bilten 06 07 - radar.dhz.hrstars2/bilten/2007/bilten0607.pdf · Srednje mjeseËne temperature zraka kretale su se u rasponu od 12.3°C na Zaviæanu do 25.5°C u Splitu na Marjanu

6ISSN 1334-3017

god.XXI

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

METEOROLO©KI

I HIDROLO©KIBil t e n

06 / 2007

GODINA XXI LIPANJ 2007.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske

Zagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

dr. sc. Duπan TrniniÊ

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

dr. sc. Branka Grbec**

Predrag Hercog, dipl.inæ.*

Ivana Hrga, dipl.inæ.*

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Marina Mileta, dipl.inæ.

Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

Krunoslav Premec, dipl.inæ.

Lidija Srnec, dipl.inæ.

mr. sc. Viπnja ©ojat

Vlatko VukiËeviÊ, dipl.inæ.

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

** vanjski suradnik iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita

Naslovnica: Park Zrinjevac, Zagreb

Naklada 200 primjeraka

Tisak: Tiskara PeËat

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5Klimatoloπka analiza (Marina Mileta, dipl. inæ.) ............................................................................ 7Temperatura mora (dr. sc. Branka Grbec, Vlatko VukiËeviÊ, dipl. inæ.) ...................................... 11

HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 13Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 13Podzemne vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 14

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................... 19Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 19OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ©ojat) ...................................................................... 22KakvoÊa zraka (Predrag Hercog, dipl. inæ.) .................................................................................. 24

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 26

SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ................................................................................................ 26

PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 31

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) ...................................................................................... 32

MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (Ivona HerljeviÊ, dipl. inæ., Lidija Srnec, dipl. inæ.) .............. 35

PRILOZI

IZVJE©TAJ SA SLUÆBENOG PUTA NA REGIONALNI SEMINAR AIR POLLUTION MANAGEMENT 2006/2007(Vesna –uriËiÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 4017TH ALADIN WORKSHOP - HIRLAM ALL STAFF MEETING(Antonio StaneπiÊ, dipl. inæ., mr. sc. Alica BajiÊ) ............................................................................................................ 43EUROPEAN WIND ENERGY CONFERENCE AND EXIBITION(mr. sc. Alica BajiÊ) ........................................................................................................................................................ 44IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U LIPNJU 2007. GODINE(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 45

5

BILTEN 6 / 2007 Lipanj

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Od 1. do 6. lipnja je bilo vrlo promjenljivo s

Ëestom pojavom kiπe, pljuskova i grmljavine.

Nad naπim podruËjem je bilo polje malo poviπenog,a potkraj razdoblja srednjeg izjednaËenog tlaka zra-ka. Meutim, po visini je bilo ciklonalno polje ukojem je kruæio vlaæan i nestabilan zrak. U takvim

sinoptiËkim prilikama je poËetkom razdoblja uz padtemperature zraka ponegdje bilo obilne kiπe, oso-bito na Jadranu. Zatim je bilo vrlo nestabilno, te sparnoi razmjerno toplo.

Od 6. do 9. lipnja je bilo djelomice sunËano i

nestabilno.

Slika 4. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa

30. lipnja 2007. u 00 UTC

Slika 3. Prizemna sinoptiËka situacija






6

Lipanj BILTEN 6 / 2007

Pri tlu je nad naπim podruËjem bilo polje sred-njeg ili malo sniæenog tlaka zraka. Po visini je i da-lje kruæio vlaæan i nestabilan zrak. MjestimiËnih pljusko-va i grmljavine bilo je najviπe u kontinentalnim kra-jevima, a najmanje u Dalmaciji. Temperatura zrakaje bila sliËna ili malo niæa od viπegodiπnjeg prosjeka.

10. i 11. lipnja je bilo preteæno sunËano i vrlo

toplo.

Prizemno je i dalje bilo bezgradijentno polje ma-lo sniæenog tlaka zraka, ali je u visinskoj struji poËeopritjecati sve topliji zrak. Bilo je stabilnije, te vruÊe isparno.

12. lipnja se prolazno naoblaËilo, a mjestimi-

ce je bilo izraæenih pljuskova s grmljavinom.

VeÊ se u noÊi od 11. na 12. lipnja postupnonaoblaËilo u veÊem dijelu zemlje, a u jutarnjim sati-ma je bilo mjestimiËne kiπe, pljuskova i grmljavine.Poslijepodne su oborine bile rjee. Najviπe kiπe je bi-lo u zapadnim podruËjima, a najmanje u Dalmaciji.Nad naπim krajevima bilo je plitko mezociklonalnopolje, a i po visini je bilo neizraæen ciklonalni vrtlog.Zbog viπe oblaka i prodora manje koliËine vlaænogzraka temperatura zraka je bila malo niæa.

Od 13. do 15. lipnja je bilo djelomice ili preteæno

sunËano, vruÊe i sparno.

Slika 5. Satelitska slika naoblake u infracrvenom dijelu

spektra 16. lipnja 2007. u 06.00 UTC

Slika 6. Kompozitna satelitska slika naoblake sastavljena

od vidljivog i dva infracrvena kanala,

17. lipnja 2007. u 12.00 UTC





7


Prizemno je bilo polje malo sniæenog tlaka - tlakzraka je bio oko 1009 hPa. Po visini je bilo blago za-padno i jugozapadno strujanje. Bilo je sve toplije istabilnije uz slab do umjeren jugozapadnjak i jugo.

16. i 17. lipnja je bilo djelomice sunËano i nesta-

bilno, a izraæenijih pljuskova i grmljavine je bilo

naveËer 17. lipnja.

Prizemno je bilo polje srednjeg tlaka zraka, apreko naπih krajeva premjestila se atmosferska frontai neizraæena visinska dolina. Bilo je djelomice, uDalmaciji i preteæno sunËano. Uz prolazno naoblaËe-nje ponegdje je bilo kiπe, pljuskova i grmljavine, alise u veÊini predjela zadræalo vrlo toplo vrijeme.

Od 18. do 25. lipnja je bilo preteæno sunËano

i vruÊe. Temperatura zraka je bila 35 Celzijevih

stupnjeva i viπa.

Prizemno je bilo polje malo poviπenog tlaka zra-ka, a po visini termobariËki greben. Potkraj razdob-lja ojaËala je jugozapadna visinska struja, pa je prit-jecao joπ topliji zrak uz umjeren i jak jugozapadnivjetar.

26. i 27. lipnja je bilo promjenljivo i u veÊini

krajeva osjetno svjeæije s mjestimiËnom kiπom,

pljuskovima i grmljavinom.

U sklopu prostrane ciklone sa srediπtem nad sje-vernom Europom preko naπe zemlje premjestila sehladna fronta, a 27. lipnja fronta okluzije i visinskadolina. Osvjeæilo je, bilo je kiπe, pljuskova i grml-javine. U Dalmaciji je bilo najsunËanije uz manje os-vjeæenje.

28., te posebice 29. lipnja je bilo djelomice ili

preteæno sunËano i ugodno toplo.

Prizemno je bilo polje malo poviπenog tlaka zra-ka, pa je bilo stabilnije, sunËanije, te toplije.

Dana 30. lipnja je zbog prolaska oslabljene

hladne fronte prema sjeveroistoku uz promjenljivu

naoblaku, uglavnom u unutraπnjosti, bilo ponegdje

malo kiπe i kratkotrajnih pljuskova s grmljavi-

nom. Jedino se u Dalmaciji zadræalo preteæno

sunËano i vrlo toplo.

Slike 1 i 2 prikazuju prizemnu sinoptiËku situaci-ju 11. i 12. lipnja, a slike 3 i 4 prizemnu i visinskusinoptiËku situaciju 30. lipnja.

Slike 5, 6, 7 i 8 prikazuju satelitske snimke obla-ka 16. i 17., te 26. i 27. lipnja 2007. godine.

Slika 10. Najviπe srednje mjeseËne temperature zraka u

LIPNJU na postaji Split-Marjan

Slika 9. Najviπe srednje mjeseËne temperature zraka u

LIPNJU na postaji Zagreb-GriË

Klimatoloπka analiza

Srednje mjeseËne temperature zraka bile su u lip-nju 2007. znatno viπe od viπegodiπnjeg prosjeka (1961-1990.). Temperaturna odstupanja kretala su se od1.8°C u Kninu do 3.7°C u Bjelovaru. U Zagrebu naGriËu u razdoblju mjerenja 1862-2007. to je treÊi na-jtopliji lipanj, iza lipnja 2003. i 1866. I u Splitu jeovogodiπnji lipanj takoer bio treÊi u razdoblju mjere-nja 1948-2007. iza lipnja 2003. i 1950.

Prema raspodjeli percentila, temperaturne pri-like su bile u kategoriji ekstremno toplo osim u Kninui na Lastovu gdje je vrlo toplo.

Srednje mjeseËne temperature zraka kretale suse u rasponu od 12.3°C na Zaviæanu do 25.5°C uSplitu na Marjanu.

Apsolutni maksimumi su na svim postaja prelazili30.0°C osim na Zaviæanu i Pargu i kretali su se od27.1°C na Zaviæanu do 37.0°C u ©ibeniku.

Najniæe izmjerene temperature zraka, apsolutniminimumi, kretali su se od 5.5°C na Zaviæanu do16.5°C u Zadru.

8


ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Dubrovnik

2.7

2.7

>99

2.8

2.6

>99

Osijek99

Knin

99

3.7

2.6

Komiža

>99

2.7

1.8

96

99

3.3

M. Lošinj

Rijeka99

Varaždin>99

>99Zagreb Bjelovar

Sisak>99

3.4

Sl. Brod3.3

2.9

Pazin2.1

Ogulin

Zadar>99

2.6

3.3Gospić>99

3.0Split

Daruvar

3.0

>99

Karlovac

2.8Hvar

>99

2.7Lastovo

>99

98

99Zavižan

>99

3.4

>99

Poreč

Senj

Šibenik

>99

2.8

>99

2.7

>99

3.0

Slika 11. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u LIPNJU 2007. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

36

112

65

35

38

Ogulin94

48

86

Pazin6

Split

Knin

Daruvar15

63

6312

91

116

67

44

Karlovac

52

M. Lošinj

Rijeka

48

Zavižan

85

Varaždin6

Zagreb Bjelovar

6

47

Zadar

SisakOsijek

90

6

DubrovnikLastovo21

15

1513Komiža

1313Hvar

11

9 Sl. Brod

11

Poreč

Senj

Šibenik

114

29

Gospić

22

61

64

28

27

7

9

68

36

162

88

41

Slika 12. MjeseËne koliËine oborine u LIPNJU 2007. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

9


Slika 13. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)

za LIPANJ 2007. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

4

8

12

16

20

24

28

32

36

40

mm OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

4

8

12

16

20

24

28

32

36

40

mm

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

4

8

12

16

20

24

28

32

36

40mm

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

4

8

12

16

20

24

28

32

36

40

mm

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

4

8

12

16

20

24

28

32

36

40

mm

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

4

8

12

16

20

24

28

32

36

40

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina

10


Slika 14. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka

za razdoblje 1961-1990. za LIPANJ 2007. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-6-30369

1215182124273033

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C OSIJEK

-6-30369

1215182124273033

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

RIJEKA

-6-30369

1215182124273033

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

SPLIT MARJAN

-6-30369

1215182124273033

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C

OGULIN

-6-30369

1215182124273033

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

DUBROVNIK

-6-30369

1215182124273033

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka

11


Srednje dnevne temperature zraka, kao i dnevneminimalne i maksimalne bile su uglavnom Ëitav mjesecviπe od prosjeka. Pogotovo su bile viπe od prosjekadnevne maksimalne temperature zraka.

NajveÊa pozitivna odstupanja javila su se oko ipoËetkom treÊe dekade lipnja, dok je kraj i dio prvedekade manje odstupao od prosjeka.

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatu-ra zraka napravljena je za Opservatorij Zagreb-GriË,Split-Marjan te za Rijeku. Za proraËun dugogodiπnjihsrednjaka i standardne devijacije koriπteni su cijeliraspoloæivi nizovi podataka temperature to jest zarazdoblje 1862-2006. za Zagreb-GriË te 1948-2006.za Split Marjan i Rijeku.

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju premakojem se izvanredno toplim smatra dan u kojem pozi-tivna anomalija srednje dnevne temperature zrakapremaπi dvije standardne devijacije, dok se izuzetnohladnim smatra dan u kojem negativna anomalijapremaπi dvije standardne devijacije. U Zagrebu naGriËu zabiljeæeni su izvanredno topli dani 19., 20.,21.,22. i 25. lipnja. Rekordno topli dani bili su 21. i22. lipnja, πto znaËi da su ove godine na navedenedatume postignute najviπe tenperature zraka u peri-odu mjerenja. 20. lipnja srednja dnevna temperatu-ra zraka iznosila je 28.2°C, a sljedeÊi dan 28.4°C.

U Rijeci su izvanredno topli dani bili 20., i 21.lipnja. Rekordno topao dan bio je 20. lipnja kad jesrednja dnevna temperatura zraka bila 27.5°C .

U Splitu na Marjanu zabiljeæena su 4 izvanred-no topla dana, i to 19., 20., 21. i 25. lipnja. Rekordnotopli dani zabijeæeni su 20., 21., i 25. lipnja kad jeizmjereno 30.0°C, 30.0°C te 31.1°C.

Oborine je na veÊini postaja bilo manje odlipanjskog prosjeka. KoliËine oborine viπe od pros-jeka zabiljeæene su u Malom Loπinju, Kninu, GospiÊute u Slavonskom Brodu.

KoliËine oborine s obzirom na prosjek kretalesu se od 13 % prosjeka u Hvaru do 162% u MalomLoπinju.

Najmanje koliËine oborine pale su na Hvaru, 5.1mm, zatim u Komiæi na otoku Visu 6.0 mm, te naLastovu 6.4 mm.

Oborinske prilike bile su u najveÊem dijelu zem-lje u kategoriji normalno, slijedi suπno, vrlo suπno,

te kiπno jedino u Malom Loπinju.

Srednja mjeseËna temperatura mora u Splitu jeiznosila 23.2°C sa maksimalnom temperaturom od27.0°C.

U Komiæi je mjeseËna temperatura mora iznosi-la 23.7°C sa maksimalnom temperaturom od 26.7°C.

Temperatura mora

PrateÊi porast temperature zraka, zagrijavanjepovrπinske temperature mora nastavio se tijekom

121314151617181920212223242526272829303132

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

16171819202122232425262728293031323334

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

14151617181920212223242526272829303132

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°CZAGEB - GRIČ (1862-2006) SPLIT - MARJAN (1948-2006) RIJEKA (1948-2006)

-t+2σ

-t+2σ -

t+2σ

-t+σ

-t+σ -

t+σ

-t

-t

-t

Slika 15. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u LIPNJU 2007. godine

u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ).

RAB

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

-1

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

Anomalija (°C) ZADAR

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-1

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

Anomalija (°C)°C

©IBENIK

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-1

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

Anomalija (°C)°C

KOMIÆA

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-1

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

.

Anomalija (°C)°C

SPLIT

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-1

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

Anomalija (°C)°C

HVAR

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-1

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

Anomalija (°C)°C

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

Slika 16. Srednje dnevne temperature mora (°C) za LIPANJ 2007., za meteoroloπke postaje Rab, Zadar, ©ibenik, Split,

Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.

12


13


mjeseca lipnja, te je more duæ istoËne obale Jadrana,te na otocima bilo vrlo toplo. Srednje dnevne tem-perature mora kretale su se od 19.3°C poËetkom mjese-ca do vrlo visokih 27.2°C, koliko je izmjereno u Rabu23. lipnja. Prostorna ujednaËenost srednjih dnevnihtemperatura mora oËitovala se malim razlikama usrednjim mjeseËnim vrijednostima koje su posvudabile viπe od prosjeka; od 22.7°C u Zadru do 24.3°Cu Rabu i ©ibeniku. Odstupanja od viπegodiπnje sred-nje mjeseËne vrijednosti kretala su se od 1.9°C uKomiæi do Ëak 2.8°C u Rabu.

Analiza izuzetnosti pokazala je kako se gotovona svim postajama krajem druge dekade mogu izdvo-jiti oni dani Ëija temperatura povrπinskog sloja mo-ra premaπuje iznos od dvije standardne devijacije pri-padnog viπegodiπnjeg srednjaka. Odabrane su 3 posta-je: Rab u sjevernom Jadranu, Split u obalnim i Komiæau otvorenim vodama srednjeg Jadrana. Na ovim sepostajama, zbog razliËitog atmosfersko-oceanograf-skog utjecaja uoËavaju dnevne varijacije temperaturemora koje su posljedica razliËitog odgovora povrπin-skog sloja mora na atmosfersko zagrijavanje. Naime,u sjevernom je Jadranu veÊ polovicom mjeseca tem-peratura povrπinskog sloja mora premaπila iznos oddvije standardne devijacije, dok je u podruËju sred-njeg Jadrana jaËe zagrijavanje nastupilo tek 20. lip-nja. U Rabu je veÊ 14. lipnja povrπinska temperatu-ra bila za Ëak 3°C iznad prosjeka, dok je apsolutnimaksimum temperature mora od 27.2°C izmjeren 23.i 26. lipnja. Kao i prethodnom razdoblju, ovako vi-soke temperature mora posljedica su vrlo zagrijanogsloja atmosfere no i Ëinjenice da je vodeni stupac,zbog blage zime, veÊ bio relativno topao πto je do-datno pogodovalo njegovom zagrijavanju.

HIDROLO©KE PRILIKE

Povrπinske vode

U lipnju se nastavilo hidroloπki suπno razdoblje.Na Savi vodnost je bila mala s naglaπenim deficitomotjecanja od 50 do 60% na Ëitavom potezu. Vodostajje do poËetka druge dekade imao lagani porast, nakonËega slijedi kontinuirani pad do kraja mjeseca. Kretanjevodostaja na Ëitavom toku Save kroz Hrvatsku biloje unutar domene niskih vodostaja.

RAB

19

20

2122

23

2425

26

2728

29

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

Slika 17. Srednje dnevne temperature mora za Rab za

LIPANJ 2007. godine u usporedbi s dugogodiπnjim sred-

njim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ)

-t+σ-t

-t+2σ

-t+3σ

SPLIT

1920

2122

2324

2526

2728

2930

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

°C

Slika 18. Srednje dnevne temperature mora za Split za




-t+σ-t

-t+2σ

-t+3σ

KOMIÆA

1920

2122

2324

2526

2728

2930

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

°C

Slika 19. Srednje dnevne temperature mora za Komiæu za




-t+σ-t

-t+2σ

-t+3σ

14


Na Dravi su zamijeÊene lagane oscilacije vo-dostaja tijekom cijelog lipnja. Kretanje vodostaja bi-lo je unutar domene srednje niskih vodostaja tako daje i vodnost Drave bila niska s deficitom otjecanjaizmeu 45 i 55%. Kretanje vodostaja na Dunavu bi-lo je unutar domene srednje niskih vodostaja. Sredinomprve dekade vodostaj Dunava kod Vukovara imao jenajviπe mjeseËne vrijednosti, nakon Ëega slijedi la-gani pad vodostaja do kraja mjeseca.

Na Kupi, vodostaji koji su se kretali unutar domeneniskih vodostaja nisu donijeli i izrazitu nisku vod-nost. Kod Kamanja, u gornjem dijelu Kupe, zabilje-æen je deficit otjecanja od 22%, dok je kod JamniËkeKiselice, u donjem dijelu toka, zabiljeæen Ëak i su-ficit otjecanja od 12%. Tijekom mjeseca nije biloveÊih oscilacija u kretanju vodostaja.

Minimalni protoci bili su manji od srednjih mini-malnih protoka u razdoblju 1961-2005.

Srednji protoci bili su manji od srednjih proto-ka u razdoblju 1961-2005.

Maksimalni protoci bili su manji od srednjihmaksimalnih protoka u razdoblju 1961-2005.

Podzemne vode

U lipnju na podruËju rijeke Save, u okolici Zagreba,zabiljeæene su i dalje niske razine podzemne vode.Vodostaji na obje mjerne postaje, Borovje i MiËevec,bili su najniæi izmjereni vodostaji u lipnju u razdobljuobrade 1982-2002. Najviπi vodostaji bili su poËetkommjeseca. Tijekom mjeseca zamijeÊene su ËeπÊe os-

LIPANJ 2007. LIPANJ 1961-2005.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQminm3/s dan m3/s m3/s m3/s

Zagreb 90,2 23.06. 56,9 145 252

SavaJasenovac 161 30.06. 137 345 570Slavonski Brod 231 30.06. 210 481 716Æupanja 319 30.06. 284 580 911

KupaKamanje 13,9 26.06. 8,73 17,8 30,5JamniËka Kiselica 69,2 27.06. 24,3 47,0 77,4

Mura Mursko SrediπÊe 135 26.06. 86,6 164 424

DravaBotovo 162 28.06. 145 414 1216Donji Miholjac 310 05.06. 234 550 1396

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 130 70,7 277 493

SavaJasenovac 226 153 575 1139Slavonski Brod 366 287 803 1377Æupanja 433 338 940 1647

KupaKamanje 34,8 13,8 44,6 110JamniËka Kiselica 124 35,0 111 261

Mura Mursko SrediπÊe 171 113 236 569

DravaBotovo 314 353 714 1468Donji Miholjac 411 384 739 1542

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 188 17.06. 120 724 1362Jasenovac 309 11.06. 178 917 1647

Sava Slavonski Brod 513 12.06. 482 1234 2179Æupanja 544 12.06. 409 1476 2797

KupaKamanje 151 08.06. 20,8 233 631JamniËka Kiselica 253 09.06. 53,5 293 782

Mura Mursko SrediπÊe 230 06.06. 144 421 1088

DravaBotovo 597 07.06. 565 1090 1896Donji Miholjac 527 08.06. 486 1005 1727

Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u LIPNJU 2007. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961-2005.

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok

u razdobljusQmin = srednji minimalni protok

u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok

u razdobljuQsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)

nQsred = najmanji srednji protok

u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju

vQsred = najveÊi srednji protok

u razdobljuQmaks = maksimalni protok u

mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok

u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok

u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok

u razdoblju

15


0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

1200

1300

1400

1500

1600

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000


Q (m3/s)

0

250

500

750

1000

1250

1500

1750

2000

2250

2500

2750

3000


Q (m3/s)

Qsred lipanj 2007. lipanj 1961-2005.

Qmin lipanj 2007. lipanj 1961-2005.

Qmaks lipanj 2007. lipanj 1961-2005.

Slika 20. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u LIPNJU 2007. s primjerom pripadajuÊih

karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961-2005.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

16


-300

-250

-200

-150

-100

-50

0

50

100

150

200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (c

m)

Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

.

-150

-100

-50

0

50

100

150

200

250

300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (c

m)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - BotovoDrava - Donji Miholjac Drava - Osijek Dunav -Vukovar

.

-100

-50

0

50

100

150

200

250

300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (c

m)

Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29t (dan)

Q (m

3 /s)

Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

050

100150200250300

350400450500550600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29t (dan)

Q (m

3/s

) Mura - Mursko SrediπÊe

Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

020406080

100120140160180200220240260

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m

3 /s)

Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 21. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u LIPNJU 2007.

Slika 22. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u LIPNJU 2007.

17


Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u LIPNJU 2007.

na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2002.


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 102,75 30.06. 103,65 104,81 106,44Zagreb-MiËevec 99,16 30.06. 100,14 101,55 102,80

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 102,86 103,82 105,07 106,75Zagreb-MiËevec 99,31 100,27 101,85 103,33

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 102,98 01.06. 103,92 105,33 107,01Zagreb-MiËevec 99,46 01.06. 100,46 102,24 103,96

Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u LIPNJU 2007.

na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2002.

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 115,45 27.06. 115,48 115,74 115,96Gornja ©uma 115,71 28.06. 115,13 115,78 116,10Gornji Miholjac 104,86 30.06. 103,48 104,63 105,62»aavica 96,93 30.06. 96,40 97,40 99,57

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,50 115,53 115,85 116,20

DRAVAGornja ©uma 115,77 115,19 115,89 116,18Gornji Miholjac 104,96 103,50 104,71 105,71»aavica 97,14 96,43 97,55 99,66

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 115,55 01.06. 115,57 115,98 116,40Gornja ©uma 115,84 01.06. 115,25 115,99 116,31Gornji Miholjac 105,05 01.06. 103,52 104,78 105,82»aavica 97,30 01.06. 96,47 97,68 99,76

cilacije, a u zadnjoj dekadi mjeseca biljeæi se laganitrend opadanja vodostaja tako da je zadnjeg danamjeseca razina podzemne vode imala svoje najniæemjeseËne vrijednosti.

U slivu rijeke Drave vrijednosti razine podzemnevode i dalje se kreÊu oko srednjih vrijednosti. Namjernim postajama Gornja ©uma, Gornji Miholjac i»aavica minimalni, srednji i maksimalni vodostaj

tijekom mjeseca bio je oko srednjih vrijednosti u us-poredbi s viπegodiπnjim nizom u lipnju izmjerenimu razdoblju 1988-2002. Neπto niæa razina podzemnevode zabiljeæena je na mjernoj postaji Repaπ gdjeminimalni, srednji i maksimalni vodostaj ima rekor-dno najniæe vrijednosti u lipnju izmjerene u razdoblju1988-2002. Najviπi vodostaj podzemne vode zabi-ljeæen je poËetkom mjeseca na sve Ëetiri analizirane

18


102.5

102.6

102.7

102.8

102.9103.0

103.1

103.2

103.3

103.4

103.5

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.)

Borovje

115.0

115.1

115.2

115.3

115.4

115.5

115.6

115.7

115.8

115.9

116.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ

115.2

115.3

115.4

115.5

115.6

115.7

115.8

115.9

116.0

116.1

116.2

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornja ©uma

99.0

99.1

99.2

99.3

99.4

99.5

99.6

99.7

99.8

99.9

100.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.)

MiÊevec

104.5

104.6

104.7

104.8

104.9

105.0

105.1

105.2

105.3

105.4

105.5

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

96.8

96.9

97.0

97.1

97.2

97.3

97.4

97.5

97.6

97.7

97.8

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

Slika 23. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za LIPANJ 2007. godine na podruËju Save-MiËevec, Borovje

kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.

19


Slika 24. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb

Maksimir i Zadar u LIPNJU 2007. godine

u terminima 00 UTC i 12 UTC

mjerne postaje nakon Ëega razina podzemne vode bi-ljeæi kontinuirani pad sve do kraja mjeseca kada sui zabiljeæene najniæe mjeseËne vrijednosti vodostaja.

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Visine sloja mijeπanja tijekom lipnja 2007. go-dine na postajama Zagreb-Maksimir i Zadar u ter-minima 00 i 12 UTC su prikazane na slici 24. Na os-novu proraËuna je vidljivo da je u Zagrebu visina slo-ja mijeπanja tijekom noÊi bila najveÊa 26. lipnja (1460m), a u Zadru 23. lipnja, 182 m. U veÊini ostalih danaje visina sloja mijeπanja na postaji Zagreb bilamanja od 250 m, a na postaji Zadar manja od 50 m.VeÊi broj sluËajeva s manjom visinom sloja mijeπa-nja je zabiljeæen u Zadru gdje je prosjeËna mjeseË-na visina sloja mijeπanja iznosila samo 23 m, dok jena postaji Zagreb Maksimir iznosila 147 m.

U usporedbi s terminom u 00 UTC u terminu 12UTC su visine sloja mijeπanja bile znatno veÊe naobje postaje, te su u veÊini sluËajeva iznosile iznad1000 m. U Zagrebu je najveÊa vrijednost visine slo-ja mijeπanja u terminu 12 UTC zabiljeæena 22. lip-nja i iznosila je 2727 m, a najmanja vrijednost 8. lip-nja (379 m), dok je prosjeËna mjeseËna vrijednost vi-sine sloja mijeπanja 1710 m. U Zadru je najmanja vri-jednost visine sloja mijeπanja u terminu 12 UTC zabi-ljeæena 5. lipnja (524 m), najveÊa vrijednost 27. lip-nja (3137 m), a prosjeËna mjeseËna visina sloja mijeπa-nja iznosi 2228 m.

Tijekom noÊi je na postaji Zagreb-Maksimirprizemni sloj atmosfere bio najËeπÊe neutralan ili um-jereno stabilan (D i F klase stabilnosti s Ëestinomod 34%, odnosno 59%, tablica 4). U terminu 12 UTC,dakle sredinom dana, najËeπÊe su zabiljeæene C, B iA Pasquillove klase stabilnosti (21%, 34% i 38%),dok uopÊe nisu zabiljeæeni termini s klasom stabil-nosti E, F ili G. SliËno je bilo na podruËju Zadra: u00 UTC je atmosfera bila najËeπÊe neutralna, malo iumjereno stabilna (D, E i F klase stabilnosti; 33%,27 % i 33%), dok je u 12 UTC atmosfera bila najËeπÊeumjereno i malo labilna (B i C klasa stabilnosti; 35%i 35%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravnopovezana s temperaturnim inverzijama u tom sloju.

U Zagrebu su u terminu 00 UTC zabiljeæena 23 sluËa-ja (80%) s prizemnom, 1 sluËaj (3%) s podignutominverzijom, 1 sluËaj (3%) s visinskom inverzijom i 4sluËaja (14%) bez inverzije. U terminu 12 UTC visin-ska inverzija je zabiljeæena u 7 sluËajeva (24%). Uostatku mjeseca je bilo najviπe sluËajeva bez tempera-turne inverzije (20 sluËajeva, tj. 69%). Tijekom noÊije u Zadru redovito bila prizemna inverzija (24 sluËa-ja, tj. 100%).U terminu 12 UTC je zabiljeæeno 9 sluËa-jeva visinske temperaturne inverzije (39%), 2 sluËa-ja podignute temperaturne inverzije (9%), 1 sluËajprizemne inverzije (4%), te 11 sluËajeva bez tempera-turne inverzije u donjem dijelu troposfere (48%).SliËno stanje je zabiljeæeno i tijekom svibnja 2007.godine na obje postaje.

Vertikalni presjeci Pasquillovih klasa stabilnos-ti na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u lipnju

20


Slika 25. Vertikalni presjek stabilnosti atmosfere (od tla do 3 km visine) po slojevima, dobiven pomoÊu modificirane

Pasquillove metode na postaji Zagreb-Maksimir za LIPANJ 2007. u terminu 00 UTC

(1=A, 2=B, 3=C, 4=D, 5=E, 6=F i 7=G klasa stabilnosti).


Pasquillove metode na postaji Zagreb-Maksimir za LIPANJ 2007. u terminu 12 UTC


21



Pasquillove metode na postaji Zadar za LIPANJ 2007. u terminu 12 UTC



Pasquillove metode na postaji Zadar za LIPANJ 2007. u terminu 00 UTC


22


Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN

Stabilnost atmosfereN % N % N % N %

A - jako labilno 0 0 11 38 0 0 3 13 jako labilno - AB - umjereno labilno 0 0 10 34 0 0 8 35 umjereno labilno - BC - malo labilno 0 0 6 21 0 0 8 35 malo labilno - CD - neutralno 10 34 2 7 7 33 4 17 neutralno - DE - malo stabilno 2 7 0 0 6 27 0 0 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 17 59 0 0 11 33 0 0 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 0 0 0 0 0 7 0 0 jako stabilno - G

Z A G R E B Z A D A R

2007. (slike 25, 26, 27 i 28) omoguÊuju detaljniji uvidu vertikalnu strukturu atmosfere od tla do 3 km vi-sine. Tijekom noÊi (termin 00 UTC) je atmosfera pritlu veÊinom slabo ili umjereno stabilna, a s porastomvisine, stabilnost slojeva atmosfere opada, te atmo-sfera postaje neutralno stabilna. Takvo stanje je zabi-ljeæeno na obje promatrane postaje (Zagreb Maksimiri Zadar). U dnevnom terminu (12 UTC) je atmosferapri tlu veÊinom labilna, te s porastom visine dolazido rasta stabilnosti atmosfere. Na postaji Zagreb suu terminu 12 UTC bili Ëesti sluËajevi s jako i umje-reno labilnim prizemnim slojem atmosfere. SliËno jebilo na postaji Zadar.

Koeficijenti provjetravanja su u lipnju 2007. go-dine bili znatno poveÊani na postajama ©ibenik (3.0),Senj (5.6) i Kriæevci (1.4). Na veÊini ostalih postajau Hrvatskoj su koeficijenti provjetravanja bili ma-nji od 1 (slabo provjetravanje). Na postajama ©ibenik,Senj i Kriæevci su koeficijenti provjetravanja bilipoveÊani prije svega zbog njihove fiziËke veliËine,dok su na ostalim postajama Hrvatske koeficijentiprovjetravanja bili niski zbog slabog strujanja vjetra.

Vektorski srednjak vjetra je na veÊini postaja ukontinentalnom dijelu Hrvatske bio raznolikog smje-ra, no na postajama uz more je bio veÊinom iz ju-gozapadnog smjera (slika 30).

Na veÊini postaja su zabiljeæene manje mjeseËnekoliËine oborine od medijana koliËina oborine, osimna postaji Mali Loπinj, gdje su zabiljeæene veÊe koliËineoborine od medijana. Zato se moæe pretpostaviti, daje mjeseËno taloæenje oneËiπÊujuÊih tvari pomoÊuoborine bilo na cijelom podruËje Hrvatske smanjeno.

OneËiπÊenje zraka i oborine

Tijekom lipnja su masene koncentracije duπikdioksida - NO2 bile u odnosu na svibanj u blagompadu. U lipnju je najveÊa srednja mjeseËna koncen-tracija duπik dioksida iznosila 5 μg/m3 i to u GospiÊu,Zadru i Slavonskom Brodu. U Rijeci je 20/21. lipnjaizmjerena i najveÊa 24-satna koacentracija od 13μg/m3 duπik dioksida. KoliËina kiπe bila je u pros-jeku manja nego u svibnju, i kretala se od 13.3 mm

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru tijekom LIPNJA 2007. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN

Sloj inverzijeN % N % N % N %

ne postoji 4 14 20 69 0 0 11 48 ne postojiprizemna 23 80 0 0 24 100 1 4 prizemnapodignuta 1 3 2 6 0 0 2 9 podignutavisinska 1 3 7 24 0 0 9 39 visinska

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i

Zadru za LIPANJ 2007. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

23


u Dubrovniku do 130.8 mm na visinskoj postaji

Zaviæan-Velebit (EMEP postaja, reprezentativna za

praÊenje prekograniËnog prijenosa oneËiπÊujuÊih tvari

s malim utjecajem lokalnog oneËiπÊenja). Kiselih kiπa

bilo je viπe nego svibnju, a vrijednosti pH kiselih kiπa

iznosile su od 4.22 do 5.11. Ostale vrijednosti pH bile

su od 5.71 do 7.78. Udio kiselih kiπa s najmanjimiznosom od 9% zabiljeæen je u Pazinu, zatim slijedeGospiÊ s 10%, Karlovac 15%, Puntijarka i SlavonskiBrod po 27%, Krapina 38%, Rijeka 40% i Zaviæan snajveÊim udjelom od 62%. Tijekom lipnja na mjern-im postajama Bilogora, Ogulin, Zadar i Dubrovniknisu zabiljeæene kisele kiπe.

Rijeka

Gospić

Dubrovnik

Zagreb

Ogulin

Zavižan

Split

Krapina

Puntijarka

Šibenik

Zadar

Bilogora

Pazin

Senj

Križevci

Daruvar

Sl. Brod

Varaždin

Karlovac

0.133

Komiža

0.127

0.344

sumpor

dušik

0.355

0.542

0.625

0.282

0.5410.283

0.502

0.533

0.7890.849

1.076

0.387

0.9510.428

0.862

1.222

0.531

0.167

0.735

0.476

0.253

0.914.4

0.7

K.P.

1 m/s

Osijek0.11

0.15

1.38

0.68

0.03

0.965.60

0.03

1.80

1.28

1.96

0.21

0.87

3.08

Slika 30. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha) i prosjeËna brzina i smjer strujanja,

te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za LIPANJ 2007. godine

Slika 29. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za LIPANJ 2007.

0

0.2

0.4

0.6

0.8

1

1.2

1.4

1.6

Puntijarka Krapina Bilogora Sl. Brod Karlovac Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO4 - N

24


Oborina se uobiËajeno analizira na devet glavnihkomponenata: ione vodika (pH), sulfata, nitrata, klori-da, amonijaka, natrija, kalija, kalcija i magnezija, tena el.vodljivost - μS/cm, a za bilten uobiËajeno prikazu-jemo ukupno mjeseËno taloæenje samo za glavneπtetne komponente kao πto su sulfati i nitrati. UkupnomjeseËno taloæenje (kg/ha) ovisi o koliËini kiπe(mm=L/m2) i koncentracije (mg/L) pojedinih kom-ponenata, i razlikuje se viπe ili manje od postaje dopostaje. Tijekom lipnja mjeseËno taloæenje sumporaodreenog u obliku sulfata je iznosilo od 0.167 kg/hau Zadru do 1.222 kg/ha u GospiÊu, zatim slijediZaviæan s 1.076 kg/ha. Ukupno mjeseËno taloæenjeanorganskog duπika iz nitrata iznosilo je od 0.127kg/ha u Dubrovniku do 0.625 kg/ha na Zaviæanu.Viπegodiπnje (25 godina) istraæivanje kakvoÊe oborinena podruËju Hrvatske, upuÊuje na kontinuirano zaki-seljavanje ekosustava mokrim-oborinskim taloæe-njem iz atmosfere ali i putem aerosola-gravitacijskogtaloæenja u suhom razdoblju, a time i πtetnog djelova-nja osobito na πume, podzemne i povrπinske vode idrugo. Ova i sliËna istraæivanja treba prilagoditimeunarodnim propisima i normama, tj. propisimaEuropske unije.

Prema publikaciji DHMZ-a “Preliminarna proc-jena kakvoÊe zraka na teritoriju Hrvatske” (naruËitelj- Mistarstvo zaπtite okoliπa, prostornog ureenja igraditeljstva), moæe se kazati, da se optereÊenje πtet-nim tvarima u Hrvatskoj smanjilo u odnosu na raz-doblje 1990-1999. godine, a gotovo prepolovilo u

odnosu na 1981-1989. godinu. Trend ukupnog

smanjenja emisija na podruËju Europe znakovito ut-

jeËe i na stanje oneËiπÊenja u Republici Hrvatskoj.

KakvoÊa zraka

Mjerenja na automatskoj mjernoj

postaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom lipnja 2007. neki od instrumenata

nisu bili u funkciji. Dominantna oneËiπÊujuÊa tvar

bio je ozon. Dnevni srednjaci koncentracija ove

oneËiπÊujuÊe tvari kretali su se od min. 33.15 do max.

77.88, dok je srednja mjeseËna koncentracija bila

54.24 a percentil 98, 75.62 μg/m3.

Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljivo je da je

oneËiπÊenje zraka slabo i ujednaËeno kroz cijeli mjesec.

(slika 31).

Indeks kakvoÊe zraka

Iz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zraka, za

postaju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec lipanj vidlji-

vo je da je zrak sve dane bio dobre kakvoÊe (indeks

manji od 50, slika 32).

Tablica 6. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za LIPANJ 2007.

O B O R I N A Z R A K

Postaja RRu pH SO42-- S NO3

- - N NO2 NO2max

RRmj %NA pH

min-max mg / L μg / m3

Puntijarka 99 11 5.93 4,49-7,78 0.846 0.481 0 1Krapina 100 8 5.54 4,22-7,17 0.578 0.42 - -Bilogora 100 9 6.13 5,80-7,05 0.829 0.548 - -Ogulin 100 14 6.24 5,71-7,35 0.7 0.446 1 4GospiÊ 98 9 5.93 4,99-6,87 1.009 0.44 5 12Zaviæan 100 13 5.35 4,59-6,53 0.822 0.478 0 1Pazin 99 11 5.57 5,19-7,40 0.826 0.534 - -Rijeka 99 10 5.32 4,54-6,84 1.887 0.849 1 13Zadar 96 3 6.52 6,32-7,27 1.13 0.898 5 9Dubrovnik 100 2 6.36 6,33-6,62 1.886 0.946 - -Slavonski Brod 100 11 5.78 5,11-6,63 0.872 0.508 5 12Karlovac 99 13 5.77 4,92-7,71 0.608 0.394 - -

25


StatistiËka obrada podataka

StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednostiodreenom Uredbom o graniËnim vrijednostima

oneËiπÊujuÊih tvari u zraku i Uredbom o ozonu uzraku (NN133/05) zrak je za ovo podruËje u lipnjuocjenjen na sljedeÊi naËin (tablica 7). Usporeene su24 satne koncentracije sa GV i TV za 24 satno vri-

Tablica 7. StatistiËka obrada i ocjena zraka u LIPNJU 2007. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).

StatistiËki L. »estice CO NO2 O3 Benzenparametar PM 10

Min 12.52 nema 12.47 33.15 nema Dana 28.6. podataka 22.6. 8.6. podatakaMax 29.04 - 34.35 77.88 -Dana 29.1. - 1.6. 22.6. -Sr.vrj. 16.82 - 21.71 54.24 -Median 15.75 - 21.07 52.61 -Percentil 98 25.18 - 33.24 75.62 -Br. dana preko GV za 24 h 0 - 0 0 -Br. dana preko TV za 24 h 0 - 0 0 -

Legenda:

SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98 % izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50 % izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,

na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje

TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).

manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano

0102030405060708090

1.6.

2.6.

3 .6 .

4 .6 .

5 .6 .

6 .6 .

7 .6 .

8 .6 .

9 .6 .

1 0. 6

.1 1

. 6.

1 2. 6

.1 3

. 6.

1 4. 6

.1 5

. 6.

1 6. 6

.1 7

. 6.

1 8. 6

.1 9

. 6.

2 0. 6

.2 1

. 6.

2 2. 6

.2 3

. 6.

2 4. 6

.2 5

. 6.

2 6. 6

.2 7

. 6.

2 8. 6

.2 9

. 6.

3 0. 6

.

Dan

PM 10 NO2 O3

Slika 31. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica i ozona (μg/m3) za LIPANJ 2007. godine

μg/

m3

26


jeme usrednjavanja za oneËiπËujuÊe tvari koje suodreene Uredbama. Koncentracije nijedne od mjerenihoneËiπÊujuÊih tvari nisu preπle GV.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

Lipanj 2007. godine bio je u Zagrebu, Slavon-skom Brodu i Splitu topao, a u GospiÊu ugodan.ProsjeËni lipanj za razdoblje 1961-1990. je ugodan,pa je u odnosu na prosjeËne biometeoroloπke pri-like ovogodiπnji lipanj bio na svim postajama iz-vanredno topliji od normalnoga.

Prvu dekadu obiljeæila su preteæno ugodna jutrai veËeri, a u drugom dijelu dekade u Splitu su jutra iveËeri postali topli, a povremeno je toplih veËeri bi-lo i u Zagrebu i Slavonskom Brodu. U popodnevnimsatima je u Zagrebu, Slavonskom Brodu i Splitu bi-lo toplo a krajem dekade i vruÊe, dok je u GospiÊu iu popodnevnim satima bilo uglavnom ugodno. Uodnosu na prosjeËne prilike prva je dekada uglavnombila toplija od normale, a veËeri u Zagrebu bile suznatno toplije od prosjeËnih. U granicama normalnihbiometeoroloπki prilika bila su samo jutra u GospiÊu.

U drugoj dekadi je joπ zatoplilo. Tako su u veÊemdijelu Hrvatske jutra i veËeri bili topli a popodnevavruÊa, dok su se u GospiÊu zadræala ugodna jutra tetopla popodneva. Ova je dekada joπ viπe odstupalaod prosjeËne druge lipanjske dekade, pa je na svimanaliziranim postajama bili izvanredno toplija od nor-male.

U posljednjoj je dekadi joπ zatoplilo. Tako su uZagrebu, Slavonskom Brodu i Splitu jutra i veËeribili topli, povremeno i vruÊi, osobito u Splitu. UGospiÊu su jutra i veËeri bili ugodni ili topli. U popod-nevnim satima u prvoj polovici dekade bilo je vruÊe,a u Zagrebu, Slavonskom Brodu i Splitu i vrlo vruÊe.Krajem dekade je zahladilo, pa je u kontinentalnomdijelu postalo uglavnom ugodno, a Splitu toplo. Uovoj dekadi su toplija od normale bila popodneva uZagrebu i Splitu, te svi termini u GospiÊu. Znatnotoplija od normale, bila su jutra i veËeri u Zagrebu tesvi termini u Slavonskom Brodu, dok su jutra u Splitubila izvanredno toplija od prosjeËnih.

SUN»EVO ZRA»ENJE

Globalna ozraËenost

ProsjeËnih 70000 J/cm2 iznosila je globalna ozra-Ëenost u lipnju 2007. godine na podruËju Hrvatske.Dekadno je najmanje ozraËenosti bilo poËetkom mjese-ca, a najviπe sredinom, kada su u Zadru i GospiÊuvrijednosti bile i veÊe od 28000 J/cm2.

Svaki dan je u prosjeku bilo neπto manje od 2200J/cm2 u kontinentalnom dijelu i na sjevernom Jadranu,a dnevni srednjaci veÊi od 2500 J/cm2 okarakteriziralisu srednji i juæni Jadran. Maksimalne dnevne ozraËenos-ti bile su u rasponu od 2900 J/cm2 u Rijeci do 3164.3J/cm2 u GospiÊu, a pojavile su se 10. lipnja uSplitu, 14. u Dubrovniku, 16. u GospiÊu, 23. u Zadru,te 24. u Rijeci i Zagrebu.

05

10152025303540

1.6.

2.6.

3.6.

4.6.

5.6.

6.6.

7.6.

8.6.

9.6.

10.6

.11

.6.

12.6

.13

.6.

14.6

.15

.6.

16.6

.17

.6.

18.6

.19

.6.

20.6

.21

.6.

22.6

.23

.6.

24.6

.25

.6.

26.6

.27

.6.

28.6

.29

.6.

30.6

.

Dan

PM10 OZON

Slika 32. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za LIPANJ 2007.

27


Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2007. od 1961-1990. Odstupanje 2007. od 1961-1990. Odstupanje 2007. od 1961-1990. Odstupanje 2007. od 1961-1990.

Slika 33. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ

za LIPANJ 2007. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

Prosjek 2007. Prosjek 2007. Prosjek 2007. Prosjek 2007.

izvanredno hladnovrlo hladnohladnosvjeæeugodnotoplovruÊevrlo vruÊeizvanredno vruÊe

izvanredno ispod normaleznatno ispod normaleispod normalenormalnoiznad normaleznatno iznad normaleizvanredno iznad normale

1

2

3

28


SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-Maksimir 2189,7 2940,0 1151,9 65691,8 19066,9 23806,3 22818,6 4Parg 720Rijeka 2119,6 2899,9 759,6 63589,2 16042,9 22571,7 24974,6 0GospiÊ 2435,6 3164,3 1070,5 73067,9 16306,4 28649,5 28112,0 0Zadar 2573,9 3051,1 1565,2 69494,0 22182,1 28502,4 18809,5 72Split 2562,2 3088,5 1573,1 76866,8 22096,6 27699,2 27071,0 7Dubrovnik 2503,4 2963,4 1233,3 67592,6 23816,3 26106,5 17669,8 84ZG-Maksimir 805,0 1302,2 346,1 24150,4 9363,3 8014,7 6772,4 4Split 666,1 1078,4 289,4 19982,2 8240,9 6502,2 5239,1 7

SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP - NedostajuÊi podaci u satima

Tablica 8. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - LIPANJ 2007.

0

50

100

150

200

250

300

350

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a oz

r aË e

n os t

( J/ c

m2 )

ZGMPARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 34. Srednja satna globalna ozraËenost

u LIPNJU 2007. godine

ProsjeËan dnevni hod ukazuje da su na juænomJadranu poslijepodnevne satne ozraËenosti bile veÊeod prijepodnevnih, dok je na zadarskom i gospiÊkompodruËju situacija obrnuta. U Rijeci su satne ozraËenos-ti rano ujutro bile manje od onih u kasno poslijepodne,a ozraËenosti izmeu 10 i 12 sati bile su veÊe od odgo-varajuÊih poslijepodnevnih. U Zagrebu je odnos sat-nih vrijednosti bio upravo suprotan. NajveÊe satneozraËenosti bile su izmeu 260 J/cm2 u Zagrebu i 310J/cm2 u Splitu.

Maksimalne satne ozraËnosti bile su u rasponuod 340 J/cm2 u Dubrovniku, do 401.3 J/cm2 u GospiÊu,a pojavile su se 8. lipnja u Splitu, 12. u GospiÊu iZadru, 13. u Rijeci i Dubrovniku, te 28. u Zagrebu.

Difuzna ozraËenost

Pribliæno 24000 J/cm2 ili 37% globalne ozraËenos-ti, iznosila je mjeseËna difuzna ozraËenost u lipnju,u Zagrebu, dok je vrijednost u Splitu bila manja zaoko 4000 J/cm2 i iznosila 26% globalne ozraËenos-ti. Najviπe difuznog zraËenja je bilo u prvoj dekadikada je dozraËeno oko 40% mjeseËne vrijednosti.

ProsjeËno je svaki dan pristizalo malo viπe od800 J/cm2 energije sa Sunca difuznim putem u Zagrebu,te oko 670 J/cm2 u Splitu. Maksimalna dnevna di-fuzna ozraËenost u Zagrebu je nastupila prvi danmjeseca lipnja, dok je u Splitu to bilo 6. lipnja.

Srednje satne vrijednosti bile su veÊe u Zagrebunego u Splitu. NajveÊa razlika je bila sredinom dana,

otprilike 15 J/cm2. Maksimalne satne difuzne ozraËenos-ti nastupile su u Zagrebu 4. lipnja u 12 sati (169.2J/cm2), a u Splitu dan kasnije, u 13 sati (160.3 J/cm2).

Najmanji udio difuznih satnih ozraËenosti u glo-balnim je u Splitu bio u prosjeku u 10 sati, 0.20, a uZagrebu u 15 sati, 0.33.

Trajanje sijanja Sunca

Svega 194.5 sati bila je lipanjska vrijednosttrajanja sijanja Sunca na Pargu u lipnju 2007. godine.Na ostalim postajama zabiljeæeno je viπe od 260 sati,a na srednjem i juænom Jadranu i viπe od 300 sati.NajsunËanija je bila zadnja dekada kada je, osim naPargu, bilo viπe od 100 sati sijanja Sunca. U zad-njoj dekadi u Zadru je bilo Ëak 4 puta viπe sijanjaSunca nego u prvoj dekadi na Pargu.

29


0300600900

12001500180021002400270030003300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

n ja

Sunc

a (s

ati)

ZGM-G ZGM-D ZGM-S

0300600900

12001500180021002400270030003300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

o zr a

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

RIJ-G RIJ-S

0300600900

12001500180021002400270030003300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

o zr a

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

SPL-G SPL-D SPL-S

0300600900

12001500180021002400270030003300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

n ja

Sunc

a (s

ati)

GOS-G GOS-S

0300600900

12001500180021002400270030003300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

o zr a

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

DUB-G DUB-S

0300600900

12001500180021002400270030003300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16Tr

ajan

je s

ijan j

a Su

nca

(sat

i)PAR-G PAR-S

0300600900

12001500180021002400270030003300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZAD-G ZAD-S

Slika 35. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u LIPNJU 2007. godine

30


SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-Maksimir 8,9 13,9 267,0 62,7 102,3 102,0Parg 6,5 13,3 194,5 30,5 70,7 93,3Rijeka 8,7 13,8 260,9 57,8 88,8 114,3GospiÊ 9,4 14,4 281,6 41,8 121,1 118,7Zadar 10,5 14,1 316,1 71,9 120,2 124,0Split 10,5 14,0 315,9 76,3 118,8 120,8Dubrovnik 10,2 12,7 305,0 88,5 107,7 108,8

SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade

Tablica 9. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - LIPANJ 2007.

0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Om

jer

D/G

ZGMSPL

00.10.20.30.40.50.60.70.80.9

1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Traj

naje

sija

n ja

S unc

a (s

ati) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

-202468

101214161820

ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB

Od

stup

anje

(%)

Slika 37 Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnih

ozraËenosti u LIPNJU 2007. godine

Slika 39. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u

LIPNJU 2007. godine od viπegodiπnjeg prosjeka

Slika 38. Srednje satno trajanje sijanja Sunca


0102030405060708090

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a d

if uz n

a o z

r aË e

n os t

( J/ c

m2 )

ZGMSPL

Slika 36. Srednja satna difuzna ozraËenost,


ProsjeËne dnevne vrijednosti bile su od 6.5 satina Pargu do viπe od 10 sati na srednjem i juænomJadranu. Zanimljivo je da je namanja maksimalnasuma zabiljeæena u Dubrovniku, 12.7 sati. Na osta-lim postajama su maksimalne sume nadmaπile 13 sati,a apsolutni maksimum od 14.4 sati se pojavio uGospiÊu. Maksimalno dnevno dnevno trajanje sija-

nja Sunca bilo je 14. lipnja u Dubrovniku, 23. uGospiÊu, 24. u Zagrebu, Rijeci i na Pargu, te 28. uZadru i Splitu.

ProsjeËno je u lipnju svaki dan, svaki sat izmeu8 i 17 sati, bilo oko 0.5 sati sijanja Sunca na Pargu,oko 0.6 u Rijeci, Zagrebu i GospiÊu, te viπe od 0.8sati u Zadru, Splitu i Dubrovniku. NajveÊe srednje

31


satne sume bile su u rasponu od 0.55 sati na Pargudo 0.88 sati u Splitu i Dubrovniku. Vrijeme nastupasrednjih satnih suma bilo je: 10 sati na Pargu, 12 satiu Rijeci i Splitu, 14 sati u Zagrebu, GospiÊu i Dubrovniku,te 17 sati u Zadru.

Usporedba s viπegodiπnjim prosjekom pokazu-je da je lipanj bio sunËaniji od prosjeka, pogotovo uZagrebu i GospiÊu za viπe od 15%. Jedino je dubrovaËkopodruËje bilo u skladu s viπegodiπnjim prosjekom.

PRIZEMNI OZON

Vrijednosti prizemnog ozona u Gradiπtu, u lip-nju 2007. godine, znaËajno su se mijenjale i ti-jekom dana i tijekom mjeseca. U prve dvije dekadevrijednosti medijana su bile neπto manje, dok su u

zadnjoj dekadi uglavnom veÊe od 50 ppb. NajveÊimedijan, 61 ppb, bio je 22. lipnja, dok je najveÊidnevni raspon vrijednosti, 80 ppb, zabiljeæen 29. lip-nja.

U Makarskoj je kroz cijeli mjesec postojao sta-lan porast vrijednosti prizemnog ozona koji je malozaustavljen u drugoj polovici mjeseca. NajveÊi medi-jan u iznosu od 76 ppb zabiljeæen je dan nakon po-javljivanja apsolutnog satnog maksimuma. Dnevnevarijacije su bile dosta slabije izraæene nego u Gradiπtui gotovo da nisu prelazile 30 ppb.

Srednji dnevni hod u Gradiπtu ima najmanje vri-jednosti u 5 sati (oko 20 ppb), a najveÊe u 16 sati (oko70 ppb). Kod maksimalnih satnih vrijednosti uoËava-ju se dvije najveÊe vrijednosti u 13 i 17 sati, 88 ppb.Hod minimalnih vrijednosti takoer prati srednji

Slika 40. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u Gradiπtu i Makarskoj u LIPNJU 2007.

GRADI©TE MAKARSKA

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

0102030405060708090

100110120

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zon a

(pp

b)

Sati

0102030405060708090

100110120

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 41. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Gradiπtu i Makarskoj u LIPNJU 2007.

MakarskaGradiπte

32


dnevni hod. NajveÊe minimalne vrijednosti bile su urano poslijepodne i iznosile su u prosjeku 50 ppb,dok su najmanje bile prije izlaska Sunca, oko 7ppb.

U Makarskoj je srednji dnevni hod puno slabi-je izraæen, varijacije su svega 20 ppb. Najmanjevrijednosti bile su u 7 sati, a najveÊe u 17 sati, s timeda su gotovo cijelo poslijepodne vrijednosti dosta iz-jednaËene. Maksimalne satne vrijednosti su takoerpodjednake u poslijepodnevnom razdoblju, ali uz ap-solutni maksimum u 19 sati, pojavili su se i sekun-darni maksimumi u 23 i 2 sata.

Mjesec lipanj je imao u Makarskoj 21 dan, a uGradiπtu samo 3 dana, kada je nadmaπena ciljana vri-jednost od 55 ppb za zdravlje ljudi definirane pre-ma Uredbi o ozonu u zraku (NN133/05). Ciljana vri-jednost od 60 ppb nadmaπena je u Gradiπtu u 23 dana,a u Makarskoj u 21 dan.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

Prvih deset dana

VeÊ tijekom ove dekade mjeseca biljke su doæiv-jele tzv. “temperaturni πok”. Maksimalna je tem-peratura zraka 10. lipnja narasla u istoËnim dijelovi-ma Hrvatske do 30.0°C (Osijek), a u sjeverozapad-nim i do 30.6°C (Sisak). No, 1. lipnja minimalna setemperatura zraka na 5 cm od tla spustila u sjeveroza-padnim dijelovima na 3.9°C (Kriæevci), a u istoËnimna samo 1.5°C (Osijek).

Ukupno izmjerene koliËine kiπe ponegdje su uistoËnim dijelovima Hrvatske bile vrlo male. U Osijeku

je ukupno izmjereno 18 mm. Najmanje kiπe ove jedekade izmjereno u Istri, te u Dalmaciji. U Pazinu jeukupno izmjereno 8 mm, a u Zadru samo 0.6 mm.Najviπe kiπe palo je u Lici. U GospiÊu je ukupno ti-jekom ove dekade palo 59 mm.

Drugih deset dana

Od ove dekade mjeseca poËinje razdoblje s vr-lo Ëestim maksimalnim temperaturama zraka viπimod 30.0°C. Ne samo u Osijeku, nego i u Siskuukupno je bilo 6 vruÊih dana, tj. dana s maksimal-nom temperaturom zraka viπom od 30.0°C. U Osijekuje maksimalna temperatura zraka narasla do 33.5°C,a u Sisku i do 34.1°C.

Minimalna se temperatura zraka na 5 cm od tlai ove dekade mjeseca spustila ispod 10.0°C. U GospiÊuje 11. lipnja izmjerena minimalna temperatura zrakana 5 cm od tla bila 7.2°C, a u Pazinu 13. lipnjasamo 7.1°C.

Vrijedno je istaknuti kako od je od ove dekademjeseca u sjeverozapadnim i istoËnim dijelovimaHrvatske kiπe sve manje. Naime, ukupno je u 10 danau Osijeku palo 5 mm, dok u Bjelovaru nije pala nitijedna kap kiπe. No, koliËine kiπe ponegdje su u Istrii Dalmaciji bile obilne. U Kninu je ukupno izmjereno72 mm, a u Pazinu 73 mm.

Posljednjih deset dana

Od 21. do 26. lipnja maksimalna je temperaturazraka vrlo Ëesto prelazila 30.0°C. Njena je vrijednost

Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 47,2 22. 88,0 24. / 17 23 3 0Makarska 76,3 30. 88,3 29. / 18 21 21 0

Tablica 10. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), LIPANJ, 2007.

Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima

33


ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

Dubrovnik

Osijek

Komiža

Zagreb

Sisak

Sl. BrodPazin

Ogulin

Zadar

Gospić

Daruvar

V. Luka

Sinj

Rab

OpekeVinkovci

Križevci

Varaždin

�akovoRijeka

Split

Poreč

Slika 42. Ocjena srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5 cm dubine pomoÊu percentila za LIPANJ 2007. godine

narasla u Zagreb-Maksimiru do 34.5°C, a u Osijekui do 36.0°C. Biljke su se samo zatvaranjem puËi moglespasiti od pretjerane transpiracije.

No, od 27. do 30. lipnja jutra su u sjeverozapad-nim i istoËnim dijelovima Hrvatske bila svjeæa.Minimalna se temperatura zraka na 5 cm od tla ti-jekom spomenutog razdoblja spustila u Osijeku na7.8°C, a u Kriæevcima na 7.7°C.

Ukupno izmjerene koliËine kiπe i ove su dekademjeseca bile vrlo male. Samo tijekom 3 dana u Osijekuje izmjereno 10 mm, a tijekom 2 dana u Varaædinu9 mm kiπe. No, u Istri i Dalmaciji kiπe je bilo joπ ma-nje. U Splitu je ukupno izmjereno 2 mm, a u Puli tek0.1 mm.

Temperature tla

Tlo je na 5 cm dubine prema raspodjeli percenti-la (slika 42) bilo u cijeloj Hrvatskoj u kategoriji ek-

stremno toplo. Izuzetak je samo otok Rab gdje je bi-lo vrlo toplo. Srednje mjeseËne vrijednosti tempe-ratura tla kretale su se u istoËnim dijelovima Hrvatskeod 24.5°C (Slavonski Brod) do 25.3°C (Osijek), a usjeverozapadnim od 24.5°C (Kriæevci) do 26.0°C(Sisak).

Vrijedno je istaknuti da je srednja mjeseËna tem-peratura tla na 5 cm dubine u Bjelovaru viπa od pros-jeËne viπegodiπnje vrijednosti za 5.8°C. No, odstu-panje od viπegodiπnje vrijednosti joπ je veÊe u Dalmaciji.Na postaji u Zadru srednja mjeseËna temperaturatla na spomenutoj je dubini ove godine viπa od pros-jeËne viπegodiπnje vrijednosti za 6.2°C, a u Dubrovnikuza 6.6°C. Najmanja razlika u odnosu na viπegodiπnjuvrijednost zabiljeæena je u PoreËu (2.6°C) i Rabu(2.4°C).

Osjetan porast temperature tla poËeo je u sjeveroza-padnim dijelovima Hrvatske 6. lipnja, a u istoËnimdijelovima Hrvatske 7. lipnja (slike 44 i 45). Tlo na5 cm dubine u Osjeku je cijelog mjeseca, a u Kriæevcima

34


Slika 43. Bilanca vode po mjesecima

Osijek

-160-120

-80-40

04080

120160200240

mm

Bilanca vode -1.1 16.8 10.1 -105.1 -76.3 -121.5

Efekt. oborine 24.3 46.5 66.8 2.9 51.1 31.5

Evapotranspiracija 25.4 29.7 56.7 108.0 127.4 153.0

I II III IV V VI

ZagrebMaksimir

-160-120

-80-40

04080

120160200240

mm

Bilanca vode -1.1 16.8 10.1 -105.1 -76.3 -121.5

Efekt. oborine 24.3 46.5 66.8 2.9 51.1 31.5


I II III IV V VI

Ogulin

-160-120

-80-40

04080

120160200240

mm

Bilanca vode 85.1 33.4 51.7 -89.3 -12.7 -34.2

Efekt. oborine 114.5 59.7 101.0 11.8 107.6 97.8


I II III IV V VI

Zadar

-160-120

-80-40

04080

120160200240

mm

Bilanca vode 20.9 22.6 -1.2 -110.2 -83.4 -168.6

Efekt. oborine 58.1 64.6 72.3 1.4 64.2 14.4


I II III IV V VI

GospiÊ

-120-80-40

04080

120160200240

mm

Bilanca vode 36.5 45.5 37.6 -98.6 -35.8 -51.9

Efekt. oborine 59.7 99.8 88.4 4.9 85.7 86.1


I II III IV V VI

SlavonskiBrod

-160-120

-80-40

04080

120160200240

mm

Bilanca vode 25.1 9.9 -0.4 -97.2 -70.8 -71.2

Efekt. oborine 50.5 40.4 59.1 6.9 61.6 81.8


I II III IV V VI

Varaædin

-160-120

-80-40

04080

120160200240

mm

Bilanca vode 52.8 17.8 23.3 -104.9 -70.8 -94.2

Efekt. oborine 37.6 52.8 84.4 4.9 65.6 46.8


I II III IV V VI

PoreË

-160-120-80-40

04080

120160200240

mm

Bilanca vode 36.7 73.2 -23.1 -115.5 -84.1 -112.7

Efekt. oborine 59.0 103.4 48.2 0.0 65.6 40.3


I II III IV V VI

35


od 2. lipnja imalo srednju dnevnu temperaturu tlaviπu od 20.0°C .

Najtoplije tlo bilo je krajem mjeseca. Srednjadnevna temperatura tla na 20 cm dubine narasla jeu Osijeku do 26.5°C, a u Kriæevcima do 27.7°C.Meutim, na 5 cm dubine srednja dnevna temperatu-ra tla je narasla u Osijeku do 29.6°C, a u Kriæevcimai do 30.1°C (21. lipanj).

Bilanca vode

Bilanca vode (slika 43) je pregled raspoloæivevode temeljen na naËelu da tijekom odreenog vre-menskog intervala ukupan viπak vode mora bitijednak zbroju ukupnog gubitka vode i netto prom-jene zaliha vode u nekon volumnom objektu.

U ovoj analizi vodna bilanca prestavlja razlikuizmeu referentne evapotranspiracije i koliËina efek-tivne oborine. Poznato nam je da biljka koristisamo jedan dio oborina - efektivna oborina, jer diooborina otjeËe, a jedan dio se filtrira u dublje slojevetla. Referentna evapotranspiracija (Eto) je definiranakao vrijednost evapotranspiracije s odreene povrπine8 do 15 cm jednoliËno visokog i aktivno uzgajanogtravnatog pokrivaËa, koji potpuno zasjenjuje povrπinui ne oskudjeva u vodi. Evapotranspiracija je izraËu-nata po metodi Penman-Monteeithu, a efektivneoborine metodom USBR.

MjeseËna bilanca vode u tlu analiziranih posta-ja ovog se mjeseca kretala od 34 mm (Ogulin) do 169

mm (Zadar). Vrijedno je istaknuti da je mjeseËna ne-gativna bilanca vode u tlu u Varaædinu manja od pros-jeËne viπegodiπnje vrijednosti (1961-1990.) za 53mm, a u Osijeku za 72 mm.

Bilanca vode u tlu bila je najmanja u posljednjojdekadi mjeseca. Ukupno se tijekom ove dekade mjese-ca evapotranspiracijom gubilo u Zagrebu 50 mm, uSlavonskom Brodu 52 mm, u Osijeku 53 mm, a uVaraædinu 58 mm vode. Efektivne je oborine bilomalo. U Zagrebu je ukupno palo 16 mm, u Osijeku10, a u Varaædinu 9 mm. Upravo zato, u tlu na lokaci-ji meteoroloπke postaje Varaædin negativna dekadnabilanca vode u tlu tijekom treÊe dekade lipnjaiznosi 49 mm.

MJERENJE KONCENTRACIJE PE-

LUDA U ZRAKU

Lipanj je na opservatoriju Zagreb Maksimir kaoi svi prethodni mjeseci ove godine bio topliji od pros-jeka. Srednja je mjeseËna temperatura zraka iznosi-la 22.2°C, πto je 3.7°C toplije od tridesetgodiπnjegprosjeka. Na opservatoriju Zagreb Maksimir je palo96.6 mm oborine, odnosno 97 % prosjeËne koliËineoborine za lipanj. Prema raspodjeli percentila tem-perature zraka, lipanj je bio ekstremno topao mjesec,dok je prema raspodjeli percentila oborine bio nor-malnih oborinskih prilika. Ukupno je tijekom lipnjazabiljeæeno 2560 peludnih zrnaca svih biljnih vrsta,πto je otprilike jednako broju peludnih zrnaca koji jezabiljeæen u prethodnom mjesecu.

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

5 cm20 cm

15161718192021222324252627282930

5 cm 20 cmºC

Dani

Slika 44. Srednje dnevne temperature tla u

Kriæevcima u LIPNJU 2007. godine

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

5 cm20 cm

15161718192021222324252627282930

5 cm 20 cmºC

Dani

Slika 45. Srednje dnevne temperature tla u

Osijeku u LIPNJU 2007. godine

36


od prosjeËnih. NajveÊa odstupanja su zabiljeæena 21.lipnja kada je srednja dnevna temperatura zraka iznosi-la 29.2°C (Ëak 10.2°C viπe od prosjeka), a maksimal-na dnevna temperatura 34.5°C (9.9°C viπe od pros-jeka). U posljednja Ëetiri dana lipnja je zahladilo,pa su maksimalne i srednje dnevne temperaturezraka bile neπto niæe od prosjeËnih, a koncentracijepeluda su, kao πto je veÊ spomenuto, bile vrloniske. Maksimalna koncentracija peluda u zraku ti-jekom lipnja je zabiljeæena 18., i iznosila je 279 pe-ludnih zrnaca u m3 zraka.

U lipnju je najzastupljeniji bio pelud pitomogkestena (Castanea) s ukupnom mjeseËnom koncen-tracijom od 1140 peludnih zrnaca u m3 zraka, πto jeskoro duplo viπe od peludi trava (Poaceae) koje subile druge po zastupljenosti sa 659 peludnih zrnacapo m3 zraka. Zabiljeæene su gotovo Ëetiri puta manjekoncentracije peludi trputca (Plantago sp.), 296 pe-ludnih zrnaca u m3 zraka, te 253 peludna zrnca um3 zraka koprive (Utricaceae). Pelud ove Ëetiri vrsteje Ëinio viπe od polovice ukupnog broja peludnih zr-naca svih taksona. Pelud glavoËike je bio zastupljens 2.3%, a lipe s 1.7%. Udio peludi vrzine i tise (0.9%),te lobode (0.7%) je bio vrlo mali (slika 47).

U lipnju su se pojavila i prva zrnca visoko aler-gogenog peluda ambrozije, πto je oko mjesec danaranije nego prethodne godine. Prvo peludno zrnceambrozije je zabiljeæeno 15. lipnja (slika 48). Ukupno

U prvoj dekadi mjeseca je gotovo svakog danabilo oborina (slika 46). Broj peludnih zrnaca se kre-tao izmeu 23 peludna zrnca 4. lipnja i 99 peludnihzrnaca 10. lipnja. U drugoj dekadi su koncentracijepeluda rasle, osim u danima kada je padala kiπa(12. i 13. lipnja, te ponovo 16. lipnja kada je ova koli-Ëina oborine izmjerena u jutarnjem klimatoloπkomterminu 17. lipnja), i uglavnom su bile iznad 100 pe-ludnih zrnaca u m3 zraka. U posljednjoj dekadi jeprimjeÊen pad peludnih zrnaca, a najmanje vrijed-nosti su izmjerene u posljednja tri dana (2 odnosno8 peludnih zrnaca u m3 zraka, 28., odnosno 29. lip-nja). VeÊi dio mjeseca je bio znatno topliji od pros-jeka. Od 4. do 26. lipnja minimalne, maksimalne isrednje dnevne temperature su bile neprekidno viπe

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

Dani

Bro

j zrn

a ca /

m3

z ra k

a

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

Sr. t

emp

. zra

ka (º

C) i

dne

v. k

ol. o

bor

ine

(mm

) LL

Dn. kol. oborine (mm) Br. peludnih zrnaca u m3

Sr. dnev. temp.(ºC) Min. temp. (ºC)

Max. temp. (ºC)

Slika 46. Ukupne dnevne koliËine peluda u m3

zraka grada Zagreba (mjereno na postaji Zagreb-Jug), mjeseËni hod srednje

dnevne, maksimalne i minimalne temperature zraka i oborine na opservatoriju Zagreb Maksimir u LIPNJU 2007.

KESTEN44%

OSTALO6%

GLAVO»IKE2%

KOPRIVA10%

TRPUTAC12%

TRAVE26%

Slika 47. Postotni udjeli peluda pojedinog biljnog taksona

(vrsta/rod/porodica) u Zagrebu u LIPNJU 2007.

37


je tijekom mjeseca zabiljeæeno 19 peludnih zrnacaambrozije u m3 zraka, uz najveÊe koncentracije od 3peludna zrnca u m3 zraka 22. i 24. lipnja. U ovommjesecu pelud ambrozije nije dosegao visoke koncen-tracije. Trave su poËetkom mjeseca, 1. i 3. lipnja,imale koncentracije iznad 50 peludnih zrnaca u m3

zraka. Do sredine mjeseca, uglavnom zbog oborine,koncentracije su bile niæe, da bi 14. lipnja koncen-tracija peludi trava dosegla maksimum od 68 pe-ludnih zrnaca u m3 zraka. Nakon toga su zabiljeæenekoncentracije niæih vrijednosti i bio je izraæen trendnjihovog opadanja, posebno na samom kraju mje-seca.

U lipnju je dominirao pelud pitomog kestena.Njegove su koncentracije rasle prema sredini mjese-ca, uz najveÊu koncentraciju od 187 peludnih zrnacau m3 zraka 18. lipnja (slika 49). Nakon toga, koncen-tracije su prema kraju mjeseca opadale. Koncentracijepeluda trputca i kopriva nisu znaËajno varirale ti-jekom lipnja. PrimjeÊen je porast prema sredini mjese-ca, a maksimalna koncentracija je zabljeæena 22. lip-

nja (28 peludnih zrnaca trputca u m3 zraka, 32 pelu-da zrnca kopriva), nakon toga su njihove vrijednos-ti opadale.

Alergoloπki, ovaj mjesec je bio nepovoljan zaosobe koje su alergiËne na pelud trava. Iako je peludambrozije izuzetno alergogen, tijekom lipnja nisuzabiljeæene njegove visoke koncentracije. Stupanjalergogenosti peluda prisutnog u zraku grada Zagrebau lipnju 2007. prikazan je u tablici 11.

Slika 48. Dnevni hod koncentracije peluda trava i ambrozije u zraku grada Zagreba u LIPNJU 2007.

0

10

20

30

40

50

60

70

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

Dani

Br z

rnac

a /

m3 z

raka

Trave Ambrozija

Slika 49. Dnevni hod koncentracija peluda kopriva, pitomog kestena i trputca u zraku grada Zagreba u LIPNJU 2007.

020406080

100120140160180200

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

Dani

Br z

rnac

a /

m3 z

r ak a

Trputac

Pitomi kesten

Koprive

Alergogenost Vrsta peluda

VRLO JAKA trave, ambrozija

JAKA

UMJERENA koprive

SLABA trputac, pitomi kesten

Tablica11. Stupanj alergogenosti peluda u zraku grada

Zagreba u LIPNJU 2007.

38


OBRANA OD TU»E

Stanje sustava obrane od tuËe

Tijekom lipnja stanje sustava OT se nije mije-njalo. Nije bilo problema s opskrbom postaja sred-stvima djelovanja.

Djelovanje sustava provedeno je u 20 dana, a odtoga u 18 dana prizemnim generatorima. Utroπena je21.780 l otopine. U 14 dana je provedeno i djelova-nje raketama, te je utroπeno 1669 komada raketa,od kojih je 6 bilo neispravno. Po utroπku sredstavadjelovanja i broju dana s djelovanjima, lipanj je bioiznad prosjeka proteklih 10 godina. Potrebe za veÊimutroπkom sredstava djelovanja bilo je 8. i 23. lipnjakad su bile najtuËoopasnije situacije. U ta dva danaje utroπeno viπe od polovice od ukupno iskoriπtenihraketa u lipnju.

Pregled djelovanja obrane od tuËe u razdobljuod 1. lipnja do 30. lipnja 2007. dan je u tablici 12.

Vremenska situacija i pojave

Vrijeme je u lipnju bilo izrazito nestabilno. Nabranjenom podruËju je u 21 dan bilo nestabilnosti, au blizini tog podruËja u joπ 5 dana. Najintenzivnijenestabilnosti koje su zahvatile veÊi dio branjenog po-druËja dogodile su se 8., 23., i 27. lipnja.

Sugradice ili tuËe je bilo u 16 dana, od Ëega u 7dana i πteta od tuËe. Sugradica je zabiljeæena na 53postaje u 15 dana, tuËa na 102 postaje u 9 dana, aπteta na 43 postaje u 7 dana. Prema dojavama rake-tara πtete su se kretale od 5% do najviπe 50% i bilesu lokalnog karaktera. Po broju pojava sugradice ilituËe te πteta, ovogodiπnji je lipanj bio u prosjeku

Tablica 12. Pregled djelovanja obrane od tuËe za mjesec LIPANJ 2007. godine

Rbr Broj LP u Utrošak Utrošak Utrošak Broj LP u Utrošak Broj LP Broj LP Broj LPDatum za akciji sa raketa raketa raketa akciji sa otopine sa sa sa

datum raketama neispr. otkazi generat. sugradicom tučom štetom02.06.2007 1 7 46 0 6 458 1.086 203.06.2007 1 159 48404.06.2007 1 16 95 0 2 152 594 2 6 105.06.2007 1 40 211 1 19 322 1.214 5 106.06.2007 1 207.06.2007 1 14 96 0 8 208.06.2007 1 52 359 0 16 391 1.772 17 7 109.06.2007 1 5 30 0 0 563 2.775 2 3 110.06.2007 1 2 9 1 565 1.80111.06.2007 1 16 78 0 1 484 1.645 3 1 112.06.2007 1 18 120 0 6 230 757 113.06.2007 1 9 31 0 3 569 3.356 2 214.06.2007 1 442 1.38515.06.2007 1 226 73716.06.2007 1 10 40 1 1 307 877 2 517.06.2007 1 218.06.2007 1 2 10 2 219.06.2007 1 254 76722.06.2007 1 77 16023.06.2007 1 70 479 4 25 403 936 5 59 2927.06.2007 1 16 65 0 4 227 931 5 18 930.06.2007 1 165 503

Ukupno: 277 1.669 6 94 5.994 21.780 53 102 43

39


posljednjih 10 godina. ©tete su po intenzitetu i zah-vaÊenim povrπinama bile ispod prosjeka a najveÊe suse dogodile 23. lipnja u srediπnjim i istoËnim dijelovi-ma branjenog podruËja.

U nastavku teksta dan je pregled situacija i djelo-vanja za dane s najintenzivnijim nevremenima.

Nevrijeme 8. lipnja je bilo posljedica utjecajavisinske ciklone u polju izjednaËenog tlaka zraka pritlu. Kumulonimbusi su se razvijali prijepodne i ranoposlijepodne u zapadnom dijelu branjenog podruË-ja a poslijepodne i predveËer u istoËnom. Oblaci suse kretali u smjeru istok-jugoistok. Prijepodne i ranoposlijepodne su bili jednoÊelijske strukture a posli-jepodne su se pojavljivali i viπeÊelijski kumulonim-busi. NajjaËi intenzitet imali su u Posavini i Podravini.Djelovanje prizemnim generatorima i raketama jeprovedeno u najzapadnijim, srediπnjim i istoËnim di-jelovima branjenog podruËja. Utroπene su 1772 lotopine reagensa za prizemne generatore i 359 rake-ta. Pojava sugradice i tuËe bilo je na 24 postaje a πtetana jednoj i to u istoËnom dijelu branjenog podruËja.

Najintenzivnije nevrijeme je bilo u noÊi i ranoujutro 22. na 23. lipnja. Zahvatilo je cijelu Hrvatsku.Nestabilnosti su bile uzrokovane brzim prolazomhladne fronte tijekom predveËeri i noÊi, nakon Ëegaje ojaËao termobariËki greben.

Oblaci su se, na branjenom podruËju, kretali izsmjera jugozapada. Imali su viπeÊelijsku strukturu.Visina zone refleksije 25 dBz dosezala je do 15 kmi bila promjera preko 20 km, dok je zona refleksivnos-ti 60 dBz na trenutke dosezala do 8 km i imala prom-jere preko 6 km. Nevrijeme je cijelim putem bilopraÊeno olujnim vjetrom, pljuskovima kiπe a povre-meno i tuËom. Sugradice ili tuËe je bilo na cijelombranjenom podruËju, na ukupno 63 postaje, i to odveliËine zrna graπka do leπnjaka a ponegdje i oraha.

©teta je zabiljeæena na 29 postaja, veÊinom VirovitiËko-podravske i Vukovarsko-srijemske æupanije. Premadojavi raketara πtete su bile od 5% do najviπe 40 %,uglavnom na voÊu i vrtovima. Djelovanje prizemnimgeneratorima je provedeno na cijelom branjenom po-druËju i raketama u njegovim srediπnjim i istoËnimdijelovima, gdje su nestabilnosti imale najveÊi inten-zitet. U djelovanjima je utroπeno 1096 l otopine zaprizemne generatore i 480 raketa.

Treba napomenuti da je tog dana nevrijeme napodruËju Raba, Senja i Like bilo praÊeno pojavomtuËe veliËine jaja i breskve, πto je prouzroËilo ve-like πtete ne samo na poljoprivrednim kulturama veÊi automobilima i objektima.

Nevrijeme 27. lipnja je bilo posljedica pritjeca-nja vlaænog i nestabilnog zraka sa zapada i jugoza-pada nad branjeno podruËje, iznad kojeg je u prizemljuprevladavalo polje malo sniæenog tlaka zraka, a povisini se premjeπtala termobariËka dolina. Nestabilnostisu bile najintenzivnije tijekom poslijepodneva i to usrediπnjim i stoËnim dijelovima branjenog podruËja.Oblaci su se kretali u smjeru sjeveroistoka. Pojedinisu imali visine preko 13 km i promjere preko 20 kmte maksimalnu refleksivost do 60 dBZ. Tog dana jebilo pojava sugradice i tuËe na 23 postaje od kojih jena 9, u srednjem dijelu branjenog podruËja, bilo πtetaod 5% do 30 %. U nevremenom zahvaÊenim podruËji-ma su provedena djelovanja prizemnim generatori-ma i raketama. U djelovanjima je utroπena 931 lotopine i 65 raketa za obranu od tuËe. Ovaj prodornestabilnog zraka je u noÊi tog dana oko Sinja iPrimoπtena, izvan branjenog podruËja, bio praÊendaleko jaËom tuËom koja je uzrokovalo πtete od 50%do 100% na vinogradima i vrtovima.

Ostale dane nevremena su imala lokalni karak-ter ili su kumulonimbusi bili slabijeg intenziteta.

40


U Sao Paulu u Brazilu se od 16. do 20. travnja2007. godine odræao regionalni seminar meunaro-dnog naprednog teËaja o upravljanju podacima kvalitetezraka (Advanced International Training ProgrammeAir Pollution Management 2006/2007). Taj je regional-ni seminar bio kraj programa koji je zapoËeo u rujnu2006. godine u ©vedskoj.

U organizaciji ©vedskog hidrometeoroloπkog za-voda (SMHI), a pod pokroviteljstvom i financijskompodrπkom πvedske vladine agencije za meunarodnirazvoj (SIDA - Swedish International DevelopmentCooperation Agency) organiziran je meunarodniteËaj Upravljanje oneËiπÊenjem zraka (Air Pollu-tion Management).

Svrha teËaja je jaËanje svijesti o πtetnom utjeca-ju oneËiπÊenja zraka, osobito u zemljama intenzivnogekonomskog razvoja, zemljama u razvoju i nerazvi-jenim zemljama. Program teËaja koncipiran je takoda polaznici dobiju opÊe znanje o osnovama oneËiπÊe-nja zraka, njegovim uzrocima, procesima u atmos-

feri i utjecajima na okoliπ i zdravlje ljudi i druπtvoopÊenito. Tijekom predavanja i diskusija polaznicisu se trebali meusobno upoznati s pristupima prob-lemu oneËiπÊenja zraka u razliËitim krajevima svije-ta, te razmijeniti znanje i iskustvo.

Cijeli teËaj sastoji se od Ëetiri dijela. U prvomdijelu polaznik teËaja trebao je pripremiti osobni pro-jekt, kojim se prijavio na teËaj. Projekt je trebao bitivezan za temu teËaja i od interesa za organizaciju ukojoj polaznik radi. Tijekom boravka u ©vedskoj, po-laznici teËaja predstavili su svoje projekte uvodnimpredavanjem, kroz diskusiju tijekom teËaja i zavrπnimizlaganjem. Svaki polaznik teËaja dobio je mentoras kojim je radio na svojem projektu za vrijeme bo-ravka u ©vedskoj, i kasnije do zavrπnog seminara.

Drugi dio bio je sam teËaj u trajanju od pet tjedana,koji je odræan u hidrometeoroloπkom zavodu uNorrköpingu u ©vedskoj. Tematske cjeline teËaja bilesu: Izvori i katastar emisije oneËiπÊenja; Kemijske ifiziËke karakteristike oneËiπÊenja zraka i njegov cik-

IZVJE©TAJ SA SLUÆBENOG PUTA NA REGIONALNI

SEMINAR AIR POLLUTION MANAGEMENT 2006/2007

16.- 20. travnja 2007., Sao Paulo, Brazil

Sudionici Regionalnog seminara Air pollution management 2006/2007 na granitnoj

stijeni u Parque Estadual da Cantareira iznad Sao Paula

41


lus u okoliπu; Mjerenje i modeliranje atmosferskogoneËiπÊenja; Efekti na ljudsko zdravlje, poljoprivre-du, πumarstvo, materijale, vidljivost i dr.; TehniËkei organizacijske metode smanjenja emisije, cost-ben-efit analiza; Meunarodni sporazumi i domaÊe za-konodavstvo u podruËju zaπtite okoliπa i ljudskogzdravlja te Komunikacija i upravljanje promjenama.

TreÊi je dio bio rad na osobnom projektu usvojoj radnoj organizaciji. On mora biti odraz zna-nja i vjeπtina dobivenih tijekom predavanja i vjeæbiu ©vedskoj i od koristi radnoj organizaciji. Taj je diotrajao oko πest mjeseci.

»etvrti je dio bio regionalni seminar, odræan utravnju 2007. godine na dvije lokacije, u Brazilu i uTajlandu, (poËetna grupa polaznika teËaja u ©ved-skoj bila je podijeljena u dvije grupe). Na regional-nom seminaru su polaznici teËaja prikazali rezul-tate rada na svojim projektima. Iako neki od projeka-ta do tada nisu bili zavrπeni, jer je njihovo trajanjeduæe zbog same koncepcije projekta, s tim dijelomsam teËaj Upravljanje oneËiπÊenjem zraka - je zavrπio.

Na regionalnom seminaru u Brazilu bili su po-laznici teËaja iz Alæira, Brazila, Kolumbije, Ekvadora,Gane, Mozambika, Nigerije, Perua i iz Hrvatske Vesna–uriËiÊ. Svaki je polaznik u jednosatnom preda-vanju iznio rezultate rada na svom projektu. Kroz za-jedniËku diskusiju i pitanja ostalih polaznika teËaja,te drugih sudionika seminara, preteæno iz juæneAmerike, ocijenjen je projekt i njegovi rezultati.

Individualni projekti pokrili su πiroko podruËjeoneËiπÊenja zraka, kao πto se moæe vidjeti iz njihovihnaslova i institucije iz koje je predavaË dolazio:

1. Emisija plinova s odlagaliπta otpada u Sao Paulu- Carlos Morinaga, Sao Paulo, Brazil, Gradskauprava zelenih i zaπtite okoliπa

2. Odreivanje graniËnih vrijednosti emisije oneËiπÊe-nja iz industrijskih izvora u Kolumbiji - GermanRestrepo, Cali, Kolumbija, CVC-regionalnauprava za zaπtitu okoliπa

3. PraÊenje emisije i kvalitete zraka u rafineriji nafteEsmeraldas, Ekvador - Nelson Chulde Ruano,Quito, Ekvador, Petroindustrial

4. Kvaliteta zraka u Accri, Gana - Ebenezer YoungFiahagbe, Accra, Gana, Agencija za zaπtitu okoliπa

5. Upravljanje emisijom oneËiπÊenja u cementariMatola u Maputo, Mozambik - Uke Overvest,Maputo, Mozambik, Impacto, Lda

6. Smjernice za upravljanje emisijom plinova sodlagaliπta otpada u Alæiru - Souhila Bouilouta,Alger, Alæir, Ministarstvo prostornog planira-nja i zaπtite okoliπa

7. Koriπtenje bio-plina s odlagaliπta otpada i kom-postana u Abattoir-gradskom odlagaliπtu otpa-da u Abuji, Nigerija - Kosamat Anibilowo, Abuja,Nigerija, Agencija za zaπtitu okoliπa

8. Mreæa za praÊenje kvalitete zraka u Cerro dePasco, Peru - Milagro Malpartida, Lima, Peru,Dræavna komora za zaπtitu okoliπa

Vesna –uriËiÊ iznad Sao Paula s vidljivo oneËiπÊenom

atmosferom Ëesticama i plinovima

Vesna –uriËiÊ izlaæe rezultate svog projekta

9. Utjecaj emisije praπine iz pilane na zdravlje πum-skih radnika i okolnog stanovniπtva u Kumasi,Gana - Eunice Osei, Kumasi, Gana, Agencijaza zaπtitu okoliπa

10. Upravljanje podacima u Dræavnoj mreæi za praÊe-nje kvalitete zraka u Hrvatskoj - Vesna –uriËiÊ,Zagreb, Hrvatska, Dræavni hidrometeoroloπki za-vod.Ostala predavanja bila su podijeljena u πest sek-

cija:

• Kvaliteta zraka u Sao Paulu,

• Prijevoz i kvaliteta zraka,

• Mreæe za praÊenje kvalitete zraka,

• Kvaliteta zraka i klima,

• Industrija i kvaliteta zraka i

• Kvaliteta zraka i zdravlje.

Lokalni predavaËi su bili iz CETESB - tvrtke zapraÊenje i sanaciju kvalitete zraka u Sao Paulu,sveuËiliπta u Sao Paulu, tvrtke Volvo bus Brazil iMario Molina centra iz »ilea.

Osim predavanja, bili su organizirani posjet tvrt-ki CETESB u sklopu kojeg smo razgledali srediπnjicentar za praÊenje kvalitete zraka u Sao Paulu i jed-nu mjernu postaju, te struËni izlet u gradsku tropskuπumu ("urban forest") Sierra de la Cantareira u kojojsmo posjetili πumarski institut i muzej te razgledalisamu park-πumu.

Na zavrπnoj zajedniËkoj sjednici polaznika teËa-ja, organizatora cijelog projekta iz πvedskoghidrometeoroloπkog zavoda, lokalnih organizatora,te lokalnih i regionalnih struËnjaka, zakljuËeno je daje teËaj jako dobro uspio i da su postignuti svi predvieniciljevi. Polaznici su dobili svjedodæbu za uspjeπnozavrπen teËaj o upravljanju oneËiπÊenjem zraka.

Vesna �uričić,dipl. inž.

42


43


Sudionici na projektu razvoja i primjene ALA-DIN (Aire Limitée Adaptation dynamique DéveloppementInterNational) atmosferskog modela prognoze vre-mena na ograniËenom podruËju svake se godine sas-taju na godiπnjoj ALADIN radionici. Isto se takoËlanovi tima koji razvija HIRLAM (High ResolutionLimited Area Model) sastaju redovito jednom godiπnje.Kako je 6. prosinca 2006. godine potpisan sporazumo suradnji izmeu ALADIN i HIRLAM konzorcija,ove su se godine ALADIN radionica i HIRLAM sas-tanak odræali zajedno u Oslu u Norveπkoj od 23. do26. travnja.

Osnovni cilj sastanka je bila pregled trenutnogstanja rada na modelima i planovi za sljedeÊe raz-doblje, te razmjena iskustava i diskusija posojeÊih imoguÊih buduÊih zajedniËkih aktivnosti. Uz pregledstanja na razvoju i primjeni ALADIN i HIRLAMmodela prikazan je i status i planovi razvoja ARO-MA (nehidrostatski model atmosfere).

Odræan je niz predavanja iz podruËja asimilacijepodataka mjerenja, fizike i dinamike modela, veri-fikacije, probabilistiËke prognoze i primjene modela.Znatna je paænja posveÊena prijedlogu zajedniËkihprojekata kao πto su projekti EUMETNET (Europskamreæa suradnje 22 nacionalne meteoroloπke sluæbe)SRNWP programa (Short Range Numerical WeatherPrediction Program) EurEPS (European EnsemblePrediction System) i “Interoperability between Europeanmodeling systems”.

Na skupu je sudjelovalo 106 znanstvenika, odtoga 7 iz Hrvatske: Alica BajiÊ, Stjepan Ivatek-©ah-dan, Lovro Kalin, Dijana KlariÊ, Tomislav KovaËiÊ,Antonio StaneπiÊ i Martina Tudor.

Radove su prezentirali Martina Tudor ('Semi-Lagrangian coupling of physics to dynamics' i 'DARTproject and preliminary results') i Lovro Kalin('Comparison of ALADIN and ALARO forecastsin Croatia'). Tijekom diskusija u nekoliko je navra-ta naglaπen uspjeπan rad Stjepana Ivatek ©ahdana naLAM EPS-u i Tomislava KovaËiÊa na DDH (Diagnosticspar Domaines Horizontaux - dijagnosika na horizon-talnoj domeni).

Odræano je i nekoliko operativnih sastanaka:

• sastanak HIRLAM (HMG - HIRLAM manag-er group) i ALADIN (CSSI - Committee forScientific and System mainenance Issues) pro-jekt menadæer grupa na kojem su sudjelovaleMartina Tudor i Dijana KlariÊ,

• sastanak voditelja lokalnih ALADIN timova(LTM - local team manager) na kojem su sud-jelovale Alica BajiÊ i Dijana KlariÊ.

Sve prezentacije i zakljuËci sa sastanaka moguse naÊi na internet stranici http://www.cnrm.meteo.fr/aladin/meetings/Wk2007/ind.html.

Antonio Stanešić, dipl. inž.mr. sc. Alica Bajić

17th ALADIN Workshop - HIRLAM All Staff Meeting

23.- 26. travnja 2007., Oslo, Norveπka

Sudionici HIRLAM All Staff Meeting (ASM)/17th ALADIN Workshop 2007, snimljeni u zgradi CIENS

44


Sudionici na istraæivaËkim projektima razvojai primjene vjetra u proizvodnji energije, proizvoaËivjetroturbina, vlasnici i operateri vjetroelektrana,energetiËari i mnogi drugi sastaju se jednom godiπnjena Europskoj konferenciji o energiji vjetra i poprat-noj izloæbi. Ove je godine konferencija odræana uMilanu u Italiji od 7. do 10. svibnja uz prisustvo viπeod 3000 sudionika. Bogat program koji se odvijao uparalelnim sekcijama sastojao se od niza predavanjepodijeljenih po temama:

1) odreivanje najpogodnijh lokacija za izgradnjuvjetroelektrana - klimatologija vjetra, nesigurnos-ti u procjeni energetksog potencijala vjetra i sl.;

2) ekstremne brzine vjetra i njihova procjena i prog-noza;

3) vjetar i turbulencija;4) kratkoroËna prognoza prozvodnje energije iz ener-

gije vjetra;5) optereÊenje vjetroturbina vjetrom, buka, zasjenje-

nje;6) strukturni dizajn vjetroturbina;7) vjetroelektrane na moru;8) ukljuËenje energije proizvedene vjetrom u na-

cionalne energetske sustave;9) ekonomska opravdanost koriπtenja energije vje-

tra;10) vjetroelektrane i zaπtita okoliπa;11) operativni rad i odræavanje vjetroelektrana.

Na konferenciji je sudjelovala Alica BajiÊ kojaje u okviru teme Odreivanje najpogodnije lokacijeza izgradnju vjetroelektrane u koautorstvu s KristianomHorvathom imala poster prezentaciju “Extreme windsin higly complex terrain - measured and modelleddata”.

Osim predstavnika Dræavnog hidrometeoroloπkogzavoda na konferenciji su od hrvatskih predstavni-ka sudjelovali i predstavnici Energetskog institutaHrvoje Poæar, Operatora træiπta, Operatora prijenosnogsustava, KonËara, FER-a iz Zagreba te FESB-a izSplita.

Detaljni program i odræane prezentacije moguse naÊi na internet stranici www.ewec2007.info.

mr. sc. Alica Bajić

EUROPEAN WIND ENERGY CONFERENCE AND EXIBITION

7.- 10. svibnja 2007., Milano, Italija

Vjetroelektrana Ravna 1 na Pagu

45


Grmljavinsko nevrijeme u Ivanovcima Gorjanskim

uniπtilo je plastenike 11. lipnja 2007.

TuËa u Novoj Bukovici 9. lipnja 2007. godine

TuËa je padala i na podruËju Senja i Krasna.Nastale su velike πtete u voÊnjacima, vrtovima i drugimusjevima i nasadima, a kreÊu se od 50 do 100%.

11. lipanj 2007.

Grmljavinsko nevrijeme, priËinilo πtete na po-druËju Kuπevca i Ivanovca Gorjanskog. TuËa je padaladesetak minuta. OtuËeni su voÊnjaci, vrtovi, uniπteniplastenici, nastale su πtete i na objektima. Slomljenicrijepovi su padali sa krovova. Velike su πtete nastalena poljima, na kukuruzu, pπenici, uljanoj repici,jeËmu.

U PiÊanu u Istri pala je jaka tuËa, a zbog velikekoliËine oborina nastale su bujice koje su ruπilepotporne zidove i zbog kojih je dolazilo do odrona.Nastale πtete u poljoprivredi su procijenjene na viπeod dva milijuna kuna. Proglaπeno je stanje elemen-tarne nepogode.

Udari groma. U VinkovaËkom Novom Selu gromje udario u kroviπte stambene kuÊe i zapalio ga. Krovje izgorio u potpunosti.

12. lipanj 2007.

Obilne oborine. U Vukovaru je sat vremena padaojak pljusak koji je poplavio srediπte grada. Poplavljenisu bili brojni podrumi i prizemlja zgrada, na ulicama

ProljeÊe 2007.

Visoke temperature zraka. ProljeÊe 2007. godine(oæujak, travanj, svibanj), je na podruËju Hrvatskenajtoplije u zadnjih 145 godina. Srednja sezonskatemperatura zraka je bila 3.2°C viπa od prosjeËne. Od8 najtoplijih proljeÊa u spomenutom razdoblju, Ëetirisu bila u periodu poslije 2000. godine. Najtopliji jebio travanj. Ovakvom proljeÊu prethodila je najtopli-ja zima u periodu motrenja.

4. lipanj 2007.

Obilne oborine, bujice. U OkuËanima i GornjimBogiÊevcima je obilna oborina napunila kanale kojisu se prelili preko ceste. Poplavljeno je bilo Ëetrde-setak podruma.

9. lipanj 2007.

Potres, dogodio se u 20 sati i 38 minuta. Epicentarje bio u podmorju 2 km zapadno od Kraljevice.Magnituda je iznosila 2.3 po Richteru. Potres se os-jetio u Rijeci.

Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, tuËa,na podruËju Nove Bukovice kod Slatine. TuËa jebila veliËine ljeπnjaka. NajveÊe su πtete nastale napovrtlarskim kulturama.

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U LIPNJU 2007. GODINE

46


u MetkoviÊu i na Lastovu 34°C. Karlobag je imao31, a Bakar, Pula, Rab i Volosko 30°C. Temperaturamora se kretala od 24 do 26°C.

20. lipanj 2007.

Visoke temperature zraka i mora, vruÊine. Moreu Komiæi bilo je 27°C, a na drugim dijelovima Jadranatemperatura mora kretala se od 24 do 25°C. GledajuÊitemperaturu zraka, najtopliji je bio Mljet sa 37°C,MetkoviÊ je imao 35°C, a stupanj manje izmjerenoje u Splitu, Makarskoj i u Zadru. Zagreb i Osijek imalisu 32°C, Rijeka 31°C. U Zagrebu su se graani hladilikupanjem u jezerima na Jarunu i Bundeku, ali i ugradskim fontanama.

21. lipanj 2007.

VruÊine. U Hrvatskoj su temperature zarakadosezale do 37°C. U Lipiku je npr. izmjereno 36.3°C.Brojni su zdravstveni problemi nastali zbog takovisokih temperatura, a posebno je veliki broj moæ-danih udara, pa i kod mlaih osoba. Pored togajavljali su se i srËani udari, malaksalost, nesvjes-tice. Na otvorenom su nesluæbeni termometri biljeæilitemperaturu i oko 50°C. Maksimalne temperature sugotovo u svim gradovima prelazile 30°C. Temperaturamora na Rabu bila je 27°C. Najsvjeæije je bilo u gorskojHrvatskoj, pa je tako u Delnicama izmjereno 27°C(kao i more na Rabu).

su nastali zastoji u prometu. Niz nekoliko ulica vo-da se nakon pljuska joπ satima slijevala. Posvuda sunastale πtete.

16. lipanj 2007.

Grmljavinsko nevrijeme, jak vjetar, obilne oborine,tuËa, na podruËju Zagreba i Velike Gorice. Nastaloje niz πteta na obiteljskim kuÊama, telefonskim vodovi-ma, na poljima. Kiπa je poplavila podrume koje sumorali ispumpavati vatrogasci, koji su proveli na in-tervencijama cijelu noÊ. Voda je bila visoka i do 30cm. Bilo je slomljenih i sruπenih stabala, elektrostu-pova. Za dio Velike Gorice proglaπeno je stanjeelementarne nepogode zbog πteta od tuËe u poljoprivre-di i na stambenim objektima. ©teta je procijenjena na740 000 kuna.

U Osijeku su olujno nevrijeme i obilne oborinepoplavile podvoænjake, podrume, parkove, ceste, aprocurili su i mnogi ravni krovovi stambenih zgra-da. Automobili su ostajali zarobljeni u vodi brzonastalih jezera (u petnaest minuta). U podvoænjaci-ma je voda bila duboka pola metra. Nevrijeme je tra-jalo oko pola sata. Bilo je i slomljenih grana i sruπenihstabala, a jedno je palo na automobil i oπtetilo ga.Antene i tende su padale na elektrovodove, pa je udijelu grada nestalo struje.

19. lipanj 2007.

Visoke temperature zraka, vruÊine. Hrvatsku jezahvatio val vruÊina. Na Mljetu je izmjereno 36°C,

Poplavljene ulice u Vukovaru 12. lipnja 2007. Poplavljeni podvoænjaci u Osijeku 16. lipnja 2007.

47


22. lipanj 2007.

TuËa, padala je u Senju, Krasnu i okolici, gdjeje nastala πteta na 450 automobila. Razbijena su stak-la na obiteljskim kuÊama, (ali i na automobilima),probijeni krovovi kuÊa. Led je bio veliËine breskvei πake. Porazbijane su solarne Êelije na krovovima,stradalo je sve raslinje, posebno voÊke. Bilo je iozlijeenih osoba, posebno zato πto takvu nepogodunisu nikada vidjele niti doæivjele, pa je nastala pani-ka na ulicama. TuËa je padala i po moru, pa su izu-darani nautiËari koji su se zatekli u blizini. Za πirepodruËje grada Senja, te za pogoena podruËja naotoku Rabu (Banjol, Palit, Mundanija, Kampor iSupetarska Draga), proglaπeno je stanje elementarnenepogode.

I na Rabu je pala jaka tuËa, koja je priËinila πtetene samo na poljima, nego i na automobilima (200 pri-javljenih), kuÊama, uliËnim svjetiljkama. Prinosi u

vinogradima, maslinicima i u povrtlarstvu Êe bitismanjeni za oko 70%. TuËa je bila veliËine oraha,breskve i jajeta, a padala je oko 5 minuta.

23. lipanj 2007.

Grmljavinsko nevrijeme, tuËa, zahvatilo æupanj-sku Posavinu. TuËa je bila promjera 2.5 cm. NajveÊeπtete nastale su u Vrbanji, Posavskim Podgajcima iTopoli. Na pπenici se procjenjuje πteta od 30%. TuËeje bilo i u VirovitiËko podravskoj æupaniji, gdje jeled padao oko 10 minuta. Teæe su oπteÊeni voÊnja-ci, vinogradi i povrtlarska proizvodnja.

25. lipanj 2007.

VruÊine. Najtopliji je bio Sutivan sa 38°C, ©ibenikje imao 37°C, slijedili su Osijek, Æupanja i Knin sa

Neodoljiva privlaËnost fontana u vruÊim danima

Naslage tuËe u Slatini 23. lipnja 2007.TuËa na Rabu bila je veliËine jajeta 22. lipnja 2007.

(oπteÊena uliËna rasvjeta

Osvjeæenje u Manduπevcu u Zagrebu postalo je

uobiËajeno za velikih vruÊina

48


35°C. VruÊine su utjecale na psihiËko stanje kroniËnihbolesnika, pa je tako na podruËju Osijeka bilo Ëetiripokuπaja samoubojstva. Graani su se najviπe æalilina muËninu, vrtoglavicu i oscilacije krvnog tlaka.Temperatura mora kod Raba i Senja bila je 28°C, πtose dogaa vrlo rijetko.

26. lipanj 2007.

VruÊine, u Æupanji izmjereno 37°C, ulice su bilepuste, a poslovi stali.

27. lipanj 2007.

TuËa, u sinjskoj krajini i okolici Primoπtena.Nastale su velike πtete na æitaricama, (50 do 70%),vinogradima, voÊnjacima i povrtnjacima (50 do 100%).Pritom je puhao snaæan vjetar. TuËa je bila veliËineljeπnjaka do oraha, padala je oko 15 minuta, naslageleda su mjestimice bile debele 10 cm. Najviπe supogoena naselja Sinj, Brnaze, Glavice, Turjaci, Trilj,Otok i Dicmo. Najviπe su stradali nasadi babiÊa.OπteÊeni su i trsovi, pa dolazi u pitanje proizvodnjau narednim godinama. ©teta je procijenjena na viπeod 14 milijuna kuna. Proglaπeno je stanje elemen-tarne nepogode.

TuËa je padala i u Slavoniji, u Brodsko posavskojæupaniji, na podruËju Slavonskog Kobaπa. Led je biogust, veliËine graπka i ljeπnjaka. Nastale su πtete nakukuruzu i u vrtovima. TuËa je padala 8 minuta. Prveprocjene govore o πteti od 35% na kukuruzu, a napovrtlarskim kulturama su i veÊe.

Na podruËju VirovitiËko podravske æupanije ledje padao na podruËju Nove Bukovice i Mikleuπa.Puhao je snaæan vjetar koji je Ëupao voÊke, lomiograne i skidao crijepove sa krovova kuÊa i gospo-darskih objekata. Led je bio veliËine graπka i ljeπnja-ka i padao je 15 minuta, a snaæan vjetar potrajao je40 minuta. Kukuruz je polegnut, pπenica i povrÊesu uniπteni. Na dijelu Podravske magistrale prekinutje promet, jer se od jakog vjetra, kiπe i tuËe vozilanisu mogla kretati. Ovo je proljeÊe nevrijeme pet pu-ta pogodilo podruËje VirovitiËko podravske æu-panije nanijevπi u svakom navratu πtetu. Elementarnanepogoda je proglaπena veÊ dva puta.

28. lipanj 2007.

Potres, dogodio se u 1 sat i 28 minuta. Epicentarje bio deset kilometara istoËno od GraËaca. Magnitudapo Richteru je iznosila 3.2, a intenzitet je procijenjenna V stupanj MCS ljestvice. Potres se osjetio i na po-druËju Knina. Nema podataka o πtetama.

29. lipanj 2007.

Visoke temperature mora. Najniæa temperaturamora izmjerena je u Puli, 24°C, dok je najviπa bilau Rabu, 27°C. Tridesetgodiπnji prosjek temperaturemora za lipanj iznosi 21°C, a prosjek za ovogodiπnjilipanj je 5°C viπi.

Lipanj 2007.

Nepovoljne hidroloπke prilike. Graani su uPoæeπkoj kotlini upozoreni da πtede vodu, jer Êe usuprotnom nastupiti redukcije zbog niske razinepodzemnih voda. U Orljavi je zbog manjka vode ivisokih temperatura zamijeÊen pomor ribe. Pretpostavljase da je u vodi premalo kisika. Problema savodoopskrbom ima i u –akovπtini, veliki je broj kuÊnihbunara presuπio. Potroπnja vode u –akovu i okoliciporasla je oko 20%, a u Baranji za 30%.

U Dubrovniku hitna medicinska pomoÊ veÊ dani-ma ima veliki broj intervencija. Uglavnom se radi odehidraciji i nesvjesticama. Stanje pogorπava odsust-vo znaËajnijeg vjetra.TuËom uniπteno polje paprike u Sinju 27. lipnja 2007.

Documents

bilten 06 07 - radar.dhz.hrstars2/bilten/2007/bilten0607.pdf · Srednje mjeseËne temperature zraka kretale su se u rasponu od 12.3°C na Zaviæanu do 25.5°C u Splitu na Marjanu