformi raditi. Dodik je mjesecima prije te posjete najdirektnije napadao ove dvijedržavne institucije, optužujući ih da procesuiraju samo Srbekao i da su formirani mimo zakona i ustava – uz najpogrdnijeizraze i vrijeđanje. Evropski predstavnici su na to šutjeli, svedok Vijeće sigurnosti nije naložilo sankcije Dodiku zbog anti-dejtonskog djelovanja. E, tada se Evropa odlučila na reakcijui pored protivljenja iz SAD-a. No, Dodikovi lobisti – Boris Ta-dić i Miroslav Lajčak uspjeli su isposlovati da Ashtonova ek-spresno doputuje u Banju Luku. I napravljen je dogovor kojinije bio ništa drugo do spašavanje Dodika. Osim što je obećalareformu Ashtonova je prvu rundu pregovora dogovorila uBanjoj Luci.

Suprotna tumačenja

Uslijedila su potpuno suprotna tumačenja: dok su u Fe-deraciji tvrdili da to znači početak pregovora koji će dovestido formiranja vrhovnog suda BiH i jačanje postojećih pra-vosudnih institucija, iz RS-a su vrlo jasno poručivali da će se

smanjiti ovlasti Suda i Tužiteljstva BiH, ali i Ustavnog sudaBiH i Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, dakle svih pra-vosudnih institucija na državnom nivou. Iz EU je, pak, objaš-njeno da se radi o početku pregovora o reformi pravosuđa uokviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (doduše “načetiri bojazni koje je izrazio RS”, kako je rekao Fule), što je je -dan od ključnih uvjeta koji svaka država koja želi u EU moraispuniti.

No, pripreme za sastanak od početka su u potpunosti is-ključivale predstavnike Federacije, Distrikta Brčko, ali i ključ-nih državnih pravosudnih institucija. Čak su neki političariiz RS-a u medijima poručivali da nema nikakve potrebe dase iko iz Federacije BiH pojavljuju u Banjoj Luci?! I dok su

učesnici iz RS-a došli sa unaprijed dobro pripremljenim do-

kumentom, koji su Dani objavili u prošlom broju, a u komese detaljno i argumentirano obrazlaže kako je pravosuđe RS-asavršeno organizirano i nansijski osigurano sa potrebnimzatvorskim kapacitetima, iz Federacije nije bilo nikakvog do-kumenta, kao ni zajedničkog stava za predstojeće razgovore,a nisu ga imali ni predstavnici državnih pravosudnih institu-cija. Koliko je po ovom pitanju u Federaciji zakazala struka,zakazala je i politika.

No, činjenica je da je Dodik od trenutka kad je dobio obe-ćanje Ashtonove da će mu biti napravljen ustupak pregovoreprikazivao kao svoj politički uspjeh, zbog čega je u Sarajevubilo nekih prijedloga da niko od bošnjačkih predstavnika neode u Banju Luku, ali na kraju je pobijedio pragmatizam: da

se ne odbijaju pregovori s EU i ne daju novi argumenti Dodi-ku. Sasvim je drugo pitanje šta su radili oni kojima je (plaće-ni) posao da koordiniraju institucije u Federaciji i pripreme ihupravo za ovakve pregovore s EU. To je svakako pitanje kojese pod hitno mora staviti na dnevni red.

Upravo zbog svih ovih nejasnoća i različitog tumačenjapočetka pregovora o reformi pravosuđa, tačnije uslijed nedo-

statka preciznih informacija o svemu s najvećom pažnjom seočekivao dolazak predstavnika EU, odnosno stavovi koje ćeoni iznijeti. Prema nezvaničnim informacijama i u Buxellesusu bili zatečeni načinom na koji je Dodik predstavio postignu-ti dogovor s Ashtonovom, kao i dokumentom iz RS-a pripre-

Banjalučki pregovori: Rezultati Strukturalnog dijaloga o stanju u pravosuđu u BiH

Planirani haos Iako je Milorad Dodik mjesecima najoštrije napadao Sud i Tužiteljstvo BiH, kao i sve druge državne institucije,

Evropska unija se odlučila da reagira tek kad je Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo sankcije za antidejtonsko dje-lovanje. I pored protivljenja iz SAD-a Dodikovi lobisti – Boris Tadić i Miroslav Lajčak uspjeli su isposlovati da Ashtonova ekspresno doputuje u Banju Luku i spasi Dodika. Osim što mu je obećala reformu pravosuđa Ashto-nova je prvu rundu pregovora dogovorila u Banjoj Luci gdje su predstavnici pravosudnih institucija i političariiz RS-a pokušali srušiti pravosuđe BiH. Bezuspješno. Iako je ovo bio tek prvi u nizu sastanaka na kojima će se govoriti o reformi, Štefan Füle je jasno poručio: Sud i Tužiteljstvo BiH ostaju

Kako kaže predsjednik: Koliko je nezavisno pra-

vosuđe RS-a spremno na bilo kakve pregovore sciljem boljitka za struku najbolje ilustrira jedan odistupa Snežane Savić, profesorice Pravnog fakul-teta iz Banje Luke, koja je rekla da nema potrebeda se priča o ukidanju Suda i Tužiteljstva BiH, jer se “predsjednik jučer složio da ostanu”

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


b o sn ai h er c

e g ovi n a

mljenim za banjalučki sastanak. U dokumentaciji koja je iz Ba-nje Luke išla prema sjedištu EU bili su jasni zahtjevi: tražili suda EU uradi sve ono što se nije uradilo referendumom od kojega se odustalo, tačnije da se u potpunosti reducira (smanji)mandat Suda i Tužiteljstva BiH. Malo previše i za političare uBruxellesu i pored lobija koji predvodi Miroslav Lajčak, a kojidaje podršku Dodikovoj politici.

Jasna poruka Bruxellesa

Füle je već prvi dan bio decidan: nema ni govora o ukida-nju Suda i Tužiteljstva BiH, kao ni VSTV-a naglašavajući da teinstitucije ne smiju biti dovedene u pitanje te objašnjavajući:“Evropska unija danas je stranama pregovaračima postavilačetiri pitanja vezana za stanje pravosuđa u BiH i na osnovunjihovih odgovora mi ćemo iznijeti svoje preporuke. Ali EUneće donositi rješenja, već će to biti obaveza domaćih politi-čara.”

Iako je činjenica da će se pregovori nastaviti stav Bruxe-llesa je već prvi dan bio jasan, što je sigurno nokaut Dodikuzbog čega je bijesan napustio sastanak (jer njegov cilj nije bionikakva reforma već rušenje državnih institucija) nakon što jepod očitim pritiskom iznio svoj stav: “Ne sporimo neki oblik

suda i tužilaštva na nivou BiH, ali bi u svakom slučaju treba-lo da bude isključena retroaktivna primjena zakona. Nećemopristati na objedinjavanje, kako neki predlažu, pravosudnogbudžeta, jer to ne bi bilo ekasno. Mi razumijemo da EU kaopregovaračku stranu vidi BiH, ali mi kao strana u BiH, poštu-

jući Ustav i Dejtonski sporazum želimo da budemo vidljivi.I drago mi je da mogu reći da mi najviše razumijevanja za tovidimo u Evropskoj komisiji.” Predstavnici EK su bili prisutni

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


b o s n a i h e r c e g o v i n asastanku bilježeći sve što se iznosilo i oni će pisati preporuke

za reformu, no to sigurno neće uraditi bez ozbiljnih razgovorana svim nivoima. I u Sarajevu.

Živko Budimir je izložio stavove Federacije dajući podrš-ku reformi pravosuđa s ciljem jačanja zaštite ljudskih prava uskladu s europskim standardima jer država građanima moraosigurati zaštitu prava, zatim je naglasio neophodnost formi-ranja vrhovnog suda koji ne može nadomjestiti Sud BiH, kao ineophodnost provođenja Državne strategije za procesuiranje

predmeta ratnih zločina u cijelosti.Upravo pitanje procesuiranja ratnih zločina jedan je od

najjačih argumenata u dokumentu za diskusiju predstavnikaiz RS-a koji navode zaključke VSTV-a prema kojima je VSTVzabrinut zbog velikog broja neriješenog predmeta ratnih zlo-

čina, te da se “uspostavljanje centralizirane i ažurirane evi-dencije odvijalo dosta usporeno, a još uvijek ta evidencija nijepotpuna, pa je potrebno da Tužilaštvo i Sud BiH vrlo ekasnocentraliziraju i ažuriraju evidenciju o svim predmetima ratnihzločina koji se nalaze pred pravosuđem BiH...”

Bez baze podataka

Više je razloga koji

su doveli do zastoja uimplementiranju Stra-tegije za procesuiranjeratnih zločina, ali ječinjenica da tome veli-kim dijelom doprinosinepostojanje zajedničkebaze podataka o svimpredmetima zbog čegau ovom trenutku nikone zna koliko je sveistraga i protiv kogaotvoreno u BiH zbogsumnji da su počiniliratne zločine. S drugestrane, iako je zakonomiz 2003. jasno rečeno danijedno niže tužiteljstvone može pokretati istra-gu bez odobrenja Tu-žiteljstva BiH, to se nepoštuje tako da je moguće i da postoji više paralelnih istraga oistim događajima. Osim toga, Sud i Tužiteljstvo BiH trebali suuraditi kategorizaciju svih predmeta ratnih zločina na najslo-ženije i manje složene, nakon čega bi se odredilo i koji nivoiće ih procesuirati, entitetski ili državni. No, to nikad nije ura -

đeno, a najveće opstrukcije bile su upravo iz RS-a, iako zastoj

pravi i Tužiteljstvo BiH koje ne prosljeđuje ni one predmetekoje su dobili na ocjenu Sudu BiH.

O kolikom broju predmeta ratnih zločina se radi i dalje sesamo nagađa i spominje cifra od 10.000 koju je svojevremenoprvi plasirao bivši glavni tužitelj Marinko Jurčević. Upravo Jurčević je odbio da u rad prvo stavi predmete koje je Tuži-teljstvo BiH dobilo od Haškog tribunala i koji su bili katego -

rizirani i označeni oznakama A, B i C. Radilo se o nekih 700predmeta pregledanih nakon uspostavljanja Pravila rimskogputa. Ono što je Jurčević započeo, nastavio je i dovršio Milo -

rad Barašin, sadašnji glavni tužitelj Tužiteljstva BiH, objašnja-vajući kako je Tribunal traljavo uradio posao te da oni morajusve predmete ispočetka pregledati!?

Koliko se ozbiljno tome pristupilo najbolje ilustrira pri-mjer Dobrovoljačke, istraga za koju je svojevremeno Carla delPonte, bivša glavna tužiteljica ICTY-a, rekla da nema dovolj-no dokaza za osnovanu sumnju da je počinjen ratni zločin, aonda je Tužiteljstvo BiH otvorilo istragu o tom događaju kojatraje godinama i koja je toliko ispolitizirana (od strane BanjaLuke i Beograda) da je gotovo pa potpuno sigurno da će Tuži-teljstvo BiH naći dokaze da podigne optužnice protiv lica kojasu predmet istrage.

Ovakav haos s predmetima ratnih zločina, koji je godinastvaran planski i smišljeno, dodatno komplicira i složena po-litička situacija u BiH, odnosno pritisci iz Banje Luke da se tipredmeti rade na način da jednako budu optuživani Bošnjacii Srbi!? Pri tome se (iz Banje Luke) potpuno ignoriraju presu-

de Haškog tribunala. Dodik je nakon hapšenja Ratka Mladićaponovio (po ko zna koji put) da se u Srebrenici nije desio ge-nocid, tako da je očito da se preko pravosudnih institucija uBiH, prvenstveno Tužiteljstva BiH – jer oni su ti koji Sudu BiHdostavljaju predmete koje će procesuirati – pokušava pisatinova historija BiH koja će pokazati da su zločine podjednako

činili i Srbi i Bošnjaci iHrvati. Odnosno, da jeu BiH bio građanski rat.

Nezavisni pred-stavnici struke

Priča o reformi pra-vosuđa poslužila je kaoodlična prilika pred-

stavnicima RS-a da po-redaju sve probleme upravosuđu BiH kada jeu pitanje procesuiranjeratnih zločina, ali bezbilo kakvog upuštanjau razloge koji su doveli

do tih problema. Nikonije očekivao da se otome progovori prvidan pregovora, koji jeimao političku kono-taciju, ali prilika za tosvakako je bila drugi

dan, kad se odvijala stručna rasprava o reformi pravosuđa.Nažalost, (“nezavisni”) predstavnici struke (pogotovo iz RS-a) potpuno se povinujući politici koja se vodi u ovom entitetusamo su ponavljali stavove iz Dokumenta za diskusiju, koji sunapisali Dodikovi “eksperti”.

Na pregovore u Banjoj Luci doveden je kompletan pra-

vosudni vrh RS-a, od predsjednika općinskog do vrhovnogsuda, tužitelji, predstavnici Ministarstva pravde, profeso-ri Pravnog fakulteta... Uz politički, drugi dan je bio veliki“stručni” pritisak na predstavnike pravosuđa iz Federacije.Prednost im je davao “domaći teren”, ali i brojčana nadmoć-nost. Na bilo kakav prijedlog iz Federacije javljalo se višepredstavnika RS-a koji su ga pobijali. A koliko je nezavisnopravosuđe RS-a spremno na bilo kakve pregovore s ciljemboljitka za struku najbolje ilustrira jedan od istupa SnežaneSavić, profesorice Pravnog fakulteta iz Banje Luke, koja je re-kla da nema potrebe da se priča o ukidanju Suda i Tužitelj-stva BiH, jer se “predsjednik jučer složio da ostanu” uz pitanjeodređenih nadležnosti!?

Štefan Füle, povjerenik EU za proširenje i politiku prema EUsusjedstvu

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


b o sn ai h er c

e g ovi n a

JEFTINE AVIONSKE KARTE LLCSamo Ptice Lete Jeftinije

Jazmir Bešlijaowner

336 Springhaven Rd,Lawrenceville, GA 30046

Tel 770.963.9684 Tel 770.651.7185Tel 770.963.9685 Tel 770.268.8940

Fax [email protected]

www.TravelBiH.com

A prema “predsjedniku” Dodiku među nadležnostimakoje se trebaju oduzeti Sudu BiH prvenstveno su zakonskaovlaštenja da izuzimaju predmete s nižih nivoa, čime bi sesvakako izbjeglo da država procesuira neke predmete ratnihzločina i organiziranog kriminala koji nisu u interesu (poli-tike) RS-a. Osim toga Dodiku smeta i retroaktivna primjenaKrivičnog zakona u Sudu BiH. Nelogično je da nekome ko sezalaže za procesuiranje ratnih zločina, kao što to Dodik javnoponavlja, smeta što zločinci dobivaju veće zatvorske kazne od

onih koje je predviđao stari KZ.Danima prije započinjanja pregovora u Banjoj Luci Milo-

rad Dodik, ali i drugi političari iz RS-a su medije punili infor-macijama o tome kako će izgledati pregovori s EU, predstav-

ljajući to kao vlastitu političku pobjedu, naravno – na računSarajeva. Istina je da EU jeste napravila veliki ustupak Dodi-

ku zaustavljanjem sankcija koje je najavilo Vijeće sigurnostiUN-a, ali istina je i da su pregovori u Banja Luci tek formalni,kako ih je označio i visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko,odnosno početak razgovora koji će trajati jako dugo, a koji zacilj imaju približavanje bh. pravosuđa evropskom. To su po-tvrdili i usvojeni zaključci koji su vrlo uopćeni i daju preporu-ke za nastavljanje pregovora.

Banjalučki sastanak je bio tek prvi u nizu od tih sastanakai prerano je davati bilo kakve prognoze o tome šta će se deša-

vati u okviru reforme pravosuđa. Jasno je da će Dodik maksi-malno koristiti situaciju dokle god bude mogao, odnosno dokmu političari EU budu radili na ruku, ali Füle je jasno rekaoda nema govora o ukidanju Suda i Tužiteljstva BiH. S drugestrane sve zemlje EU imaju vrhovni sud. Pitanje je samo šta ćeEU za ovo dati Dodiku?

8/6/2019 Europa [juli 2011.]



Mogući scenariji raspleta ili mogu li se u BiH ponoviti devedesete

Svi sukobi vode u mir

Povod za ovaj tekst bio je sastanak od organizatoraodabrane grupe ljudi aktivnih u javnom životu Bosne

i Hercegovine (tačnije, Sarajeva) sa Danielom Serwerom, više-godišnjim poznavateljem situacije u BiH i na Balkanu. Imena,prezimena i titule ostalih prisutnih u ovom tekstu preskačem jer je sve rađeno ne u svrhu objave, nego razmjene mišljenja,a Serwer je tekst koji je iznio okupljenim naknadno objaviona stranici peacefare.net. Kako bilo, Serwer je svoje kraće izla-ganje nakon kojeg je uslijedila poduža diskusija, bazirao nascenarijima koji mogu doći iznutra, od donositelja političkihodluka u BiH.

Nekadašnji diplomata počeo je sa konstatacijom da seslaže sa onima (mnogima) koji Dodikov put ka sve većoj au-

tonomiji do eventualnog odcjepljenja smatraju ozbiljnim pla-nom.

Serwerovi scenariji

Prvi od osam Serwerovih scenarija je ignoriranje Dodika,što zagovaraju neki briselski eurokrati, kaoi svi simpatizeri opcije nemiješanja među-

narodnog faktora, te instantnog zatvaranjaOHR-a.

Drugi scenarij je jasno crtanje linijepreko koje Dodik ne može preći, te, ako jepređe, način na koji ima da bude kažnjen.Taj scenarij je, čini se, dobio svoje zagovor-nike još jednom serijom medijskih napisa osmjeni koja se šefu SNSD-a smiješi iza ćoška.Ništa od toga nema, pogotovo nakon jasnopređene crte zbog koje je Dodik trebao biti sankcioniran, ali je“zbog mira u kući” dobio posjetu baronese Ashton, sve uz di-rigentsku palicu možebitnog RS lobiste u briselskim dvorimaMiroslava Lajčaka.

Treći scenarij je bržeboljno podnošenje aplikacije za član-stvo u Evropskoj uniji, što je opcija koju u posljednje vrijemesnažno zagovara Valentin Inzko, a nisu joj neskloni ni nekidomaći političari i analitičari.

Četvrti scenarij je politekonomsko takmičenje dva enti-teta, u smislu da Federacija postane mnogo funkcionalniji iekasniji, dakle znatno bolji dio BiH što bi trebalo natjerati ibanjalučku kliku da pođe reformskim putevima.

Peta opcija je referendum u Bosni i Hercegovini sa pita-njem za sve građane, bez listića različite boje za konstitutivnenarode i “Ostale”, sa pitanjem da li građani žele nastaviti ži-vjeti u jedinstvenoj državi.

Šesta je opcija Dayton II, odnosno nova konferencija nakojoj bi se, da tako kažemo, ponovno promiješale pa podijelilekarte.

Sedmi scenarij Serwer naziva pitanjem “šta ako Dodik or-ganizira referendum”.

I, konačno, rat kao opcija. Sukob većih ili manjih intenzi-teta, na većem ili manjem prostoru, u BiH ili u regiji.

“Da odmah budem jasan, ne zagovaram ovu opciju,samo govorim o njoj kao o jednom od mogućih scenarija”, ka-zao je Serwer, pa dodao: “Jedini scenarij koji mogu zamisliti ustvarnosti jeste brzi presjek koridora kod Brčkog što bi podi- jelilo teritoriju Republike Srpske na dva dijela. Jednom prepo-lovljeni, zapadni dio bi brzo pao. Istočna Bosna, gdje je terenteži a populacija nakon rata pretežno srpska, najvjerovatnijebi zahtijevala pregovore”.

Ovo što je Serwer iznio kao mogućnost nije ništa novo.Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je već javno govorio

o sličnom scenariju u slučaju odcjepljenja Republike Srpske,naglašavajući kako bi on osobno poveo vojsku da presiječekoridor u Brčkom. Mesićeva izjava je dočekana na nož kaoratnohuškačka, a uzgred je spominjana i činjenica da on, kaotadašnji predsjednik, po ustavu ne raspolaže ingerencijamanad vojskom.

Pa ipak, pored scenarija ubrzanog putaka članstvu BiH u EU, ratna opcija – ili opcija sukoba na spomenutoj je večeri ponajvišepotencirana. S obzirom da je najbolji načinotklanjanja mogućnosti sukoba otvoreni dijalog o stvarima i pojavama koje ga generi-raju, probajmo to ovdje promotriti, uz pola-znu premisu kako je sukob najgora mogućaopcija za BiH, regiju i međunarodnu zajed-

nicu.

Recimo, za početak, da status quo denitivno zemljuvuče natrag u pakao devedesetih. Institucije međunarodnepravde, utjelovljene prije svega u ICTY-u u Haagu, učinile sutokom decenije i pol značajan dio posla, ali su etnopolitičkeelite, ponajviše u Republici Srpskoj, u međuvremenu, u svoju političku retoriku unijele relativizaciju i negaciju zločina.Filozoju sudske pravde nije slijedila politika, kako domaća,tako i međunarodna, pa smo dobili debate o postojanju sudo-va uz besmislenu argumentaciju o uravnilovci zločina i kazne.Prednost koju smo imali u odnosu na Kipar istopila se predpragmatnacionalizmom, a podijeljeni otok je u međuvremenu

postao država Evropske unije, iako Vlada ne kontrolira treći-nu otoka pod kontrolom kiparskih Turaka. Postojeća ustavnastruktura u BiH, nadalje, omogućava dalje generiranje podje-la, a nacionalistička retorika još je i ostat će najbolji mehani -zam za skupljanje predizbornih poena, ali i rašavljivanje tan-

kih dejtonskih međudruštvenih pora. Frustracije su ogromnei etnopolitičke elite na sve tri strane koriste naslijeđe rata i po-slijeratnu korumpiranost sistema da svoje odvoje od drugih.To neminovno znači nove sukobe u kojima etnonacionalistine mogu pobijediti, odnosno ostvariti win-win situaciju jer jeu prirodi nacionalizama upravo ta urođena greška da možepostojati samo na konto i štetu drugoga.

Zločin i nagrada: Bošnjacidanas većinom misle kako

se Srbima u BiH zločinisplatio. Srbi oličeni u

banjalučkoj eliti Bošnjacimana nos naturaju tu činjenicu

kao tačnu

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


b o sn ai h er c

e g ovi n a

“Pravedan rat”

Srpski nacionalizam? Ukoliko bude išao u pravcu daljegsukoba, a političke elite kroz sve pore podržavljenog entitet-skog društva da tjeraju u tom pravcu, može mnogo više iz-gubiti nego dobiti. Dodik je već najavio da bi, u slučaju rata,mirno živio u Beogradu do novog mira kad bi se vratio. Da lineko može zamisliti da bi razgraničenje opet moglo biti pod -

no Trebevića, ili na Dobrinji? Razlike u odnosu na devedesetesu očite.

Hrvatski nacionalizam? U slučaju daljeg produbljivanjasukoba kroz ideje etnofederalizma na način kompaktan ve-likosrpskom nacionalizmu značio bi najvjerovatniji nestanakHrvata iz Središnje Bosne, od Kiseljaka do Jajca. Čak i kad bise u sukob uključila Hrvatska, o čemu ćemo nekoliko riječireći nešto kasnije.

Bošnjački nacionalizam? Ili, bolje reći, nacionaliziraniislamski radikalizam, najbolji neprijatelj prethodna dva nacio-nalistička koncepta? Za “pravedan rat” na tom fonu reis Mu-

stafa efendija Cerić i muftija Muamer ef. Zukorlić saveznikane bi našli nigdje na planeti, osim možda u takrlijskim sku -

pinama, ali srpsko-hrvatski nacionalisti priželjkuju upravo ta-kav ishod radikalizacije kako bi se država denitivno raspala.

Na koncu, postoji i četvrti element, nimalo zanemariv,koji kulturalisti nazivaju građanskim nacionalizmom, cinicilažnim liberalizmom, islamisti agresivnim ateizmom i ko-

munjarstvom, srpsko-hrvatski nacionalisti prikrivenim boš-njačkim nacionalizmom, a koji sam sebe samoidenticira sabosanskim patriotama, antinacionalistima, “ZAVNOBiH-ašima”, itd. Taj element je postojao i početkom devedesetih,kasnije je narušen od Bošnjačkog sabora preko koncepta “Usvojoj vjeri na svojoj zemlji” i kidnapirane građanske ideje odStranke za BiH, sve do današnjeg kompromitiranja, recimo,šurovanjem SDP-a sa reisom Cerićem i Fahrudinom Radon-

čićem, da ne spominjemo ozbiljnije kritike. Najveći “strah”nacionalističkih koncepata jeste upravo od snage četvrtog

elementa i poluga vlasti koje je dobio nakon izbora. Nije is-ključeno da, u slučaju etničkih sukoba, ne dođe i do onogideološkog, između sekularista i islamista, mada to zahtijevazaseban tekst. Uglavnom, ovaj četvrti element, bez obzira nadiskreditiranje sa teorijskih ili pragmatskih pozicija ne možebiti ignoriran kao separatan identitet od bošnjačkog religij-skog nacionalizma, jedna od eventualnih strana u sukobu, pačak i kao pokretač. Uostalom, to je i kazao Zlatko Lagumdžijau intervjuu The Timesu, kada je kazao, parafraziramo, kakoće protiv Dodikove secesije upotrijebiti sve opcije, pa i onuvojnu.

Ne treba sumnjati da i više od jedne “osme Serweroveopcije”, ove ratne, mogu odvesti BiH autostradom pakla. Re-

cimo, referendum ili još dugotrajniji status quo. Nemogućamisija “Dejton II”, recimo, mogla bi izazvati pomjeranja sta-novništva. Dodikov referendum o samostalnosti RS-a tako-đer. Da ne spominjemo “neodgovorne pojedince”, poput onihu Bugojnu, koji bi mogli ponovno zapaliti bure baruta. Ili nekinovi dele četnika u Srebrenici. Sve su to potencijalni događa- ji visokog rizika i potencijalni povodi. I nisu jedini.

Ko protiv koga? Teško pitanje. Jedina nevjerovatna opcija je da Bošnjaci i Srbi ratuju zajedno. U srpsko-hrvatskoj naci-onalističkoj vizuri u BiH nema više otvorenih pitanja, nije ihbilo faktički od 1993. Ta vizura pokazala se opasnom po bo-sanske Hrvate koji su najdublje progutali udicu tuđmanizma,a potom tehnički potjerani od starih i novih komšija.

Ko bi počeo? O tome ko je počeo i onaj prethodni, nada-mo se posljednji, ne postoji suglasnost. Ubistvo Nikole Gardo-vića je za srpski narativ prapočetak svega. Prije toga, Bošnjaciće primijetiti, Arkan je bio u Bijeljini i ljubio se sa BiljanomPlavšić. Hrvati će reći kako je selo Ravne sravnjeno prije togaa Alija Izetbegović rekao kako “to nije naš rat”. I tako ukrug.

Ko je počeo?

Ko bi ponovno krenuo prvi, morao bi imati izgovor, kako

za svoju publiku, tako i za međunarodnu. Ko bi krenuo prvi,morao bi pretrpjeti unebovapijuću galamu međunarodnogfaktora. Ko bi krenuo prvi, imao bi stratešku prednost. Da-našnje stanje na terenu nastalo je žestokim kidanjem tkiva dr-žave u tri (pro)ljetna mjeseca 1992. Bošnjaci danas misle kakose Srbima u BiH zločin isplatio. Srbi oličeni u banjalučkoj elitiBošnjacima na nos naturaju tu činjenicu kao tačnu. Hrvati sutu opet majorizirani.

Šta bi uradile susjedne države? Ovisi i ko bi počeo prvi,mada se ta prvoća može prekriti narativima, baš kao i 1992.Šta bi uradila Srbija, Tadićeva, vladajuća, da Republika Srp-

ska proglasi nezavisnost? Mač sa dvije oštrice za Beograd:Priznanjem nezavisnosti dokazali bi svima onima koji pr-

stom upiru u dvoličnost, nepriznanjem nezavisnosti ode iz-

borni pool radikalima. Da li bi se ponovno umiješali u ratnazbivanja kako su se umiješali devedesetih, ohrabreni sudskiutemeljenom činjenicom da se devedesetih, zapravo, nisu nimiješali? Pretpostavimo da bi postojale organizirane skupinedobrovoljaca iz nižih socijalnih slojeva kojima su se odavnopokvarili televizori i kombajni onomad pokradeni od Zvorni-ka do Foče. Hrvatska? Ovisi, izgledno, da li bi naši susjedi bilipunopravna članica EU ili na putu da to postanu. Također,Hrvatska je u NATO-u, i pitanje je kako bi na unilateralne po-teze gledao NATO-ovski Bruxelles, nimalo željan novih bal-kanskih eksplozija.

Ono što ne treba zanemariti jesu geopolitičke i geostra-teške razlike u odnosu na devedesete. Gledano iz sarajevskogugla, najvažnija je što danas ne postoji JNA, dakle nema teškeartiljerije i aviona koji bi bombardirali civilne i vojne ciljeve inanosili ogromnu materijalnu štetu. Još u Daytonu, vojno sta-nje na Balkanu je izbalansirano između tri zemlje, pa zatim iunutar BiH. Nadalje, razlika je što ne postoji masa građanaBiH koji su spavali mirno jer za rat je potrebno dvoje. 2011. nepostoje rudari iz Breze koji će sa Titovim slikama krenuti putGrbavice ili preko mosta Olge Sučić i Suade Dilberović. Rat isukob ne priželjkuju mnogi, ali, istini za volju, mnogi ga nisupriželjkivali pa su tri-četiri godine proveli u rovu. Razlika ješto je danas frustracija veća. Kao i stepen svjesnosti: devedese-tih je jedan od nacionalnih lidera predlagao strategiju odbranetako da se uče sure a žene pripremaju lugove iz šporeta da

puhnu “ćetnicima u oći”. Danas niko ne očekuje da šesta otauplovi u Miljacku i riješi stvar. Danas postoji svjesnost da jemajka žena koja sjedi kući, a Turska tek ekonomska i vojnasila i prijateljska država.

Ako se zna sve ovo, onda je jasno kolika je i odgovornostna liderima koji generirajući sukobe održavaju kleptokratskuvlast. Alternativa koja se u ovom tekstu tek u recima spomi-njala je što prije ući u evropske i euroatlantske strukture i na-praviti funkcionalnu državu. To znači odustati od maksima-lističkih zahtjeva i trovanja osiromašenog naroda. A šta, pak,to konkretno znači, najbolje znaju oni koji maksimalno trujusituaciju. Dok jednom ne pukne.

8/6/2019 Europa [juli 2011.]



U ponedjeljak, dan prije nego će Fikret Abdić napunititačno deset godina robije po hrvatskim zatvorima, u

Velikoj Kladuši je bilo mirno. Ipak, sve misli su bile usmje-rene na “Babu”. Prema zakonu, osnivač Agrokomerca i bivšičlan Predsjedništva BiH Fikret Abdić, stekao je još prije dvijegodine uslove da bude pomilovan i oslobođen izdržavanja za-tvorske kazne.

Međutim, on je tada odbio da podnese molbu s objašnje -njem da mu ne treba pomilovanje za nešto za što nije kriv. No,u ovom najnovijem slučaju, da bi izašao iz pritvorske ćelijetrebao je da do 16 sati u ponedjeljak (6. juna) podnese molbuza pomilovanje, ali ni to nije učinio. To nisu učinili ni njegov

advokat ni članovi porodice.

Abdić je u Hrvatskoj osuđen na 20 godina zatvora zbogzločina tokom postojanja Autonomne pokrajine Zapadna Bo-sna. Jedan period kazne izdržavao je u zatvorima Karlovcu iLepoglavi, da bi mu kasnije kazna bila smanjena na 15 godinai tada je premješten u zatvorsku ćeliju u Puli.

Zatvorske vlasti su mu nudile sve pogodnosti i privile-gije: od izlaska na slobodu do ponude da bude premješten izzatvorske ćelije u zatvor otvorenog tipa. On je to “iz principijelnih razloga” sve odbijao. Kako god, sredinom ovog mjesecaće upravnik zatvora, hrvatsko pravosuđe ili na koncu pred-

Fikret Abdić

Reportaža: Velika Kladuša očekuje povratak Fikreta Abdića iz zatvora u Hrvatskoj gdje jeodslužio dvije trećine kazne za ratne zločine tokom devedesetih

Kad se Babo kući vrati... Iako su pojedini mediji u nekoliko navrata tendenciozno izvještavali da “Krajina gori”, kako se približavao 7. juni, dan kada je Fikret Abdić ispunio uslov za puštanje iz pulskog zatvora, ništa se naročito nije desilo. Danisu bili u Velikoj Kladuši dan prije odluke, osluškivali šta običan svijet misli. Mnogima je Abdić i danas guramitskih proporcija. Čaršija, suradnici, stranačke kolege, tu su jedinstveni. Svaka dalja rasprava je nepotrebna. Krajiški Babo koji je izdržao dvije trećine kazne po presudi za ratne zločine tokom Autonomne pokrajine zapadnaBosna će vjerovatno biti pušten vrlo brzo

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


b o sn ai h er c

e g ovi n a

sjednik Hrvatske Ivo Josipović donijeti konačnu odluku.

Kuća-kafa, kafa-kuća

Kafanski razgovori nisu mogli izbjeći sljedeće; poreduobičajenog bistrenja sporta, domaće i inostrane politike, ni- jedan nije protekao bez priče o mogućem skorom puštanju Fi-kreta Abdića na slobodu. Svi su svjesni i svi znaju da je 7. jun,dan kada Abdić puni deset godina robijanja...

Grad je bio pun, da li zbog Abdića ili zbog ogromne neza-poslenosti, nismo uspjeli otkriti. Sve gradske kafane su dupkepune, ljudi satima sjede, ne miču s mjesta. Sunčani dani uzvesele razgovore. Optimizam: mnogi smatraju da bi povratakFikreta Abdića u Agrokomerc mogao biti slamka spasa.

Bašta kafane koja se nalazi u sklopu Robne kuće Agroko-merc, u samom centru gradića, dupke puna. Osluškujemo iprisluškujemo razgovore. Pored nas sjedi prosijedi gospodin,mogao bi imati oko pedesetak godina sa svojom gospođomspominje Babin izlazak.

“Pa zar sutra izlazi...”, pita sugovornica.

“Ne znam hoće li sutra izaći, ali ispunio je uslove za oslo-

bađanje”, odgovara upućeni Kladušanin.Ljubazno se predstavimo i kažemo zbog čega smo došli i

šta nam je namjera, ne odbija razgovor ali ne želi da se pred -

stavi:

“Mogu ti reći da se zovem tako i tako i ti ćeš mi vjerovat’i staviti to u novine, ali haj pusti sad to ako hoćeš da ti kažemkako je ovdje mišljenje o ’Babi’ samo pitaj”, govori naš sugo-vornik.

Dodaje i da su ljudi u Krajini, pogotovo u Velikoj Kladušioguglali na medije i ljude, te da više ne reagiraju srčano i pri-rodno kao prije.

“Vidite, ljudi su besposleni, samo sjede po kafanama iubijaju vrijeme. Evo čitam ovi neki hoće da organizuju neštoprotiv Fikreta Abdića. Pa jesu li svjesni da nema više vojske.Njima njihovo, nama naše.”

Pita nas kakva je situacija u Sarajevu. Odgovaramo mu

da je više-manje slična, i da se ponedjeljkom kao i ostalim da-nima u sedmici može vidjeti na hiljade Sarajlija kako ispijajukafu i dokoličare.

“Eto vidiš, svugdje je isto. Ali, vratimo se mi Babi, doš’osi da praviš priču o njemu. Pa čovječe Božji, ovdje nećeš naćinikoga protiv Babe, to je tako”, objašnjava nam.

Pa onda nastavi: “Vi niste odavde, i ne znate prave mo-gućnosti i vrednote koje je imao Babo. On je bio i Bog i batina.Pogledajte poslije rata ove rme što propadoše. Desetine njih.Kod Babe se to nije moglo desiti, on je imao čvrst stav i smisaoza pos’o, ako ne znaš radit’ letiš i tačka.”

U međuvremenu nam se priključuje još jedan čovjek,

crne kose i koštunjave građe, sa cigarom u ustima: “Šta imanovo, je l’ to Babo sutra slobodan?”

“Jes’ al’ u k..cu”, vulgarno i šeretski će naš prvi sugovor -nik. “De, ba ne zajebaji”, govori novopridošli.

“Ma ne znam ni sam, al’ bolan ako odbije puštanje onda je budala.” Obraćajući se nama kaže: “A što se tiče Agroko-merca i pričom da se toj rmi vrati stari sjaj, mislim da odtoga nema ništa i da se ljudi bezveze nadaju.”

Pretjerana očekivanja

Zavirili smo u prostorije stranke koju je Fikret Abdići osnovao, Demokratskoj narodnoj zajednici. U kancelari-

ji predsjednika stranke Rifata Dolića, dočekuje nas NerminPurić, portparol stranke i poslanik u državnom parlamentu.Odmah se pri ulasku daju primijetiti predmeti, brošure, i osta-le stvari na kojima je utiskana slika Fikreta Abdića. Duh je,neosporno, očuvan. Purić kaže da ne raspolaže preciznim in-

formacijama.

“Zaista nemam informacije da li je upućen zahtjev za po-milovanje. Ali ono što mogu reći kao čovjek i kao Kladušanin,volio bih da je Fikret slobodan iz dva razloga: prvo on ne za-služuje da bude tamo. I bilo bi zaista potrebno da se razbijeiluzija da bez rada i truda ovdje ne može popraviti stanje.”

Objašnjava da je Babo puno uradio i zadužio Veliku Kla-dušu, ali i da ljudi imaju pretjerana i euforička očekivanja. “Spravom ili ne. On je puno uradio za ovaj grad. Mislim da lju-

di imaju nerealna očekivanja. Ne može niko čarobnim štapi-ćem promijeniti stanje. Mislim da bi bilo puno više pozitivnihnego negativnih efekata kada bi izašao na slobodu. Taj čovjekima ogromnu energiju i znanje.”

U zatvorskoj posjeti Purić je bio prije dvije godine kada je nakratko razgovarao sa Abdićem i tada je, kako kaže, bioimpresioniran njegovim stanjem.

“Bio je njegov rođendan. Razgovarali smo kratko, nekihdesetak minuta. Ono što sam vidio je začuđujuće. On je disci-pliniran, drži se svoga plana, sistema.”

Elvira Abdić-Jelenović, kćerka

Moj otac će obnovitiAgrokomerc

Elvira Abdić-Jelenović, kćerka Fikreta Abdića, zaDane kaže da će 15. juna sudsko vijeće raspravljati oovom slučaju, a nakon toga donijeti konačnu odluku ipustiti Fikreta Abdića. Ono ističe da će se država mo-rati odrediti o Abdiću kada se on konačno oslobodi. Za-što nije uputila zahtjev za pomilovanje? Imala je ovihdana, kaže, puno obaveza.

“Moj otac je još prije deset godina imao plan povratkai razvoja u Zapadnoj Bosni. Još dok je bio u zatvoru uKarlovcu i Lepoglavi. Taj projekt je još uvijek aktua-lan i on ga namjerava sprovesti, ma šta ko mislio. Imaplan i viziju, dobro se osjeća, a zna motivirati i natje-rati ljude da rade. On je za mene fenomen, i njegov po-vratak ne mora biti u smislu povratka u Kladušu i po-kretanja Agrokomerca. Kod nas je uvriježeno da čovjekmora biti u svojoj zemlji da bi vodio posao. On to možegdje god bio.”

Elvira Abdić kaže kako je ljudi svakodnevno pitaju zazdravlje njenog oca i kad će se konačno vratiti kući.

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


b o s n a i h e r c e g o v i n a Kao i mnogi drugi, i on ga je pokušavao nagovoriti na

prekid medijske šutnje, jer je smatrao da je došlo vrijeme daispriča svoj dio priče. Bez rezultata.

O Babinom povratku u Veliku Kladušu i ponovnom an-gažiranju u Agrokomercu svi pričaju, razmišljaju i nadaju se.Mnogi smatraju da bi jedino Abdić mogao nešto više učiniti.Ipak, Purić smatra da se Abdić neće vraćati u BiH kada izađeiz zatvora.

“Ukoliko bude, a nekad će izaći iz zatvora, moje najiskre-nije mišljenje je da se on neće vratiti u Veliku Kladušu. Nje-gova kuća, ali i kuće cijele njegove porodice su srušene i onih ne namjerava iz principijelnih razloga ponovo graditi. Onima kuću u blizini Opatije, tamo je bio i prije hapšenja”, kažePurić.

Prisjećajući se starih vremena govori da je Agrokomercprije zapošljavao 13.500 ljudi, a danas je cifra spala na svega300-400 radnika.

“Jedan ogroman broj ljudi priželjkuje i nada se njegovompovratku. Ono što je interesantno je da je Agrokomerc krajrata dočekao u dobroj kondiciji; velike zalihe novca, gotovihproizvoda i sirovina. Kada smo kod Agrokomerca mislim da je tu presudnu ulogu odigrala SDA, ja bih to nazvao seljač-kom pljačkom. Mislim da zbog Miškovića i sličnih Agroko-merc stoji ovako loše. To su smišljeno uradili lobiji na federal-nom nivou vlasti.”

Ukoliko bude izašao iz zatvora, Purić kaže, DNZ će toproslaviti na dostojanstven način, ali se ne zna u kojem for-matu.

Čita novine, gleda te-ve

S predsjednikom DNZ-a, Rifatom Dolićem smo razgova-rali u utorak. On kaže kako još nema indicija da će Abdić izaćina slobodu. Međutim, potvrdio nam je da ni advokat niti čla-

novi porodice nisu uputili zahtjev za pomilovanje, tako da jesada sve na upravniku zatvora i hrvatskom pravosuđu.

“Mislim da se stvara bespotrebna fama oko izlaska iz za-tvora i dolaska Fikreta Abdića u Bosnu i Hercegovinu. Kaočovjek i političar za njega uvijek govorim isto.” Za Dolića jeAbdić apsolutno pozitivna, sposobna i energična ličnost zakoju smatra da može puno doprinijeti, ne samo Krajini nego icijeloj Bosni i Hercegovini.

“On o ekonomiji zna sve, politički ga osuđuju radi glupo-sti koje su netačne”, objašnjava Dolić.

U februaru ove godine trenutni predsjednik DNZ-a je biou posjeti Abdiću u pritvoru, a prema riječima kojima opisuje

taj susret, Dolić je posjetio vrhunskog sportaša a ne čovjekakoji je proživio više od sedam decenija života.

“Sa svoje 72 godine on je zdraviji i od Vas i od mene, onmože uraditi dvjesto sklekova, a ja to ni u snu ne bih mogao.”

Nema sumnje da Abdić poznaje ekonomske i političkeprilike dok je u zatvoru. Dolić kaže kako čita gotovo sve novi-ne, gleda televiziju, raspituje se kada mu neko dođe u posjetuo svemu.

“Kada sam mu bio u posjeti uočio sam jedno: on pratisve što se događa ovdje, vjerujem da je upućeniji u političke iekonomske odnose u zatvoru od većine političara. Kada je u

pitanju njegov izlazak i vraćanje kući mislim da će on pri izla-sku iz zatvora prvo otići u svoju kuću u blizini Opatije. I tu bitrebao donijeti konačnu odluku šta dalje raditi, na koji načindjelovati. Ono što je sigurno da on već sada ima razrađen eko-nomski plan za Agrokomerc, ne u smislu da ga vrati na stareslave”, kaže Dolić.

Budući da ima ogromni rejting među ogromnom veći-nom građana Velike Kladuše, postoji opasnost od prevelikogočekivanja, koji iskreno vjeruju da Fikret Abdić može ovomgradu vratiti stari sjaj i Agrokomerc dignuti iz pepela.

“Očekivanja građana su nerealna. On je na osnovu Agro-komerca ovdje mitska gura”, mišljenja je Dolić.

Enver Munjaković pun je optimizma i nade, jer smatra daće stvari krenuti nabolje. S nostalgijom se prisjeća starih dana:“U Agrokomercu sam počeo raditi 1974. godine kao školarac.Sve kategorije sam prošao, da bi 1987. godine, kada je i izbilaafera Agrokomerc, kao poslovođa jedne radionice imenovanza direktora jednog servisa u okviru rme. Pošto je on bio ge-neralni direktor, postao sam mu veoma blizak suradnik, i odtada konstantno surađujemo.”

U stalnom je kontaktu s Babom, a posjetio ga je prije šestmjeseci. Vrlo često mu se povjerava i govori stvari koje nisuza svakoga. “Fikret Abdić ima želju, cilj i volju da ponovodođe na čelo rme i volio bi se vratiti u BiH. On i Agrokomercsu dvije neodvojive stvari, to se mora znati.”

Munjaković kaže kako će se Abdić vratiti zbog ljudi kojivjeruju u njega.

“Vjerujte da ovdje ima ljudi koji bi bili spremni umrijetiza dan kada se on vrati u Kladušu. Eto tolike on simpatije imaovdje.”

Novca nema

U redakciji lokalnog sedmičnog magazina Reprezent za-tičemo glavnog i odgovornog urednika Esada Šabanagića. Ra-zočarano nam se jada kako novi broj novina neće izaći.

“Sve je bilo spremno, ali nije bilo para, a tema broja je bioFikret Abdić.”

On je ujedno i jedini novinar koji je posjetio Fikreta Abdi-ća u Karlovcu i uspio ga je fotograrati.

“Vjerovatno si sve čuo i vidio, nema tu puno priče. Jaiščekujem da mi jave da li je ko, advokat ili rodbina, podniozahtjev za pomilovanje. Još uvijek mi niko ništa ne odgovara.”

Kao i svi prethodnici hvali Babu, i smatra da bi Abdićevpovratak bio pun pogodak za Veliku Kladušu. “Kod njega se

ništa ne zna, pa tako bi se moglo desiti da on odluči da odslu-ži i preostalih pet godina”, zaključuje Šabanagić.

Kako reče Munjaković, postoje ljudi koji su spremniumrijeti za dan kad se Babo vrati kući. Tako je bilo i devede -setih, kada je u sukobima Abdićevih pristalica i vojnika Petogkorpusa poginulo više Krajišnika nego u sukobima sa Mladi-ćevim snagama. Ali, to je već neka druga priča, teška i turob-na, kao i svaka Krajiška. Jer, dok Kladušani u velikom brojumesijanski iščekuju Abdićev povratak, Cazin, Bihać, Bužim...za tu priču ne haje nimalo. Za njih je Abdić ono što mu piše uoptužnici i u presudi – osuđeni ratni zločinac. Jesu li mogućeneke nove krajiške podjele na liniji starih neprijateljstava?

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


17WWW.EUROPAMAGAZINE.INFOJULI 2011

ek on omi j a

SARAJEVO

Otvara se prviMcDonald’s u BiH

Otvaranje prvog McDonald’s restorana u Sarajevuočekuje se u prvoj polovini jula, iako još nije precizi-

ran tačan datum. Otvorenje ovisi od dinamike izvođenjagrađevinskih radova i završavanja nalnih radova naunutrašnjosti restorana. Restoran će se otvoriti u prosto-rijama nekadašnjeg Ekspres restorana Bosna na Titovojulici, koji je od početka rata zatvoren. To je upravo onomjesto gdje svakodnevno možemo sresti sarajevsku iko-nu - čistača cipela Čika Mišu.

Kako saznajemo, vlasnici restorana u Sarajevu nisu ot-kupili klasičnu franšizu, već je riječ o “development li-cense”, a čitav projekat je rađen od nule, ali po strogimstandardima kompanije McDonald’s.

Takva praksa nije strana niti u drugim europskim ze-mljama pa je od 1.400 McDonald’s restorana u Njemač-koj na ovom principu otvoreno njih 1.000 dok je 400 uvlasništvu korporacije.

Restoran u Ulici maršala Tita će biti otvoren u prvoj po-lovici srpnja, dok će “drive-in” u blizini hotela RadonPlaza (ispred salona BMW-a) biti otvoren do kraja sep-

tembra. Radovi na tom lokalitetu nisu još uvijek poče-li, jer se čeka izdavanje građevinske dozvole iz OpćineIlidža.

Iako se špekuliralo o otvaranju restorana u drugim gra-

dovima, za sada je sigurno samo otvaranje McDonald’s-a u Mostaru u prvoj polovici sljedeće godine.

U prvom McDonald’s restoranu u BiH će biti zaposlenood 60 do 80 ljudi, a dio radnika je već završio obuku uBeogradu, te Austriji i Njemačkoj. U prvim mjesecima ćeu sarajevskom restoranu raditi i radnici koji će doći kaoispomoć korporacije i ujedno obučavati domaće radnike.

Cijena hamburgera će biti dvije KM, dok će meni iznositido sedam KM. Kompanija je vodila računa da cijene pri-lagodi džepu bh. građana pa su cijene niže nego u dru-

gim europskim zemljama.

Iako će ove godine u restoranu biti dostupna samo

osnovna jela, sljedeće godine se planira uvođenje lokal-nog jela. Prema tvrdnjama izvora, jelo će sadržavati so-mun, kao tipični bh. proizvod.

Kompanija je željela isključiti sve moguće neugodnostipa tako jela neće sadržavati svinjsko meso, već će biti na-pravljena od piletine, govedine i ribe.

Svi posjetitelji McDonald’s-a moći će uživati u 400 kva-dratnih metara prostora koji će urediti francuski dizajnerPhilippe Avanzi koji je radio na uređenju enterijera re-storana u Parizu i Berlinu. Unutrašnjost će biti dekorisa-na brojnim gratima, slično poput restorana u glavnimgradovima Francuske i Njemačke.

Print Postage Click

Your Desktop

Post O ice™

Print o cial U.S. postage right from your PC and printer.

✔Never go to the Post O ce™ again!

✔Print exact postage and address in one step.

✔The fastest, easiest way to send letters and packages.

✔Save up to 80% compared to a postage meter.

$100 Oer4-week trial plus

www.stamps.com/1000

To get the oer, you MUST enter

the promo code print344

V o t e d “ T o p T e n N a t u r a l P a i n R e l i e v e r , C o n s u m e r

H e a l t h D i g e s t ”

Introducing Hydrafexin: Thousands report end o pai and ifammati, new exibilityand no side-efects.

3Back PainGone!*

3Knee & LegPain Gone!*

3Finger &Wrist PainGone!*

3Hips Shoulder& Elbow Pain Gone!*

Say Good Bye Forever To

Joint & Muscle Pain

Call today to nd out how you can

get a FREE bottle o Hydrafexin.

You have nothing to lose but your pain.

Not available in stores.

888-779-016424 hours – 7 days a week

* This product has not been reviewed or evaluated bythe U.S. Food & Drug Adminstration. This product is notintended to treat, diagnose or cure any disease or illness.

** A testimonial represents the experience o just oneperson. Your experience or result may be diferent.We look orward to hearing rom you.

*** This ofer is limited to one bottle per US household

2 Capsules Daily Is All That It Takes To Get The Relie You Deserve!

© Biocentric Health, 2009. All rights reserved.

“I no longer wake up stif!” “Hydrafexinmeans I no longer

wake up stif or with pain in my knee.” ~ Lolita R., Palos Heights, IL

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


i n t e r v j u

Proglašenje nezavisnosti Republike Srpske ne bi bilou interesu Srbije, jer ako bi Boris Tadić podržao ta -

kav projekt, morao bi odustati od ulaska u EU, a ako bi mu sesuprotstavio, izgubio bi prve iduće izbore - ocjenjuje DanielSerwer, predavač na Školi za napredne međunarodne studijeUniverziteta Džons Hopkins (SAD) i jedan od najpoznatijihameričkih stručnjaka za Balkan u intervju našem magazinu.

Serwer ukazuje da je Tadićeva službena posjeta Sarajevu,najavljena za 6. juli, olakšana nakon hapšenja Ratka Mladića

Kako komentirate činjenicu da je Beograd proteklih go-

dina razvijao bliske odnose s Banjalukom, a da predsjednikSrbije tek sada ide u službeni posjet Sarajevu?

SERWER: Srbija, dok glasno insistira na podršci jedin-stvenoj Bosni i Hercegovini, u praksi je fokusirana na podrža-vanje Republike Srpske i Milorada Dodika u njegovom zahtje-vu za maksimalnom autonomijom. Ali, Beograd neće željetida Dodik ide u pravcu nezavisnosti, jer to bi stavilo BorisaTadića u tešku poziciju - priznavanje RS i ujedno odustajanjeod nade za skoriji ulazak u EU, ili nepriznavanje i odustajanjeod nade za reizbor na predstojećim izborima u Srbiji.

INTERVJU: Daniel Serwer, američki stručnjak

za Balkan

Ako se Bruxelles ne opameti,BiH bi se mogla raspasti

Nadam se da

će Daytonski

sporazum biti

izmijenjen tako da

omogući vlastima u

Sarajevu sve nad -

ležnosti neophodne

u pregovorima za

priključenje EU.

“

”

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


i nt erv j u

Šta se to promijenilo u odnosu na prethodne godine, što je stvorilo uvjete za Tadićevu posjetu Sarajevu?

SERWER: Izvjesno je da je hapšenje Ratka Mladića i nje-govo isporučenje Haškom tribunalu olakšalo tu posjetu, kakoza predsjednika Srbije, tako i za bošnjačkog člana Predsjedniš-tva BiH Bakira Izetbegovića. Moguće je, takođe, da su u Repu-

blici Srpskoj shvatili da se izgradnja hidroelektrane na Drini idrugi projekti od značaja za vlasti u Banja Luci neće dogoditi irealizirati bez saradnje i saglasnosti Sarajeva.

Je li Tadićev posjet posljedica pritiska EU i Amerike, ukontekstu dobijanja statusa kandidata za članstvo u EU, ili je riječ o nečemu drugom?

SERWER: Mogu zamisliti da su i Bruxelles i Wasingtonpozvali Tadića da posjeti Sarajevo i da promjeni balans poli-tike Srbije, u pravcu podrške državnosti BiH, a ne RepublikeSrpske. On, svakako, neće biti razočaran onim što će tamo vi-djeti. Bio sam prošle nedjelje u Sarajevu i utvrdio da je situa-cija značajno unaprijeđena u posljednjih deset godina. To jezaista lijep grad.

Među temama koje će biti na dnevnom redu, tijekom posjete, najavljeno je pružanje podrške BiH u procesu eu-

ropskih integracija. Koliko je onda BiH suverena država ako predsjednik druge zemlje ima presudan utjecaj na najvažnijutemu - europske integracije?

SERWER: Već dugo se pokazuje kao neophodno da sepreko Beograda utječe na Banja Luku. Također, utjecaj naneke bh Hrvate vrši se preko Zagreba. Možda bih ja volio dato nije slučaj, ali činjenice govore drugačije.

Mogu li se očekivati izmjene Daytonskog mirovnog spo-razuma i kada?

SERWER: Da. Daytonski sporazum mora biti izmijenjeni dopunjen u skladu s odlukom Europskog suda za ljudskaprava u vezi s njegovim diskriminacijskim odredbama. Na-dam se da će Daytonski sporazum biti izmijenjen tako daomogući vlastima u Sarajevu sve nadležnosti neophodne upregovorima za priključenje EU. Bit će tu još izmjena neop-

hodnih za proces europskih integracija. Nemam ideju kada bi

do tih promjena moglo doći. Iskustvo pokazuje da je to mogu-

će samo uz pritisak izvana, i s jasnom naznakom o tome šta je neophodno učiniti kako bi se ostvario konkretan napredak,kao što je bio slučaj u pogledu ispunjavanja uvjeta za viznuliberalizaciju. Ali, želja za promjenama raste i u samoj BiH ivolio bih da vidim da taj pritisak bude sve jači. Građani nećebiti sretni da vide BiH koja zaostaje za drugim zemljama uredu za EU.

U kontekstu europskih integracija BiH i nužnosti centra-lizacije vlasti, kakvo bi moglo biti ponašanje Milorada Do-dika?

SERWER: Dodik će učiniti sve da EU u procesu integra-cija izravno pregovara s Republikom Srpskom, kao što je touspješno učinio u slučaju „strukturnog dijaloga“ o pravosu-

đu. Bruxelles bi se morao opametiti u vezi s tim i jasno stavitido znanja da je vlada u Sarajevu ta koja se priključuje EU, ane Federacija ili Republika Srpska. Ako Bruxelles u tome neuspije, to bi moglo prouzročiti raspad BiH, što vjerojatno ne bibio miran proces. Povrh toga, ishod ne bi bio onakav kakav biZagreb i Beograd željeli.

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


h r v a t s k a

Europsko vijeće, tijelo sastavljeno od predsjednika dr-žava i vlada članica Europske unije, donijelo je u pe-

tak političku odluku o završetku hrvatskih pristupnih prego-vora do kraja mjeseca i potpisivanju pristupnog ugovora dokraja godine.

“Gospođo predsjednice Vlade, imam čast prenijeti vamdobru vijest u ime 27 država članica Europske unije, u ime 27

predsjednika država ili vlada – Hrvatska će postati 28. državačlanica Europske unije. Europsko vijeće očekuje da pregovo-ri budu zaključeni do konca lipnja, kako bi pristupni ugovorbio potpisan prije kraja godine”, kazao je rano poslijepodnenakon sjednice Europskog vijeća njegov predsjednik Hermanvan Rompuy.

On je hrvatskim vlastima, građanima i premijerki osobnočestitao na uspjehu u reformama, naglašavajući kako je hrvat-ski primjer inspirativan za susjede na jugoistoku Europe, jerpokazuje da je moguće prevladati sjene prošlosti i ući u član-

stvo Europske unije.

Očekuje se da Hrvatska nakon ratikacije u parlamen-

tima svih država članica postane punopravni član Europskeunije 1. jula 2013. godine.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso ka-zao je kako će Hrvatska nastaviti sa reformama do punoprav-nog članstva, a što se tiče susjeda – kazao je:

“Hrvatsko članstvo u Europskoj uniji treba biti primjerdrugim državama Zapadnog Balkana. Hrvatski primjer poka-

zuje da – ako zemlja kandidat ispuni naše jasne uvjete, mi kaoEuropska unija poštujemo svoje obaveze iz Solunske agende:europska perpektiva Zapadnog Balkana je vrlo realna! Tako-đer, današnji događaj značajan je doprinos miru, pomirenju istabilnosti regije.”

“Ovaj dan zaista jest povijesni za Hrvatsku i za sve njenegrađanke i građane”, kazala je hrvatska premijerka JadrankaKosor nakon službene odluke o završetku hrvatskih pristu-

pnih pregovora.

“Jedno je sigurno – mnogo toga što smo učinili, i u borbiprotiv korupcije, i u borbi protiv kriminala, i u reformi pravo-suđa, i mnogi projekti koje smo ugradili u više od 138 mjerila

HRVATSKA ČLANICA EU 1. JULA 2013.

Hrvatskoj zeleno svjetlo za članstvo u EU

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i predsjednik Europskog vijeća predsjednik Herman van Rompuy,Bruxelles, 24. juna 2011.

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


hrv at sk a

za otvaranje i zatvaranje pojedinih poglavlja – osobito poglav-lje 23 – svi su ti procesi nepovratni i svi su – u to sam zaistasigurna – na dobro sviju nas koji živimo u Hrvatskoj!”

Do članstva monitoring tri poglavlja

“U nekim trenucima bio je to zaista trnovit put, ali svese isplatilo”, kazala je gospođa Kosor upućujući poruku ohra-brenja susjedima:

“I mislim da je to pravi pokazatelj našim susjedima datreba uznastojati, da ne treba posustajati i da se taj trud –isplati!”

Hrvatska će do punopravnog članstva imati monitoringtriju poglavlja: Pravosuđe – na okolnost borbe protiv korup-

cije i poštivanja ljudskih prava, Pravda, sloboda i sigurnost- na okolnost priprema za uključenje u schengenski sustavi Tržišno natjecanje - na okolnost praćenja restrukturiranja

brodogradilišta.

“Stare članice – s obzirom na iskustva nekih recentnihproširenja, s obzirom na situaciju u Grčkoj – žele biti sigurneda im novopridošla članica ulijeva povjerenje, da je u stanjuispunjavati obveze, a da se neće dogoditi da – nakon što po -

stane članica – mehanizmi tog sustava, te države nisu u stanjuizdržati obaveze članstva”, kaže državni tajnik u Ministarstvuvanjskih poslova i europskih integracija Andrej Plenković.

Ipak, u ovoj opravdanoj euforiji ne treba zaboraviti da jeHrvatska mogla ući u Europsku uniju još prije devet godina,kaže za naš radio profesor europskih integracija Damir Gru-

biša.

“Još 1993 počinjena je prva kardinalna greška, kada jetadašnje državno vodstvo odbilo poziv da Hrvatska uđe uVišehradsku skupinu. Druga je pogreška napravljena 1995.kada je Hrvatska odbila ući u CEFTU, i ušla tek deset godinakasnije. Treći je razlog dvogodišnji spor sa Slovenijom, koji jena kraju riješen arbitražom”, kaže Grubiša.

“Na kraju, četvrti razlog zašto kasnimo u Europsku uniju je to što smo godinu dana zatezali oko ZERP-a, Zaštićenogribolovno-ekološkog pojasa, i zahtjeva Europske unije da se iznjegove primjene izuzmu države članice Europske unije jer,kada uđemo u Europsku uniju, ZERP se ionako na njih nećemoći primjenjivati. Dakle, mi imamo četiri razloga zbog kojih kasnimo 9 godina za ulaskom drugih postkomunističkihzemalja u Europsku uniju. I naravno - kako je završetak pre-govora jedan uspjeh i napredak, moramo to proslaviti doličnoi sa zadovoljstvom, ali sa druge strane ne smijemo smetnutis uma i ove razloge, da i mi, ali i Europska unija nešto nauči-mo”, zaključuje Grubiša.

Uštedite čak 100$!Paket BN-BosTel-NTV Hayat uključuje:

E u r o p a_

6 2 0 1 1

Ponuda i servisne usluge dostupne su samo u SAD-u. Posebna ponuda važi samo za nove pretplatnike. Nisu uključene moguće takse, troškovi obrade i instalacije. Nakon aktivacijeplaća se naknada od 25$. Moguća su određena ograničenja. Posjetite www.globecastwtv.com da biste pronašli spisak samostalnih stručnih instalatera u Vašoj blizini. Za ovu ponudune odobravamo povrat novca. Ponuda važi do 30.06.2011.

Platite 3, dobijete 3

mjeseca besPlatnoVeć danas postanite naš pretplatnik i3 mjeseca besplatno uživajte u kanalima BN, BosTel i NTV Hayat.

SADA JE DOSTUPAN DVR!Nazovite i saznajte više.

269.99$6-mj. paket

RADIO RADIO

oPremu zasatelitski

sistem iPoštarinu

3 mjeseca

besPlatno

3 mjeseca

uz PretPlatu

1.888.238.2643 · www.globecastwtv.com/DVRZinwell ZDS-801N

31.07.2011.

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


f e l j t o n

Na suđenju bivšem lideru bosanskih Srba, Radova-nu Karadžiću, tužiteljstvo je počelo izvoditi dokaze

vezane uz optužbe za uzimanje međunarodnih promatračakao taoca, za što se optuženi tereti pred Haškim sudom kaoi za genocid i druge zločine tijekom rata u Bosni i Hercegovi-ni (1992-1995). O svom zatočenju od strane Vojske RepublikeSrpske svjedočilo je nekoliko tadašnjih pripadnika UNPRO-

FOR-a.

Bivši ukrajinski mirovni promatrač Aleksandr Vishnev-ski (Aleksandar Višnjevski) ispričao je sudu kako je zajednosa četrdesetak kolega zarobljen na sarajevskoj Ilidži od straneVojske Republike Srpske.

Tokom ručka 26. maja 1995. godine do tada prijateljskinaklonjeni srpski vojnici su ih razoružali i nakon kraće pre-pirke te prijetnji, tjerali da se podijele u manje grupe što supripadnici UNPROFOR-a isprva odbijali.

„I onda su neki od mlađih vojnika, koji su imali samo 17ili 18 godina, došli na to mjesto i doveli su vučjake (njemačkeovčare) na povodnicima. I onda su počeli huškati pse na nas,ali su ih držali na povodniku. I onda su nas četrnaestoricu,koji smo bili u jednog grupi, prisilili da uđemo u vojarnu“,prisjetio se svog zarobljavanja Višnjevski.

Tužiteljstvo je kao dokaz uvelo naredbe iz Glavnog štabaVojske Republike Srpske u vezi sa zarobljenim pripadnicimaUNPROFOR-a sa čime je željelo prikazati zapovjednu odgo-vornost nad akcijama zarobljavanja mirovnih promatrača. Jedna od predstavljenih zapovjedi iz Glavnog štaba VRS- abila je i ona o njihovom oslobađanju 16. jula 1995. godine.

Nož svjedoku na vrat

Tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić je kon-

statirao da su Višnjevskog i promatrače UNPROFOR-a vojni-ci VRS-a željeli zapravo zaštititi od NATO udara na tvornicu

Energoinvest gdje su ih prvo smjestili nakon što su ih odbilipustiti da se vrate iz obilaska linija fronta u sarajevsku vojar-nu Maršal Tito.

„Da su se odnosili zaštitnički prema vama i da će vas po-maknuti iz tvornice kako bi bili zaštićeni. Jel’ tako?“, upitao jeKaradžić.

„Ne znam baš da su se zaštitnički ponašali prema nama.Da su nas željeli zaštititi zašto bi nam oduzeli osobno naoru-

žanje?“, odgovorio je protupitanjem svjedok porekavši za-ključke optuženog.

Nakon Višnjevskog optužba je izvela bivšeg francuskogpripadnika UNPROFOR-a kojeg su srpske snage zarobile izatočile kako bi spriječile zračne napade NATO snaga. On jesvjedočio pod zaštitnim mjerama skrivenog lika i imena, podpseudonimom KDZ-196.

Njegov iskaz o zarobljavanju od strane pripadnika VRS-a, 26. maja 1995. godine tokom patrole nadzora teškog naoru-

žanja VRS-a u okolici Sarajeva, pročitala je tužiteljica CarolineEgerton:

„Počeli su da mu prijete. Po zapovijedi zapovjednika Me-dića jedan je njegovih vojnika je pucao po stražarskom pun-ktu UNROFOR-a iz lansera rakete. Kapetan Drago je stavio

svjedoku nož na vrat dok mu je jedan drugi vojnik uperio ka-lašnjikov u leđa tražeći da položi oružje. Ukoliko ne rekao jeda će svi biti ubijeni. Onda je kapetan Drago tražio od jednognjegovog vojnika da otvori vatru iz bacača raketa na UNPRO-

FOR-ov tenk i prijetio je svjedocima da će u njih pucati ukoli-ko ne poslušaju.“, stoji u iskazu zaštićenog svjedoka.

Karadžić je tijekom unakrsnog ispitivanja pokušao pri-kazati kako su pripadnici UNPROFOR-a zarobljeni nakonsukoba između mirovnih pripadnika francuskog kontingentai srpskih vojnika na Vrbanjskom mostu prilikom čega je bilomrtvih na obje strane.

Kalbarczyk: Bili smo vezivani za potencijalne mete

NATO-a.Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radova-

nu Karadžiću nastavljeno je svjedočenjem još jednog mirov-nog promatrača UNMO-a koji je opisao kako je zarobljen uokolici Sarajeva te zavezan za potencijalne mete NATO avi- jacije.

Vojni promatrač UN- a poljski časnik zrakopolovstva Ja-nusz Kalbarczyk (Januš Kalbarčik), nadzirao je 26. maja 1995.godine poštivanje sporazuma o isključenju teškog naoružanjakada su ga snage bosanskih Srba odvele na Pale nakon bom -

bardiranja od strane NATO zrakoplova.

HAAG: Zapisnik sa suđenja Radovanu Karadžiću (13)

Pripadnici UNPROFOR-a o svomzarobljavanju

Radovan Karadžić: Optužen za genocid, istreblje-

nje, ubistva, progone, deportaciju, nečovječnadjela, djela nasilja s primarnim ciljem širenjaterora među civilnim stanovništvom, protiv-

pravne napade na civile i uzimanje talaca.

U ovom i idućim brojevima Europa magazinačitajte aktuelne detalje sa suđenja prvom pred-

sjedniku Republike Srpske.

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


f el j t on

“Policajac nam je rekao da dignemo ruke u zrak i da imanaređenje da nas ustrijeli ukoliko se ponove zračni udari”,opisao je početak svog višetjednog zatočenja svjedok Kalbar-czyk.

Nakon zarobljavanja, mirovni promatrači su odvezeni izokolice Sarajeva u središte Pala.

“Nalazili smo se na nekoj tržnici, na kojoj je bilo dostacivila, a među njima i vojnika. Neki od njih su bili vrlo uzbu-

đeni. Zbog “pobjede” pod navodnicima. Barem sam ja takoshvatio. Bili su veseli, smijali se, rugali su nam se, vrijeđalinas, verbalno zlostavljali. Jedan od civila mi je čak prišao ipljunuo mi u lice, bio je to jako opasan trenutak”, prisjetio sesvjedok.

Karadžić: Hapsili smo pripadnike UN-a

Ubrzo su zarobljene mirovne promatrače odveli u blizi-nu mjesta eksplozije,skladište municije, gdjesu svjedoka zavezalilancima za gromobran.Nakon nekog vremena

odvezli su ga na Jahori-nu s još nekim taocimakako bi ih privezane zaradare intervijuirao no-vinar bosanskih Srba.

“Je li se bojiteNATO aviona”, upitao je ondašnji novinar navideo snimci reportažeprikazanoj od strane tu-žiteljstva.

“Bojim se, jer ne

znam kada će NATObombardirati”, odgovo-rio je zarobljeni mirov-ni promatrač na snimci.

“U ovakvu situa-ciju je ove ljude dovelameđunarodna zajednica i njezine odluke. Je li će oni preživje-ti, ovisi o tome hoće li NATO djelovati”, konstatirao je spome-nuti novinar zaključujući prilog.

Propagandnu reportažu tužiteljstvo je iskoristilo kako bise svjedok prepoznao u kadru kao i neke svoje kolege takođerprivezane za vojne instalacije na Jahorini.

Tokom unakrsnog ispitivanja svjedoka Kalbarčika, op-tuženi Karadžić je ponovno istaknuo kako su mirovni pro-matrači UN-a zarobljeni budući da je Vojska Republike Srp-

ske vjerovala kako dojavljuju koordinate potencijalnih metaNATO snagama.

Karadžić negira kriminalističke istrage

Zaštićeni svjedok KDZ 477, kriminalistički tehničar sa-rajevskog centra službi bezbjednosti, koji je sudjelovao u nizuviđaja ranjavanja i ubijanja civila, artiljerijskim i snajperskimdjelovanjem završio je svjedočenje.

Tokom drugog dana njegovog svjedočenja Karadžić koji

se brani sam nastavio je pobijati optužbe tužitelja kao i iskazsvjedoka da su civili namjerno gađani s položaja pod kontro-

lom Vojske Republike Srpske.

Nepotpune istrage na kojima su doneseni zaključci da susmrtonosni projektili na sarajevske civile ispaljeni s položajaVRS-a, za Karadžića se ne mogu koristiti kao dokazi pred me-đunarodnim Haškim sudom.

Prije ispitivanja pročitao je jedan po jedan izvještaje svje-

doka koji su po odbrani frizirani. Tako i zaključak o snajper-skom hicu ispaljenom s položaja VRS- a iz zgrade naseljaDobrinja I (datum incidenta je ostao skriven zbog zaštite svje-doka koji je potpisao uviđaj).

“Ako mogu da Vas zamolim da potvrdite znači: zrno od7,62 doletjelo je, probilo je foliju na 116 cm, potom zavjesu na116,5 ....pogodilo oštećenu u predjelu grudi, izašlo na leđa izatim udarilo u ormar na visini od 124, prošlo kroz ormar....i

na visini od 131 izašlo,a 132 je na zidu. To jeputanja po vertikalnojravni. Je li možemo do-biti sljedeću stranicu da

vidimo je li bilo kakvehorizontalne deklina-cije”, prezentirao je iz-vještaj svjedoka o snaj-perskom smrtonosnomhicu.

Kako bi pobio na-laze svjedoka i njegovihkolega da je na civileotvarana iznenadnai namjerna vatra pa ispomenuti snajperskihitac, optuženi je više

od tri puta duže negotužiteljstvo ispitivaosvjedoka KDZ 477 odetaljima niza uviđajau kojima je sudjelovao.

Rasprava o profesionalnosti

Pri tom je svaki put želio ukazati na navodnu neprofesio-nalnost u vođenju istrage.

“A koliko je daleko zgrada koju ste Vi označili kao mjestoizvora vatre”, upitao je Karadžić.

“To je teško sada reći”, odgovorio je svjedok nakon čega je optuženi nastavio.

“A koliko je ugao koje zrno zaklapa s horizontalom s po-dom. Koliki ugao zaklapa to zrno, na 4 ili 5 metara penje se 16cm”; upitao je dalje optuženi.

“Nisam sada u mogućnosti da kažem. Nisam to tamouradio jer nisu od mene tražili (istražitelji). To se može kasnijeračunati”, odgovorio je KDZ 477.

“Pa trebalo je. Zar ne mislite da trebamo imati dva ugla?Po horizontali i po vertikali da bismo mogli ovu zgradu daoznačimo? Ili da imamo veličinu sobe da bismo mogli ugaoizračunati. I da imamo distancu između ove zgrade (gdje je

Aleksandr Vishnevski, bivši ukrajinski mirovni posmatrač

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


f e l j t o n žena pogođena) i druge zgrade (od kud je metak navodno is -

paljen)”, konstatirao je Karadžić.

Promatrač: Karadžićevi ljudi znali su sve o taocima

Na suđenju bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Ka-radžiću još je jedan svjedok, bivši pripadnik mirovnih pro-

matrača UNMO-a, opisao svoje iskustvo kad su ga zajednos kolegama srpske snage uzele za taoca i zatočile na mjestumogućih zračnih udara NATO-a, 25. maja 1995. godine.

„Sve se promijenilo u trenutku“, prisjetio se kanadskimajor Patrick Rechner kada su ga zarobili u njegovom ureduna Palama gdje je radio kao ocir za vezu, komunicirajući sasrpskim vojnim i političkim dužnosnicima. Prema opisu svje-doka Rechnera odmah su im upućene prijetnje.

„Počelo je sa vrloprostim zahtjevom,da se zaustave zračniudari. Potom je rekao(vojnik VRS-a kanad-

skog porijekla NicholasNikola Ribič): ako vam

je stalo do života vi ćeteopozvati ove udare“,naveo je svjedok.

Pripadnici VojskeRepublike Srpske odve-li su ih u Jahorinski po-tok gdje su ih lisicamazavezali u bunkerimana koje se sumnjalo dabi mogli postati meteNATO aviona. No pret-hodno su ih putem izlo-žili lokalnim civilima

koji su svoj bijes.zbogzračnih udara iskalilina promatračima.

„Jedan od njihse izdvojio iz grupe.Prišao našem vozilu iotvorio vrata i počeo me udarati rukama i nogama. Nažalostimao sam samo jednu ruku da se branim tako da sam dobiopar dobrih udaraca nogama i rukama“, opisao je svjedok.

No prijetnje smrću nisu upućivane mirovnim promatrači-ma samo od civila, nego i od viših zapovjednika VRS-a.

„Jedan od srpskih vojnika, potpukovnik, za kojeg smoposlije saznali da je bio na čelu organizacije za informiranje itisak njihovih jednica na Palama, imao je video kameru. Poka-zao nam je svoj pištolj koji je izvadio i pokazao nam dva zare-za na dršci koje je urezao. To je rekao da je za dvoje ljudi koje je već ubio. Rekao je ako ne poginemo od zračnih udara dokraja dana da će on doći i pogubiti nas. I da bi mu se stvarnosviđalo imati još tri zareza na pištolju, za nas trojicu“, sjetio senekih od više prijetnji svjedok.

Budući da je kao ocir za vezu često surađivao s kabine-tom Karadžića svjedok Rechner je poznavao njegovog glasno-govornika Jovana Zameticu. Kada ga je vidio u vojnoj i poli-tičkoj delegaciji koja je obilazila mjesta NATO udara, svjedok,

vezan lisicama za gromobran, Zametici je rekao kako je šoki-ran ponašanjem i tretmanom.

„On je rekao: pa vremena su se promijenila. I ništa više.Potom na jedan samozadovoljan način je dodao komentarsam sebi: što će general (NATO-a, Rupert) Smith uraditi sada?I onda je otišao niz put“, izjavio je svjedok napominjući kako je uži krug ljudi oko Karadžića i te kako bio upoznat s krše-njem međunarodnog prava kada ih je uzeo za taoce.

Nakon nekoliko sati pripadnike UNMO-a su odvezli sudo radara na Jahorini gdje su zarobljene promatrače snimilinovinari. Svjedok Rechner je opisao kako su se cijelo vrijemebojali za život. Čak i kad su ih umjesto na stratište dovezli uhotel Plitvice na Jahorini.

S premijerom Republike Srpske Nikolom Koljevićemsvjedok se sastao 21.dan zatočeništva te muizrazio svoje negodo-vanje zbog situacije.Tek 18. juna svjedok je zajedno s kolegamaoslobođen. Nakon tuži-

teljstva svjedoka je una-krsno ispitao optuženikoji se brani sam uztvrdnje da su mirovnipromatrači zaroblje-ni budući da je VojskaRepublike Srpske sma-trala kako su špijuniNATO snaga dojavlju-

jući potencijalne mete.

Karadžić je sampročitao vlastito priop-ćenje s TV Banja Luka

od 25. maja 1995.godineu kojem je UN označiokao neprijateljsku stra-nu budući da je NATOzrakoplovstvo napalopoložaje VRS-a, a na

zahtjev UN-a.“Te da srpska strana više neće smatrati UN zamirotvorce ukoliko udari ne prestanu,“ što je optuženi naveokao službeni stav u sporno vrijeme. Suđenje se nastavlja u če-tvrtak izvođenjem novog svjedok optužbe, za genocid i drugezločine u BiH tokom rata (1992-1995).

Pri kraju izvođenje dokaza o teroru nad Sarajlijama

Kao zadnji svjedok ovoga tjedna na suđenju lideru bo-sanskih Srba u vrijeme rata Radovanu Karadžiću svjedočio jeistražitelj haškog tužiteljstva Barry Hogan, bivši profesionalnivojnik u kanadskim snagama, koji je posjetio mjesta incidena-ta stradanja sarajevskih civila te skupljao dokumentaciju ve-zanu uz operacije Sarajevsko-romanijskog korpusa.

S njime je tužiteljstvo gotovo zaključilo izvođenje dokazavezanih uz optužbe za teror nad sarajevskim civilima.

Svjedok Hogan je istraživao i prikupljao dokaze vezaneuz slučajeve protiv generala Sarajevsko-romanijskog korpusaVRS-a Dragomira Miloševića i Stanislava Galića, osuđenih nadugotrajne kazne zatvora zbog zapovjedne odgovornosti nad

Janusz Kalbarczyk, vojni posmatrač iz Poljske privazduhoplovnim UN snagama, kao svjedok na suđenjuRadovanu Karadžiću bivšem lideru bosanskih Srba, Hag, 28.

januar 2011.

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


f el j t on

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


f e l j t o n snajperskim i artiljerijskim djelovanjem po civilnim područji-

ma između 1992. i 1995. godine.

Tužiteljstvu i sucima, Hogan je kao svjedok opisao što jeradio pri desetak, službenih posjeta Sarajevu:

„Ovo je popis, ja sam zički bio na svakoj od lokacija gdjesu ti ljudi bili ranjeni ili gdje su bili svjedoci nečijeg ranjava-nja ili pogibije. Imao sam sa sobom GPS uređaj sa satelitskimsignalom kako bi izvršio točno očitavanje lokacije na terenu.“

Hogan je objasnio okolnosti vezane uz svaku pojedinuistragu incidenata spomenutih u optužnici protiv Karadžića.Pa tako i one snajperskog ranjavanja i ubijanja civila u sarajev-skim tramvajima.

Poput žrtve navedene u optužnici koja je ranjena kad sevozila tramvajem 1994. godine ulicom Zmaja od Bosne.

„Kada sam bio na toj lokaciji sa svjedokom. Sastali smose na parkiralištu muzeja. Premda nisam imao primjerak izja-ve svjedoka, niti nekakve fotograje koje bih mogao pokazatisvjedoku, zamolio sam svjedoka da po svom najboljem sjeća-nju pokaže gdje je bio kada su meci pogodili tramvaj. I kada je bio ranjen. Ovo je ta lokacija. Svjedok je pokazao na trotoari na mjesto gdje su bile tračnice“, prisjetio se istražitelj Hogan.

Tijekom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić koji sebrani sam pokušao je dovesti u pitanje zaključke istražiteljaHogana o smjeru projektila. Pritom dovodeći u pitanje iskazežrtava, nalaze sarajevske policije, valjanost GPS navigacijskoguređaja, ali i upitnost korištenja istražitelja Hogana istim.

„Molim Vas. Da li ovako utvrđene koordinate, koje ste Viutvrđivali, da li se one mogu unijeti u mape kojim se koristioUNROFOR?“, upitao je optuženi.

„Nemam pojma“, odgovorio je svjedok napominjući davjerovatno da ako su se određivale prema istim stranama svijeta.

„Razumijete što pitam? Ne kritiziram nego pitam, poštomi imamo dokumente i dokazne predmete koji potiču od UN-

ROFOR-a“, objasnio je optuženi.

Smith: VRS potpuno kontrolirana s političkog vrha

U nastavku suđenja bivšem lideru bosanskih Srba Ra-dovanu Karadžiću svjedočio je zapovjednik mirovnih snagaUN-a u Sarajevu 1995. godine Rupert Smith.

Tijekom njegovog mandata, završne godine rata, dogo-dilo se nekoliko incidenata navedenih u optužnici protiv Ka-radžića, poput uzimanja međunarodnih promatrača za taoce,ubojstava u Srebrenica te drugi veći masakr civila na sarajev-skoj tržnici Markale.

„Ponašanje Vojske Republike Srpske koordinirano je svrha vlasti bosanskih Srba“, potvrdio je tužiteljstvu britanskiumirovljeni general Smith koji je u zadnjoj godini rata čestokomunicirao s vojnim i političkim vođama uključenima u su-

kob.

Kako bi pokazao zapovjednu vezu između optuženog ivojske, tužitelj Alan Tieger, među niz prezentiranih dokume-nata i zapovijedi, pročitao je i direktivu 7 koju je Karadžić iz -

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


f el j t on

dao VRS-u u martu 1995. godine:

„Skrećem Vam pažnju na zadnji paragraf. Tu se go-

vori o proboju neprijatelja duž strateških pravaca koji trebaspriječiti...i zatim se kaže da treba vezati što više neprijatelj -skih snaga: „Dok u smjeru enklava Srebrenice i Žepe napra-viti što prije potpuno zičko odvajanje Srebrenice od Žepe.Spriječiti bilo kakvu komunikaciju između pojedinaca iz dvijeenklave. Planiranim i dobro smišljenim djelovanjem stvoritinesnošljivu situaciju potpune nesigurnosti. Bez ikakve nadeu daljnje preživljavanje ili život za stanovnike Srebrenice iŽepe.““

Tokom jednog od sastanaka prije napada na zaštićene en-klave, od svjedoka je general VRS-a Ratko Mladić zatražio daUNPROFOR pomakne promatračnice koje su uspostavljenepo liniji sukoba oko Žepe i Srebrenice.

Naime, prema riječima svjedoka, srpska strana je imaladrugačije tumačenje veličine enklave od veličine zaštićenezone. I tada je Mladić priprijetio novim ograničenjima kre-tanja mirovnih snaga UN-a, dostave hrane, lijekova i ostalihnamirnica.

Prilikom protesta zbog čestih snajperskih napada na sa-

rajevske civile prilikom spomenutog, ali i ostalih sastanaka,svjedok Smith je dobijao sličan odgovor:

„Dvije stvari su se često događale u vrijeme kad smoimali te susrete. Odgovor je bio: mi činimo to jer oni to rade. Adrugo: vi (UNPROFOR) to ne prekidate pa onda ja to moramučiniti.“

Umirovljeni britanski general Smith je ispričao kako suse 1995. godine mirovne snage UN-a osjećale kao štit i taoci uisto vrijeme, nalazeći se između zaraćenih strana.

Također opisao je okolnosti pod kojim je UN zatražio odNATO-a udare 25. maja 1995. nakon što je VRS odbila vratititeško naoružanje sukladno sporazumu o njegovom isključe-nju.

VRS je, prema riječima generala Smitha, nakon NATO

udara po strateškim položajima VRS-a, srpske snage su odgo-vorile tako što su napale sve zaštićene enklave što je rezultira-lo većim brojem žrtava.

Smith se na zahtjev tužiteljstva prisjetio i zarobljavanjakolega, mirovnih promatrača, koje su srpske snage razmjestilei zavezale za potencijalne mete NATO aviona. U jednom tele-fonskom pozivu mu je zaprijećeno da će se zarobljenim pri-padnicima prerezati vratovi ukoliko se NATO udari „odmahne zaustave“.

Tokom detaljnog opisa uloge Ratka Mladića u operacijiuzimanja međunarodnih promatrača za taoce svjedok je spo-menuo i kako pripadnici UN-a ruske nacionalnosti nisu, za

razliku od ostalih, zatočeni i korišteni kao žive mete.„Mislim da smo mi saznali od ruske jedinice u UNPRO -

FOR-u da oni neće biti zarobljavani“, izjavio je svjedok.

(u idućem broju: Karadžić: “Za napad na Sre-brenicu kriv UNPROFOR”)

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


r e p o r t a ž a

Piše: Ljiljana Pirolić

Pa, vrijeme je da se ide na jug. Putujem brzim vozomza suncem o kojem je i Arsen Dedić pjevao u svojoj

pjesmi ‘Brzim preko Bosne’. „U tom kraju više nećeš srestitugu / Stići ćemo sunce, vlakom prema jugu. / Ostaviti danei godine posne, / Kao davno nekad, brzim preko Bosne.“ Pje-vušim iščekujući moje slučajne saputnike, ali nikoga nema.Doduše, nema ni onih klasičnih kupea kao u istom vozu kojiide prema sjeveru. Dakle, od Sarajeva do Ploča, preko Mosta-

ra, kače se drugi vagoni. To je novost; i to da do Hadžića sti-

žem sama u vagonu. Ne u kupeu, njih nema, nego u vagonu. Jedini sam putnik koji izlazi na stanici u Hadžićima. Udaljenisu samo 17 km od Sarajeva i dio su sarajevskog Kantona.

Nema više „leopardove kože“

Imam prijatelje Srbe koji su svoju kuću u Hadžićima, na -

kon rata, mijenjali sa Bošnjacima za njihovu kućuna Palama. I uopšte, manje-više je poznato da jetih zamjena bilo mnogo, tako da sada u Hadžići-ma ima dosta Bošnjaka iz istočne Bosne, Bratunca,Vlasenice, Foče i Zvornika. Ko je imao šta da mi- jenja mijenjao je, ko nije imao, dobio je donacijuili je neka vrsta podstanara u tuđem stanu. Nemaviše ‘leopardove kože’ u Bosni i Hercegovini. Imaponegdje kože psa dalmatinca, onog bijelog sacrnim tačkicama. Tendencija je da svako bude u

svom plemenu, ili da budem malo nježnija, u svojoj bašči. Kako izgleda u zrelim godinama zapo-činjati život na nekom drugom mjestu, priča miEkrem Macanović iz Bratunca. Sreli smo se naulici, upravo u trenutku kada je kiša počela dapada. „Živim u jednom srpskom stanu, a taj Srbin je u mom stanu u Bratuncu. To smo mi regularnozamijenili i ovjerili u sudu. Lijepo mi je, samo mi je teško da pod stare dane stvaram nova prijatelj-stva. Sve mi je ostalo tamo. Kad sanjam, sanjammoj stan u Bratuncu. Ovuda sam nekada prolaziokad sam išao na more,“ kaže Ekrem. Pitam ga je liveća penzija u RS-u ili u Federaciji BiH. „Pravo da

ti kažem, od penzije žena i ja podmirimo samo režije, a djecami šalju i donose. Sve troje su u Holandiji i ja sam sretan otac.Sad će mi šestoro njih doći, sinovi, snahe, unuci... Biće punakuća svega,“ kaže ovaj bivši Bratunčanin. Čuo je da industrij-ska zona u Donjim Hadžićima dobro radi, ali sumnjičavo vrtiglavom. „Možda radi, ali ja ne vidim naroda unutra,“ kažešeretski.

Prosječno, ali ni blizu kao prije

Otkrivam zašto, niko osim mene, tog jutra nije stigaovozom u Hadžiće. Kako su u sarajevskom Kantonu, Hadžićiimaju redovan gradski saobraćaj, a autobuska karta do glav-nog grada košta samo 3 KM. Dok stoji na autobuskoj stanici,Ismet Kalem mi nudi svoj kišobran da ne pokisnem. Kaže da je život u ovom gradiću prosječan i da nije ni blizu kao prije.„Dirnulo me ovo obilježavanje godišnjice Titove smrti. Svega je bilo u njegovo vrijeme. Pamtim to vrijeme i kako se tadaživjelo. Tako se više nikada neće živjeti,“ kaže sjetno Ismet.„Ali, vi ovdje za sugrađanku imate Titovu unuku, SvetlanuBroz. Znate li to?“ pitam. „Znam da živi tu u jednoj kući, alinikada je nisam vidio,“ kaže Ismet. Priča mi zatim, kako jenekada davno, na takmičenju iz matematike i zike, njegovakćerka, za prvo osvojeno mjesto, dobila Titovu statuu. „Ta

statua i Titova slika i sada stoje kod mene u kući. Mene nikone može ubijediti da je ono bio pogrešan sistem. Kako pogre-šan, kad sam ja živio u tom sistemu i znam kako mi je bilo.

BRZIM PREKO BOSNE - PUTOPIS (17)

U sjenci Igmana i Bjelašnice Nema više ‘leopardove kože’ u Bosni i Hercegovini. Ima ponegdje kože psa dalmatinca, onog bijelog sa crnimtačkicama. Tendencija je da svako bude u svom plemenu, ili da budem malo nježnija, u svojoj bašči.

Brzi voz Ploče-Zagreb, preko BiH, putuje taman toliko brzoda studenti i penzioneri, njegovi najčešći putnici, moguda razgledaju krajolik i ispričaju poneku životnu priču.Donosimo Vam priču o njima, ali i o ljudima kraj čijih kuća

svaki dan prolaze vozovi koji putnike nose ko zna kuda.

Hadžići - Mjesto u kojem ništa nije kao prije

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


r e p ort až a

Vjernik sam, idem u džamiju, ali meni to niko nikad iz kućeiznijeti neće, dok sam živ.“ Pitam ga kako njegovi prijatelji ko-mentarišu njegovu odanost bivšem vođi. „Ko ga je poznavao,on ga i cijeni. Mnogi kažu: ‘Nikada više onog vremena.’ Ničijaslika više nikad neće ući u moju kuću. Mislim, od političara,“kaže Ismet. Hajrudin Ćesko je bivši profesor informatike ikako je to njima ‘profesionalna deformacija’, upućuje me naslužbenu stranicu opštine Hadžići. „Tamo sve imate,“ kažemi. „Ali, tamo nema ljudi. Samo šturi podaci i brojke i pone -

ka lijepa fotograja olimpijskih planina Igmana i Bjelašnice,koje se uzdižu iznad grada.“ Predaje se Hajrudin, ispričaće minešto o Hadžićima. Kaže mi da je vidio razglednice Hadžića,stare preko 150 godina, na kojima se vidi kakva je to čaršijanekada bila. A što se tiče turističkih potencijala, oni su pot-puno zapostavljeni. „Ništa se ne ulaže na Bjelašnici i Igmanu,mnogo toga je i devastirano, poput skakaonica na Igmanu imi samo čekamo da vidimo šta će sa tim gore biti. Ovo je re -integrirana opština, koja je sve do 1996. godine bila u rukamaSrba. Kada su se oni povukli, otišlo je i stanovništvo. Tada jepočela obnova potpuno zapuštenog i porušenog grada. U in-

dustrijskoj zoni ima nekoliko velikihinternacionalnih rmi, poput CocaCole recimo, a dobro zarađuju i

građevinski poduzetnici jer se mno-go gradi u urbanom dijelu opštine,stanovi najviše,“ kaže informatičarHajrudin Ćesko.

U potrazi za Srbima

Fazila Šehić čeka autobus zasvoje selo Gradac, u blizini. Slu-

šala je naš razgovor i želi da svojazapažanja o Hadžićima, podijelisa mnom. „Meni se čini, da ovo odrata na ovamo, svaka godina dono-si malo više nafake. Bogami, ljudi

rade po rmama, što u Sarajevu, štou industrijskoj zoni kod nas. Mojmuž radi na željeznici. Tri mjesecasu bili bez plate...“ „I onda su zapri- jetili generalnim štrajkom,“ kažem.„Ja, morali su. Sada im opet redov-no isplaćuju. A baš mi je bilo neštomrsko što hoće u štrajk. Ne možecijela zemlja štrajkovati, mora neko iraditi, je l’ tako?“ zaključuje mudroFazila. Pitam je da li zna nešto o ma-loj, pravoslavnoj crkvi koja je potpu-no okružena stambenim blokovima,tačno preko puta džamije, svjedoče-ći tako o nekadašnjem zajedničkomživotu Bošnjaka i Srba u Hadžićima.„Da li je u funkciji,“ pitam. „Koliko ja znam, crkva je zaključana, ali onidođu ponekad, kad su neki sveci.Zazvone zvona na crkvi, a vidi sei da se obavlja molitva, neko ononjihovo bogosluženje,“ kaže Fazi-la. Zna li koliko Srba ima u gradu?„Malo, skroz malo. Ne znam moželi se na prste ruke izbrojati,“ kažešapatom. Idem u potragu za Srbimau Hadžićima. Bar jednog da prona-

đem. Na ulici sve možete da doznate. Dobila sam adresu Gos-pave Popović koja mi odmah kaže: „Ja sam ovdje i ostajemtu, iako sam bolesna. Sin mi je u Švajcarskoj, a kćerka je udatau Srbiji. Kad izađem na ulicu, poneko me provocira i onako,sitno čačka, ali ja to nisam nikada prijavila,“ kaže Gospava.„Zar i sad nakon toliko godina od rata?“ „Navodno maloljet-nici, ali kako će maloljetnik znati ko sam ja, ako mu to neko nekaže? Unuka mi je ovdje sahranjena prije godinu na groblju.Kad sam nakon dva mjeseca otišla na grob da svijeće prislu-

žim, vidim, grob raskopan, nadgrobna ploča odnesena,“ kažetužno Gospava. „Jeste li prijavili taj vandalizam?“ „Kome?“„Policiji, gospođo,“ kažem. „Nisam, treba hodati po sudu ipoliciji. Bolje je ćutati,“ kaže Gospava i dodaje da je njena sre-ća što ima dobre komšije u zgradi, Bošnjake koji joj u svemupomažu.

Pod utjecajem nostalgije

Primjer druge srpske porodice u Hadžićima sasvim jedrugačiji. I dok Gospava živi u zgradi, Nada Čabak i njenaporodica, imaju veliku kuću i mnogo zemlje u rubnom po-

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


r e p o r t a ž a

besplatan upis kompanije

www.bosnianyellowpages.us

dručju Hadžića. Dok ja po-kušavam da pobjegnem odopasnog Nadinog ćurana,ona mi priča:

„Suprug i ja smo sevratili 2002. godine, a dvoje djece otišlo je u Kanadu,gdje su se dobro snašli. Mi

smo popravili kuću, živimood muževe penzije, sijemo,a i kćerka nam priličnopomaže. Znam ja šta vasinteresuje. Nemamo amabaš nikakvih problema. Konam je od komšija Bošnjakaprije dolazio, dolazi i sad,“kaže Nada Čabak i otkrivada ipak, imaju jedan pro-blemčić. „Naš sin Bojan,diplomirani informatičar,koji je diplomu stekao uKanadi, vratio se u Hadži-

će nakon osam godina i nemože da nađe posao. Enoga, još uvijek spava.“ „A što se vratio iz te bogate i uljuđe-ne Kanade?“ pitam. „Kaže, drmnula ga nostalgija,“ odgovaraNada i obje se smijemo, dok ćuran frkće na nas. Eto, mislim,kakav je taj naš narod, ili narodi. Gdje god da ode, uvijek munešto fali.

Iz Beograda u Hadžiće

A porodici Jahić, fali sve. Nemaju ni krov nad glavom.Uskoro moraju iseliti iz srpske kuće u kojoj su podstanari, jerse ona prodaje. Jasno piše na fasadi kuće. Neima Jahić koja jedo rata živjela u Beogradu, udala se za našeg Bosanca, rodila

mu dvoje djece i u vrijeme NATO bombardovanja u Srbiji, do-selila s njim u Hadžiće. Sanja Beograd, tamo je imala posao,a ovdje... ovdje se uopšte nisu snašli. „Nisam se pokajala štosam se udala, ali sam se pokajala što nismo svi ostali u Beo-gradu. Stalno smo po tuđim kućama. Taman se negdje navi-knemo, dođe neko i iseljava nas. Jedino je dobro što su školeblizu naše kuće, pa mogu da kontrolišem djecu, jer, ima sva-šta,“ kaže Neima. Čudim se šta je to ‘svašta’ u ovako malomgradu gdje svako svakoga poznaje. Njena kćerka Maida, pre-lijepa i pametna djevojčica, učenica sedmog razreda osnovneškole, kaže da ima i droge i alkohola među učenicima. “Bilismo na izletu i dva učenika su ponijela drogu i pivo. Odmahsmo ih prijavili nastavnicima,“ kaže Maida i dodaje da u nje-noj osnovnoj školi ima samo jedan učenik Srbin i jedan Hrvat.

„Svi se družimo s njima, ali ne idemo na vjeronauku zajedno, jer oni nemaju vjeronauku.“

„Mi pravimo, oni prodaju“

Izet Koro, pomoćnik načelnika opštine Hadžići za izbje-gla i raseljena lica, kaže da je prije rata, opština imala 24.200stanovnika, od toga 6.362 pripadnika srpske nacionalnosti i746 hrvatske. „Ne znam je li riječ o politici ili socijalnom mo-mentu, ali prije bih rekao da je to političko pitanje: od povrat-ka Srba u Hadžiće, nema ništa. Mogu se izbrojati na prsteruke. Bilo je više projekata kojima su se obnavljale njihovekuće i stanovi. Čim bi ih međunarodna zajednica sa donatori-ma obnovila, oni bi ih prodali. Mi smo na to ukazivali OHR-u,ali oni su nam odgovorili da nemamo pravo narušavati nji-hovu privatnost. Onda smo mi rekli: Bujrum, ako je tako, mićemo praviti, a oni neka prodaju!“ kaže rezignirano Izet Koro.

Kao i u većini bh. gradova kroz koje sam prošla, mladinemaju nikakvih kulturnih sadržaja. Ustvari imaju, ali one,koji im pušenje i alkohol nude kao jedinu opciju. Nema bio -

skopa, pozorišta, koncerata, diskoteka, bazena, teniskih igrali-šta... samo kafane. „Ima jedna kulturna manifestacija ‘Hadžić-ko ljeto’, koja traje desetak dana i to je sve,“ kaže Melis Fišo idodaje da oni uglavnom, zadovoljavaju svoje kulturne potre-be tamo gdje studiraju, a to su najčešće Univerziteti u Saraje-vu, Mostaru i Banjaluci.

A na fakultet uglavnom, putuju vozom, Brzim preko Bo-sne.

U idućem broju: “Pazarić miriše na jorgovan”

Jedan od primjera predratnog suživota

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


r e p ort až a

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


k u l t u r a SARAJEVO, EVROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE 2014.

Čekamo s nekom čežnjom...

Odluka o kandidaturi Sarajeva za evropsku prijestolnicu kulture biće donijetatokom predsjedavanja Poljske EU-om

Ukoliko Evropsko vijeće napravi iznimku i po jedno-stavnijoj proceduri, a na temelju Rezolucije Evrop-

skog parlamenta usvojene sredinom maja, donese odlukuo proglašenju Sarajeva evropskom prijestolnicom kulture2014. godine, što bi zaista bila sjajna vijest, Sarajevo će zaovaj više nego zahtjevan projekat morati imati neuporedivoširu podršku od one koju mu mogu ponuditi gradske vlasti.Za dobitnike kandidature slijede dugogodišnje obimne pri-preme i velika ulaganja, ali dugoročno, prednosti onoga štoova titula donosi jednom gradu na kulturnom, socijalnom iekonomskom planu su ogromne.

IDEJA MELINE MERCOURI

Članovi Odbora za Sarajeva, među kojima je agilniIbrahim Spahić, direktor Međunarodnog centra za mir(IPC) i Festivala Sarajevska zima, od kojeg i potiče ovaideja, uskoro bi trebali Vijeću predati aplikaciju za kandi-daturu Sarajeva za evropsku prijestolnicu kulture. Odlukuo kandidaturi očekujemo u okviru poljskog predsjedava-nja EU-om. Mislim da je jako važno napomenuti da smou stanju objaviti program u 2012., u roku od šest mjeseciod donošenja odluke o kandidaturi za evropsku prijestolni-

Evropski parlament (EP) je na inicijativu Doris Pack, predsjedavajuće Odbora za kulturu i edukaciju EP-a, prošlogmjeseca usvajanjem Rezolucije podržao kandidaturu Sarajeva i iznimno dodjeljivanje titule evropske prijestolnice

kulture za 2014. godinu, a odluku o kandidaturi tek treba donijeti Evropsko vijeće; naša novinarka piše o tomešta sve donosi ova prestižna titula za koju se već dvije i po decenije “otimaju” evropski gradovi, te o obimnosti

priprema koji će uslijediti ukoliko ona bude i prihvaćena

SAVRŠEN PROSTOR ZAKULTURNE SADRŽAJE

Jedan od najljepših gradskihobjekata sarajevska Vijećnicatrenutno se obnavlja sredstvimaEvropske komisije

PRESTIŽNA TITULA ZA ŠEHER

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


k ul t ur a

cu kulture, jer to je ideja o kojoj govorimo već 18 godina ,kaže on. Spahić podsjeća na neke od događaja kojih je onaproizašla: Sarajevo je 2001. bilo domaćin X bijenala mladihEvrope i Mediterana i tada je obnovljena inicijativa o Sara- jevu kao kulturnoj prijestolnici Evrope, 2003./2004. godinerealiziran je pilot-projekat Prvi interkulturalni grad VijećaEvrope, koji je danas jedna od najznačajnijih kulturnih ini-cijativa Vijeća Evrope, kao i Prvi interkulturalni, interre-ligiozni forum Vijeća Evrope, koji je okupio više od dvije

stotine intelektualaca Evrope i svijeta. Osim toga, godina2014. je posebno zanimljiva, jer se tada obilježava 100. go-dišnjica sarajevskog atentata, 30. godišnjica Zimskih olim-

pijskih igara i Međunarodnog festivala Sarajevska zima i60. godišnjica Evropske konvencije o kulturi, a iste godi-ne u Sarajevu će se održati jedan od najvažnijih političkihskupova u svijetu.

Ali, posao koji bi trebao uslijediti više je nego zahtje-van, procjene govore da bi u najužim organizacijskimstrukturama trebalo biti zaposleno oko dvije stotine ljudi.Grad-kandidat treba ponuditi jednogodišnji kvalitetan i ra-znolik program koji će ga povezati sa drugim gradovima,organizacijski dobro pripremljen, kvalitetnu infrastruktu-

ru, privlačnu arhitekturu, bogato umjetničko i povijesnonasljeđe ili neko izuzetno svojstvo po kojem se posebnoizdvaja. Smisao ove inicijative rođene 1985. jeste da isti-canjem bogatstva različitosti evropskih kultura, podsti-canjem prijateljstava, razmjenom ideja osnaži osjećanjezajedništva u Evropi. Prva evropska prijestolnica kulture

bila je Atina, a ona je odabrana u znak priznanja pokojnojgrčkoj ministrici kulture, lmskoj glumici Melini Mercourikoja je, prateći na aerodrom tadašnjeg francuskog ministraJacka Langa, u razgovoru sa njim došla na ideju da sva-ke godine neki evropski grad ponese ovu titulu. Od tada je ovaj koncept u nekoliko navrata dopunjavan i mijenjan,tako da je 2000. čak devet gradova (umjesto jednog), dobilonaziv evropske prijestolnice kulture, a od 2013. će postoja-ti konkurencija među gradovima unutar odabrane zemlje.

Osim sredstava iz fondova EU, zajednički organiziranihevropskih i regionalnih programa, koji izazivaju veliki in-teres medija, razvoj kulturnog turizma, titula Evropskoggrada kulture neminovno dovodi do obnove (ili izgradnjenovih) kulturnih objekata, te otvaranje novih radnih mje-sta. Procjene Evropske komisije govore da priprema nekoggrada da postane evropska prijestolnica kulture košta odšest do stotinu miliona eura, a ulaganja u infrastrukturuiznose od deset pa do čak dvije stotine miliona eura.

Studija Evropski gradovi i prijestolnice kulture koju je Palmer-Rae Associates napravila za Evropsku komisiju(podaci se odnose za period od 1985. do 2004.) pokazuje dase svaki uloženi euro u pripreme u prosjeku vrati deseto-

rostruko. Glavni nansijeri su lokalne vlasti i strukturnifondovi EU-a, ali postoje i dodatna sredstva iz Programaza kulturu EU-a. Pomenuti fondovi su, međutim, dostupnisamo državama članicama EU-a i zemljama kandidatima,dakle, za BiH ne bi bila dostupna.

VELIKA ŠANSA ZA SARAJEVO

Dobitnike titule evropskeprijestolnice kulture čekaju

dugogodišnje obimne pripremei velika ulaganja, ali dugoročno,trud se višestruko isplati

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


s p o r t

NOGOMET

Bitka za Nogometni savez BiH Pobjeda nogometne reprezentacije BiH nad Albanijom donijela je IVICI OSIMU i članovima KOMITETAZA NORMALI ZACIJU NS BiH prijeko potreban mir pred sastanke koji slijede ovih dana sa predstavnicima FIFA-e i UEFA-e o daljnjim mjerama za konsolidaciju Saveza; naš novinar piše o dramatičnim događajima prije i nakon kvalikacijskih utakmica sa Rumunijom i Albanijom, lekciji koju je selektor SAFET SUŠIĆodržao reprezentativnim “zvijezdama“ nakon sramotnog poraza u Bukureštu, te o početku agresivne kampa-nje za ključne pozicije u reorganiziranom NS BiH

Nakon što su, u suradnji sa članovima Komiteta zanormalizaciju NS BiH, predvođenim Ivicom Osi-

mom, uspjeli u nakani da izmijene Statut Saveza, predstavniciFIFA-e i UEFA-e krajem ove nedjelje dolaze u Sarajevo kakobi nastavili aktivnosti iz svoje mape puta za ozdravljenje bh.nogometa. Prioriteti izaslanika evropske i svjetske nogometneasocijacije biće pripreme za održavanje izborne Skupštine NSBiH, zatim plan reorganizacije radnih mjesta u Savezu te kon-solidacija poslovanja i katastrofalne nansijske situacije u kojusu NS BiH gurnuli dosadašnji rukovodioci. No, u isto vrijemedok se u prostorijama Saveza bude razgovaralo o ovim teškimpitanjima, o mjerama koje treba poduzeti kako bi Savez ko-

načno bio postavljen na čvrste temelje, traje žestoka, krvavabitka i lobiranje za dužnosti u novom Savezu koji bi trebaobiti formiran od prvog dana januara naredne godine.

SUKOB S KAPITENOM

Uvod u otvorenu bitku za ulazak u novi Savez desio se

neposredno nakon kvalikacijske utakmice u Bukureštu i sra-motnog poraza naših reprezentativaca. Tada je prvi put vidnouzrujani Safet Sušić izašao pred novinare i otvoreno kazaokako krivca za poraz vidi isključivo u reprezentativcima kojisu odigrali jednu od najgorih utakmica u historiji bh. repre-zentativnog nogometa. Svi koji su prisustvovali konferencijiza novinare ili njezin video zapis pogledali na portalu sports-port.ba bili su nemalo iznenađeni tonom i oštrinom Sušićevihriječi izgovorenih nakon sramotno odigrane utakmice u Bu-kureštu. Pet dana kasnije, nakon jedva izborene pobjede nadAlbanijom u Zenici, Sušić je pomirljivim tonom govorio o svojim nogometašima, dodajući kako neki od njih mogu, kada supravi, igrati u najvećim svjetskim klubovima. “Rekao sam dasam pretjerao u onome što sam rekao, isto kao što pretjeram i

kada ih hvalim. Momci su dali sve, pokazali su da imaju ka-rakter i želju i da im je stalo do dresa koji nose. Nadam se daće im nakon ove pobjede mnogi oprostiti za ono iz Bukurešta.Možda je to bio samo incident“, odgovorio je Sušić na našepitanje šta zaista misli o svojim reprezentativcima, da li su zavelike klubove ili nisu ni “i“ od igrača, kako ih je etiketiraonakon blamaže u Rumuniji. Odmah nakon utakmice u Buku-reštu, Sušić je održao sastanak sa reprezentativcima i ponovioim sve ono što je kazao i na konferenciji za novinare. Dakle,potcrtao je kako misli da su u Rumuniju stigli kao na odmora ne na veoma važnu kvalikacijsku utakmicu, kako nije ni-malo slučajno što su mnogi od njih na klupama za rezervneigrače svojih timova te kako će vjerovatno Albancima u Zeni-ci suočiti drastično izmijenjen tim u odnosu na sastav koji je“igrao“ u Bukureštu. Ovakav je Papetov stav izazvao nemaloiznenađenje među reprezentativcima od kojih su se neki i na-ljutili, shvativši kako se ova i više nego otvorena kritika odno-si na njih. U takvoj atmosferi reprezentacija se vratila u Sara -

jevo a koliko je situacija nakon Sušićevog istupa bila ozbiljnadovoljno govori i to da dan kasnije uopće nije razgovarao saEmirom Spahićem, kojem je prvo, kao kapitenu reprezentacijei predvodniku ove generacije reprezentativaca, kazao kako jena konferenciji za medije mislio zaista ozbiljno. U nedjelju jeSušić sa svojim suradnicima Borčetom Sredojevićem, ElviromBaljićem i Tomislavom Piplicom ozbiljno razmišljao da u uta-kmicu sa Albancima uđe sa sedam novih igrača u odnosu naBukurešt, no poljuljana atmosfera i zajedništvo u ekipi vra-ćeno je to poslijepodne. Naime, svjesni da je utakmica protivAlbanije ključna kada je u pitanju uspješan nastavak kvali -

kacija ka Poljskoj i Ukrajini, ljudi od povjerenja Ivice Osima,predsjednika Komiteta za normalizaciju NS BiH, organizira-li su sastanak na kojem su željeli da se konačno raščiste sve

međusobne nesuglasice i čaršijska raspravljanja o navodnom

“Iako je do izborne Skupštine ostalo još pola

godine, za mjesto predsjednika NS već sada

žestoko lobiraju Faruk Hadžibegić, Jusuf

Pušina i još desetak kandidata”

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


s p ort

bojkotu reprezentativaca i njihovoj želji za smjenom SafetaSušića. Sušić i Spahić otvoreno su razgovarali sat vremena isastanak pred posljednji trening napustili zagrljeni. Na sastan-ku je Sušić Spahiću kazao kako više neće tolerirati to što kapi-ten reprezentacije, tokom sastanaka na kojima se analiziraju ipripremaju utakmice, brani suigrače od selektorovih kritika.Dodao je i kako je razočaran ponašanjem reprezentati-vaca koji su, uprkos njegovim drugačijim uputama,pauzu između posljednjih kola u svojim prven-

stvima i priprema reprezentacije iskoristili zaodlazak na kraći godišnji odmor. Sušić je poseb-no potcrtao kako je bio posebno razočaran kada je u medijima vidio slike sa roštilja u Sarajevukod Mahira Sulejmanovića, plesača pratećegbanda Dine Merlina, na kojem je bila nekolicinareprezentativaca iako za to nisu imali selektorovoodobrenje. S druge strane, Emir Spahić je kazao kakone postoji niti je postojala nikakva nakana za navodnimrušenjem Sušića, kako njegovo prijateljstvo sa Sergejom Bar-barezom ne znači podršku za Barbarezovu nakanu da jednogdana postane selektor reprezentacije te da to što je Spahić bližii više vremena provodi sa Edinom Džekom, Kenanom Hasa-gićem ili Senijadom Ibričićem ne znači kako je reprezentativni

tim podijeljen na klanove. Navodno je i Edin Džeko Sušićuzamjerio to što ga niti jednom, otkako je Wolfsburg zamije -nio Manchester Cityjem, nije posjetio u Engleskoj. Džeko je,kako se priča oko reprezentacije, kazao kako je hrvatski se -lektor Slaven Bilić, svaki put kada neko od njegovih igračakoji nastupaju u engleskim timovima, nije bio standardan uekipi, odlazio u Englesku na razgovor sa trenerima njihovihklubova, dok je Sušić “ostavio“ Džeku da se sam prilagođa-va novim okolnostima u svojoj karijeri. Kako god, Spahić se ukonačnici u ime suigrača ispričao za loše izdanje u Bukureštui obećao kako će dati sve od sebe kako bi pobijedili Albance.Na svu sreću, reprezentativci su u tome i uspjeli i sada Sušićuostaje da u miru sprema ekipu za jesenske izazove i odlučuju-će susrete protiv neugodne reprezentacije Bjelorusije.

SUŠIĆ, HADŽIBEGIĆ, UŠANOVIĆ

U međuvremenu, dok su nogometni reprezentativci naljetnjem odmoru, u uredima i kuloarima NS BiH počela je že-stoka borba i lobiranje za pozicije u novom sazivu ove insti -tucije. Naime, iako je do nove Skupštine NS BiH na kojoj ćese birati predsjednik i članovi Izvršnog odbora ostalo još polagodine, uveliko traje ofanziva mnogih zainteresiranih za duž-nosti u Savezu. Mjestu u centru nogometne bh. moći nadajuse brojni kandidati, pa tako i povratnici u djelo, inkriminira-ni trojac Sulejman Čolaković-Iljo Dominković-Bogdan Čekokojeg je suspendirala UEFA i FIFA. Istom se nadaju i članovisuspendiranog Izvršnog odbora. Golemu ambiciju da se vratiu Savez ima i Jusuf Pušina sa svojim poslušnicima iz FS Kan -

tona Sarajevo, no čini se kako je za dužnost predsjednika NSBiH najviše “zagrizao“ Faruk Hadžibegić. Nekadašnji repre-zentativac Jugoslavije, kratkotrajni selektor reprezentacije BiHi aktuelni trener francuskog drugoligaša Arlesa, svoju je pri-liku da se domogne mjesta predsjednika Saveza dugo vrebaoi konačno krenuo u ofanzivu nakon što je imenovan za am-

basadora nogometa pri Komitetu za normalizaciju. “Vrijememi je da se vratim kući. Kćerka se vratila i udala u Sarajevu,sve prolazi mimo mene, djeca se rađaju, prijatelji mi umiru a ja nisam tu. Kada bih dobio priliku da radim, denitivno bihse iz Francuske vratio kući“, pričao nam je nedavno Hadži-begić, prije no što će, uz Duška Bajevića i Sergeja Barbareza,

biti imenovan za ambasadora. Međutim, njegov boravak uRumuniji u hotelu u kojem je bila smještena nogometna re-prezentacija nije donio osmijeh na lice Safetu Sušiću. Naime,Sušić je, s pravom ili ne, negodovao zbog njegovog i prisustvaSergeja Barbareza među reprezentativcima. Barbarezova je

najveća ambicija postati selektorom BiH, dok Hadžibegićželi predsjedničku, u nekim varijantama čak i selektor-

sku dužnost. Stoga je Sušić tokom akcije Rumunijakazao kako niko ne bi dopustio da mu se oko eki-

pa i hotela “motaju“ ljudi koji otvoreno preten-diraju na njegov posao. Nažalost, relaksiranjuatmosfere nimalo nije doprinio težak poraz, pa je tako Hadžibegić tražio nekakav sastanak nakojem bi se on, uz ostale članove Komiteta koji

su putovali u Rumuniju, obratio igračima i održaoim bukvicu. Do sastanka nije došlo jer u Bukureštu

nije bilo Ivice Osima bez kojeg ostali članovi Komitetane žele samostalno povlačiti poteze koji bi se kasnije mogli

pokazati dalekosežno pogrešnim. Međutim, ostao je jaz izme-đu Sušića, s jedne, i Hadžibegića, s druge strane, koji teško damože biti premošten u narednim sedmicama. Svakako ne po-maže ni to što se Sušića svakodnevno može vidjeti u društvusa Munibom Ušanovićem, koji ovih dana čeka pravosnažnu

presudu Suda BiH za malverzacije počinjene u vrijeme dok jebio na dužnosti generalnog sekretara NS BiH. Sušić, navod-

no, zbog prijateljskih odnosa sa Ušanovićem “nema snage“ damu zabrani ulazak u hotel u kojem je smještena reprezentacijatokom kvalikacijskih akcija. Ušanović, navodno, prisustvuječak i analizama utakmica, što je razbjesnilo članove Komitetakoji su Sušiću otvoreno kazali da Ušanovića makne što daljeod reprezentacije kao što su ga oni uspjeli maknuti iz Saveza.

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


a u t o m o b i l i

Volkswagen je još jednom ‘oživio’

svoju popularnu Bubu.Po treći put u 73 godinepostojanja te gigantskeautomobilske tvrtke. Nona tržište Europe stići ćenakon što se predstavi uSjedinjenim AmeričkimDržavama. Legendarna jeBuba nastala 1938. godi-ne, šest desetljeća kasnijebila je predstavljena nova imodernija, a sad i ova po-

sljednja, kojoj se predviđaiznimna popularnost.

Pogledajte slike.

VOLKSWAGEN PREDSTAVLJA:

Buba za 21. vijek

www.bosnianyellowpages.us

besplatan upis kompanije

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


a ut om o bi l i

Ovaj čaj se već 20 godina

prodaje i pravi u USA, ima FDAodobrenje (U.S. F.D.A. N.D.CNo. LI0028390) tako da je veo-ma siguran i dokazan proizvodza smanjivanje težine, napuha-nosti, poboljšava metabolizam,čisti probavni sistem i otklanjamasnoću iz tijela.

Sastojci: Malava Verticella-ta i ostale prirodne orijentalnebiljke koje se koriste hiljadamagodina u istočnoj medicini.

Prije korištenja ovog čajatreba da znate: normalna je

pojava da neki korisnici već odprvog čaja osjete čišćenje orga-nizma i veću potrebu da se ideu toalet.Ova pojava je normalnai nestaje ako trošite čaj redovno.U početku koristite samo jedančaj poslije večere i ne više od 2 čaja dnevno.

True Slim čaj ne bi smjele koristiti trudnice, djeca, sta-

riji ljudi i bolesnici.

Uputstvo za upotrebu:Za najbolje rezultate pijtevruć čaj u toku večere ili poslijevečere.

Prokuhajte vodu i prelijte5oz vode na jednu kesicu čaja.Pokrijte čašu 5 minuta, promi- ješajte i ne dodajite šećer ili ka-kav drugi dodatak za slađenje.

Sa True Slim čajem ćete za-garantovano izgubiti neželjenutežinu.

Nazovite: 904-838-3134.3 boksa extra strength čaja

je $20.00 uključujući poštarinuza bilo gdje u USA.

U Bosni čaj možete naručitina telefon: ++387-62- 364-827.

Imamo poseban popust zavlasnike prodavnica u USA.

Potražite True Slim Tea u Vašoj lokalnoj evropskojprodavnici.

NOVO, NOVO, NOVO

Originalni čaj za mršavljenje

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


z a b a v a

U ovom broju donosimo ultimativni poslovni šalabah

-

ter koji će vas učiniti uspješnim biznismenom ili po-litičarom. Uspjeh je zajamčen, što potvrđuju primjeri brojnihlokalnih političkih moćnika, parlamentarnih zastupnika, pačak i članova vlade! Ali to nije sve, ovom provjerenom me -todom često se koriste uspješni poduzetnici i direktori kom -

panija kako bi impresionirali poslovne partnere i motiviralizaposlenike.

Recept je jednostavan: kada želite reći nešto uistinu pa-

metno, samo posegnite za ovim kratkim vodičem i nasumiceodaberite po jedan red iz svake od kolona. Odabrani ulomcitvore vrhunsku rečenicu upotrebljivu u raznim prigodama.Politički govori, press konferencije, pregovori sa sindikatima,poslovni sastanci, inauguracije, javni nastupi... u svakoj prigo-di i na svakom mjestu ovaj vodič postat će vam nezaobilazanizvor inspiracije i trasirati će vaš put prema vrhu!

Recept za uspjeh: poslovnišalabahter za svaku priliku!

ULTIMATIVNI POSLOVNI

ŠALABAHTER ZA SVAKU PRILIKU

1 2 3 4Dame i gospodo realizacija programa koje smo

usvojiliprimoravaju nas na realizi-ranje

postojećih administrativnih inancijskih uslova.

S druge strane prostor i mjesto koje zauzimaobrazovanje

igra značajnu ulogu uutvrđivanju

osovina budućeg razvoja.

Tako isto konstantni rast kvalitete ikvantitete naših proizvoda(usluga)

primorava nas na preciziranjei deniranje

sistema opšte participacije.

Ipak, ne zaboravimo da sadašnja struktura organi-zacije

pomaže nam u pripremi ikovanju

stavova u skladu sa zadacimakuje je utvrdila organizacija.

Na taj način novi model aktivnosti garantuje veliko učešće i

razradnju

novih prijedloga.

Svakodnevna praksa poka-zuje da

naša stalna briga okoinformiranja i edukacije

doprinosi u značajnoj mjeristvaranju

osnova progresističkogobrazovanja.

Nije potrebno isticati značajovih problema jer

jačanje i širenje struktura u velikoj mjeri doprinosiuspostavljanju

sistema obrazovanja kadrovakoji je prilagođen potrebama.

Bogato i raznovrsno iskustvo razvoj raznih oblika aktivnosti omogućava nam boljuprocjenu

uslova koji odgovarajuubrzanju naših aktivnosti.

Briga oko organizacije, a prijesvega

konsultiranja širokih slojevaaktivista

predstavlja zanimljiv pokušajisprobavanja

jednog modela razvoja.

Visokoideološki kriterij kao i pokretanje odlučne kampanje započinju proces koji ima zacilj usavršavanje

raznih oblika utjecaja.

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


t ehn ol o gi j a

Limited time oer; new lines only. † Rates exclude surcharges, ees and taxes. High-speed Internet required. Subscribers agreeto be bound by the Terms o Service. See Vonage.com/tos or details. Unlimited calling and other services are based on normalresidential rate and are subject to Terms o Service on Vonage.com/tos *In-plan international calling may exclude certain calltypes such as calls to cell phones depending on the destination. Out o plan calls are charged at our low per minute rates.Oer valid in the US only. See Terms o Service or details. ^ Where available. The number transer process may take up to 10business days rom the time you confrm your transer request. Vonage 911 service operates dierently than traditional 911. Seewww.vonage.com/911 or details. TTY, Alarms and other systems may not be compatible. ©2010 Vonage.

WHEN YOU ADD IT ALL UP, NOTHING ELSE

STACKS UP!• Unlimited local and long distance.

• Calls to more than 60 countries.*

• Great eatures like readable voicemail and

simulring.

EASY TO SWITCH, EASY TO SAvE• Keep your existing phone number^.

• Vonage® works with your existing home

phone and high-speed Internet connection.

• 25 Premium Features at no extra cost.

• FREE activation.

(PLUS FEES AND TAXES.)

Call: 1.888.862.1585

FREE

ACTIVATION

Only pay $14.99/mOnth

No aNNual coNtractNo commitmeNt

fOr hOme phOne service fOr the first three mOnths, then Only pay $25.99/mOnth.

Bottle B

Compare Our Prices! Call us toll-free at 1-888-378-7116.

Call toll-free: 1-888-378-7116

Are You Still Paying Too Much For Your Medications?

You can save up to 90% when you fill your prescriptions

at our Canadian Pharmacy.

Bottle ATypical US brand price

for 20mg x 100

Manufactured by

PfizerTM

LipitorTM

$460.00

Generic equivalent

of LipitorTM

generic price

for 20mg x 100

Manufactured by

generics manufacturers

Atorvastatin*$99.00

T h e i r P

r i c e

O u r P r i

c e

Prescription price comparison above is valid as of January 1, 2011. All trade-mark (TM) rights associated with the brand name products in this

ad belong to their respective owners. *Generic drugs are carefully regulated medications that have the same medical ingredients as theoriginal brand name drug, but are generally cheaper in price. Generic equivalents are equal to their "brand" counterparts in Active

Ingredients, Dosage, Safety, Strength, Quality, Performance and Intended use. It may vary in colour, shape, size, cost and appearance.

Toll-free: 1-888-378-7116$25OFF

Get An Extra

And FREE SHIPPING

Get an extra $25 o your rst order today!Use this coupon code to save an additional $25 plus free shipping

on your first prescription order with Canada Drug Center. Expires Dec

31, 2011. Offer is valid for prescription orders only and can not be usedin conjunction with any other offers.

Coupon Code: SAVE163

U septembru stižu dva nova

modela iPhonea

Prema tvrdnjama analitičara, kompanijaApple će u septembru predstaviti ne je-

dan, nego dva modela svog popularnog iPhonea.

Već neko vrijeme postoje špekulacije da ćekompanija Apple u septembru na tržište plasiratisvoj iPhone 5, ili da će predstaviti blago poboljšanuverziju iPhonea 4. Zvaničnik Deutche Banka, ChrisWhitmore, tvrdi da kompanija Apple planira i jed-no i drugo.

Još uvijek nije jasno kakve dokaze Whitmoreima za svoje tvrdnje ali piše kako je ovo “pravovrijeme da Apple agresivno uđe na tržište srednjeg

reda pametnih telefona u trenutku kada su kompa-nije Nokia i RIMM u velikim problemima”.

Whitmore je rekao da će jeftiniji od dva po-menuta mobitela, a to je iPhone 4S, koštati oko 350dolara, te da će vjerovatno biti namijenjen pre-paidkorisnicima. Druga analitičarka iz kompanije Mor-gan Stanley, Katy Huberty, predviđa da će kompa-nija Apple predstaviti samo novu generaciju iPho-nea ove godine, te da će proizvodnja ovog uređajapočeti sredinom ili krajem augusta.

Hubertyjeva, koja se nedavno vratila sa Taj-vana gdje se proizvodi većina Appleove opreme,rekla je da će prodaja iPhonea 5 započeti u septem-

bru. Tokom posljednjih godina je kompanija Applepredstavljala svoje uređaje na Sajmu svjetskih pro-izvođača u junu. No, sada je sva pažnja usmjerenana septembar, kada kompanija Apple tradicional-no predstavlja svoje iPode.

Nova generacija iPhonea će imati poboljšaniprocesor A5 koji pokreće iPad 2, a možda i boljukameru. Mogao bi imati i mnogo drugačiji izgled uodnosu na svog prethodnika i sadržavati NFC čipza plaćanjem putem mobilnih telefona, objavio jebritanski Telegraph.

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


e s t r a d a

ZDRAVKO ČOLIĆ

Plakale su od srećeKristine, Ruške i

Krasive

Zdravko Čolić, jedna od najvećihzvijezda ex-jugoslovenske pop

muzike, održao je trijumfalan koncertna beogradskom Ušću, koji je po pro-cjenama obezbjeđenja vidjelo i čuloviše od 100.000 ljudi.Spektakl koji susvi dugo čekali počeo je sa zakašnje-njem od pola sata, ali publici to nijesmetalo - naprotiv, oni su dozivalinjega...”Čola, Čola...”, moglo se čuti iznepregledne gomile na beogradskomUšću. A onda je Čola istrčao na binu,i možda najveći koncert svoje karije-re započeo pjesmom “Sinoć nisi bilatu” na opšte oduševljenje mase koja jeskandirala i vrištala. Plesalo se, pjevaloi plakalo na koncetu o kome će se pri-čati još dugo. Nizali su se legendarnihitovi poput “Glavo luda”, “Okano”,

“Ti si mi u krvi”a Čola je neumorno tr-čao binom kao da je tek na početku ka-rijere i pjevao više od tri sata... Mogaobi on još da pjeva, publika bi mogla do jutra, ali ipak treba ostaviti nešto i zaneki sledeći put. Publika ga je na binuvraćala dva puta, a on je znao da ćetako i biti pa je “poslastice” ostavio za

kraj.

Spektakularna bina, slična onoj na kojoj su nastupali “Stonsi” bila je savrše-no osvetljena, a LED ekrani na kojima je publika mogla da vidi svog idolamalo bolje bili su površine 400 metarakvadratnih.

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


m oz ai k

Nakon skandala uBeogradu, otkazala

dalje koncerte!

Britanska pjevačica Amy Winehouse, poslije jaska koji je doživjela na koncertu u Beogradu, otkazala je dio evrop-ske turneje. Portparol zvijezde izjavio je da će Amy otkazatikoncerte u Istanbulu i u Atini. On je takođe rekao da onažali što će razočarati grčke i turske fanove koji očekuju da jevide, ali da “osjeća da je to ono što treba da uradi”.

Njen PR je dodao da će se Amy vratiti kući, nakon štose složila sa menadžmentom da “ne može da nastupi naj -bolje što može”, Winehouse, koja se bori protiv zavisnostiod droga i lijekova, izviždala je publika, tokom “nastupa”u Beogradu.

Strana štampa je takođe prenijela skandaloznu vijest osramnom nastupu Amy Winhouse u Beogradu. Složili su seda je publika imala apsolutno pravo za razočarenje, kao ida je cijena karte od oko 40 eura izuzetno visoka u zemlji ukojoj su plate 300 eura.

2008. godine Amy Winehouse je dobila pet Grammynagrada, između ostalog za album “Back to Black”. Nakontoga, nažalost, puni naslovnice narkomanskim ispadimai skandalima. Kakva šteta za djevojku sjajnog i neobičnogglasa. Koncert u Beogradu je bila zaista tužna slika, ali to jeAmy danas, nažalost. Želimo joj brz oporavak!

Raskinuli Džordž Klunii Elizabeta Kanalis

Popularni glumački par pedesetogodišnjiDžordž Kluni i 17 godina mlađa Elizabeta Kanalisizdali su zajedničko saopštenje za štampu u kojemobavještavaju javnost o raskidu svoje dvogodišnjeveze.

“Nismo više zajedno. Cijelu situaciju proživ-ljavamo veoma teško i lično, tako da se nadamoda će svi biti u stanju da poštuju našu privatnost”,poručili su Džordž i Elizabeta u zajedničkom saop-štenju.

Džordž Kluni je još prošle godine novinarimarekao da neće zaprositi Elizabetu. “Zaprosiće onamene”.

Britni treći putisprošena

Britni Spirs (29) staje treći put na ludi kamen.Njen menadžer i djecko Džejson Travik (39), s ko-

jim je dijve i po godine u vezi, zaprosio ju je u ljet-nikovcu u Los Anđelesu romantičnom pjesmom

koju je sam napisao.- Britni očajnički želi da se skrasi. Tradicio-

nalna je i sa Džejsonom ne želi da osniva porodicudok se ne vjenčaju. Vjenčanje planiraju na Hava- jima čim pjevačica završi svoju svjetsku turneju -izjavio je nepoznati izvor.

Pjevačica se prvi put udala 2004. godine zaDžejsona Aleksandra s kojim je bila u braku 55sati, a iste godine udala se za Kevina Federlinea,s kojim ima dva sina, a razveli su se poslije dvijegodine braka.

Šakira trudna!Svjetska vjest broj jedan - Šakira je trudna!

Kolumbijska pjevačica i fudbaler Barselone ĐerarPike navodno čekaju prvo djete. Sve je počelo kada je pjevačica otkazala koncert u Almeriji 1. juna,zbog “zdravstvenih problema”, da bi portugalskilist “Jornal de Noticias” objavio da je koncert otka-zan zbog pjevačicine trudnoće.

Šakirina press služba je prvo saopštila da jekoncert otkazan zbog tehničkih problema, a potomzbog zdravstvenih problema pjevačice, što je pod-

grijalo priče da tu nisu čista posla. Par se još nije

oglasio ovim povodom, jedino je Šakira na “Tvite-ru” napisala da joj je žao što je koncert otkazan.

8/6/2019 Europa [juli 2011.]

http://slidepdf.com/reader/full/europa-juli-2011 42/48EUROPA42 JULI 201142 EUROPA JULI 2011

h o r o s k o p OVAN (21.03 - 20.04)

Ljubav: Nesporazumi koji vas prate u ljubavnomživotu nisu beznačajni, ali ne predstavljaju ni temukoju treba uporno ponavljati. Zdravlje: Napeti ste,pa će vam pasati psihološko opuštanje.

BIK (21.04 - 20.05)

Ljubav: Osjećate se nekako zapostavljeno. Čini

vam se da je trenutno situacija takva da vam par-tner posvećuje premalo pažnje, a to vas rastužuje ipomalo ljuti. Zdravlje: Odgovaraće vam relaksacija.

BLIZANCI (21.05 - 20.06)

Ljubav: Ljubav dobija na važnosti. Ukoliko ste slo-bodni, pravi je trenutak da otpočnete vezu. Ukolikoste zauzeti uživajte u postojećem odnosu.Zdravlje: Osjećate se odlično.

RAK (21.06 - 20.07)

Ljubav: Smeta vam osjećaj monotonije koja se na-zire u odnosu s voljenom osobom i dojam da steiznenada zapostavljeni u nečijim planovima. Zdrav-

lje: Tokom mjeseca će vas pratiti blaga nervoza.

DJEVICA (22.08 - 22.09)

Ljubav: Potreban vam je trenutak inspiracije kakobiste pokrenuli lavinu nečijih osjećaja i osjetili sreću.Zdravlje: U sjajnoj ste psihozičkoj formi.

ŠKORPIJA (23.10 - 22.11)

Ljubav: Još uvijek se igrate. Ne znate na koju biste

stranu pa ćete u toku mjeseca malo više ertovati, amalo manje se ozbiljnije pozabaviti mogućim veza-ma. Zdravlje: Usmjerite misli u pozitivnom smjeru.

STRIJELAC (23.11 - 20.12)

Ljubav: Osjećate se pomalo prazno i čini vam se davoljena osoba ne može svojim prisustvom popravitistvari. Poradite na postojećim odnosima.Zdravlje: Trenutno zičko stanje vam je sjajno.

JARAC (21.12 - 19.01)

Ljubav: Pred voljenom osobom pokušavate djelovatitajanstveno, ali ne uspijevate prikriti svoje pravo ras-položenje ili emocije koje potiskujete u sebi.

Zdravlje: Potreban vam je kreativan odmor.VODOLIJA (20.01 - 18.02)

Ljubav: Stvari koje vama izgledaju zanimljivo, par-tner promatra s određenom dozom nepovjerenja iima drugačije stavove. Opustite se. Zdravlje: Obrati-te pažnju na zdravlje, posebno na ishranu.

RIBE (19.02 - 20.03)

Ljubav: Partner s nestrpljenjem očekuje da mu po-svetite emotivnu pažnju, pa uživajte u zajedničkimtrenucima nježnosti.Zdravlje: Ovog mjeseca ćete biti puni energije.

LAV (21.07 - 21.08)

Ljubav: Bez obzira na svoj emotivni status i godine,prihvatite igru zavođenja ili nečiju poruku. Odgova-rat će vam novi emotivni kontakti.Zdravlje: U dobroj ste formi.

VAGA (23.09 - 22.10)

Ljubav: Nažalost, ljubavna zbivanja nisu po vašemukusu. Partner vam jasno daje do znanja da imasvoje planove i ne želi slušati vaše ideje. Zdravlje:Izbjegavajte koniktne situacije i velika opterećenja.

Honore de Balzac (1799 - 1850)

Slava je otrov koji treba uzimati u malimdozama.

Fjodor Mihajlovič Dostojevski(1821 - 1881)

Ništa na svijetu nije teže od iskrenosti inema ništa lakše od laskanja.

Johann Wolfgang von Goethe(1749 - 1832)

Ljude ne upoznajemo kada oni dolazenama, moramo otići njima da bismo sa-znali kakvi su.

Ivan Mažuranić (1814 - 1890)

Između sluge i gospodara, roba i gospo-dina ne ima jednakosti, ne ima slobode,ne ima bratimstva. Ne ima blagoslova,nego prokletstvo.

Mahatma Gandhi (1869 - 1948)

Ma koliko bila okorjela nečija ćud, ra-stopit će se na vatri ljubavi. Ako se pakne promjeni, to znači da vatra nije biladovoljna jaka.

Mala riznica velikih misli

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


z a b av a

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


z a b a v a su | do | ku

Cilj sudokua je popuniti sva poljabrojevima od 1 do 9, tako da svakauspravna kolona, svaki vodoravni redi svaki 3x3 kvadrat sadrži svaki brojod 1 do 9. To je to - nema matemati-

ke, samo logika.

Rješenje ove križaljke ćemo objaviti usljedećem broju. Ovo je rješenje kri-žaljke iz prošlog broja:

PRETPLATA

Ako ste zainteresovani da Vaš omiljeni magazin svaki mjesec dobijate na kućnu adresu,popunite kupon za pretplatu sa ove stranice i pošaljite ga na adresu redakcije:

Europa Magazine (pretplata), P.O. Box 867, Lawrenceville, GA 30046-0867E-mail: [email protected]. Telefon: 678.743.5731.

KUPON ZA PRETPLATU12 MJESECI - $48.00

IME I PREZIME: __________________________ TELEFON: ______-______-________

ADRESA: ______________________________________________________________

GRAD, DRŽAVA, ZIP: ____________________________________________________

BROJ KREDITNE KARTICE: ________________________________________________

ISTIČE: _____/________ POTPIS: ________________________________________

E-mail: [email protected] ● Tel: 678.743.5731Europa Magazine (pretplata) ● P.O. Box 867 ● Lawrenceville, GA 30046-0867

NAČIN PLAĆANJA: [ ] ČEK ILI MONEY ORDER [ ] VISA ILI MASTER CARD

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


z a b av a

Polagao Mujo za pilota, položio i leti svojprvi samostalan let. Uživa, sav je presre-tan.

Radio vezom sa tornja pitaju:- Molimo vas da nam date svoju visinu ipoložaj, ponavljam, molim da mi javitesvoju visinu i položaj!Mujo:- Metar i osamdeset. Sjedim.

◊Utrči Haso u kać:- Mujo! Neko ti je ukrao auto!- Jesi li vidio ko je to bio? - upita Mujo.- Ne, ali zapisao sam registraciju. - odgo-

vori Haso. ◊Učiteljica dadne temu: “Ima samo jednamama”Maja napiše da se udarila po prstu i da je mama poljubila prst i da je prošlo, imasamo jedna mama.Perica napiše da je njegova mama pravilapalačinke i poslala njega da ponese dvijetegle eurokrema iz frižidera, a on je

viknuo: Ima samo jedna, mamaaaaa!◊

Ulazi baba u autobus i pokazuje konduk-

teru đačku mjesečnu kartu.Kondukter:- Izvinite, ali to je đačka karta.- E sinko, sad i ti znaš koliko dugo samčekala autobus! - odgovara baba.

◊Vraća se Haso pripit uvečer kući i Fataga bijesno dočeka na vratima:- Tako dakle, u tri ujutro se vraćaš kući?- Ko kaže da se vraćam, samo sam doš’opo gitaru!

◊Muškarci kažu:- Žene, ne uzbuđujte se previše akotrčimo za vama... trčimo i za loptom i nakraju je ipak šutnemo...Ženski odgovor:- Muškarci, ne uzbuđujte se ako vamkažemo da smo zaljubljene u vas, zalju-bimo se i u cipele pa si nabavimo još 15pari.

v i c e

v i

HMMM...

DA VIDIM...

DOBRO, DE...

ŠTA ĆEŠ?

TI UVIJEK

NARUČUJEŠ I ZAMENE!

ZAŠTO NEKAD JASEBI NE BIH SAM

NARUČIO?!

POSLIJE NAPORNOG DANA

JEDVA ČEKAM DA DOĐEM UKAFANU!

ČEKAJMALO!

IZVOLITE?

HEJ, BARMENE!

DA NARUČIM!

MI ĆEMO DVAPIVA!

I JA!

JA ĆU PIVO!

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


o g l a s i

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASEDO 20 RIJEČI

Tekst oglasa (popunite čitko štampanim slovima):

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

Dužina trajanja oglasa (zaokružiti): 1 MJESEC - 2 MJESECA - 3 MJESECA - __________

Europa Magazine (mali oglasi) ● P.O. Box 867 ● Lawrenceville, GA 30046E-mail: [email protected] ● Tel: 678.743.5731

dvorišta. Tel: 616-970-6504E-mail: [email protected]

Prodajem dvosoban stan u Zenici(Crkvice) sa balkonom,klima-uređajem i podrumom.Tel: 727-458-4099

Prodajem nedovršenu vikendicu naVlašiću sa urednim papirima.Tel: 678-313-9914

Izdajem ili prodajem 2-sobni/2kupatila stan u Decatur-u, Atlanta,GA 30033, vrlo povoljna lokacija. Cell phone: 718-688-9695

Tražim jednosoban stan u podrumuu Lawrenceville. Zvati radnimdanom popodne od 4-8h, tesubotom i nedeljom.Tel: 504-450-9620

Advertising agency, part time11am-3pm. Maketing and customerservice, salary+bonus.Tel: 678-743-5731

Muškarac, 70, obrazovan, samac,traži ženu plavušu koja volidruženje, putovanje i ples.Šifra: San Francisko

Slobodan muškarac bez obaveza55 godina, traži ženu za druženje(GA), moguć brak.Tel: 404-468-7132

Prodajem 5 duluma zemlje,nedovršena vikendica, Sarajevo-Bradina, 500m od glavnog putaSarajevo-Mostar.Tel: 904-962-1693

Prodajem 60 duluma zemlje,Sarajevo-Bradina, kuća, ljetnjakuća, 2 garaže, štala, sušara,500m od puta Sarajevo-Mostar.

Tel: 904-962-169344m2 stan Bolnička 20 Sarajevo,55000 EURA. Tel: 206-355-7040

Prodajem kuću u Sarajevu, naseljeStup II. Sva tri sprata odvojenastruja i grijanje, dozvola 1/1.Tel: 646-286-8044

Prodajem zemljište blizu Drvara(Poljice), oranice, pašnjaci, njive,šuma, veliki komad, ima asfaltniput do zemljišta.Tel: 347-638-7491

Prodajem dvoiposoban stan uSarajevu od 65m2, II sprat naseljeDobrinja III ili mijenjam za BanjaLuku. Tel: +387 57 447-146 ili +387 65 568-111

Prodajem dva useljiva stana centarTuzle u staklenoj zgradi Titanic kodMercatora, 36m2 i 75m2, centralnogrijanje i klima. Tel: 616-970-6504 E-mail: [email protected]

Prodajem kuću sa dva stana,centar Tuzle kod diskoteke Roma,65m2 + 65m2, u prizemlju poslovniprostor, dvije garaže i 200m2

Vraćam se kući. Prodajem stvari.Tel: 404-457-7237

Prodajem poslovni prostor u Zenici60m2, povoljan za sve namjere.Tel: 904-646-2921, radnim danomdo 3pm, vikendom cijeli dan.

Prodajem jednosoban stan u Zenicii kuće u Doboju. Cijena veomapovoljna. Tel: 904-333-9461

Prodaja zemljišta kod BanjeMlječanice, pogodno za poslovneprostore, voda, struja.Tel: +387 (52) 239-183

Prodajem ili mijenjam za stanu Federaciji kuću sa pomoćnomzgradom, bazen, dva dulumazemlje, Doboj (Rudanka), 500metara od glavnog puta.Tel: 678-558-8013

Prodajem dvosoban stan u Zenici,54m2, VI sprat. Tel: 904-899-2434

Prodajem kuću u Sarajevu, naseljeVraca, 80m2, dva sprata, okućnica500m2, papiri 1/1, predivan pogledna grad. Tel: 602-561-0211 ili+387 (65) 364-507

Prodajem dvosobnu kuću u centruTuzle (kod ekonomske škole)sa poslovnim prostorima (kać,restoran, kancelarija).Tel: 440-247-3172

Razno

Prodaja

Impressum

Europa Magazine

ISSN 1939-3423

Address: P.O. Box 867 Lawrenceville, Georgia 30046-0867 United States of America

Phone: +1 (678) 743 5731

E-mail: [email protected]

Web address: www.europamagazine.info

Issued: monthly

Editor-in-chief: Haris Delalić

Senior Photographer and Graphic Design

Manager: Dan Dalibor Spalat

Graphic Design: Aldin Ajanovic, Ali Nkhazi

Internet Presentation: Damir Setkic

Freelance writer from Europe: Milan Pekić

Community: Enes Selimović

Marketing manager: Dino Krgo

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


o gl a si

8/6/2019 Europa [juli 2011.]


Documents

Europa [juli 2011.]